Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a269404b9e03e5e1a8b4594/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Kako je Hrvatska od treće najbogatije države postala najsiromašnija nova članica EU

Rezultati istraživanja proizašli tijekom prve godine znanstvenog projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća

U proteklom desetljeću u Hrvatskoj je produbljen proces deindustrijalizacije, kao i gubitak cjenovne konkurentnosti, pa je Hrvatska od 3. najbogatije postala 2. najsiromašnija nova članica Europske unije, pokazuju rezultati istraživanja predstavljeni u utorak u Ekonomskom institutu Zagreb.

Rezultati istraživanja proizašli tijekom prve godine znanstvenog projekta Mogućnosti reindustrijalizacije hrvatskog gospodarstva – REINDUCE ukazuju na prevladavajući trend smanjenja radno-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije u svim zemljama srednje i istočne Europe tijekom proteklog desetljeća.

Međutim, u zemljama koje su provodile aktivnu industrijsku politiku, primjerice Češka i Poljska, taj proces bio je popraćen tehnološkim usložnjavanjem industrije te porastom sektorske konkurentnosti i udjela dodane vrijednosti prerađivačke industrije u ukupnom gospodarstvu, zbog čega su ove zemlje primjer uspješne reindustrijalizacije.

S druge strane, u zemljama poput Hrvatske, proteklo je desetljeće bilo obilježeno padom industrijske konkurentnosti, porastom udjela nisko tehnološko-intenzivnih aktivnosti unutar prerađivačke industrije te smanjenjem udjela industrije u ukupnoj dodanoj vrijednosti.

Drugim riječima, kaže se u priopćenju EIZ-a, dok su uspješne bivše tranzicijske zemlje svojim politikama reindustrijalizirale gospodarstvo, u Hrvatskoj se proces deindustrijalizacije nastavio i produbio.

To se ilustrira podacima da je Hrvatska 1990. godine imala udio prerađivačke industrije u bruto domaćem proizvodu (BDP) od 24 posto, dok je u 2015. taj udio prepolovljen na svega 12 posto.

Istovremeno se udio visoko tehnoloških proizvoda u ukupnoj industrijskoj proizvodnji blago smanjio, dok se u svim drugim zemljama regije, uz izuzetak Litve i Latvije, povećao.

Slični trendovi prisutni su i po pitanju udjela zaposlenosti u prerađivačkoj industriji i njenog radnog intenziteta.

Nepovoljna ekonomska struktura ima izravne posljedice na gospodarski rast budući da standardizirane radno-intenzivne aktivnosti imaju niži potencijal rasta nego tehnološki intenzivne sofisticirane industrije.

Situacija je tim više nepovoljnija ako se primijeti da su tijekom proteklih 15 godina sve druge nove članice EU-a povećavale udio prerađivačke industrije te provodile strukturnu transformaciju unutar nje, dok je Hrvatska u tom pogledu stagnirala, navodi se.

Istraživanje također upućuje na daljnje produbljivanje razlika u obrascima izvozne konkurentnosti prerađivačke industrije između vodećih zemalja srednje i istočne Europe i Hrvatske.

U zemljama poput Češke, Slovačke i Poljske dolazi do porasta sofisticiranosti izvoznih proizvoda u visoko tehnološkim i znanjem-intenzivnim djelatnostima te prelazak s cjenovne konkurentnosti na onu temeljenu na kvaliteti.

S druge strane, rezultati za Hrvatsku otkrivaju gubitak cjenovne konkurentnosti, uz izostanak unaprjeđenja konkurentnosti temeljene na kvaliteti.

Nije stoga neočekivano da je od početka tranzicije do danas Hrvatska od treće najbogatije postala druga najsiromašnija nova zemlja članica Europske unije, kaže se u priopćenju.

Reindustrijalizaciju potiču subvencije, smanjenje poreza ...

Istraživanje pokazuje da na reindustrijalizaciju najveći utjecaj ima unaprjeđivanje sofisticiranosti izvoznih proizvoda prerađivačke industrije.

Istraživanjem je također utvrđeno postojanje poveznice između razvoja digitalne infrastrukture i udjela zaposlenosti prerađivačke industrije, što se obično smatra preduvjetom tzv. četvrte industrijske revolucije.

Tako se povećavanjem ulaganja u svrhu smanjenja razlika u pristupu digitalnoj infrastrukturi između ruralnih i urbanih područja za samo jedan posto u prosjeku doprinosi otvaranju 250 novih radnih mjesta u industriji u Hrvatskoj.

Povećanju industrijske zaposlenosti sa svrhom ubrzavanja reindustrijalizacije doprinose i mjere poput subvencija pojedinim sektorima ili smanjenja poreznih opterećenja poduzećima.

Evaluacija tih dvaju pristupa reindustrijalizaciji sugerira da porezna rasterećenja imaju veći učinak na reindustrijalizaciju u odnosu na sektorski intervencionizam.

Učinak smanjenja poreza na stvaranje novih radnih mjesta u industriji je prema dobivenim rezultatima gotovo pet puta veći od ciljanog subvencioniranja pojedinih industrijskih sektora.

Taj bi nalaz mogao biti posebno važan za Hrvatsku koja ima drugu najvišu stopu poreza na dobit među novim članicama Europske unije iz srednje i istočne Europe jer otvara direktan kanal putem kojeg javne politike mogu potaknuti snažniju reindustrijalizaciju, kaže se u priopćenju.

Konačno, istraživanje je identificiralo i deprecijaciju deviznog tečaja i snižavanje kamatnih stopa, odnosno troškova financiranja kao bitnih odrednica povećanja značajnosti prerađivačke industrije u gospodarstvu, zaključuje se u istraživanju, koje je financirala Hrvatska zaklada za znanost, a proveli znanstvenici Odjela za ekonomiju i poslovnu ekonomiju Sveučilišta u Dubrovniku i Ekonomskog instituta Zagreb.

hr Tue Dec 05 2017 13:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590225a8b47398e15a8b45c4/80
Foto: FAH

Grmoja: Pokrenut ćemo smjenu Kujundžića, oporba ujedinjena

Ministar je danas, nakon što je objavio da je Matteo Ružić umro od astme i srčane mane, kazao kako neće dati ostavku jer sustav Hitne pomoći funkcionira izvrsno

Tajnik Mosta Nikola Grmoja, najavio je kako će u Saboru pokrenuti opoziv ministra Milana Kujundžića i dodao kako ima potporu cijele oporbe, javlja Index. Dodatne sastanke održat će se u srijedu.

- Nakon izjave premijera da se vodi hajka na ministra Kujundžića, jasno je da ga on ne misli smijeniti. Zato smo se danas čuli s oporbom i dogovorili smo u srijedu sastanke. Tada ćemo vidjeti na koji ćemo način točno ići s opozivom - rekao je za Index Grmoja i dodao kako su prikupili 50 razloga zbog kojih Kujundžić mora otići, a od toga se pet tiču samo Hitne pomoći.

Ministar je danas, nakon što je objavio da je Matteo Ružić umro od astme i srčane mane, kazao kako neće dati ostavku jer sustav Hitne pomoći funkcionira izvrsno, piše 24sata.hr

hr Mon Aug 20 2018 21:29:17 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59f6f210b9e03e9f968b4585/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Na cestama više mrtvih nego lani u isto vrijeme

Samo u kolovozu do ponedjeljka je poginulo 29 vozača ili njihovih putnika, a od početka godine njih 204. Tri više nego lani u prvih osam mjeseci.

- Ovaj crni vikend upravo je slika kako funkcionira naš sustav. Ništa ne funkcionira.

Naglašava to prometni stručnjak Željko Marušić komentirajući prometne nesreće koje su se proteklog vikenda zaredale na prometnicama diljem Hrvatske. Od četvrtka do nedjelje, izvijestio je MUP, dogodilo se čak 108 nesreća. Uključivši jučerašnji dan, živote je izgubilo 11 vozača automobila, motocikala i njihovih suputnika. Čak više od 150 osoba je ozlijeđeno. Nažalost, trenutačno ima više poginulih nego lani u istom razdoblju. Samo u kolovozu do ponedjeljka je poginulo 29 vozača ili njihovih putnika, a od početka godine njih 204. Tri više nego lani u prvih osam mjeseci.

Lani je poginulo 315 ljudi

Trend je to koji se, nažalost, iz godine u godinu nastavlja. Lani je na našim cestama poginulo njih 315.

Najviše ugaslih života u prometu broji Zagrebačka županija. Tu ih je do kolovoza poginulo 36. Zatim slijede Osječko-baranjska i Splitsko-dalmatinska županija s 18 poginulih. Najmanje ih je u Krapinsko-zagorskoj županiji. Do sada dvoje. Uz kolovoz, ovogodišnji travanj bio je također koban na našim cestama. Tad je izgubljeno 30 života zbog trenutka nepažnje za volanom, alkohola, prebrze vožnje... Marušić ističe kako su hrvatske ceste 60-ak posto smrtonosnije od europskog prosjeka.

- Na milijun stanovnika mi smo na oko 85 poginulih godišnje, dok je Europa na 50 - ističe.

Sustav kod nas ništa ne valja

Naglašava kako je niz apsurda koji utječu na to da crni trend na našim prometnicama samo raste.

- Imamo loš nadzor prometa, ne koristimo novu tehnologiju. Treba koristiti kamere koje bi precizno snimile prekršitelje. Pravosuđe nam je katastrofalno. Daju smiješne kazne ili čak oslobađajuće presude za vožnju u pijanom stanju, pa i za usmrćivanje. Vrijeme je da se osnuje Agencija za nadziranje sigurnosti prometa - kaže ističući blage propise i kazne.

- Ne kažnjava se prekoračenje do 10 kilometara na sat i tolerira mjerenje brzine od 10 posto. Ne kažnjava se ni razmak među vozilima. Preblage su nam i kazne - 1000, odnosno 500 kuna ako se plati odmah za prekoračenje brzine ili 500, tj. 250 kuna za korištenje mobitela su smiješno niske kazne. A mobitel postaje opasniji od alkohola - kaže naglašavajući kako se prekršitelji izruguju s kaznama i sustavom.

- Toleriraju se trke po cestama i pijane vožnje. I onda se događa ovo - kaže Željko Marušić, piše 24sata.hr

hr Mon Aug 20 2018 20:38:45 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58942104b47398ce058b4604/80
Foto: MORH

Otvara se novi kamp za najbolje vojnike: 'Selekcija će biti rigorozna'

Središte za obuku borbenih vođa

Nakon povratka vojarni u Vukovar i Sinj te najave povratka vojske u Varaždin i Ploče, Hrvatska bi vojska iduće godine mogla ponovno dobiti i takozvano Središte za borbenog vođu. Tamo bi se obučavali oni najbolji. Uz snajperiste, padobrance i izvidnicu program je nadograđen sadržajima kao što su otpor, preživljavanje, izvlačenje i izbjegavanje.

Najbolji od najboljih koji su u vojsci trenutačno na nižim razinama zapovijedanja svoje će znanje usavršavati u Središtu za obuku borbenih vođa.

- Mi sada u bazi imamo preko 400 potencijalnih kandidata, na obuku će moći samo najbolji tako da će selekcija biti vrlo rigorozna", rekao je brigadni general Boris Šerić, načelnik stožera i zamjenik zapovjednika HKoV-a.

U prvom krugu na obuku će ići njih 60. Tijekom tri mjeseca proći će ono što viđamo u filmovima s američkim marincima, od plivanja i ronjenja, preko pucanja, paljenja eksploziva, pružanja otpora, izvlačenja, samoobrane. 

- Kandidati u Središtu za razvoj vođa prvenstveno bi se bavili vođenjem na nižim taktičkim razinama, taktičkom obukom, padobranskom obukom i isto tako preživljavanjem u različitim borbenim uvjetima", pojašnjava Šerić.

Prije 23 godine u Šepurinama je sve to prošao i časnički namjesnik Josip Barić.

- Jednom su nas navečer kad smo mislili da je sve gotovo odveli da u 3 ujutro kopamo pipalicama za mine. Onda smo od 3 do 5 odspavali, u 5 komando-marš 8,6 kilometara, a po dolasku na cilj smo gađali iz posebnog naoružanja", prisjeća se časnički namjesnik Josip Barić iz zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske.

Obučavat će se upravo po uzoru na nekadašnju obuku u Šepurinama pokraj Zadra gdje su se vojnici pripremali i za završne operacije Domovinskog rata. Sjedište bi trebalo nositi ime Marka Babića koji je u Vukovaru uništio najviše agresorskih tenkova. Prava lokacija još se traži.

- Ima više lokacija o kojima raspravljamo. Jedna je Udbina - jako dobra lokacija gdje su naši specijalci. Drugo je Slunj, treće Gakovo. Izabrat ćemo lokaciju da to središte može biti dobro uspostavljeno", izvijestio je ministar obrane Damir Krstičević.

Na obuku će prvenstveno pješaštvo te specijalci i pripadnici vojno-obavještajnih postrojbi, a sve kako bi vojska bila još spremnija i za  najzahtjevnije terene, piše vijesti.hr

hr Mon Aug 20 2018 20:00:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7ae2eccb557a244f8b51aa/80
Foto: MORH

Radnik s kruzera tvrdi: "Nije pala. Skočila je. Razgovarao sam s njom. Cijeli tjedan se svađala sa svojim dečkom"

Britanka koja je pala s kruzera "Norwegian Star" na liniji Pula – Venecija, 46-godišnja Kay Longstaff, otkrila je kako je preživjela deset sati u moru čekajući pomoć.

- Srećom za nas i nju, odmah smo je vidjeli jer kada nas je ugledala, dignula je ruke i mahala. Pravo je čudo je što je preživjela. Na kruzeru su mislili da nije preživjela. Očito je i u dobroj kondiciji. Rekla nam je da se bavi jogom te da je plutajući u moru cijelo vrijeme pjevušila da joj ne bi pala temperatura tijela i da ostane budna", izjavio je poručnik fregate Lovro Orešković, zapovjednik broda Cavtat koji je spasio Britanku, prenosi Glas Istre.

Pregledom nadzornih kamera utvrđeno je da je Britanka s broda pala u 23:45 sati, ali nije jasno kako se to dogodilo.

Hrvatske vlasti temeljito će pregledati snimke nadzornih kamera kako bi razjasnile okolnosti incidenta. O svemu je obaviješteno Veleposlanstvo Velike Britanije u Hrvatskoj.

Izvor britanskog Daily Maila koji je navodno jedan od članova posade tvrdi da je žena sama skočila u more. "Nije pala. Skočila je. Bila je na mom brodu. Razgovarao sam s njom cijelog tjedna. Cijeli tjedan se svađala sa svojim dečkom" - napisao je na Facebooku Daniel Punch, koji radi na kruzeru.

Odmah nakon spašavanja prevezena je u pulsku bolnicu, no ubrzo su je pustili nakon što je utvrđeno da je dobrog zdravstvenoga stanja. Britanski mediji pišu kako je britanska turistkinja radila kao stjuardesa za poznatu zrakoplovnu kompaniju Virgin Atlantic, no sada radi samo na privatnim zrakoplovima i živi u španjolskoj regiji Costa del Sol te je navodo pila prije nego što je pala u more.

- Čuli smo da je bila sama u kabini, ali je putovala s obitelji i prijateljima. Digli su uzbunu kada su shvatili da je nestala. Brod je promijenio smjer oko dva sata ujutro i vratio se na područje gdje je pala'', ispričao je poduzetnik iz Derbyshirea koji je bio na kruzeru.

Putnik, koji je želio ostati anoniman, rekao je da je osoblje broda metalnim preprekama blokiralo područje gdje je ona pala: “Čuo sam da je svoju torbu ostavila na palubi, a u njoj je bila putovnica. Kažu da je incident zabilježen na nadzornim kamerama. Navodno je pila alkohol'', rekao je putnik.

Podsjetimo, Obalna straža u nedjelju je spasila Britanku iz mora u području ZERP-a. Spasioci su u potragu krenuli u svitanje, oko 6:30 na zahtjev Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru Rijeke.

Posada broda Hrvatske ratne mornarice je na temelju dobivenih podataka o stanju vjetra i mora u trenutku nesreće, kao i preciznog izračuna o mogućoj poziciji nestale osobe u trenutku dolaska broda u područje traganja, oko 9:40 uočila osobu u moru te je brzom akcijom plivača spasioca, u 9:45 žena spašena te ukrcana na brod Obalne straže RH, piše dnevnik.hr

hr Mon Aug 20 2018 17:49:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .