Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/545b4ba8189942866d00002e/80

Spalatum D.M.C. u Dioklecijanovim podrumima organizira HANDS festival

Festival se otvara u srijedu, 12. studenog, u podne, a cilj manifestacije je predstaviti bogatstvo baštine, tradicijskih obrta, autohtonih proizvoda i zdrave hrane i to izvan turističke sezone

Gradska agencija za destinacijski management, Spalatum D.M.C., u Dioklecijanovim podrumima organizira HANDS (Heritage Artcraft Nature Domestic Split) festival. Festival se otvara u srijedu, 12. studenog, u podne, a cilj manifestacije je predstaviti bogatstvo baštine, tradicijskih obrta, autohtonih proizvoda i zdrave hrane i to izvan turističke sezone. Festival će potrajati do 16. studenog, a iz agencije Spalatum D.M.C., napominju kako će se ovaj projekt nastaviti tijekom cijele godine posebno u vrijeme predsezone i posezone.

- Vrhunac će biti organizacija velikog festivala nematerijalne baštine koji će u Split, u listopadu iduće godine, dovesti predstavnike mnogih europskih gradova. Za vrijeme posjeta festivalu i sajmu ulaz za sve posjetitelje u Istočne dijelove podruma biti će besplatan što je izvrstan povod da svi zainteresirani posjetitelji u dane festivala HANDS posjete veličanstvene carske odaje - napominju iz gradske agencije.

Osim sajamskog dijela u okviru festivala HANDS će se održati i brojne prezentacije, promocije i degustacije proizvoda, a sajam je izložbeno-prodajnog karaktera. Osim izlagača koji dolaze iz cijele Hrvatske na prvom HANDS festivalu predstavit će se i učeničke zadruge škola naše županije, a mnogi kreativci će održati i radionice izrade unikatnih ukrasa, prirodne kozmetike i hrvatskog tradicijskog veza.

Radno vrijeme sajma biti će svaki dan od 9 do 20 sati.

hr Thu Nov 06 2014 11:21:59 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2857f1daf72d3f4f8b46e8/80
Foto: Screenshot

Djevojčica iz vukovarske kolone: 'Sad ja imam potrebu opisati svoju kolonu'

'Djevojčica u plavom kaputu' u pismu je ispričala priču iz svoje kolone.
Željka Jurić imala je šest godina kada je 19. studenog 1991. godine u koloni napuštala razrušeni Vukovar. Njeno uplakano lice postalo je simbolom vukovarske kalvarije, a danas ju pamtimo kao 'djevojčicu u plavom kaputu'.

Ovih dana napisala je pismo i ispričala priču iz svoje kolone.

A sada iz mene progovara tuga, i kao djevojčice u plavom kaputiću i kao svjedoka toga vremena.

U zadnjih par dana čitam po portalima i društvenim mrežama o djevojčici u plavom kaputiću... Naišla sam na naslov „DJEVOJČICA IZ KOLONE KOJA NIJE U SABORU“. Taj naslov me jako pogodio, a sigurna sam da će se mnogi upitati ZAŠTO? Odgovor je jednostavan.

Umorna sam od toga da me se spominje kako kome odgovara. Ne zanimaju me politička prepucavanja, niti me politika ikada zanimala. Ja, kao djevojčica u plavom kaputiću ovim pismom ne želim nikoga povrijediti niti mu učiniti nažao. Ali pokušajte i mene shvatiti, razumjeti, umorna sam od toga. Teško je nositi to breme.

I zato, sada ja imam potrebu opisati SVOJU kolonu...

U petak je cjelokupna hrvatska javnost, iz Hrvatskoga Sabora, imala priliku čuti priču o djevojčici iz kolone, ali ne one kolone u kojoj su djeca, majke, starci išli u nepoznato s velikim strahom i suzama u očima.

Nismo imali priliku čuli priču iz kolone gdje su djeca napuštala svoj grad na obali Dunava po ruševinama ,zaobilazeći leševe ubijenih branitelja i nedužnih ljudi. Nismo imali priliku čuti priču iz kolone oko koje su pijani četnici slavili pobjedu i pjevali BIT ĆE MESA KLAT ĆEMO HRVATE, nismo čuli priču iz kolone gdje je pred dječjim očima, rafalom ugašen jedan mladi život. Nismo čuli priče djece koja su napustila svoj voljeni grad koji je bio sravnjen sa zemljom.

A čuli smo, gledali smo, bili smo svjedoci toga vremena... i nikada nismo imali priliku svoju priču reći s toga mjesta...

Taj grad, ta kolona, ta uplakana lica imaju svoje ime: VUKOVAR.

Nitko nije čuo priče djece koja su morala otići u nepoznato, koja su živjela u drvenim kućicama i prognaničkim naseljima i koja su noćima sjedila na prozorima čekajući svoje očeve da se vrate iz srbijanskih logora.

Da li je iz hrvatske Sabornice do javnosti dopro vapaj majki koje godinama traže kosti svojih sinova, da ih pokopaju dostojanstveno i da im zapale svijeću. Ili je to nevažno , a one to nisu zaslužile?!

Ne dirajte po ranama Vukovara i Vukovaraca.'


hr Mon Aug 03 2020 20:31:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f285452daf72d27508b46a2/80

Lokaliziran požar iznad Kaštel Sućurca: Vatrogasci će dežurati cijelu noć

Vatra je krenula iz predjela Dragočevo, no zbog jakog vjetra brzo se proširila do samog vrha Kozjaka.
Na Kozjaku iznad Kaštel Sućurca oko 13:30 h buknuo je požar koji se zbog jakog juga brzo proširio do samog vrha brda.

Gorila je borova šuma i makija, s vatra je ugrozila i crkvicu na vrhu brda koju su vatrogasci uspješno obranili. Požar se približio i obiteljskim kućama kao i groblju u Sućurcu i Gomilici, no naporima vatrogasaca, požar je lokaliziran. Obranjena je vojarna na vrhu Kozjaka, planinarski dom Putalj i crkvica svetog Jurja.

Na terenu je bilo 160 vatrogasaca sa 40 vozila te četiri kanadera. Vatrogasci će na području dežurati cijelu noć, a tijekom intervencije, lakše je ozlijeđen jedan vatrogasac.
hr Mon Aug 03 2020 20:15:59 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2849ffdaf72dad518b45bd/80
Foto: Nova Tv

'Umukni, Anja!' Društvenim mrežama se širi odgovor braniteljice iz Škabrnje

Hrvatska braniteljica Danka Dražina odgovorila je SDSS-ovoj zastupnici Anji Šimpragi, a njezin status ubrzo se proširio društvenim mrežama.
Nakon što je SDSS-ova zastupnica u Hrvatskom saboru održala govor kao 'djevojčica iz kolone', uslijedio je odgovor hrvatske braniteljice koja je podsjetila na ratna stradavanja u rodnoj Škabrnji.

Danka Dražina, heroina Domovinskog rata, 1991. godine napustila je fakultet kako bi pomogla obranu rodnog sela od velikosrpske agresije. 

Njen odgovor prenosimo u cijelosti:

Anja Rašković Šimpraga bila je u koloni 95

Kaže, bio je august, sparina, zvuk traktora i nebo koje je promijenilo boju. Ja sam jednu kolonu ispraćala u studenom 91. iz Škabrnje. Bio je studeni, studen, zvuk tenkova i granata, miris krvi i nebo prekriveno prašinom, avionima i niškim specijalcima-padobrancima. Stotine mojih susjeda, prijatelja i rođaka napuštali su tada svoj dom jer su Anjini sunarodnjaci sijali smrt na njihovom pragu u njihovoj Škabrnji.

Anja je tada imala 3 godine i nije ništa kriva. Ni za svoju ni za moju kolonu. Ali Anjin otac, djed, stric, ujak, susjed ili prijatelj nisu razmišljali o tome da se suprotstave zlim četničkim hordama, da stanu u obranu svoje Domovine Hrvatske kao što je to učinio Predrag Mišić i još 10.000 hrvatskih branitelja srpske nacionalnosti.

U koloni koja je te noći u studenom napuštala Škabrnju uzalud sam tražila moju babu Mariju. Dva tjedna kasnije babu Mariju sam pronašla sklupčanu u crnoj vreći na stolu zadarske patologije, zvijerski unakaženu do neprepoznatljivosti. I svaki mještanin moje Škabrnje mogao bi vam ispričati svoju priču o ovoj koloni, kao i svaki Vukovarac, kao svaki od onih pola milijuna Hrvata i drugih građana Hrvatske koje su “junaci iz Anjine priče” mislili zauvijek protjerati.

A tih pola milijuna možemo nazvati sretnicim jer njih 15.000 nije bilo te “sreće”. Mučeni, pobijeni, zaklani nisu doživjeli biti u koloni koja napušta dom ali živi. Za njih su odredili neke druge kolone koje se nikad neće vratiti, Danas tražimo kosti gotovo 1000 hrvatskih mučenika, oplakujemo 15.000 nevinih života trudeći se da svaku tu smrt otrgnemo zaboravu.

Anja, imala sam tada 21 godinu, U mom ruksaku nisu bile knjige (iako su trebale biti), bili su metci i bombe i dvije-tri maskirne majice, još poneka sitnica, krunica i slika Majke Božje). I tako danima… Anja, ti si danas zastupnica u Hrvatskom Saboru i nisam sigurna voliš li svoju Domovinu. Nekako mi se čini da tu riječ nikada nisi izgovorila, da ti je mrsko i pomisliti na riječ DOMOVINA.

Ja sam danas majka četvero djece, zaposlena, s plaćom više nego tri puta manjom od tvoje. Ali to nije ni važno, nije u šoldima sve. Ima nešto i u srcu, u ponosu i visoko dignutoj ili spuštenoj glavi ili skrivanju pogleda od susjeda kojem si jučer lomio kosti. Pitaj svoje Anja, znaju oni. Sutra je prvi dan kolovoza, čuješ li Anja, kolovoza.

187 – toliko je hrvatskih sinova poginulo u Oluji, najvećoj hrvatskoj pobjedi i ponosu Hrvatske vojske, Hrvatske policije i hrvatskog naroda. Vjeruj mi Anja, svaki moj Škabrnjanac ima dvije priče s kojom se tvoja nikako ne može mjeriti, ni po ljudskosti, ni po patnji, ni po ljubavi. Jedna priča je iz studenog 91. i o njoj pričamo sa tugom i mukom, većina tu priču i ne priča, ali ne zato što ju je zaboravila, baš naprotiv. nikad je neće zaboraviti.

Druga je kolovoška, ona koja je započela 4.08. a koja traje i danas. Tada smo u samo 3 dana pregazili hordu zla koja je kriva i za tvoju i za moju kolonu. I danas vodimo bitku protiv iste te horde zla, doduše, danas nije prljava i bradata, ne nosi maskirnu odoru i kapu s petokrakom ili četničkom kokardom. Danas je u elegantnom odijelu, po protokolu Hrvatskog sabora ili Vlade, ali vjerujte mi mogu je namirisati na kilometre, jer SMRDI Zato Anja, UMUKNI!!!”, poručila je Danka Dražina.

hr Mon Aug 03 2020 19:33:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f283864daf72d0c528b458f/80
Foto: MORH/J.Kopi

ČAST I PONOS Vojni poligon „Crvena zemlja“ preimenovan u čast Josipu Markiću

Obitelj Markić zahvalila je Vladi RH na očuvanju vrijednosti Domovinskog rata kazavši kako im imenovanje poligona predstavlja veliku čast i ponos

Uoči obilježavanja 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u ponedjeljak, na vojnom poligonu „Crvena zemlja“ pored Knina održana je svečanost preimenovanja u vojni poligon „Josip Markić“. 


Svečanosti preimenovanja su uz obitelj Markić, nazočili ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, umirovljeni general i bivši ministar obrane Damir Krstičević, državni tajnik Središnjeg državnog ureda Nikola Mažar, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-pukovnik Boris Šerić, zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade brigadir Dražen Ressler, predsjednik Udruge ratnih veterana 4. gardijske brigade Hrvoje Pupić Vurilj te ostali visoki vojni i civilni uzvanici.

Amblem s imenom hrvatskog branitelja Josipa Markića, koji je poginuo 3. kolovoza 1995. godine tijekom operacije „Ljeto 95“ u žestokim borbama za kotu Lisina, svečano su otkrili članovi obitelji Markić, sestra Marija i brat Ivan. 

U ovoj prigodi, ministar obrane Mario Banožić zahvalio je obiteljima hrvatskih branitelja koji su svoje najmilije podržali u plemenitom i časnom pozivu služenja domovini.


- Teško je nakon 25 godina naći riječi utjehe, ali kad pogledamo Josipovo nasljeđe, kao i nasljeđe svih hrvatskih branitelja, onda trebamo biti ponosni. Na temeljima koji su izgradili branitelji poput Josipa stvorena je moderna Hrvatska vojska. Izazovi postoje, ali nisu veći od onih kada se branila Domovina i zato sam uvjeren kako ćemo danas, isto kao i devedesetih godina, u zajedništvu naroda pobijediti sve nedaće koje su pred nama“, rekao je ministar obrane.

Načelnik Glavnog stožera podsjetio je kako je Josip Markić bio jedan od istinskih junaka Domovinskog rata kazavši kako je ovaj simboličan čin jedan od načina očuvanja uspomene na Domovinski rat. 

- Ovo je prilika da se prisjetimo svih naših branitelja. Josip je bio jedan jednostavan mladić, neobične i iznimne hrabrosti i spreman na mnoge žrtve kako bi obranio svoju domovinu“, poruka je admirala Hranja.

Zapovjednik izvidničke satnije 4. gbr Pauci, umirovljeni bojnik Tonči Karaman podsjetio je na posebnost Josipa Markića kazavši kako je svim njegovim suborcima bila iznimna čast s njime raditi i djelovati te kako je primjer njegove hrabrosti i požrtvovnosti uzor današnjim mladim „Paucima“.

Umirovljeni general i bivši ministar obrane Damir Krstičević prisjetio se Josipa Markića riječima: „Bio je hrabar i požrtvovan, bio je uistinu velik čovjek, pravi junak i heroj Domovinskog rata zbog čega mi je iznimno drago da ovaj poligon nosi ime upravo po njemu“.


Članovi obitelj Markić zahvalili su Vladi Republike Hrvatske na podupiranju očuvanja vrijednosti Domovinskog rata kazavši kako im preimenovanje ovog poligona predstavlja veliku čast i ponos.

U ovoj prigodi, obitelj Josipa Markića te predstavnici Udruge veterana 4. gardijske brigade Pauci položili su vijence ispred amblema, dok je molitvu predvodio fra Ilija Mikulić.


hr Mon Aug 03 2020 18:17:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .