Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5abdd8362af47fff568b45e9/80

Grabar-Kitarović: "Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo"

U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, održana je konferencija "Gospodarenje vodama u Hrvatskoj", na kojoj su sudjelovali domaći relevantni stručnjaci.
Predsjednica je na jučerašnjoj konferenciji spomenula da je pitka voda strateški resurs svake države, te da većina naših sugrađana ima tu povlasticu da može piti vodu iz slavine, a spomenula je i sve češći problem Splićana s mutnoćom Jadra te istaknula da ne smijemo dopustiti da trpe nestašicu pitke vode.

- Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo. Baš zato se predviđa da će se budući svjetski sukobi voditi oko vode, što nam daje obvezu da zaštitimo svoje vodne resurse. Voda još nije svima jednako dostupna, posebice na našim otocima. Imamo dotrajale mreže i gubitke vode koje plaćaju svi građani, te smo odgovorni čuvati je i ne trošiti je bespotrebno. U gospodarenje vodama svakako spada i navodnjavanje, gdje imamo problem da trenutno natapamo do dva posto poljoprivrednih površina. Problem poplava moramo rješavati sustavno. Politika se mora osloniti na hrvatsku pamet i iskustvo, ali i na dobre primjere iz drugih zemalja. Počnimo se odgovorno ponašati! Zato vjerujem da će ova konferencija tome pridonijeti – zaključila je predsjednica.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara naglasio je da se svi bave pelješkim mostom i bombarderima, a projekt Eko-Kaštelanski zaljev vrijedi dvije milijarde kuna, i istaknuo važnost ubrzavanja projekta aglomeracije.

- Odavno smo napustili čatrnje i bunare, ali naš odnos prema vodi je sličan kao i prema okolišu - uzeli smo ga zdravo za gotovo. Novi naraštaj političara, kojem i ja pripadam, neće pričati općenito, nego izravno i otvoreno, aktivirajući sve resurse. Koristim prigodu zahvaliti Slobodnoj Dalmaciji, koja svakodnevno prati život malog čovjeka, a na ovoj konferenciji otvara stranicu zdravog razvoja – zaključio je splitski gradonačelnik.

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, posebno je istaknuo nedovoljna ulaganja Hrvatskih voda u vodno-gospodarski odjel Split s obzirom na to da uprihoduje 44 posto svih sredstava te državne tvrtke, što iznosi više od milijardu kuna, a vrati se samo 17 posto, odnosno 417 milijuna.

- Znam da je solidarnost bitna, posebno kada je u pitanju Slavonija, ali je moraju osjetiti i ostali vodnogospodarski odjeli. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, iznio je podatak da je javna vodoopskrba dostupna za 94 posto stanovništva te da su u vodoopskrbnom sustavu gubici veliki i iznose 49 posto.

- U cilju smanjenja gubitaka započeli smo rekonstrukciju vodovodne mreže u RH. U ovom trenutku 47 posto stanovništva priključeno je na sustav javne odvodnje koji kontrolira država, što je problem, od čega je tek 35 posto priključeno na sustave pročišćivača otpadnih voda. U odnosu na njih, tek 35 posto priključeno je na sustave pročišćivača otpadnih voda. Omogućeno je navodnjavanje 22 i pol tisuće hektara površina, a taj iznos može biti znatno veći. Trenutno je u provedbi 30 projekata za navodnjavanje 27 tisuća hektara. U pripremi je novi zakon o vodnim uslugama i nova uredba o uslužnim područjima – istaknuo je ministar.



hr Fri Mar 30 2018 08:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b76d90acb557a53728b46b9/80
Foto: Pixabay

Zlarinski trgovci, ugostitelji i ostali koji rade na otoku, potpisuju povelju da više neće korisiti plastiku

Zlarinski ugostitelji, predstavnici trgovačkih i ugostiteljskih objekata, otočnih udruga i društava te službenih tijela potpisat će u petak u hotelu Koralje povelju protiv jednokratne plastike na otoku.

- Vizija i glavni cilj je zamijeniti svu jednokratnu plastiku ekološki prihvatljivijim rješenjima te tako doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u prirodu – poručuje organizatorica Ana Robb koja je u listopadu prošle godine pobjedivši na Adriatic Plastic Challengu, zajedno s kolegicama Natašom Kandijaš i Ivanom Kordić pokrenula cijeli val promjena i sad Zlarin službeno kreće u borbu protiv jednokratne plastike!

Pilot projekt podupiru svi lokalni trgovački i ugostiteljski objekti kao i Mjesni odbor Zlarin, Turistička zajednica Zlarin, Dobrovoljno vatrogasno društvo Zlarin, Yacht club Zlarin, udruga "Bodulići", KUD "Koralj" te lokalno stanovništvo.

Svečana povelja koju će potpisati je ujedno i obećanje da se zaista nikada neće koristiti jednokratnom plastikom u svom poslovanju te da će podržavati i promovirati projekt 'Za Zlarin bez plastike' tijekom svih kulturno - zabavnih manifestacija.

Povelju će potpisati i članice projektnog tima Ana Robb, Ivana Kordić, Nataša Kandijaš i Jelena Radošević u vidu pronalaženja alternativnih proizvoda, pružanja edukativne podrške i promocije dionika projekta na svojim web stranicama koje su već u izradi.

- S velikom željom da uspijemo u svom naumu pozivamo sve prijatelje i buduće goste otoka da nam se pridruže te da aktivno sudjeluju u svakodnevnoj borbi protiv plastike – poručuju organizatorice za ŠibenikIN

hr Tue Mar 19 2019 19:59:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3c84b80e4938d6798b45b3/80
Foto: Metković NEWS

Stručnjaci stigli u Metković, ali sprema se novi prosvjed: 'Nećemo odustati zbog uspomene na Gabriela!'

'Neke stvari koje su bile prije pet ili deset godina se predstavljaju kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari'

Gotovo 100 dana od smrti devetogodišnjeg dječaka zbog sepse, u Metkoviću je predstavljeno privremeno rješenje za unaprjeđenje zdravstvene zaštite stanovnika tog kraja.

Specijalist kirurg iz Opće bolnice Dubrovnik, jednom na tjedan će u Metkoviću obavljati preglede i jednostavne operacije, a uspostavljen je i Zdravstveni punkt u Opuzenu za rad vikendom. 

Ministar je zadovoljan napretkom i najavljuje daljnje korake, no ne i stanovnici tog kraja koji najavljuju nove prosvjede.

Kirurga su u Metkoviću dočekali kao mesiju što potvrđuje i prepuna čekaonica. 

"Ovo sad sve skraćuje u velikoj mjeri. Vidim odmah o čemu se radi, odmah skinem taj madež ili ateron ili nešto manjih zahvata ili neki savjet", kaže Ivica Stojanović, specijalist kirurg.

Nikša je zahvalan što ne mora satima putovati na pregled, kao što je to bilo do sada. 

"Znači mi puno, reka sam vam, nije jednostavno dva i pol sata, još kad su ljetne gužve, doć do Dubrovnika, vratit se nazad", poručuje Nikša.
 
No Metkovci, čini se, ipak očekuju više. Dnevnu bolnicu, helikoptersku službu te na koncu i Regionalnu bolnicu koja bi im osigurala zdravstvenu skrb, adekvatnu stoljeću u kojem živimo. 

"Jako se neodgovorno ponašaju ljudi ovdje, oni i dalje nakon smrtno slučaja malog diteta i dalje rade sve isto i dalje se ne mijenjaju tako da sam totalno nezadovoljna", kaže Mirjana. 

"Našem području bi trebalo nešto da ne ovisimo o Dubrovniku, Splitu", kaže Zvonko.

Ministar Kujundžić uvjerava da se ide upravo u tom smjeru. 

No u inicijativi Sinovi i kćeri tvrde da ih se pokušava primiriti mrvicama.

"Neke stvari koje su bile u ovom gradu prije pet ili deset godina se sad vraćaju i predstavljaju nam se kao velebni projekti. Mi smo tražili konkretne stvari", ističe Ivo Matičević, iz inicijative Sinovi i kćeri Metkovića. 

I od svojih zahtjeva, naglašava, ne planiraju odustati. Zbog uspomene na Gabriela, pišu Vijesti.hr


hr Tue Mar 19 2019 19:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

VIDEO Presretač uhvatio Talijana koji je jurio 250 na sat

Izrečena mu je zabrana upravljanja vozilom u trajanju od mjesec dana
U ponedjeljak (18. ožujka), oko 13.40 sati, na autocesti A3 Bregana-Lipovac kod Starog Petrovog Sela, pojačano nadzirući promet policijski službenici Policijske postaje Nova Gradiška, zaustavili su osobni automobil slovenskih registracijskih oznaka, kojim je 35-godišnji državljanin Italije, autocestom jurio brzinom od 250 km/h.

Policija je vozača odmah kaznila novčanom kaznom u iznosu od 3000 kuna te mu je izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom „B“ kategorije u trajanju od 1 mjesec.



hr Tue Mar 19 2019 18:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .