Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a269404b9e03e5e1a8b4594/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Kako je Hrvatska od treće najbogatije države postala najsiromašnija nova članica EU

Rezultati istraživanja proizašli tijekom prve godine znanstvenog projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća

U proteklom desetljeću u Hrvatskoj je produbljen proces deindustrijalizacije, kao i gubitak cjenovne konkurentnosti, pa je Hrvatska od 3. najbogatije postala 2. najsiromašnija nova članica Europske unije, pokazuju rezultati istraživanja predstavljeni u utorak u Ekonomskom institutu Zagreb.

Rezultati istraživanja proizašli tijekom prve godine znanstvenog projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća.

Međutim, u zemljama koje su provodile aktivnu industrijsku politiku, primjerice Češka i Poljska, taj proces bio je popraćen tehnološkim usložnjavanjem industrije te porastom sektorske konkurentnosti i udjela dodane vrijednosti prerađivačke industrije u ukupnom gospodarstvu, zbog čega su ove zemlje primjer uspješne reindustrijalizacije.

S druge strane, u zemljama poput Hrvatske, proteklo je desetljeće bilo obilježeno padom industrijske konkurentnosti, porastom udjela nisko tehnološko-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije te smanjenjem udjela industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti.

Drugim riječima, kaže se u priopćenju EIZ-a, dok su uspješne bivše tranzicijske zemlje svojim politikama reindustrijalizirale gospodarstvo, u Hrvatskoj se proces deindustrijalizacije nastavio i produbio.

To se ilustrira podacima da je Hrvatska 1990. godine imala udio prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 24 posto, dok je u 2015. taj udio prepolovljen na svega 12 posto.

Istovremeno se udio visoko tehnoloških proizvoda u ukupnoj industrijskoj proizvodnji blago smanjio, dok se u svim drugim zemljama regije, uz izuzetak Litve i Latvije, povećao.

Slični trendovi prisutni su i po pitanju udjela zaposlenosti u prerađivačkoj industriji i njenog radnog intenziteta.

Nepovoljna ekonomska struktura ima izravne posljedice na gospodarski rast budući da standardizirane radno-intenzivne aktivnosti imaju niži potencijal rasta nego tehnološki intenzivne sofisticirane industrije.

Situacija je tim više nepovoljnija ako se primijeti da su tijekom proteklih 15 godina sve druge nove članice EU-a povećavale udio prerađivačke industrije te provodile strukturnu transformaciju unutar nje, dok je Hrvatska u tom pogledu stagnirala, navodi se.

Istraživanje također upućuje na daljnje produbljivanje razlika u obrascima izvozne konkurentnosti prerađivačke industrije između vodećih zemalja srednje i istočne Europe i Hrvatske.

U zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske dolazi do porasta sofisticiranosti izvoznih proizvoda u visoko tehnološkim i znanjem-intenzivnim djelatnostima te prelazak s cjenovne konkurentnosti na onu temeljenu na kvaliteti.

S druge strane, rezultati za Hrvatsku otkrivaju gubitak cjenovne konkurentnosti, uz izostanak unaprjeđenja konkurentnosti temeljene na kvaliteti.

Nije stoga neočekivano da je od početka tranzicije do danas Hrvatska od treće najbogatije postala druga najsiromašnija nova zemlja članica Europske unije, kaže se u priopćenju.

Reindustrijalizaciju potiču subvencije, smanjenje poreza ...

Istraživanje pokazuje da na reindustrijalizaciju najveći utjecaj ima unaprjeđivanje sofisticiranosti izvoznih proizvoda prerađivačke industrije.

Istraživanjem je također utvrđeno postojanje poveznice između razvoja digitalne infrastrukture i udjela zaposlenosti prerađivačke industrije, što se obično smatra preduvjetom tzv. četvrte industrijske revolucije.

Tako se povećavanjem ulaganja u svrhu smanjenja razlika u pristupu digitalnoj infrastrukturi između ruralnih i urbanih područja za samo jedan posto u prosjeku doprinosi otvaranju 250 novih radnih mjesta u industriji u Hrvatskoj.

Povećanju industrijske zaposlenosti sa svrhom ubrzavanja reindustrijalizacije doprinose i mjere poput subvencija pojedinim sektorima ili smanjenja poreznih opterećenja poduzećima.

Evaluacija tih dvaju pristupa reindustrijalizaciji sugerira da porezna rasterećenja imaju veći učinak na reindustrijalizaciju u odnosu na sektorski intervencionizam.

Učinak smanjenja poreza na stvaranje novih radnih mjesta u industriji je prema dobivenim rezultatima gotovo pet puta veći od ciljanog subvencioniranja pojedinih industrijskih sektora.

Taj bi nalaz mogao biti posebno važan za Hrvatsku koja ima drugu najvišu stopu poreza na dobit među novim članicama Europske unije iz srednje i istočne Europe jer otvara direktan kanal putem kojeg javne politike mogu potaknuti snažniju reindustrijalizaciju, kaže se u priopćenju.

Konačno, istraživanje je identificiralo i deprecijaciju deviznog tečaja i snižavanje kamatnih stopa, odnosno troškova financiranja kao bitnih odrednica povećanja značajnosti prerađivačke industrije u gospodarstvu, zaključuje se u istraživanju, koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a proveli znanstvenici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta Zagreb.

Facebook komentari

hr Tue Dec 05 2017 13:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8897c52af47f64018b4617/80
Foto: Facebook

Preminuo je Žila, dobri duh splitske peškarije

Sugrađani su ga dosad već nekoliko puta živog sahranili, no Žila se uvijek vraćao.

Otišao je Žila, dobri duh splitske peškarije, najpoznatiji čistač ribe u Splitu. Joško Bačić Žila umro je u splitskoj bolnici u 63. godini života. Sugrađani su ga dosad već nekoliko puta živog sahranili, no Žila se uvijek vraćao, piše Index.

"Šta su mislili da su me se riješili?! Malo su se zajebali, za misec dana se vraćam čim se malo oporavim", poručio bi Žila, koji je godinama bio zaštitni znak splitske ribarnice.

Nije se Žila ni danas dao tek tako. Hitna pomoć dvaput je po njega jutros dolazila. Prvi put ih je zvala čistačica. Žila je ležao na Dosudu kraj kluba Ghetto. "Di u bolnicu? Nema šanse", otpilio je ekipu Hitne pomoći koja je došla po njega nešto prije 7 ujutro.

Vratili su se po Žilu malo prije 10. Bio je pothlađen i u lošem općem stanju. Prebacili su ga u bolnicu i predali liječnicima. Vijest o smrti omiljenog sugrađanina proširila se Splitom večeras.

"Otišao je skromni čovik koji je oskudijevao u svemu osim u dobroti. Adio Žila", napisao je na Facebooku splitski fotograf Valentino Bilić Prcić.

Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 22:02:10 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d738cfb9e03e8c768b4579/80

Predstavljen novi studijski program Vojnog pomorstva na splitskom Sveučilištu

U akademskoj 2018./2019. godini na splitskom će Sveučilištu početi studij prva generacija polaznika novog programa Vojnog pomorstva, a po NATO standardima školovat će se stručnjaci za Vojno vođenje i upravljanje te Vojno inženjerstvo za potrebe Hrvatske ratne mornarice, rečeno je u subotu na predstavljanju programa u vojnoj luci Lora.

"Osim 30 polaznika koje će za potrebe Hrvatske ratne mornarice (HRM) stipendirati Ministarstvo obrane, imat ćemo i po dva stipendiste Ministartva unutarnjih poslova i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Školovanje će trajati pet godine nakon čega će ovi kadeti steći zvanje magistra kojim je osiguran posao u ustanovama koje ih stipendiraju," rekao je kapetan bojnog broda Boris Kero, voditelj Odsjeka pomorskih operacija Split predstavljajući novi  studijski program "Postani kadet Oružanih snaga RH" u vojarni "Admiral flote Sveto Letica-Barba" u Lori.

Natječaj za novouspostavljeni studij bit će raspisan u ožujku ili travnju ove godine, a već sada za studij Vojnog pomorstva u Splitu postoji zanimanje diljem Hrvatske, naglasio je kapetan bojnog broda Kero. 

Zato će se u kolovozu ove godine za zainteresirane kandidate organizirati trotjedni pripremni kamp kako bi se provjerilo jesu li spremni za ovaj studij. "Taj pripremni trotjedni kamp je zapravo prilagodba na vojnički život," kazao je Kero.

Naglasio je da Hrvatska ovim studijem želi osposobiti suvremene časnike koji moraju biti domoljubi, obrazovani i hrabri.

"Ovim studijskim programom želimo stvoriti kompletnu osobu te će se tijekom studiranja voditi računa i o intelektualnom razvoju polaznika,"dodao je. 

Studij Vojnog pomorstva po standardima NATO-a

Tijekom studiranja Vojnog pomorstva bit će organizirani i razni tečajevi, između ostalog za borbenog plivača, za alpinizam i za padobranstvo, a bit će organizirana i krstarenja na brodu. Za taj studij u Splitu postoji zanimanje i u zemljama u susjedstvu posebice u Crnoj Gori, rekao je Kero.

Studij Vojnog pomorstava u Splitu bit će organiziran na Pomorskom fakultetu te u vojarni "Admiral flote Sveto Letica-Barba," u kojoj će polaznici i boraviti tijekom studija.

Dekan Pomorskog fakulteta Nikola Račić rekao je kako je planirano da studij Vojnog pomorstva postane i međunarodni te će se već u akademskoj 2019./2020. godini ponuditi i program na engleskom jeziku za inozemne kandidate.

"Studij Vojnog pomorstva će se odvijati po standardima NATO-a", istaknuo je Račić.

Studij Vojnog pomorstva u Splitu pokrenulo je Hrvatsko vojno učilište (HVU) "Dr. Franjo Tuđman" iz Zagreba u suradnji sa splitskim Sveučilištem.

U sklopu današnjeg predstavljanja novog studija Vojnog pomorstva u Splitu, koji je ujedno bio i Dan otvorenih vrata HVU "Dr. Franjo Tuđman," upriličen je i obilazak sportskih terena, kabineta, brodova HRM-a te taktičko-tehničkog zbora u vojnoj luci Lora u kojoj je smještena vojarna "Admiral flote Sveto Letica -Barba."
 

Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 15:17:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a882c7f2af47f1d018b45df/80

Prosvjed na Rivi: "Prekratak je ovaj život da bismo bili kukavice!"

Splićani se baš i nisu odazvali u prevelikom broju, unatoč stalnom prigovaranju o smradu koji dopire s Karepovca

“Ne želimo pasivno stajati sa strane i gledati kako netko ugrožava naš Split, našu Dalmaciju, naše more i našu Hrvatsku” s tim riječima započeo je prosvjed vezan za sanaciju Karepovca na splitskoj Rivi koji se održao danas u podne. Organizatori su Veljko Popović, osnivač stranice Prosvjed zbog nestručne sanacije Karepovca, i Robert Pilipović iz Građanske inicijative Vrijeme je da narod kaže DOSTA. 

Prosvjednici su nosili zaštitne maske u znak protesta, a transparenti koje su nosili prozivali su vladajuće i ukazivali na trenutno stanje u Splitu. 

Dan prije prosvjeda kazali su svoje zahtjeve- dodatne mjerne postaje sa različitih strana svijeta koje će mjeriti sve plinove propisane studijom utjecaja na okoliš, objavu svih dokumenata vezanih za sanaciju i odlagalište na stranicama Grada kako bi ostala stručna javnost i građani bili upoznati s činjenicama, preuzimanje odgovornosti za netransparentnost, aljkavost i nebrigu od gradske vlasti te pokretanje neovisnog građanskog nadzora nad provedbom sanacije.

Organizatori prosvjeda govorili su o tome kako ne vjeruju institucijama zbog toga što im daju “šture” informacije, a oni znaju “kada se malo kaže da se puno laže”.

Okupljanjem na Rivi žele poslati jasnu poruku Vladi, ministarstvu za zaštitu okoliša i gradskoj upravi.
-Želimo znati što se događa, želimo kvalitetne informacije i želimo ih odma.

Doktor Hrvoje Kalinić, koji je računarski stručnjak i predstavnik eko incijative Splita, rekao je kako svi moraju biti uključeni u pitanje Karepovca i tražiti što više informacija. 

- Želim reći da imam dojam da nema dovoljan broj podataka kada vidim koji su to podaci koji su javno dostupni. Teško će netko iz struke doći i reći da nešto ne javlja zato što mi nemamo dovoljno podataka i dokaza da nešto ne valja, to je točno, ali ne znači da je nešto u redu. 

Jedan od organizatora prosvjeda Veljko Popović, zahvalio je onima koji su došli, ali i rekao onima koji su sjedili na kavi da su mogli doći ispred bine.

- Na Fejsu nas u grupi ima sedam tisuća, ovdje možda tisuću, a volio bih da nas je 15 tisuća. Čini mi se da bi ovi naši sugrađani iz kafića mogli doći isprid bine. Gospodo draga, ne možete isprid tog kafića niti vodu popit. Sanacija je potrebna, ali moramo li prihvatiti sanaciju da se događa po najnižem kriteriju ili bez kriterija.- kazao je sa bine Popović. 

Robert Pilipović rekao je kako je glavni problem šutnja akademske zajednice i udruga. Naglasio je da nema stručnih ljudi koji su željeli javno progovoriti i da svi oni koji su organizirali prosvjed to rade zbog želje i potrebe za pomoć građanima. 

- Mi smo politikom nezamjeranja dobili nuklearnu bombu na rubu grada. Ja sam se ponudio ovdje kao potrčko ljudima od struke, uopće nisam trebao biti na bini. Niste samo doktor znanosti radi sebe nego radi društva u cjelini. Karepovac je poraz svih političkih stranaka u gradu i državi te akademske zajednice. - kazao je među ostalim Pilipović te dodao na kraju " ja ovdje govorim jer nitko nema hrabrosti. Svima u akademskoj zajednici šaljem poruku: doslovno ću biti vaš potrčko, usudite se i povedite ovaj narod jer Karepovac je teror ljudi kojega mi plaćamo. Prekratak je ovaj život da bismo bili kukavice!" 

Na kraju su zaključili da je ono što traže: transparentnost, odgovornost, učinkovitost i da se zna što se događa.  Rekli su da će doći opet kako bi rekli što odgovorni rade. 

Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 13:41:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a87fccb2af47f64018b4585/80

Javna rasprava: Gdje nas vodi sanacija Karepovca?

Da je rasprava o sanaciji Karepovca bila potrebna, svjedoči i sinoć održana tribina u Beton kinu u sklopu Doma mladih koju je organizirao Klub mladih Split.

U najavi tribine, organizatori su istaknuli da im je cilj pružiti odgovore na pitanja, pronaći rješenja za postojeće i buduće probleme vezane uz sanaciju Karepovca te javno razgovarati o odgovornosti nadležnih, stručnjaka i javnosti prema okolišu u našoj lokalnoj zajednici. 

U raspravi koja je trajala skoro 3 sata, svi su se složili da je potrebno bolje, transparentnije i pravodobnije informiranje građana o svim procesima na sanaciji Karepovca. 

Na tribini je sudjelovala ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo SDŽ mr. sc. Jasna Ninčević, specijalist epidemiolog NZJZ dr. Ivo Petrić, ekolog prof. dr. sc. Viktor Simončić, organizator prosvjeda protiv nestručne sanacije Karepovca Veljko Popović, stručnjak za permakulturu i održivi razvoj, predsjednik Udruga Permakultura Dalmacija Ivan Rako

Poziv za sudjelovanje na tribini upućen je i Tini Dumanić, voditeljici Odjela za kemijsku analizu vode, Arsenu Zoranu Tonšiću, izvoditelju radova sanacije Karepovca, Mislavu Olujiću, voditelju projekta sanacije, Miroslav Deliću, direktoru Čistoće, Mariju Bucatu, predstavniku nadzornih službi, Ninu Veli i Nedjeljku Jovanoviću, direktoru tvrtke EM tech zadužene za smanjivanje neugodnih mirisa sanacije. Navedeni se nisu pojavili niti opravdali, a dogradonačelnik Nino Vela se ispričao protokolarnim obavezama te je obećao poslati predstavnika iz grada koji se nije pojavio na tribini. 

Na tribinu je pozvan i Nenad Periš, voditelj Odjela za ispitivanje zraka, tla i buke pri NZJZ Split koji se ranije opravdao, ali i odgovorio na neka pitanja koja zanimaju širu javnost. 

Između ostalog, u telefonskom razgovoru s organizatorima istaknuo je da se mjeri sve što je propisano glavnim projektom te da je siguran da se mjeri sve što je potrebno i da postoji dovoljno mjernih postaja. Smatra da je nastala panika i oko lebdećih čestica PN2.5 i PN10. Njihove vrijednosti se mjere na svim postajama i niže su od graničnih vrijednosti. 

Periš je istaknuo i to da je prema pravilniku koji pokazuje koliko čega može biti u zatvorenom, radnom prostoru, dozvoljeno je 1 ml po metru kvadratnom etantiola koji najviše smrdi. Na Karepovcu je čak izmjerena 1000 puta niža vrijednost od one koja je dozvoljena u radnom prostoru. Periša je demantirala Jasna Ninčević koja je, kao i gradski vijećnik Mosta Ante Čikotić, istaknula sukob interesa zbog Periševa članstva u Povjerenstvu za praćenje sanacije Karepovca te kao člana Nadzornog odbora Čistoće. 

– Problem je i što Studija o utjecaja na okoliš i sami projekt sanacije nisu usklađeni, ono što se treba mjeriti po projektu se mjeri, te se do 19.12. mjerio samo sumporovodik i PN10, a od 8.1. je naručeno mjerenje merkaptana i SO2. Istaknula je da samo jedna mjerna postaja mjeri plinove, a ne dvije kako je predviđeno Studijom. 

Rasprava koju su otvorili Ninčević i Čikotić, koji je uzastopno spominjao odgovornost ravnateljice Ninčević i pitao se što radi Zavod s 80 milijuna kuna koliko dobiva za rad, otkrio je da su Grad Split i izvođač radova dužni i odgovorni naručiti mjerenje plinova čije mjerenje podliježe tržištu, odnosno Zavod može na poziv Grada ponuditi uslugu mjerenja određenih plinova. Sporno je da se praktički čekalo dva mjeseca da se počnu mjeriti plinovi koji mogu utjecati na zdravlje građana. 

Upitana o utjecaju na kvalitetu Jadra, Ninčević je rekla da ne postoji utjecaj na kvalitetu vode koje pijemo, ali da isto ne može potvrditi i za rijeku Žrnovnicu. Pod hitno i odmah zaustaviti sanaciju – riječi su Viktora Simončića, koju sanaciju smatra ljudocidnom, a reakciju ravnateljice Ninčević ispravnom kao i da, kad bi se radilo po projektu, ne bi bilo problema. 

Riječ su dobili Veljko Popović i Ivan Rako istaknuvši da kao društvo trebamo živjeti održivo, odgovorno i ekološki te da i sami snosimo krivnju zbog problema Karepovca koji nije od jučer. Popović je iznio i zahtjeve današnjeg prosvjeda na Rivi: stručna i transparentna sanacija Karepovca, pozivanje na odgovornost ljudi koji su nas doveli u ovu situaciju, potreba za osnivanjem stručnog tijela, koje će biti neovisno i pratiti cjelokupnu sanaciju. 

Da je potreban konsenzus struke, složio se i gradski vijećnik SDP-a i pedijatar u splitskom KBC-u, Joško Markić.

 - Odgovornost mora imati ime i prezime. Žalosno da je to protumačeno da je to stvar unutarstranačkim borbama. Struka mora biti na prvom mjestu, treba stvoriti tim liječnik koji će napraviti procjenu rizika, a magistar Periš mora podnijeti ostavku u Povjerenstvu za praćenje sanacije Karepovca. Ne može se dati precizan odgovor koje su posljedice nečega u budućnosti, ali da prema sada dotupnim informacijama ne bi trebalo imati nikakvih posljedica po zdravlje, ali ne postoje ni 100% utvrđeni rizici na dugoročno zdravlje građana. 

U raspravu se uključila i Marija Berać Čizmić, majka dvoje djece koje je odgovorne upitala što im je sada činiti. Ravnateljica Ninčević je odgovorila da je 29.1. zatražila od nadležnih institucija i izvođača radova da se prekine sanacija. Do 3.2. nije vidila niti jedan dokument, a inspekcija zaštite okoliša na teren je izašla tek 12.1. 

- I moja dica i ja živimo u Solinu i sve to udišemo. Ono što se što se treba tražiti je da se sve mjere zaštite trebaju provoditi.

Za riječ su se još javili i Robert Pilipović iz inicijative Vrijeme je da narod kaže dosta, Josip Erceg iz Nezavisne liste mladih Solin, Željan Jurlin iz Kriznog stožera Eko-kaštelanski zaljev te kako sami kažu, obični građani koji traže ostavke odgovornih i prestanak sanacije. Pri kraju tribinu spominjala se tužba DORH-u koju bi svi građani trebali podnijeti zbog ugrožavanja zdravlja. Nadamo se da ćemo odgovore odgovornih iz Grada dobiti u ponedjeljak na tematskoj sjednici o sanaciji Karepovca. 


Facebook komentari

hr Sat Feb 17 2018 11:00:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .