Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58615e841eea8f9a968b4586/80
Foto: Ilustracija

Plaćamo najveće trošarine u Europi: Od auta vrijednog 86.000 kuna, u državnu kasu ide 24.000 kuna

Trošarine na aute su veliki prihod države, lani je od njih prikupljeno 813,6 milijuna kuna, dok će se ove godine ubrati oko milijarda kuna

Vlada nas je za Novu godinu počastila većim trošarinama, zbog kojih za veliku većinu novih automobila od danas u salonima trebamo platiti više nego lani. Ionako veliko porezno opterećenje na nove aute, po kojem smo u samom vrhu EU (PDV od 25 posto i visoke trošarine), izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, još se povećalo. Dok, primjerice, Slovačka, Češka, Poljska ili Njemačka uopće nemaju trošarine na kupnju automobila, hrvatske trošarine bitno poskupljuju i najjeftinije automobile, dok za skuplje mogu biti i više od 30 posto ukupne cijene.

Ali, trošarine na aute su veliki prihod države, lani je od njih prikupljeno 813,6 milijuna kuna, dok će se ove godine ubrati oko milijarda kuna. Odreći se tog prihoda ili ga smanjiti vjerojatno bi ugrozilo proračun, pa ćemo zbog toga i dalje plaćati, uz Skandinavce, najveća davanja državi za kupnju auta.

– Procjenjuje se da će novi zakon potaknuti kupnju novih motornih vozila, što je jedna od osnovnih pretpostavki povećanja sigurnosti prometa na cestama te je poželjan izbor s aspekta zaštite okoliša – uvjereni su u Carinskoj upravi, koja je autor i izvršitelj izmjena zakona.

Oporezivanje neutralno

Bez obzira na načelnu namjeru zakonodavca da će se novim trošarinama stimulirati ekologija i uvažiti socijalni kriterij, država će uzimati više na ime trošarina i za najjeftinija vozila te vrlo ekološke automobile koji ispuštaju manje od 100 g/km CO₂, pa čak i na vrlo “čiste” hibride sa 75 g/km CO₂. Sasvim konkretno, ako ste prošli tjedan kupili početni benzinski Renault Clio 1,2 16V s ispustom od 127 g/km CO₂ platili biste ga 83.400 kuna (trošarina 5456 kuna), dok je danas cijena 86.598 kuna zbog trošarine od 8654 kune (pod uvjetom da prodavatelj nije spustio osnovnu cijenu uvećanu za PDV i time sebi smanjio zaradu). Dakako, PDV na navedeni automobil u iznosu od 15.588,8 kuna također ide državi pa prema novim trošarinama za auto koji kod prodavatelja stoji 62.355 kuna, država uzima dodatnih 24.233 kune odnosno čak 28% ukupne cijene.

U isto vrijeme na snagu stupa novi Pravilnik o posebnom porezu na motorna vozila prema kojem će visina trošarine na rabljene automobile iz unosa (polovnjaci iz EU) do 10 godina starosti u pravilu ostati na istoj razini ili se čak i smanjiti, dok će trošarine na aute starije od 10 godina porasti. Primjerice, na novi čišći VW Golf koji ispušta 103 g/km CO₂ će trošarina porasti, dok će za 10 godina stari Golf sa 135 g/km CO₂ ostati ista.

– Sustav oporezivanja obvezno mora biti neutralan i ni u kojem slučaju ne može privilegirati ili deprivirati bilo nova, bilo rabljena motorna vozila. Ove promjene u modelu oporezivanja učinjene su upravo i stoga da se na pravno dopušteni način smanji udio rabljenih vozila u ukupnom oporezovanim vozilima, a sada je taj udio na razini od 55 posto rabljenih prema 45 posto novih – kaže Carinska uprava za Večernji list.

Prosjek 12,5 godina

Ali, s time se ne slažu predstavnici uvoznika i trgovaca automobila u Hrvatskoj. Kažu kako nove trošarine neće pogodovati rastu prodaje novih automobila (40.631 u 11 mjeseci 2016.) ni zaustavljanju trenda rasta unosa polovnih automobila čiji je prosjekstarosti oko 8,5 godina (56.475 u 11 mjeseci) što nam stari vozni park (prosjek 12,5 godina) i posredno utječe na sigurnost (279 poginulih na cestama u prvih 11 mjeseci), ali, upozoravaju, imat će i negativan utjecaj na državni proračun.

Mi u Europi, uz Skandinavce, plaćamo najveće trošarine, a recimo, Nijemci ih uopće nemaju

– Gotovo svi novi automobili koji se u Hrvatskoj zaista i prodaju će poskupjeti, pogotovo oni viših klasa.Time će se smanjiti prodaja novih auta pa onda i prihod proračuna, a s druge strane, ovaj će Zakon potaknuti još intenzivniji unos starih rabljenih automobila koji su veći zagađivači, dodatno smanjuju sigurnost na cestama te stvaraju odličnu podlogu ionako raširenoj sivoj ekonomiji u području održavanja vozila i trgovine dijelovima.

Slovenski model

Neshvatljivo je ovakvo inzistiranje na ekstremnom oporezivanju novih vozila s nešto većim ispustom CO₂, dok se istodobno pretvaramo u oazu za zbrinjavanje automobilskog “otpada” iz zapadnih zemalja EU. Zbog svega toga taj zakon, koji je barem prema preambuli trebao biti usmjeren na to da zadovolji nedvojbeno ključne pozitivne kriterije – proračunski, ekološki, socijalni i kriterij sigurnosti na cestama, djelovat će upravo suprotno od navedenih kriterija. Nažalost, zakonodavac uopće nije imao sluha za struku. Šteta, jer je propuštena prilika da se napravi dobar zakon koji bi zadovoljio sve ključne kriterije – rekao nam je Ivo Ivančević, predsjednik Udruženja trgovine motornim vozilima i dijelovima HGK.

Predsjednik HUP-ove Koordinacije zastupnika proizvođača osobnih automobila Krešimir Bago predlaže slovenski model trošarina kojim se oporezuju automobili samo prema ispustu CO₂, dok se kod nas uz taj ekološki kriterij oporezuje i prema cijeni vozila (vrijednosni kriterij).

– Naš je prijedlog da se obračun trošarina vezuje isključivo uz emisije CO₂, uz istodobno uvođenje aprecijacijske stope za sva vozila koja ne ispunjavaju EU 6 normu. Drugim riječima, osim obračuna po CO₂, za sva vozila koja ne udovoljavaju normi EU 6 imala bi i dodatak na iznos trošarine. Time bi trošarinsko opterećenje bilo izravno vezano za stupanj zagađenja i izjednačio bi se položaj novih i rabljenih vozila – kaže Krešimir Bago.

Što se sve mijenja?

Vozačka se gubi s već 12 negativnih bodova

1. Nove trošarine donose, u pravilu, poskupljenja novih automobila

2. Zbog novih trošarirana poskupljuju, u pravilu, rabljeni iz unosa stariji od 10 godina, dok mlađi ostaju, u načelu, na istoj razini

3. MUP najavljuje izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama u svibnju 2017.:

– strože postupanje prema najvećim prijestupnicima: ukidanje vozačke dozvole s 12 negativnih bodova (9 za mlade vozače)

– obvezni liječnički pregled za starije od 65 godina pri produljenju vozačke dozvole

– mladi vozači će osim osoba do 24 godine starosti biti i vozači s manje od dvije godine iskustva

– ukida se prvi tehnički pregled za nova vozila

4. Za godinu dana odgađa se najavljena odredba o mogućnosti odbitka PDV-a za nabavu i korištenje automobila pravnih osoba

5. Vrlo je izgledno da će se trošarine na automobile mijenjati već od 1. rujna 2017.

(Vlada stope može mijenjati i uredbom), kada se uvodi novi način mjerenja potrošnje i ispusta CO₂ automobila koji će povećati te vrijednosti, a time posredno i trošarine. Cijeli članak pogledajte ovdje

Facebook komentari

hr Mon Jan 02 2017 18:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ada6a4b47398fc6e8b4575/80
Foto: Twitter@Mirna_Kukec

Veliki požar u Zagrebu: Gori studentski dom na Cvjetnom

Gori krovište na jednom od paviljona studentskog doma Cvjetno
Zagrebački vatrogasci doili su u srijedu u 15.16 sati dojavu o požaru koji je buknuo u četvrtom paviljonu Studentskog doma Cvjetno naselje.

Na mjesto požara odmah je upućeno osam vatrogasnih vozila sa 26 vatrogasaca, doznaje se u Operativnom dežurstvu javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba.

Oblak gustog crnog dima nadvio se nad Studentskim domom, koji su studenti, iz sigurnosnih razloga, morali napustiti, javili su mediji.





Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ad92b9b47398456e8b459a/80
Foto: Ilustracija/Dalmacija News

Marijan Miletić novi/stari predsjednik splitskog suda unatoč "aferi" s porotnicima?

Šibenčanin na čelu Županijskog suda jedini je kandidat za još jedan četverogodišnji mandat. O imenovanju odlučuje DSV, no Miletića ne vole svi...
Novi/stari predsjednik splitskog Županijskog suda bit će Marijan Miletić! Šibenčanin koji je proveo turbulentne četiri godine na čelu drugog po veličini suda u Hrvatskoj jedini je kandidat koji se uopće prijavio za (novi) mandat za šefa splitskog suda, na natječaju koji je nedavno završen. Više je nego očekivano da formalne uvjete Miletić zadovoljava, no stvar ipak nije posve sigurna jer "debela još uvijek nije zapjevala" (izraz koji potječe iz Wagnerove opere "Prsten Nibelunga") – konačni sud, odnosno potvrdu Miletićevog novog mandata tek treba dati Državno sudbeno vijeće u iduća dva mjeseca.

Izbor vrši dakle DSV, a svoje mišljenje daje u Sudačko vijeće splitskog Županijskog suda. To mišljenje nije obvezujuće za DSV, no uobičajeno se kod ovakvih stvari osluškuje stav "baze". Naravno, DSV i bez toga može prihvatiti ili odbiti (jedinog) kandidata. U slučaju da odbiju Miletića, raspisuju se novi izbori.Dosadašnji predsjednik splitskog suda mogao bi naići na određene probleme upravo u "svojoj kući". Od kada je stigao u Split, naišao je na otpor kod dijela sudaca, i to ne baš beznačajnog broja. Također, svojim postupcima je neke marginalizirao, druge "ovancirao" pa su se tako stvorili klanovi što je zapravo uobičajeno u svakoj većoj firmi, a pogotovo u instituciji ovakvog kalibra. Predsjednik Miletić je svoje poteze pravdao učinkovitijim radom i potrebama posla, za što je tijekom vremena dobio i neke brojčane pokazatelje koje je rado prezentirao – za vrijeme njegovog mandata broj neriješenih predmeta pao je za 60 posto, a splitski sud je preuzimao predmete drugih velikih sudova, riječkog primjerice.

Sukobi klanova

Sudačko vijeće Županijskog suda u Splitu ima devet članova: prema aktualnom stanju i sazivu tih devet sudaca, prilično je izgledno da Marijan Miletić neće dobiti njihovu preporuku... U kontekstu međusobnih nesnošljivosti, koje su u nekim momentima prerastale u otvoren sukob s predsjednikom suda, nedavno je na različite mail adrese (između ostalih i one ministra pravosuđa Ante Šprlje i predsjednika Vrhovnog suda Branka Hrvatina) stigao dopis zanimljivog sadržaja...Ukratko, sudska uprava i Miletić prozivaju se zbog "afere koja se pokušava prikriti, jer su u kaznenim vijećima i brojnim raspravama sjedili suci-porotnici kojima je istekao mandat prije više godine što znači da će se svi ti slučajevi morati ponovno suditi zbog bitne povrede Zakona o kaznenom postupku".Nota bene, u tom dopisu (a više-manje je nepromijenjen objavljen na jednom Internet portalu) spominju se i imena dvoje poznatih splitskih novinara, koji "šute o toj aferi u zamjenu za buduće privilegirane informacije". Zbog takve objave se očekuju i tužbe tih renomiranih, dugogodišnjih novinara...

Mi smo pak proveli (javnosti anonimnu) svojevrsnu anketu na splitskom sudu gdje je slučaj dvoje porotnika dobro poznat. I rezultati su daleko od jednoglasnih. Još interesantnije, odgovori nisu ovisili o pripadnosti "klanovima": jedan od sudaca s kojima smo razgovarali smatra da nije u pitanju bitna povreda ZKP-a, da porotnici kojima je isteklo imenovanje (a imenovanje porotnika obavlja Županijska skupština te se kasnije o pozivanju članova vijeća iz reda građana brine sudska uprava koja ima popis porotnika koji su "friško" izabrani) mogu sjediti u sudskom vijeću i da to ne predstavlja nepravilan sastav vijeća. Taj sudac je inače daleko od nekakvog simpatizera Miletića... Neki od uvaženih i dugogodišnjih sudaca u splitskoj palači pravde pak drže kako je doista u pitanju težak propust sudske uprave s Miletićem na čelu, koji su čak, tvrde nam oni, pokušali prikriti grešku svojevrsnim antidatiranjem pismena... "To je isto kao da vam presudu donosi sudac koji – nije sudac!", uvjeren je jedan od doajena splitskog sudišta, dok se drugi pak pozivaju na stav Vrhovnog suda u nekim ranijim, sličnim situacijama.

Dugogodišnji sudac i odvjetnik o "aferi" porotnici

O neobičnoj situaciji koja je uzburkala duhove na sudu, a možda bi tek mogla rezultirati ozbiljnim problemima u smislu upitnog "preživljavanja" brojnih slučajeva i presuda donesenih u tom sastavu, za komentar smo pitali izv. prof. dr. sc. Damira Primorca, nekad dugogodišnjeg suca (na Općinskom i Županijskom sudu u Splitu), sada uspješnog odvjetnika te profesora Kaznenog procesnog prava na Sveučilišnom odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu: 

- Treba razlikovati dvije odvojene situacije. U prvom slučaju ako imenovanje novih sudaca porotnika nije obavljeno do isteka roka na koji su imenovani, tada suci porotnici nastavljati obnašati dužnost do imenovanja suca porotnika. Prema tome, ako je riječ o takvoj situaciji, onda nema nikakve opasnosti da bi se radilo o nepropisno sastavljeno sudu odnosno vijeću i da bi presuda iz toga razloga mogla biti ukinuta odnosno ako je presuda postala pravomoćna da bi se mogao podnijeti jedna od izvanrednih pravnih lijekova.  
 

Međutim, u drugom slučaju, ako je obavljeno imenovanje novih sudaca porotnika nakon što je starim istekao rok na koji su imenovani, tada stari suci porotnici koji nisu ponovno imenovani ne mogu više obnašati dužnost suca porotnika. Ako bi stari porotnici nastavili obnašati dužnost te ako su sudjelovali u donošenju presude, tada se radi o bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka jer je sud odnosno vijeće bilo nepropisno sastavljeno i to je razlog za ukidanje presude. Inače, na takvu povredu viši sud pazi i po službenoj dužnosti. Ako je pak presuda postala pravomoćna i ako je u njezinom donošenju sudjelovao stari sudac porotnik koji nije ponovno imenovan, tada je povrijeđen zakon i to je razlog za podnošenje jednog od izvanrednih pravnih lijekova budući da je sud odnosno vijeće bilo nepropisno sastavljeno – kazao nam je odvjetnik izv. prof. dr. sc. Damir Primorac.


Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cfa101eea8fcd3a8b4577/80
Foto: Pixabay

Skup ravnatelja: Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu

Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu, ustvrdila je u srijedu načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Jasminka Buljan Culej u Opatiji, u završnoj raspravi državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova

Buljan Culej je takvu svoju ocjenu potkrijepila rezultatima posljednjeg PISA istraživanja među učenicima, po kojem su hrvatski srednjoškolci u prosjeku europskih srednjih škola po većini pokazatelja, osim po matematici. U osnovnim školama rezultati su i bolji, jer su učenici po čitalačkoj pismenosti izvrsni, u prirodoslovlju su natprosječno dobri, a u matematici su popravili rezultat u odnosu na prethodno istraživanje, kazala je.

Načelnik Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a Nenad Marković rekao je kako se u u obrazovnom sustavu ništa više ne može sakriti, jer se sve ono što je dobro i što nije može izmjeriti te dostaviti podatke ministarstvu, agencijama i osnivačima škola, koji imaju zadatak poboljšati škole.

Načelnik Odjela za organizaciju i provođenje ispita u tom centru Zlatko Zadelj je, na pitanje sudionika skupa da ocijeni aktualno stanje u srednjim školama, kazao kako NCVVO izvrsno surađuje sa školama na provedbi ispita državne mature, te se ne slaže sa zamjerkama u javnosti da je sustav loš i ne valja.

Tijekom završne rasprave, iz redova ravnatelja mogao se čuti prijedlog da se ukinu strukovne gimnazije, jer predstavljaju kompromis između gimnazija i strukovnih škola, a u biti nisu ni jedno ni drugo već, rečeno je, privlače pažnju na upisima samo zbog naziva i vanjskih odlika ustanove. Škole trebaju biti ili strukovne ili gimnazije, a onda treba raditi na njihovoj kvaliteti, isticali su ravnatelji.

Ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić rekla je kako je zasad rano govoriti o vrijednosti ovakvog tipa škola, jer je nužno pričekati da se vidi koje su kompetencije i znanja stekli učenici te, ako kasnije krenu na fakultet, kakvi će biti studenti. Izdvojila je primjer Poljske koja se, kaže, već sedam godina trudi ukinuti takav tip škola, jer je povećan broj upisnih mjesta u školama za koja potom nema odgovarajućih radnih mjesta. Sličan problem, dodaje, ima i Makedonija zbog nedostatka radnih mjesta koja bi trebala proizaći iz strukovnih škola, pa mora uvoziti radnu snagu.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 15:10:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/542ba97e189942f7410000b8/80

Uvodi se e-matura, ispit će se polagati na računalu

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina
Sedam godina od početka primjene državne mature, u razradi je model kojim bi papirnate ispite u potpunosti zamijenili e-ispiti. Glavninu troškova državne mature, na koju se prosječno po godini utroši 20 milijuna kuna, predstavljaju troškovi vezani za tisak i distribuciju ispita do škola (oko četiri milijuna kuna) te ocjenjivanje ispita, na koje otpada oko osam milijuna kuna.

- Ti bi se troškovi mogli znatno smanjiti uvođenjem e-ispita. Međutim, troškovi nisu glavni razlog uvođenja e-ispita - kaže za Jutarnji list psihometričarka Natalija Ćurković iz Odjela za promicanje kvalitete obrazovanja u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

- Osim cijene, glavni razlog za napuštanje modela “papir-olovka” jest u činjenici da pomoću e-ispita možemo preciznije izmjeriti učeničko znanje. E-ispiti omogućavaju ispitivanje na zanimljiviji i kreativniji način. Ne treba zanemariti niti veću motivaciju današnjih učenika, kojima je e-ispit prirodnije okruženje - objašnjava N. Ćurković.


Dugoročan projekt

Ističe da bi uvođenje e-ispita bio bi velik korak naprijed: 

- Nije to stvar trenda, nego činjenice da su e-ispiti kreativniji i zanimljiviji učenicima, a rezultati ocjenjivanja su pouzdaniji, brži te je cijena puno niža. Uvođenje e-ispita na državnoj maturi cijeli bi proces učinio točnijim i pouzdanijim. Uz to, računalo omogućuje mjerenje cijele akcije rješavanja pojedinog zadatka.

Više je razloga zbog kojih je primjena e-ispita dugoročan projekt. Jedan od njih jest što škole u Hrvatskoj nisu povezane širokopojasnim internetom i nemaju dovoljan broj računala jednakog standarda. Uz to, dodaje Ćurković, svi učenici nisu jednako izloženi internetu niti imaju jednako razvijene vještine korištenja računala poput brzoga tipkanja. Ipak, godišnje uštede od nekoliko milijuna kuna, uvjerena je Ćurković, mogle bi se uložiti u daljnji razvoj i unapređenje sustava.

S obzirom na sporost promjena u obrazovanju, najoptimističnije očekivanje pokazuje da bi e-ispiti u Hrvatskoj mogli ući u primjenu tek za pet godina. U Ministarstvu obrazovanja skloni su podržati projekt ovisno o ocjeni struke, ali ne preko noći, piše Jutarnji list.

Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 14:58:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .