Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58ee01f2b4739801198b45b2/80
Foto: Pixabay

Toplinski val u svijetu: kako sačuvati hladnu glavu u doba uzavrelog globusa?

Od kanadske Ottawe do gruzijskog Tbilisija, od sibirskih do alžirskih vrućina, dijelovi svijeta se ovog srpnja roštiljaju na rekordno visokim temperaturama. To nije problem samo podivljalog ljeta na sjevernoj hemisferi, nego i Australije, u kojoj se zima pretvorila u predvorje ljeta. Uzrok su prirodni fenomeni, ali im čovjek zdušno pomaže utječući na klimatske promjene

Prateći Svjetsko nogometno prvenstvo u Rusiji, možda ste primijetili da su naši Vatreni nakon nekih utakmica spominjali teške vremenske uvjete zbog visokih temperatura i vlage.

30 u Sibiru

To je sasvim neobično za majčicu Rusiju koju doživljavamo kao zemlju cičih zima i toplih šubara. Neuobičajeno sunčano vrijeme u sjevernom dijelu Putinova carstva uzrokovalo je proteklih dana požare koji su pogodili 80.000 hektara šuma nedaleko od Krasnojarskog kraja, gdje su temperature porasle za sedam stupnjeva Celzijevih iznad prosjeka. Zbog temperatura naraslih iznad 30 stupnjeva u sjevernom dijelu Sibira hidrometeorološki centar najavljivao je mogućnost oluja, a klimatolozi strahuju da će to ubrzati topljenje permafrosta i uzrokovati emisiju metana, opasnijeg od ugljičnog dioksida.

Val zaobišao Hrvatsku

Temperaturni rekordi padaju na raznim dijelovima globusa, od Europe i vatrene Afrike do Sjeverne Amerike i Australije, roštiljajući se na rekordnim vrućinama, što nije problem samo usijanog ljeta u sjevernoj hemisferi. Krivac je neobično dugotrajan i širok toplinski val u prvoj polovini srpnja koji je srećom mimoišao Hrvatsku. Naime, nalazimo se u godini La Niñe, najtoplijoj zabilježenoj u povijesti, tvrde istraživanja Svjetske meteorološke organizacije (WMO) za prvih šest mjeseci ove godine.

Globalni fenomeni

La Niña i El Niño (djevojčica i dječak na španjolskom) globalni su atmosfersko-oceanski fenomeni koji nastaju usred fluktuacija pravaca vjetrova i temperature vode u tropskom dijelu Tihog oceana. U slučaju El Niña, u istočnom se dijelu Tihog oceana povećava temperatura mora, obično jedan do tri stupnja, što poput domino učinka povlači za sobom niz procesa, pa područja s visokim tlakom i stabilnijim sušnim vremenom pogađaju obilne kiše i poplave, dok kišna područja postaju sušna i izložena požarima, što dokazuje suša u Južnoafričkoj Republici, nedavni uragani Harvey i Irma na istočnoj obali SAD-a i Kariba te najnovije poplave u Japanu koje su netom odnijele 150 života. Takve se promjene inače događaju u ciklusima svakih dvije do sedam godina. La Niña je pak obrnut proces, a istraživanja NASA-e utvrđuju da El Niño i La Niña utječu jedno na drugo, no problem je u tome što se u ove već dovoljno neugodne prirodne fenomene upetljao čovjek sa svojim neugodnim klimatskim promjenama, pa kada se jedno zbroji s drugim, ta kombinacija može biti više nego pogubna za zdravlje ljudi, njihovu imovinu, ljetinu i ostalo.

'Ne zabrinjava samo jačina toplinskih valova, već širina zahvaćenih područja', kaže Michael Mann, direktor Zemaljskog centra za znanost Sveučilišta Pennsylvania.

Rekord u Africi

U tajvanskom Tianxiangu izmjereno je prosječnih 40,3, a u alžirskoj Sahari 51,3 stupnja Celzijusa, najviših do sada zabilježenih u Africi. Na obalnom području Omana temperatura se noću nije spuštala ispod 42,6, a u Los Angelesu nije bila niža od 26,1 stupanj. Toplinski indeks - pokazatelj kako tijelo osjeća temperaturu u kombinaciji s vlagom - u kanadskom gradu Ottawi iznosio je 47 stupnjeva, a u području savezne države Quebec podivljala vrućina je krivac za 70 smrtnih slučajeva (najviše ih je bilo u Montrealu) te je premijer Justin Trudeau prije nekoliko dana pozvao stanovništvo središnjeg i istočnog dijela Kanade da se zaštiti pred nadolazećim novim toplinskim rekordima.

Užarena su i planinska područja Kavkaza na granici Europe i Azije, pa stanovnici Tbilisija, glavnog grada Gruzije, na temperaturi od 40,5 stupnjeva koriste kreme sa zaštitnim faktorom 50. Zbog ostarjelih sustava za opskrbu električnom energijom, vlasti u Gruziji i Iranu upozoravaju građane na racionalno korištenje klima uređaja.

Zbog prezaposlenih klima uređaja (u kalifornijskom gradiću Chino bilo je čak 48,9 stupnjeva) bez struje je ostalo 35.000 kućanstava. Iako je u Australiji zima, temperatura u Sydneyju je prije desetak dana narasla na 24,7 stupnjeva, najviše otkada postoje mjerenja, dok se u gradu Ouarglu na sjeveru Alžira živa 5. srpnja popela na 51,3 stupnja, dosegavši afrički rekord.

Alžir će biti žarišna točka klimatskih promjena

Prema jednom istraživanju, učestalost toplinskih valova u trajanju od tri i više dana više je nego udvostručena u razdoblju od 1988. do 2015. godine, a istraživači vjeruju da će Alžir biti globalna žarišna točka klimatskih promjena, što sugerira i studija Svjetske banke iz 2014. godine. Ne uspije li svijet smanjiti emisiju ugljičnog dioksida, Alžir bi do kraja stoljeća mogao postati topliji za osam Celzijevih stupnjeva, predviđaju stručnjaci Svjetske banke, zaključujući da 'ekstremne temperature posljednjih tjedana daju jasnu predodžbu o tome kako ćemo se pržiti sljedećih desetljeća ukoliko se ne urazumimo'.

Jer kako ćemo živjeti na uspaljenom globusu ako vrućina – prema novoj studiji sveučilišta Harvard – za 13 posto usporava mozak? Da izbjegnemo usporavanje sive mase, spas ćemo tražiti u korištenju klima uređaja. Danas ih je u Americi 1,6 milijardi i računa se da će ih 2050. samo u toj zemlji biti peterostruko više. Klima troši puno električne energije, a proizvodnja električne energije je skupa i traži dodatno žrtvovanje okoliša, zbog čega će se temperatura dizati, dodatno doprinoseći ugrijavanju atmosfere, pa se vrtimo u krugu. No nije teško pretpostaviti u kojim će zemljama mozak biti 'hladniji' i zašto će, ako je vjerovati harvardskom istraživanju, jedni biti pametniji u školi i na poslu od drugih, piše tportal.hr

hr Sat Jul 21 2018 15:53:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b65cd17cb557a974d8b49d7/80
Foto: Blic

Sud u Beogradu odbacio žalbe navijača Hajduka

Osam osuđenih, od ukupno 14 žalilo se na presudu. Samo jednom maloljetnom navijaču koji je odmah pušten iz zatvora.

Prekršajni žalbeni sud u Beogradu odbacio je žalbe navijača te potvrdio presudu od po 15 dana te protjerivanje iz Srbije po isteku kazne.


Skupini od 14 navijača kazne su izrečene zbog prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru za "nepristojno, drsko i bezobzirno ponašanje" na benzinskoj postaji blizu Beograda.

Uhićeni su po povratku iz Sofije s utakmice Hajduk-Slavija. Podsjećamo, s benzinske crpke uzeli su robu u vrijednosti od 1700 eura koju nisu platili. 


Kažnjeni su uvjetno na po šest mjeseci zatvora s dvogodišnjim rokom kušnje te protjerani iz Srbije na dvije godine.

hr Wed Aug 15 2018 20:09:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b745e57cb557a3c658b49dc/80

Sredozemlje se utapa u plastici, mikročestice već prodiru i u hranu

Kad bi se sve plastične boce proizvedene 2016. u svijetu poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca. Većina ih završi u morima...
Nije problem samo u “otocima” albanskog smeća, medicinskom otpadu, plastičnim bocama, ambalaži sredstava za čišćenje iz kućanstava... koji nošeni jakim strujama i vjetrovima zagađuju obale Hrvatske i drugih zemalja. Sredozemlje se utapa u plastici, čemu u većoj ili manjoj mjeri pridonose sve zemlje regije, a što je najgore, mikroskopski komadići te plastike koji su na rekordnim razinama završavaju i u hranidbenom lancu i prijete svim morskim vrstama i ljudskom zdravlju, alarmantno je izvješće koje je nedavno predstavila Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF).


Tvrde kako bi najnoviji podaci i niz znanstvenih dokaza koji upućuju na dramatične posljedice pretjeranog korištenja plastike, lošeg gospodarenja otpadom i masovnog turizma na morske ekosustave jedne od najposjećenijih regija u svijetu, pametnima bili razlog za uvođenje hitnih mjera koje bi institucije, tvrtke i građani trebali poduzeti kako plastični otpad ne bi stigao u more. Stoga se traži usvajanje zakonski obvezujućeg međunarodnog sporazuma o uklanjanju plastičnog otpada iz mora, uz potporu snažnih nacionalnih ciljeva radi postizanja 100% recikliranog i obnovljivog plastičnog otpada do 2030., nacionalne zabrane za jednokratne plastične vrećice, šalice i slično, a tvrtke, koje su najveći zagađivači, poziva da investiraju u inovacije i dizajn u smjeru učinkovitije i održivije upotrebe plastike. 

Proizvodnja plastike u svijetu 1950. godine, uz populaciju od oko 2,5 milijardi ljudi, iznosila je 1,5 milijuna tona, a 2016., uz populaciju veću od 7 milijardi, više od 310 milijuna tona. Računa se da će se u idućih 20 godina proizvodnja plastike udvostručiti, a do 2050. i učetverostručiti. 

– Utjecaji plastičnog onečišćenja na Sredozemlju osjećaju se diljem svijeta i uzrokuju ozbiljnu štetu i prirodi i ljudskom zdravlju. Ako se onečišćenje plastikom poveća, ugrozit će globalni ugled Sredozemlja kao vrhunske turističke destinacije i izvora kvalitetnih proizvoda iz ribarstva, potkopavajući lokalne zajednice koje ovise o tim sektorima – rekao je John Tanzer, voditelj programa za zaštitu mora i oceana u WWF Internationalu. Proizvodi od plastike danas čine 95% otpada koji pluta Sredozemnim morem ili leži na plažama, a zemlje koje se ističu u odlaganju plastike u Sredozemno more su Turska (144 t/dan), Španjolska (126), Italija (90), Egipat (77) i Francuska (66). Zbog povećanog turizma, količina morskog otpada svako ljeto povećava se za čak 40%. 


Ugrožene morske vrste

WWF upozorava kako veliki plastični dijelovi ozljeđuju, guše i često ubijaju morske životinje, uključujući zaštićene i ugrožene vrste kao što su morske kornjače i sredozemnu medvjedicu. No, upravo je mikroplastika, manja i podmuklija, dosegnula rekordne razine koncentracije od 1,25 milijuna komada po četvornom kilometru u Sredozemnom moru, gotovo četiri puta više nego na “plastičnom otoku” pronađenom u sjevernom dijelu Tihog oceana.

– U Europi proizvodimo golemu količinu plastičnog otpada, od kojih je većina poslana na odlagališta otpada, što rezultira milijunima tona plastike koja ulazi svake godine u Sredozemno more. Taj kontaminirani tok, u kombinaciji s poluzatvorenim Sredozemljem, doveo je do toga da mikroplastika dosegne rekordne razine koncentracije, prijeteći morskim vrstama i ljudskom zdravlju – ističe Mosor Prvan, stručni suradnik za zaštitu mora u WWF Adriji. Prema izvješću, kašnjenja i „rupe“ u gospodarenju plastičnim otpadom u većini su sredozemnih zemalja, među glavnim uzrocima plastičnog onečišćenja koje je prevelik problem da bi ga riješio samo jedan kontinent, jedna vlada ili jedan industrijski sektor. Od 27 milijuna tona plastičnog otpada proizvedenog svake godine u EU, samo jedna trećina se reciklira, što je samo 6% potražnje za plastikom u Europi.




Nužna razgradiva ambalaža

Svake se minute u svijetu proda milijun plastičnih boca, a taj će broj do 2021. porasti za još 20% i stvoriti ekološku krizu za koju mnogi predviđaju da će biti jednako ozbiljna kao i klimatska. Više od 480 milijardi plastičnih boca prodano je u svijetu 2016. Kada bi ih se poredalo jednu do druge, prekrile bi pola puta do Sunca, a nastave li se ti trendovi, taj će broj do 2021. porasti na 583 milijarde. Većina plastičnih boca za vodu i gazirane napitke radi se od polietilenskog-teteftalata (PET), koji se lako reciklira, ali trend ni približno ne prate rast potrošnje i potražnje.

Većina plastičnih boca proizvodi se za vodu, a kako jačaju trendovi zdravog življenja te zabrinutost u vezi kvalitete vode iz vodovoda, raste i potražnja, poglavito u Kini koja iznosi već četvrtinu svjetske, a najviše plastičnih boca proizvode najveći brendovi u toj industriji. Coca Cola je, primjerice, odgovorna za 100 milijardi plastičnih boca godišnje ili 3400 svake sekunde pa u cilju društveno odgovornog poslovanja i ta, a i niz drugih tvrtki povezanih s „plastičnim otiscima“ najavljuje niz promjena u skoroj budućnosti. Coca-Cola je tako nedavno lansirala “zdrave” napitke u ambalaži koja se većinom sastoji od razgradive sirovine šećerne trske, a prema najavama Nestle Watersa, Nestle Pure Life boce od 700 ml bit će u potpunosti od reciklirane ili tzv. rPET plastike. No plastična ambalaža već je godinama u našem prehrambenom lancu, a i vodi koju pijemo. U istraživanju novinarske organizacije Orb Media na državnom sveučilištu u Fredoniji u New Yorku, otkriveno je i da flaširana voda sadrži sitne čestice plastike.

BBC je objavio kako je ispitano 250 boca kupljenih u devet različitih država – Aquafina, Dasani, Evian, Nestle Pure Life, San Pellegrino, Aqua (Indonezija), Bisleri (Indija), Epura (Meksiko), Gerolsteiner (Njemačka), Minalba (Brazil) i Wahaha (Kina), a kako bi bili sigurni da nijedan uzorak nije kontaminiran, svaka kupnja i transport snimljeni su na videu. Pronađeno je u prosjeku deset plastičnih čestica po litri vode, od čega je svaka veća od debljine ljudske vlasi.

– Ne želimo ni u koga upirati prstom, nego samo pokazati da je plastika prisutna apsolutno posvuda, da je postala tako sveprisutan materijal u našem društvu da prodire i u vodu, i to u sve one osnovne proizvode koje konzumiramo svakodnevno – kazala je kemičarka prof. Sherri Mason sa sveučilišta, dok većina kompanija tvrdi kako i one same provode takva testiranja, ali su svi rezultati u okviru dopuštenih, da se svi procesi odvijaju prema najvišim standardima te da zadovoljavaju sve uvjete kvalitete. Za pitanje mikročestica plastike nema regulative ni standardiziranih metoda ispitivanja, poručili su. Morske vrste unesu plastiku u organizam namjerno, slučajno ili neizravno pri hranjenju plijenom koji je već pojeo plastiku. U Sredozemnom moru 134 vrste žrtve su unošenja plastike u organizam, uključujući i 60 vrsta riba, sve 3 vrste morskih kornjača, 9 vrsta morskih ptica i 5 vrsta morskih sisavaca (ulješura, kitova perajara, dobrih dupina, Rissovih dupina i prugastih dupina). Vlakna i mikroplastika pronađene su u kamenicama i dagnjama, a vrećice čipsa i cigarete pronađeni su u krupnih pelagijskih vrsta riba.

Desetogodišnje istraživanje glavate želve pokazalo je da je 35% ispitanih primjeraka u organizam unijelo plastični otpad, a on je (uglavnom celofan i PET) pronađen i u želucu 18% tuna i sabljarki, u 17% crnoustih mačaka (vrsta morskog psa) na Balearskim otocima. No čak i manje životinje, kao što su dagnje, rakovi, trlja i list, koji se hrane na morskom dnu mogu biti važni akumulatori mikroplastike, sve do zooplanktona (mali organizmi na dnu morskog hranidbenog lanca).



A one životinje koje se ne stignu „najesti“ plastike, imaju i dobru šansu da se uhvate u ribarski najlon, mreže, zamke koji uzrokuju 65% slučajeva zapetljavanja u Sredozemnom moru – što se naziva fenomenom ribolova napuštenim ribolovnim alatom ili fantomskim ribolovom, piše Večernji


hr Wed Aug 15 2018 19:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7458a4cb557ad6648b49b3/80
Foto: Youtube/screenshot

Djecu u Srbiji uče ratovati: 'Ovo je odlično, s ovim treba nastaviti'

Riječ je o kampu po uzoru na slične kampove u Rusiji u kojima ima i djece mlađe od šest godina

Na Zlatiboru u Srbiji održava se desetodnevni omladinsko-patriotski kamp za djecu i mlade u dobi od 14 do 23 godine, a u organizaciji Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Iza pomalo nedužnog naziva u stari se krije kamp za vojnu obuku djece i mladih.

Riječ je o kampu po uzoru na slične kampove u Rusiji u kojima ima i djece mlađe od šest godina, a u kojima su sudjelovali i mladi iz Srbije. Oni u tim kampovima prolaze nešto blažu varijantu vojničke obuke.

Srpski portal Regionalne vesti piše da se u organizaciji ratnih veterana Udruženja sudionika oružanih sukoba na prostoru bivše Jugoslavije i uz podršku općine Čajetina, a po uzoru na slične kampove u Ruskoj Federaciji, na Zlatiboru se od 9. do 18. kolovoza održava prvi Omladinsko-patriotski kamp Zlatibor 2018, u okviru kojeg će djeca i mladi biti upoznati sa srpskom duhovnom, nacionalnom i vojnom poviješću i kulturom. Ujedno će imati priliku družiti se sa srpskim i ruskim vojnim veteranima.

“Htjeli smo malo obogatiti njihovo znanje o povijesnim činjenicama, o povijesti srpske vojske i srpsko-ruskom prijateljstvu. Puno smo radili na fizičkom odgoju, na kondiciji, da djeca nauče kako zdravo živjeti. Učili smo ih i borilačkim vještinama, snalaženju u prostoru i preživljavanju u prirodi”, kazao je organizator kampa Željko Vukelić.

“Fantastično je, Ovo je odlično i mislim da i dalje treba nastaviti s ovakvim radom. Najprije zbog nas samih, zbog naše fizičke spremnosti, a i malo da se odvojimo od grada, od kompjutera, igrica i od kuće”, kazao je jedan mladić, sudionik kampa, prenose vijesti.hr





hr Wed Aug 15 2018 18:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b74287bcb557ad6648b4997/80
Foto: Pixabay

Hoće li Europska unija ukinuti pomicanje sata dva puta godišnje?

Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje o ljetnom računanju vremena, odnosno o ukidanju pomicanja sata u svim zemljama Europske unije koje će trajati do sutra. O tome se mogu izjasniti svi europski građani i države članice putem internetskog upitnika na službenim stranicama Europske komisije.

Naime, zastupnici Europskog parlamenta još su u 2017. objavili istraživanje o pozitivnim i negativnim učincima ljetnog računanja vremena te su u veljači uputili poziv Komisiji za temeljitom analizom Direktive koja propisuje polugodišnje pomicanje sata. Komisija se obvezala da će procijeniti dvije glavne opcije - zadržavanje sadašnjeg ljetnog računanja vremena ili ukidanje pomicanja sata dvaput godišnje u svim državama članicama.

Direktiva komisije

Ovakva odluka ne bi utjecala na odabir vremenskih zona, a svaka država članica i dalje bi sama odlučivala hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena ili bi se, pak, opredijelili za još uvijek nepoznatu treću opciju. U Hrvatskoj je računanje vremena propisano Zakonom o računanju vremena koje je u potpunosti usklađeno s Direktivom Komisije, a ako dođe do neke promjene, Hrvatska će se prilagoditi EU.


Da pojasnimo, Direktivom 2000/84/EZ od 19. siječnja 2001. utvrđeno je da Europska komisija svakih pet godina objavljuje priopćenje kojim daje raspored datuma kada će počinjati te završavati ljetno računanje vremena u idućih pet godina. Ovim zakonskim propisom Komisija želi obvezati sve države članice na jednako računanje vremena kako bi osigurala funkcioniranje jedinstvenog tržišta. To se najviše odnosi na prometnu logistiku i komunikacije budući da bi neusklađeno računanje vremena između zemalja otežalo planiranje letova te voznih redova vlakova i autobusa za turiste i organizatore putovanja.


Sama ideja ljetnog računanja vremena pripisuje se američkom fizičaru Benjaminu Franklinu koji je još 1784. zaključio kako bi bolje usklađivanje ljudskih aktivnosti s dnevnim svjetlom moglo donijeti uštedu energije. Ipak, ono je uvedeno tek 1916. u Njemačkoj, a ubrzo i u drugim europskim zemljama i SAD-u. U Hrvatskoj se ljetno računanje vremena prvi put koristilo u vrijeme Austro-Ugarske od 1916. do 1918. godine, potom u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i u doba NDH, a ljetno računanje vremena 1983. uvodi se u cijeloj Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj.


Danas se ono primjenjuje u više od 60 zemalja diljem svijeta, a najraširenije je u Europi, Sjevernoj Americi i Oceaniji. Točnije, Island, Rusija, Bjelorusija i Turska jedine su europske zemlje čiji građani ne pomiču svoje satove dva puta godišnje.


Sjeverne zemlje

Pritom se Rusija odlučila na cjelogodišnje zimsko, odnosno standardno računanje vremena, a Turska se 2016. prebacila na samo ljetno računanje vremena. Da pojasnimo, različite preferencije o računanju vremena pojavljuju se zbog različitih geografskih pozicija zemalja. U sjevernim su zemljama dani tijekom ljetnih mjeseci dugi, a ljetno računanje vremena odgađa zalazak sunca. Tako, primjerice, u Helsinkiju noć pada nešto prije 23 sata, a sunce izlazi već oko 3.30, a slično se događa i u drugim sjevernim i sjeverozapadnim gradovima. Iz tog je razloga čak 70.000 Finaca potpisalo peticiju za ukidanje ljetnog računanja vremena. S druge strane, turistički otoci poput Baleara htjeli bi se trajno prebaciti na ljetno računanje vremena jer bi profitirali dodatnim satom danjeg svjetla. Stoga, ako bi se odlučilo da svaka zemlja odabere hoće li imati zimsko ili ljetno računanje vremena, te bi promjene bile nekoordinirane, čime bi se poništio glavni cilj Direktive.

Stočari veliki protivnici pomicanja sata

Pri samom uvođenju ljetnog računanja vremena, jedan od glavnih argumenata za pomicanje sata bila je ušteda energije. Nekoć je ona i bila zamjetna, no danas dolazi do skromne uštede od samo 0,5 do 2,5 posto budući da uporabom računala, televizora i ostalom tehnologijom ionako trošimo mnogo energije. Osim toga, duljim danom ljudi više vremena provode vani te se više kreću, što u svakom slučaju dobro utječe na zdravlje ljudi. Uz to, imaju i bogatiji društveni život i više troše, što pomaže gospodarstvu države. Ipak, pomicanje sata na ljude utječe kao manji jet lag i ljudskom tijelu treba nekoliko dana da se prilagodi. Iz tog razloga lošije i kraće spavamo i slabija nam je koncentracija, što, osim na produktivnost na radnome mjestu, utječe i na pozornost prilikom vožnje ili prelaženja ceste, čime dolazi do većeg broja automobilskih nesreća, a istraživanja su pokazala da na dan pomicanja sata dolazi do 6,5 posto više nesreća. No, kada se ljudi napokon prilagode, ljetno računanje vremena i dulji dan u konačnici rezultiraju, kako pokazuju istraživanja, sa 13 posto manje nesreća i sedam posto manje krađa. Osim ljudi, i životinje se teško prilagođavaju pomicanju sata budući da imaju precizan bioritam. Stoga su jedni od velikih protivnika pomicanja sata stočari. Krave navodno daju čak i po nekoliko litara mlijeka manje dok im se tijelo ne prilagodi novom računanju vremena. S druge strane, poljoprivrednicima se sviđa imati sat vremena danjeg svjetla više za rad u polju, piše novac.hr

hr Wed Aug 15 2018 15:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .