Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5823a37f1eea8f82aa8b4568/80
Foto: Screenshot YouTube

Trumpov zid mogao bi biti kontraproduktivan

U svom prvom televizijskom nastupu poslije pobjede na izborima, Trump se pomalo 'ogradio' od gradnje zida. Voditeljici CBS-a u nedjelju je rekao da je i dalje odlučan u namjeri da opasa južnu američku granicu, ali da bi neki dijelovi barijere mogli biti samo "žičani"

Nijedno predizborno obećanje Donalda Trumpa nije toliko razgalilo njegovo pobornike kao ono o izgradnji "velikog, lijepog i moćnog zida" na granici Sjedinjenih Država i Meksika, ali bi njegova provedba mogla biti preskupa i nedjelotvorna, tvrde stručnjaci.

"Sagradite zid, sagradite zid", vikali su Trumpove pristaše na njegovim skupovima. Zid bi trebao biti 15 metara visok, izgrađen od betona i čelika i dug 3200 kilometara.

Ali bi mogao biti preskup, kompliciran, pa čak i kontraproduktivan.

U svom prvom televizijskom nastupu poslije pobjede na izborima, Trump se pomalo 'ogradio' od gradnje zida. Voditeljici CBS-a u nedjelju je rekao da je i dalje odlučan u namjeri da opasa južnu američku granicu, ali da bi neki dijelovi barijere mogli biti samo "žičani".

Njegovi republikanci već rade na alternativnim planovima o produženju postojeće ograde, te na zapošljavanju dodatnih graničara, no entuzijazam među njima je ograničen.

Predvodnik republikanske senatske većine Mitch McConnell rekao je prošlog tjedna kako podržava sigurnost granice na "bilo koji način koji će biti najdjelotvorniji".

Prema istraživanju koje je objavio Massachussettski tehnološki institut (MIT) u listopadu, izgradnja zida mogla bi koštati do 40 milijardi dolara. Trump je tijekom svoje kampanje govorio da će natjerati Meksiko da plati taj trošak, ali meksičkoj vladi to, naravno, ne pada na pamet.

"Mogu reći s najvećom sigurnošću da tu stavku nemamo u proračunu", rekao je u rujnu meksički ministar financija Jose Antonio Meade.

Zid bi mogao biti štetan

Trumpov savjetnik Rudy Giuliani, bivši gradonačelnik New Yorka, i dalje vjeruje u zid. 

"Trump neće prekršiti obećanje iz kampanje", istaknuo je Giuliani za CNN dan nakon izbora. 

Dodao je kako novi američki predsjednik može izgraditi zid i bez podrške Kongresa, izvršnom uredbom ili preraspodjelom proračunskih sredstava namijenjenih rješavanju imigracijskih problema. 

Stručnjaci za sigurnost ističu kako bi zid zapravo mogao štetiti jer će smanjiti vidokrug graničnih čuvara. Po njima bi više smisla imalo produženje potojeće žičane ograde koja se trenutno proteže gotovo trećinom granice.

Prirodne barijere poput rijeke Rio Grande i nacionalnog parka Big Bend u Teksasu izgradnju zida duž cijele granice također čine besmislenim.

Promatrački balon "tu i tamo" bio bi dovoljan, rekao je republikanski zastupnik u Kongresu Louie Gohmert za Fox News. 

Izgradnju priječe i pitanja jurisdikcije.

'Samo preko mene mrtvog'

Dijelovi granice su prirodni rezervati ili su u privatnom vlasništvu. Oko 120 kilometara područja između Arizone i Meksika pod upravom je indijanskog plemena Tohono O'odham, a to bi mogao izmijeniti samo Kongres, što je gotovo nemoguće. 

"Zid će se ovdje izgraditi samo preko mene mrtvog", rekao je glasnogovornik plemena Verion Jose za Huffington Post. 

Meksikanci u SAD stižu prvenstveno zbog ekonomskih razloga, pokazala je studija istraživačkog centra Pew iz 2015. u kojoj stoji i da se od financijske krize iz 2009. više Meksikanaca vratilo u svoju domovinu nego što ih je otišlo u Sjedinjene Države.

Migrante iz Srednje Amerike zid vjerojatno neće zaustaviti. Gvatemalci, Hondurašani i Salvadorci bježe od nasilja bandi u svojim državama koje se smatraju najopasnijim na svijetu. Bijeg je njima golo preživljavanje. 

Paradoksalno, zid bi mogao biti kontraproduktivan i u borbi protiv ilegalne imigracije. 

"Zaobilaženje graničnih prepreka poskupljuje krijumčarenje preko granice, zbog čega migranti moraju ostati duže u SAD-u kako bi im se trošak isplatio", napisao je sociolog s Princetona Douglas Massey u istraživanju objavljenom u ožujku.

Zid spriječava i povratak

Meksički sezonski radnici koji su dolazili su u SAD na žetvu, te bi se nakon toga vraćali u Meksiko, sada većinom ostaju na sjeveru jer se boje da se iduće godine neće moći vratiti. 

"Ako prelasci granica postanu riskantniji i skuplji, migranti će ih pokušati svesti na minimum, ali ne tako da ostanu u Meksiku, nego u SAD-u", tvrdi Massey. 

SAD je između 1986. i 2010. godine uložio 35 milijardi dolara u poboljšanje granične sigurnosti, ali bez mjerljivog uspjeha. Procjenjuje se da u SAD-u danas ilegalno živi 11 milijuna ljudi. 

"Bacanje novca na militarizaciju granice dovelo je do rasta ilegalne imigracije", smatra profesorica sociologije s Harvarda Mary Waters u komentaru Masseyevog istraživanja. 

"Da nismo učinili ništa, takva bi imigracija bila puno rjeđa", zaključuje Waters. 

Facebook komentari

hr Wed Nov 16 2016 08:03:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58865f0a1eea8f1b228b45e2/80
Foto: Screenshot

Britanija protiv kodiranja poruka na WhatsAppu: "Ne bi smjelo postojati mjesto na kojem se teroristi mogu sakriti"

Britanski mediji su izvijestili da je nešto prije napada u kojem je poginulo četvero ljudi u središtu Londona, Khalid Masood poslao kodiranu poruku putem WhatsAppa

Britanska ministrica unutarnjih poslova Amber Rudd ocijenila je u nedjelju da je metoda kriptiranja 'end-to-end' koju koriste aplikacije poput WhatsAppa posve neprihvatljiva i da se teroristima ne bi smjelo dopustiti tajno komuniciranje.

Britanski mediji su izvijestili da je nešto prije napada u kojem je poginulo četvero ljudi u središtu Londona, Khalid Masood poslao kodiranu poruku putem WhatsAppa.

- Moje je stajalište da je to posve neprihvatljivo, da ne bi smjelo postojati mjesto na kojem se teroristi mogu sakriti. Moramo osigurati da aplikacije poput WhatsAppa, a ima ih puno takvih, ne pružaju tajno mjesto teroristima za međusobno komuniciranje. - rekla je za BBC.

- Moramo osigurati da naše obavještajne službe mogu ući u sustave kakav je kodirani WhatsApp.

Sve poruke koje se šalju putem WhatsAppa su kodirane 'end-to-end' metodom što znači da ih nitko, ako ih presretne, ne može pročitati, uključujući tijela za provedbu zakona.

Tvrtka u vlasništvu Facebooka ističe da je zaštita privatne komunikacije njezino "temeljno uvjerenje".

Facebook komentari

hr Sun Mar 26 2017 14:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56fcf6660dfb8a183f8b4e49/80
Foto: YouTube

Šešelj: Samo ja mogu pobjediti Vučića, Srbija se treba okrenuti Rusiji, a ne EU

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju"

Predsjednik Srpske radikalne stranke (SRS) i kandidat na predsjedničkim izborima u Srbiji Vojislav Šešelj poručio je u subotu da samo on može pobijediti Aleksandra Vučića i da će, ako postane predsjednik, pokušati skrenuti Srbiju s puta pridruživanja Europskoj uniji i usmjeriti je na integraciju s Rusijom.

- Samo integracija s Rusijom nama pruža ozbiljne šanse za izlazak iz krize, socijalne bijede i rješava nam probleme obrane. Europska unija nas je učinila golima i bosima. - rekao je Šešelj na predizbornom skupu radikala u Beogradu.

- Rusija se vraća na Balkan", a EU će kao uvjet Srbiji za članstvo tražiti da prizna Kosovo, "a Srbija to nikad ne smije uraditi. - rekao je.

- Ako uđemo u EU bit će to bez Vojvodine, Republike Srpske i Raške (Sandžaka), a ako uđemo u savez sa Rusijom, onda jednog dana možemo vratiti ono što je izgubljeno, prije svega mislim na Kosovo, Republiku Srpsku, Crnu Goru. - rekao je Šešelj i poručivši da će, postane li predsjednik, ponovno otvoriti "pitanje okupacije Srpske krajine".

Šešelj je poručio i da Srbija ne treba postati tampon zona za izbjeglice i migrante jer je "to je potpuna propast za Srbiju".

- Ja ću se kao čuvar ustava maksimalno zalagati da se naše granice osiguraju. Bodljikavom žicom nije dovoljno, minskim poljima, ali nitko ne može protuzakonito ući na teritorij Srbiju. - citiraju beogradski mediji Šešeljev govor pristašama na predizbornom skupu u središtu Beograda.

Vojislav Šešelj jedan je od 11 kandidata za predsjednika Srbije, a dosadašnje ankete najveće izglede u pobjedu daju aktualnom premijeru Aleksandaru Vučiću, kandidatu vladajuće koalicija predvođene Srpskom naprednom strankom (SNS) koje je Vučić predsjednik.

Na predsjedničkim izborima 2. travnja sigurno bi glasovalo 53,8 posto birača, a po istraživanju provedenom od 8. do 18. ožujka polovicu ukupnog broja glasova osvojio bi kandidat vladajuće koalicije na čelu sa Srpskom naprednom strankom i njezin predsjednik Aleksandar Vučić.

Prema zadnjim objavljenim istraživanjima, Vučić bi na predsjedničkim izborima u Srbiji pobijedio i u slučaju da bude potreban drugi izborni krug, a najbolje plasirani protukandidat s 12,5 posto glasova bio bi donedavni pučki pravobranitelj Saša Janković kojeg je kandidirala skupina građana "Za Srbiju bez straha".

Slijedi u javnosti najatraktivniji pretendent na mjesto šefa države Luka Maksimović alijas Ljubiša Preletačević Beli s 11,9 posto glasova. Za bivšeg šefa diplomacije Vuka Jeremića glasovalo bi 7,2 posto birača, a za vođu radikala Vojislava Šešelja 7,1. Ostali kandidati osvojili bi manje od pet posto glasova.

U izbornoj utrci za predsjedničke izbore 2. travnja sudjeluje 11 kandidata, a za 6.724.172 birača, koliko ih je na službenom popisu, bit će tiskano  6.757.793 glasačka listića. 

Petogodišnji mandat aktualnom šefu države Tomislavu Nikoliću istječe u svibnju.
 

Facebook komentari

hr Sat Mar 25 2017 20:24:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/585fd7061eea8f28928b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

Papa: Europa bi mogla propasti bez ideala kao što je solidarnost

Europa bi "mogla umrijeti" ne vrati li se idealima svojih osnivača, kao što je "solidarnost", rekao je u petak papa Franjo pred 27 čelnika EU-a okupljenih u Vatikanu.

Papa rođen u Argentini ocijenio je da ona i dalje mora "pokazivati put", dan uoči proslave 60 godina Rimskih ugovora.

"Svako tijelo koje ne zna kamo ide, svako tijelo kojem nedostaje pogled prema naprijed, prvo pati od regresije i na kraju mu prijeti smrt", upozorio je u svečanoj dvorani Regia u Apostolskoj palači.

Sveti Otac je kazao da "Europa ponovo nalazi nadu u solidarnosti koja je i najdjelotvorniji lijek za suvremene populizme".

"Ako pati jedan, pate svi", istaknuo je Papa. "Tako i mi danas zajedno s Velikom Britanijom oplakujemo žrtve napada u Londonu prije dva dana".

"Europa nalazi nadu kada se ne zatvara u strah i u lažnu sigurnost", istaknuo je, podsjetivši na temu "multikulturnog identiteta" koja je kod njega česta.

U prigodi potpisivanja ugovora o osnivanju Europske gospodarske zajednice prije 60 godina, "bilo je jasno kako je važno raditi na jedinstvenoj i otvorenoj Europi", rekao je Papa, podsjetivši koliko je teškoća Europa podnijela kako bi srušila zid koji ju je dijelio popola.

Još jednom je istaknuo potrebu "dijaloga" sa stotinama tisuća migranata koji stižu u EU. "Ne možemo se zadovoljiti time da tešku migrantsku krizu rješavamo kao da je tek brojčani, gospodarski ili sigurnosni problem", dodao je.

Europa mora misliti i na mlade, nudeći im "ozbiljne mogućnosti za školovanje, stvarne mogućnosti za uključivanje u svijet rada", kao i na obitelj koja je "prva i temeljna stanica društva".

Usto mora "jamčiti mogućnost rađanja djece, bez straha da ih se ne može prehranjivati" i "braniti život", ocijenio je Papa.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 23:06:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .