Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5abdd8362af47fff568b45e9/80

Grabar-Kitarović: "Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo"

U organizaciji Slobodne Dalmacije i pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, održana je konferencija "Gospodarenje vodama u Hrvatskoj", na kojoj su sudjelovali domaći relevantni stručnjaci.
Predsjednica je na jučerašnjoj konferenciji spomenula da je pitka voda strateški resurs svake države, te da većina naših sugrađana ima tu povlasticu da može piti vodu iz slavine, a spomenula je i sve češći problem Splićana s mutnoćom Jadra te istaknula da ne smijemo dopustiti da trpe nestašicu pitke vode.

- Mnoge zemlje dale bi bogatstvo da imaju vodno blago kakvo mi imamo. Baš zato se predviđa da će se budući svjetski sukobi voditi oko vode, što nam daje obvezu da zaštitimo svoje vodne resurse. Voda još nije svima jednako dostupna, posebice na našim otocima. Imamo dotrajale mreže i gubitke vode koje plaćaju svi građani, te smo odgovorni čuvati je i ne trošiti je bespotrebno. U gospodarenje vodama svakako spada i navodnjavanje, gdje imamo problem da trenutno natapamo do dva posto poljoprivrednih površina. Problem poplava moramo rješavati sustavno. Politika se mora osloniti na hrvatsku pamet i iskustvo, ali i na dobre primjere iz drugih zemalja. Počnimo se odgovorno ponašati! Zato vjerujem da će ova konferencija tome pridonijeti – zaključila je predsjednica.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara naglasio je da se svi bave pelješkim mostom i bombarderima, a projekt Eko-Kaštelanski zaljev vrijedi dvije milijarde kuna, i istaknuo važnost ubrzavanja projekta aglomeracije.

- Odavno smo napustili čatrnje i bunare, ali naš odnos prema vodi je sličan kao i prema okolišu - uzeli smo ga zdravo za gotovo. Novi naraštaj političara, kojem i ja pripadam, neće pričati općenito, nego izravno i otvoreno, aktivirajući sve resurse. Koristim prigodu zahvaliti Slobodnoj Dalmaciji, koja svakodnevno prati život malog čovjeka, a na ovoj konferenciji otvara stranicu zdravog razvoja – zaključio je splitski gradonačelnik.

Blaženko Boban, splitsko-dalmatinski župan, posebno je istaknuo nedovoljna ulaganja Hrvatskih voda u vodno-gospodarski odjel Split s obzirom na to da uprihoduje 44 posto svih sredstava te državne tvrtke, što iznosi više od milijardu kuna, a vrati se samo 17 posto, odnosno 417 milijuna.

- Znam da je solidarnost bitna, posebno kada je u pitanju Slavonija, ali je moraju osjetiti i ostali vodnogospodarski odjeli. Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, iznio je podatak da je javna vodoopskrba dostupna za 94 posto stanovništva te da su u vodoopskrbnom sustavu gubici veliki i iznose 49 posto.

- U cilju smanjenja gubitaka započeli smo rekonstrukciju vodovodne mreže u RH. U ovom trenutku 47 posto stanovništva priključeno je na sustav javne odvodnje koji kontrolira država, što je problem, od čega je tek 35 posto priključeno na sustave pročišćivača otpadnih voda. U odnosu na njih, tek 35 posto priključeno je na sustave pročišćivača otpadnih voda. Omogućeno je navodnjavanje 22 i pol tisuće hektara površina, a taj iznos može biti znatno veći. Trenutno je u provedbi 30 projekata za navodnjavanje 27 tisuća hektara. U pripremi je novi zakon o vodnim uslugama i nova uredba o uslužnim područjima – istaknuo je ministar.



hr Fri Mar 30 2018 08:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba493dbcb557a44af8b4816/80

"Knjižničar i po!": U srijedu tribina Društva knjižničara u Splitu

Prva tribina Društva knjižničara u Splitu pod nazivom "Knjižničar i po!" održat će se 26. rujna (srijeda) u 18.00 h u Gradskoj knjižnici Marka Marulića u Splitu.

Među knjižničarima Splitsko-dalmatinske županije, ali i ostalih hrvatskih županija, pojedini knjižničari posebno se ističu ne samo stručnim radom u knjižnici nego i drugim društvenim angažmanom u području znanosti, umjetnosti i sl.

Što rade knjižničari kada nisu u knjižnici? Što su zelene knjižnice? Tko stoji iza festivala FantaSTikon? Doznat ćemo od višeg knjižničara Ivana Kraljevića (Društvo bibliotekara Istre) i dipl. knjižničarke Romane Jadrijević (Društvo knjižničara u Splitu).

Romana Jadrijević diplomirala je informacijske znanosti - knjižničarstvo pri Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru 2011. godine. Radila je u različitim vrstama knjižnica. Osim formalnog obrazovanja, završila je i dva stupnja Hrvatskog znakovnog jezika, Opću planinarsku školu, Malu školu za udruge, edukaciju za koordinatoricu volontera i tri radionice kreativnog pisanja. Održala je nekoliko stručnih izlaganja vezanih uz prepoznavanje lažnih vijesti, utjecaj elektroničkih lektira na budućnost školskih knjižnica, digitalne domoroce te fizičke i virtualne aspekte hrvatskih narodnih knjižnica. U koautorstvu je objavila stručni rad "Predmetna obrada fantastične i znanstveno fantastične književnosti: pilotno istraživanje" u Vjesniku bibliotekara Hrvatske. Predsjednica je Udruge za fantastiku, igre i znanstvenu fantastiku F&ST za koju piše i vodi projekte te s ostatkom tima pomaže osmisliti i provesti nekoliko projekata, od kojih je svakako najveći FantaSTikon, trodnevna konvencija fantasyja, znanstvene fantastike i društvenih igara orijentirana na književnost, filmove, grafičku umjetnost, stripove, slikarstvo, druženje, razmjenu ideja i upoznavanje potencijalnih suradnika te popularizaciju znanosti. Ostatak vremena bavi se amaterskim pisanjem, fotografijom, čitanjem i crtanjem.

Ivan Kraljević viši je knjižničar rođen 1974. god. u Slavonskom Brodu. Odrastao u Križevcima, a u Zagrebu završio Filozofski fakultet (Filozofija, Arhivistika i Bibliotekarstvo). Voditelj je Posudbenog i informacijskog odjela u Sveučilišnoj knjižnici u Puli gdje je zaposlen od 2002. godine. U dva mandata obnašao je funkciju predsjednika Društva bibliotekara Istre te bio član Glavnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva od 2010. do 2014. godine. Od  2011. godine inicijator je i voditelj prvog i najaktivnijeg projekta Zelena knjižnica u Hrvatskoj, sa skoro dvjesto održanih aktivnosti. Od 2015. godine član je Stručnog odbora Hrvatskog knjižničarskog društva i predsjednik Radne grupe za zelene knjižnice. Autor je nekoliko stručnih radova, član uredništva mrežnih stranica Hrvatskog knjižničarskog društva te urednik mrežnih stranica Sveučilišne knjižnice u Puli, Društva bibliotekara Istre i Zelene knjižnice. Izvan struke bavi se autorskom glazbom (Tripl Kripl, Ishatai, Audio Remains, Ostaci zvuka) i vodi radijsku emisiju o istarskoj urbanoj glazbenoj sceni (Istarska scena).

Tribina se održava uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.


hr Fri Sep 21 2018 08:47:21 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587b7edb1eea8f69fa8b463a/80
Foto: ABC

U bolnici Sveti Duh prvi put izveden inovativni zahvat koji rješava problem od kojeg pati 70 posto Hrvata

Tim domaćih stručnjaka iz bolnice Sveti duh prvi je put izveo je zahvat koji uklanja kronične bolove u leđima. Napredak je vidljiv već nakon pola sata.

Bolovi u leđima gospođe Snježane Car bili su nepodnošljivi, a nisu joj pomagale ni tablete. Za manje od jednog sata, potpuno novom metodom liječenja, rezultati su i više nego vidljivi, piše dnevnik.hr.

"Bilo je bolnije leći nego se sada okrenuti. Budući da se sad mičem bez boli, nadam se najboljem", rekla je nakon medicinskog zahvata na Svetom Duhu.

Taj je zahvat, nakon kojeg nestaje bol, u četvrtak je prvi put u bolnici Sveti Duh. Taj inovativni zahvat, namijenjen kroničnim bolesnicima, kojima uvelike olakšava svakodnevni život. No, ono još važnije, ističe doktorica Nesek Adam, vraća ih u radno sposobnu skupinu.

"Kandidati su oni bolesnici koji iz nekog razloga ili nisu imali uspjeha kod nekih neurokirurških zahvata zbog operacije na leđima ili nisu bili u mogućnosti provesti operacijski zahvat i ne mogu uzimati lijekove", rekla je doktorica Višnja Nesek Adam iz Kliničke bolnice Sveti Duh.

Bol u leđima, posebno u njihovu donjem dijelu, iz dana u dan pogađa sve veći broj pacijenata. Brojke kažu da se gotovo 70 posto Hrvata bori s tim problemom.

hr Fri Sep 21 2018 07:38:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594a14d6b9e03edf2e8b458f/80

Sve više maloljetnika ovisno o pušenju "osvježivača zraka": "Postaju agresivni, ne znaju gdje su ni tko su"

Opasni osvježivači zraka opet su se pojavili na osječkom području. Jedanestogodišnji dječak završio je u osječkoj bolnici nakon pušenja, tzv. osvježivača zraka.

Dok struka apelira, osvježivači zraka koji kriju opasne droge i dalje su lako dostupni za kupnju maloljetnicima. Pod sirenama hitne 11-godišnjak dovezen je u osječki KBC. On je trinaesti maloljetnik koji je u kritičnom stanju dovezen u osječku bolnicu ove godine. Korištenje osvježivača može itekako izazvati brojne nuspojave, piše dnevnik.hr.

"Agresivno ponašanje, osjećaj da ne znaju gdje su, što rade, s kim su, potreba da sebi nešto naprave, košmar, zatekli su ih na ulici pa se pozvala hitna medicinska pomoć, ne znaju s kim su ni što rade", pojašnjava doc. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković iz KBC-a Osijek.

U sebi imaju psihoaktivne tvari, kao primjerice spojeve slične THC-u, kojeg ima u marihuani. Nerijetko tvrdi stručnjak za droge Dubravko Klarić, "na mlade osvježivači djeluju snažnije od nekih droga". "Prodaja takvih kod nas postoji i praktični polulegalno postoji - često nismo uopće sigurni u kemijsku strukturu tih stvari koje se prodaju", dodao je Klarić.

Promijene jedan kemijski element

Problem policiji zadaje što proizvođači osvježivača zraka često promjene jedan kemijski element te tada više nitko ne može biti kažnjen. Građani smatraju kako država treba strože nadzirati smart shopove.

"Prodaja se treba kontrolirati - konzumacija ne dolazi u obzir čak i oni koji prodaju pa budu neki posrednici trebaju odgovarati za to", smatra Filip iz Zagreba. "Sigurno to treba zabraniti. Ja mislim da treba ukoliko je to opasno sigurno treba zabraniti", smatra Zlatka iz Zagreba. "To bi trebalo zabraniti ili dignut tako cijene da ljudi to ne mogu kupovati", kazao je Anto iz Zagreba.

A upravo je zastrašujući podatak kako se sve više mladih svakodnevno okušava u konzumaciji raznih opijata. Liječnici apeliraju i na roditelje. "Opetovano apeliramo na roditelje da promatraju svoju djecu kada se vrate s izlazaka prvo da kontroliraju gdje su do kada su i da vide kako ta djeca izgledaju kada se vrate iz izlazaka", upozorava dr. Dodig Ćurković iz osječke bolnice.

Zbog konzumacije opojnih droga u Hrvatskoj na godinu umre stotinjak osoba. Dok struka bezuspješno apelira, zbog rupa u zakonu maloljetnici će i dalje bez ikakvih problema moći dolazit do opasnih osvježivača zraka. 


hr Fri Sep 21 2018 07:23:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8a79cc2af47f64018b46a6/80

Od vikenda nestabilnije, vjetrovitije, svježije...

Bliži se kraj sada već u većini Hrvatske relativno dugom nizu dana - jednom od ove godine najduljih - pretežno suhog, sunčanog i iznadprosječno toplog vremena, ponegdje i vrućeg.
Toplo, ponegdje i vruće kao prošlih dana, u većini će Hrvatske biti još samo u petak. Jesen nam uskoro stiže! I to ne samo kalendarski/astronomski, nego i po vremenu. Već tijekom subote će nam sa sjevera i sjeverozapada Europe doći hladniji zrak, pa nakon prolaznog zatopljenja u nedjelju, od ponedjeljka još hladniji, uz koji će ovotjedna najniža jutarnja temperatura zraka u sljedećem tjednu ponegdje biti čak i najviša poslijepodnevna. Štoviše, u višim nadmorskim visinama ovog dijela Europe bit će i snijega, ne samo u Alpama nego vjerojatno i južnije... Prije toga imat ćemo i mjestimičnih pljuskova i grmljavina, a i jakog vjetra, gdjekad i s olujnim udarima. No, u petak će još biti pravi ljetni ugođaj, napisao je Zoran Vakula za HRT.

Petak - pretežno sunčano i iznadprosječno toplo, ponegdje i vruće. 

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 sunčano, ponegdje tek nakon jutarnje magle, osobito uz rijeke. Najniža jutarnja temperatura zraka od 12 do 14 °C, a najviša poslijepodne čak oko 30 °C.

Vedrine uz samo poneki oblak, ujutro i mjestičnu maglu, bit će i u središnjoj Hrvatskoj, gdje će također temperatura zraka biti znatno viša od prosječne, osobito poslijepodne.

u gorju i na sjevernom Jadranu pretežno sunčano, na moru i vedro, uz većinom slab vjetar te mirno i malo valovito more temperature više od uobičajene za drugu polovinu rujna, i mnogima još ugodne za kupanje. Temperatura zraka ujutro od 19 do 22 °C, u unutrašnjosti 10 do 13 °C, a poslijepodne između 27 i 29 °C. Mala vjerojatnost kratkotrajnog pljuska postoji uglavnom u Lici, te unutrašnjosti Istre i Dalmacije. Oblaka će biti manje nego tijekom četvrtka, ali ne i topline, gdjegod i vrućine, te većinom slabog vjetra, uz koje će more i na srednjem Jadranu biti mirno i malo valovito, temperature 24 ili 25 °C.

Podjednako i na jugu Hrvatske, gdje će također prevladavati sunčano. Uz tiho ili slab vjetar najniža će temperatura zraka biti od 19 do 23, a najviša oko 30 °C.

Od vikenda nestabilnije, vjetrovitije, svježije...

Već u subotu u unutrašnjosti oblačnije i svježije, osobito u zapadnim krajevima, gdje je najveća vjerojatnost pljuskova, grmljavina i olujnog nevremena, a još je vjerojatniji sjeverni i sjeveroistočni vjetar - često umjeren, ponegdje i jak. U nedjelju prolazno smirivanje vremena, a od ponedjeljka ponovno nestabilnije, vjetrovitije, od utorka i zamjetno hladnije, ne samo diljem unutrašnjosti, nego i Jadrana, gdje će već do ponedjeljka temperatura biti u blagom padu, najprije zraka, zatim i mora. Pljuskova i grmljavine u subotu će biti na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana, a početkom novoga tjednavjerojatno i na jugu. Osim njih, probleme nekima od subote navečer do nedjelje ujutro može stvarati i jaka bura s olujnim udarima, uglavnom na sjevernom Jadranu, a u ponedjeljak najprije umjereno jugo, zatim još jača bura, koja će na većem dijelu Jadrana vjerojatno najjača biti sredinom sljedećega tjedna.
hr Fri Sep 21 2018 07:18:34 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .