Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5cc845e629111c86668b45eb/80
Foto: DN

Razgovarali smo s Martinom i Petrom - dobitnicima Dekanove nagrade za izvrsnost na Pravnom fakultetu u Splitu

Iako postoje razne priče i "teorije" o studiranju na splitskom pravu, Martina i Petar svoje obveze izvršavaju i više nego uspješno
Vrijeme studiranja posebno je razdoblje života kojega svaki student želi iskoristiti na najbolji mogući način. Uz fakultet, pojedini studenti rade kako bi olakšali roditeljima i imali za dodatni džeparac. Nije lako balansirati između obaveza, zabave i učenja, no kada se postigne ravnoteža studentski život postaje idealan. 

Neki studenti ulažu maksimalan trud u svoje učenje, a za takve studente postoji i jedna posebna nagrada - radio se o Dekanovoj nagradi koju fakultet dodijeljuje studentima za uspjeh i izvrsnost.

Na Pravnom fakultetu u Splitu ove godine Dekanova nagrada dodijelit će se 2. svibnja pa smo tako odlučili jedan članak posvetiti izvrsnim studentima splitskog prava koje slovi kao jedan od težih fakulteta u Splitu.

Sudeći po pričama, a i rezultatima, na splitskom pravu niska je prolaznost studenata na ispitima. Nedavno je portal Mojfaks pisao iskustvo jednog splitskog studenta na pravu koji nije imao nijednu lijepu riječ za svoj faks, već je spomenuo kako fakultetu "treba hitna reorganizacija".

Naglasio je kako ni odnos profesora prema studentima nije za pohvalu.

No u moru studenata pravnog fakulteta postoje i oni uspješni koji uz puno truda i posvećenosti ostvaruju izvrsne rezultate. Jedni od ovogodišnjih dobitnika Dekanove nagrade su Martina Livajić i Petar Rašetina, studenti druge godine na splitskom pravu.

Pravo studenti najčešće upisuju onda kada im za rukom ne pođe upis na željeni fakultet pa im ono dođe kao alternativno rješenje, no to nije bio slučaj kod Martine i Petra. 

- Studij prava bio je moj prvi izbor. Prijavio sam sve pravne fakulteta u Hrvatskoj i na sve sam bio primljen. No ljubav prema gradu pod Marjanom otklonila je svaki drugi izbor te je u prilog mom odabiru išla i činjenica da je Sveučilište u Splitu najbolje rangirano sveučilište u Hrvatskoj. S izborom studijam sam jako zadovoljan - tvrdi Petar.

Martina je pak stigla iz Imotskog u Split, a za pravo se odlučila jer je htjela dokazati samoj sebi kako može biti uspješna. 

O splitskom pravnom fakultetu kruže različite priče - od nepravde profesora pa sve do apsurdnih situacija u kojima studenti zbog “banalnih” razloga navodno ne prolaze ispite. Mnogi studenti upravo zbog takvih priča i glasina dođu sa strahom na fakultet kao što je i Martina.


Da, imala sam i strah i predrasude od kojih se i sada ponekad teško obraniti, ali kao što to većinom biva, 90% priča su neistinite. Štoviše, poznato Rimsko pravo mi je dosad bio najdraži kolegij., kaže Martina.

Petar s glasinama i predrasudama nije imao problema.

Ne znam točno na koje glasine mislite jer uvijek ima glasina, a budući da glasine nisu mjerodavne nisam imao nikakvih predrasuda ni strah, rekao je Petar.

Koliko je zapravo teško biti student prava još uz to izvrstan?

- Teško je biti dobar to jest izvrstan u bilo čemu gdje treba zasukati rukave ili, bolje rečeno, zagrijati stolicu. Međutim, zaista je istina kad se kaže da se sve može kad se hoće., kaže Martina. 

- Biti student prava je zaista odličan osjećaj jer kao mlada osoba imaš osjećaj da imaš mogućnost stvoriti bolje i pravednije društvo, naglašava Petar.

Dekanova nagrada za Martinu i Petra ima posebno značenje u nastavku studiranja jer ih motivira da nastave biti još bolji i uspješniji u svom radu. 

- Dekanova nagrada je zaista motivirajuća pogotovo ako će mi to u budućnosti omogućiti zaposlenje u struci, govori Petar.  


- Dekanova nagrada mi je zaista velika čast i potiče me da nastavim i dalje istim stopama, kaže Martina. 

Po pitanju težine prilagodbe na način rada i studiranja Martina i Petar nisu imali puno problema. Martinu su jedino mučile različite glasine o profesorima, no vrlo brzo se uvjerila da treba vjerovati isključivo sebi. 

- Najteže je bilo slušati već spomenute priče o ispitima i profesorima, ali sam se brzo uvjerila da treba vjerovati isključivo onome što sama doživim.

- Ništa mi do sada nije bilo teško.Profesori su izvrsni i trude se prenijeti studentima maksimalno znanje, ističe Petar. 

Uskoro maturantima završava škola i pripremaju se za pisanje državne mature. Što bi poručili maturantima koji razmišljaju o upis na pravni fakultet?

- Ako je pravo vaš san moram vam priznati da je ostvariv. Sretno svima koji se žele upisati na pravo, rekao je Petar kratko i jasno.

Martina je pak uputila malo detaljniji savjet..

- Najprije se dobro informirajte prije upisa na bilo koji fakultet. Ako vas je strah da na pravu treba samo "bubati na pamet", vjerujte mi, to nije istina. Ako je igdje potrebno razumijevanje, to je onda studij gdje je materija jako opsežna, jer u suprotnom zaista ne znam kako bi to bilo moguće naučiti. Ako vas je pak strah da nema posla za pravnike, opet krivo. Uvijek ima posla za one koji žele raditi, koji se trude i koji se ističu iz mase. Budite hrabri i vjerujte u sebe!

Martina i Petar  i dalje će stremiti uspješnim rezultatima. Vjeruju u budućnost koja će nastave li ovako, za njih biti itekako blistava. Biti izvrstan nije lako, ali s puno truda i volje, fakultet se itekako može završiti, pa čak i pravni! 


hr Tue Apr 30 2019 15:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce94cc029111c4ba48b45e9/80
Foto: Pixabay

Meso izvan hladnjaka može biti najviše pola sata nakon kupnje

Trovanja su moguća i s mnogim drugim bakterijama, ali su najčešći uzročnici trovanja ipak virusi; npr. norovirusi

Jaja, svježe meso i mliječni proizvodi namirnice su na koje po velikim vrućinama treba posebno pripaziti, i ne treba ih ostavljati na temperaturi višoj od 30°C duže od pola sata. 

Najčešće bakterije koje uzrokuju trovanje hranom su salmonela i kampilobakter. Trovanja su moguća i s mnogim drugim bakterijama, ali su najčešći uzročnici trovanja ipak virusi; npr. norovirusi.

Oni se nalaze u hrani koju dodirujemo prljavim rukama – ali ne mogu se razmnožavati kao bakterije. Ako je hrana pokvarena tako da drugačije izgleda ili ima neuobičajen miris, ne smije se jesti.

No, kod patogenih bakterija nećete ni primijetiti da je hrana pokvarena. Tako naprimjer za salmonelu, osim ako je zastupljena u velikoj količini, nećete ni primijetiti da je prisutna, ako uz nju u hrani nema još nekih bakterija koje uzrokuju vidljiva kvarenja. - pišu 24sata

Bolesti putem zaražene hrane često zanemarujemo, ali trovanja hranom u restoranu treba obavezno prijaviti sanitarnoj inspekciji da se zaraza ne bi širila, kaže dr. sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe na Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Andrija Štampar'.

Opasnost od zaraze

Samo 20 minuta je potrebno da se jedna bakterija razmnoži u dvije na temperaturi iznad 30°C. Ako u hrani ima 1000 bakterija, za 20 minuta bit će ih 2000.

Prvi simptomi zaraze

Sat do dva je dovoljno vrijeme da se pokažu prvi simptomi zaraze nekim bakterijama, kao što je npr. stafilokok.

Vrućina u autu

Temperaturu od 43°C će unutrašnjost parkiranog auta dosegnuti u sveg deset minuta ako je vani 36 °C.

Ubrzan porast

Temperatura unutrašnjosti auta po ljeti može se popeti za 20°C u samo 20 minuta.

Neke bakterije vole toplinu

Povoljna temperatura za brže razvijanje bakterija je između 30 i 38°C. Važno je da se hrana iz trgovine što prije stavi u hladnjak.

Pažljivo i na plaži

Za plažu su dobri keksi ili voće. Ostalu hranu nikako nije preporučljivo držati na suncu. Konzerviranu hranu treba odmah pojesti.

Kolači

Ljudi često ostavljaju kremaste kolače izvan hladnjaka prilikom proslava i tako riskiraju zarazu. Kolači se moraju držati na hladnom.

Svježa hrana

Za hranu poput svježeg mesa i ribe, mliječnih proizvoda i jaja idealna je temperatura hladnjaka  od 2 do 4°C.

Inkubacija

Od 12 do 48 sati je vrijeme potrebno za inkubaciju bakterije salmonele. U tom se periodu jave prvi simptomi zaraze.

Naziv hrane

Kupljeno svježe meso na viskom ljetnim temperaturama treba odložiti u hladnjak u roku od 30 minuta kako se ne bi riskiralo množenje bakterija i kvarenje.

Trovanje hranom 

Najčešći, ali ne i jedini simptomi trovanja hranom su mučnina, bol u trbuhu, opća slabost, povraćanje i proljev koji može dovesti do dehidracije pa je ponekad potrebna i liječnička pomoć

hr Sun Jul 21 2019 19:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adb6e0d2af47fde7f8b48d8/80
Foto: Ilustracija Pixabay

Opasnost s drveća: Krpelji vrebaju posvuda, a evo kako se zaštiti od ugriza

Krpelji su male životinje koje napadaju ljude, ali i životinje, a važno je odmah reagirati jer prenose razne bolesti

Krpelji su životinje koje mogu biti vrlo opasne i prenijeti Lajmsku bolest i krpeljni meningoencefalitis, a najvažnije je uvijek se pregledati nakon posjeta šumi ili planini. Vrlo je jednostavno, a zahtjeva malo vremena.

 Najčešće se mogu pronaći ispod ruke, oko ušiju, oko kose, iza koljena ili oko zglobova. Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu.

Njihovo prirodno stanište su grane grmova, kao i listovi, a pretežito se nalaze u prizemnom sloju šuma. Najvažnije je odmah reagirati i ukloniti ga što prije. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen, a uz to jednostavnije ga je odstraniti odmah. Oni koji često borave u prirodi trebali bi dodatno pripaziti i uvijek koristiti sredstva koja mirisom odbijaju krpelje, ali bi trebali nositi svjetliju odjeću.

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje kako odstraniti krpelja: " Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik. Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza." - piše Večernji list. 

hr Sun Jul 21 2019 17:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d34644829111c3e188b45a5/80

U prepunoj Areni dodijeljene nagrade 66. Pulskog filmskog festivala

Redatelj Predrag Ličina preuzeo je osvojenu Brezu za najboljeg debitanta za režiju filma Posljednji Srbin u Hrvatskoj...

Sinoć, u prepunoj Areni svečano su dodijeljene nagrade 66. Pulskog filmskog festivala. Redatelj Predrag Ličina preuzeo je osvojenu Brezu za najboljeg debitanta za režiju filma Posljednji Srbin u Hrvatskoj, dok je dodijeljenu Zlatnu arenu za režiju filma Dnevnik Diane Budisavljević preuzela redateljica Dana Budisavljević

Zlatnu arenu za najbolju glavnu žensku ulogu osvojila je i preuzela Hristina Popović za ulogu u filmu Posljednji Srbin u Hrvatskoj, dok se Olga Pakalović, dobitnica Zlatne arene za sporednu žensku ulogu u filmuGeneral, ispričala budući da je na snimanju u Ohridu. Glumac Krešimir Mikić osvojio je Zlatnu arenu za najbolju mušku ulogu u filmu Koja je ovo državaZlatnu arenu za sporednu mušku ulogu osvojio je i preuzeo Borko Perić za ulogu u filmuGeneral. Dario Domitrović preuzeo je osvojenu Zlatnu arenu za oblikovanje zvuka u filmu F20. 

Svetlana Gutić preuzela je Zlatnu arenu za masku za filmPosljednji Srbin u Hrvatskoj, nagradu koju dijeli s Miroslavom Lakobrijom, a za isti film Jana Piacun dobila je Zlatnu arenu za scenografiju, dok je Zlatnom arenom za kostimografiju nagrađena Selena Orb. Zlatna arena za vizualne efekte u filmu dodijeljena je Krsti Jaramu za film Moj dida je pao s Marsa, koji je nagradu i preuzeote Michalu Strussu, Antoniju Ilicu, Goranu Stojniću, MagicLabu iHommageu, dok je Zlatnom arenom za specijalne efekte nagrađen Zvonimir Krivec za film General

Zlatnu arenu za glazbu u filmu Dnevnik Diane Budisavljević preuzeo je jedan od dobitnika, Nenad Sinkauz, nagradu koju dijeli s Alenom Sinkauzom, a Zlatnu Arenu za montažu istog filma Marko FerkovićZlatnu arenu za kameru preuzeo je dobitnik Sven Pepeonik za film Moj dida je pao s Marsa, dok se dobitnik Zlatne arene za scenarij za film Koja je ovo država Mate Matišić ispričao, budući da je imao zakazani koncert. Veliku Zlatnu arenu preuzela je Miljenka Čogelja, jedna od producentica filma Dnevnik Diane Budisavljević koji je ujedno osvojio i nagradu publike – Zlatna vrata Pule i diplomu FEDEORA za najbolji hrvatski dugometražni film, dok je za najbolju Manjinsku koprodukciju diplomu preuzeo Miroslav Terzić, nagrađeni redatelj filma Šavovi.

Ocjenjivački sud Hrvatskog programa je u kategoriji manjinskih koprodukcija nagradio Zlatnom arenom za najbolji film redatelja Bena Sombogaarta za film Rafaël, Zlatnom arenom za režiju film Bog postoji, njeno ime je Petrunija, Teonu Strugar Mitesku, koju je preuzela producentica filma Labina Mitevska, te Zlatnom arenom za glumačko ostvarenje Juditu Franković Brdar za ulogu Ane u filmu Izbrisana.

hr Sun Jul 21 2019 15:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e5f0f2af47fa1238b471c/80
Foto: Getty Images

Deset pravila svih dijeta koje donose rezultate

Mnoge dijete izuzetno su isrpljujuće, a ako ih i uspijete privesti do kraja, nakon nekoliko mjeseci kilogrami se ponovno vrate. Kako biste to izbjegli, pročitajte deset prehrambenih pravila koje savjetuju sve zdrave i efikasne dijete

1. MRŠAVITE POLAGANO

Svi nutricionisti složit će se da je dobra i kvalitetna dijeta ona s kojom ne mršavite više od jednog kilograma tjedno. Izgubite li više od kilograma u tom periodu, to znači da ste osim vode i masnoće izgubili i mišićno tkivo, što vam, naravno, nije u interesu.

2. UKINITE ŠEĆER, NE I MAST

Moderni nutricionisti savjetuju smanjeni unos šećera, no to ne vrijedi nužno i za masti. Naime, višak šećera koji dobivamo iz hrane poput tijesta i kruha taloži se kao salo. No uravnotežen unos masti doprinijet će osjećaju sitosti i prijeko je potreban za dobro zdravlje.

Ako vam u dijeti nedostaje masti, osjećat ćete umor, glad i loše raspoloženje, a nećete imati ni uspjeha sa smanjenjem težine.

3. UVIJEK JEDITE DORUČAK

Kvalitetan doručak najbolji je način da započnete dan. Svaka dobra dijeta uključuje doručke koji sadrže kvalitetne proteine, dobre masti i zdrave ugljikohidrate.

Ako nemate ideju što biste ujutro jeli, probajte s pečenim ili tvrdo kuhanim jajima na kruhu od sjemenki ili zobenom kašom s bobicama i usitnjenim sjemenkama po želji.

4. REDOVITO JEDITE

Sve uspješne dijete promoviraju redovite, planirane obroke i zalogaje tijekom dana. Možete imati i pet, šest obroka dnevno, ali važno je da budu zdravi, lagani i uravnoteženi.

5. PROMIJENITE NAČIN ŽIVOTA

Učinkovita rješenja za mršavljenje uključuju promjenu životnih navika i ne sadrže revolucionarne kemijske preparate ili čarobne prahove koji nezaustavljivo tope naslage. Zato ne nasjedajte na senzacionalizam i budite spremni na promjene ako želite izgubiti neželjene kilograme.

6. NE ZABORAVITE NA PROTEINE

Ključ za manje kilograma leži u nižoj razini šećera u krvi. Isto ćete postići redovitim uzimanjem proteina uz kalorije, s obzirom na to da oni drže šećere pod kontrolom u organizmu.

7. RAVNOTEŽA U PREHRANI

Postoji mnogo dijeta koje su bazirane na konzumaciji samo jedne vrste hrane, što nužno vodi do neravnoteže u tijelu. Najbolje dijete u sebi sadrže sve vrste namirnica i ne zalažu se da jedete isključivo jednu “čarobnu” hranu ili da neku nepoželjnu izbacite iz redovitih obroka.

8. NE BROJITE KALORIJE

Znanost i praksa potvrdile su da brojenje kalorija jednostavno ne doprinosi kvalitetnoj kontroli težine. Pojesti bezmasni kolačić uz kavu s mlijekom dugoročno može napraviti više štete procesu mršavljenja nego kajgana sa slaninom uz šalicu biljnog čaja.

Zato se ne oslanjajte isključivo na brojenje kalorijskih vrijednosti jer vas to može odvesti na krivi put.

9. OBVEZNA FIZIČKA AKTIVNOST

Promišljene dijete obvezno će podcrtati povećanje tjelesne aktivnosti. Bez nje nema zdravog niti kvalitetnog mršavljenja.

10. ZAOBILAZITE GOTOVU HRANU

Nikako ne konzumirajte hranu koja je prošla tvorničku obradu. Ona najčešće sadrži kemijske dodatke koje ne biste željeli staviti u tijelo. Ako neki prehrambeni proizvod na polici dućana ne možete sami napraviti kod kuće, to znači da ga ne biste trebali ni jesti.

hr Sun Jul 21 2019 13:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .