Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/585f071c1eea8fd8908b456c/80
Foto: Vjekoslav Aljinović

Božićna gatanja: Proricalo se ime budućeg supruga, a prva osoba koja uđe u kuću na Božić mora biti mlad i vitalan muškarac

Ditić je lutka koja predstavlja Isusa u brojnim primorskim crkvama, a najljepšeg, koji je odjeven u čipku od agave, čuvaju benediktinke na Hvaru
Paljenje badnjaka, unošenje slame u kuću, paljenje svijeća, kićenje kuće zelenilom, gatanje i pucnjava tradicionalni su dalmatinski običaji vezani za božićno doba. S druge strane, kićenje božićnog drvca, pravljenje jaslica, paljenje adventskih svijeća i sijanje pšenice su uvezeni običaji iako u suvremenom dobu mislimo kako je riječ o tradicionalnim navadama.

Velik dio običaja vuče svoje podrijetlo iz antičkog doba, ali su se tijekom vremena prilagođavali kršćanstvu i tako mijenjali. Pripreme za Božić i običaje vezane uz to naši su preci koristili i kako bi se zabavili, pa se se bavili i proricanjem. Djevojke bi na svetu Lucu uzele 12 cedulja, na 11 bi napisale imena poželjnih mladića iz sela, a jedna bi ostala prazna. Svaki dan do Božića bi se palila po jedna ceduljica i ona koja bi ostala zadnja bilo bi ime budućeg supruga. Ako bi djevojci ostala ceduljica na kojoj ništa ne piše to bi značilo da se neće udati te godine.

Prva osoba koja uđe u kuću na Božić mora biti mlad i vitalan muškarac, jer bi to značilo da ukućane čeka bogata i zdrava godina. Vjerovalo se da se mogu vidjeti vještice ako se na Badnju večer od drveta izradi tronožac te se odnese u crkvu i položi na oltar. Vlasnik tronošca bi se popeo i okrenuo prema vjernicima na što bi mu se vještice ukazale. Pucanje se zadržalo do današnjih dana, a u prošlosti se mislilo se da se tako tjeraju zle sile.

Nakon ponoćke su svi trčali kući nahraniti stoku, jer se vjerovalo da nakon toga životinje dobiju dar govora. Usto, bilo je važno i svečano se obući, a u Kaštelima je ostala zabilježena izreka: "Tko na Božić nova ne obuče, tome led se u kosti uvuče!" Kuće su se kitile zelenilom koje se stavljalo u okvire prozora i vrata, a nedjelje uoči Božića dinarski Hrvati zvali su Materice i Očići. Na Materice su žene častile muškarce rakijom i suhim mesom, a na Očiće muškarci su darovali žene. Momak bi svojoj djevojci poklanjao jabuku s lemozinom (novčićem), a ako bi je prosio isti bi dar donio babi (punici) i svastici.

"Ispred kuće jedna loza, u kući ti mater koza!"

Običaja je zaista mnogo, a istaknimo još Ditića ili Bambina, lutku koja predstavlja Isusa u brojnim primorskim crkvama. Najljepšeg čuvaju benediktinke na Hvaru, obučenog u ruho od čipke agave.Kolendavanje (čestitanje) je započinjalo na Badnjak i trajalo do Tri kralja kada su božićne svečanosti završavale. Koledari su se uvijek morali pustiti u kuću, osim u slučaju bolesti ili smrti.

 Ako bi ih netko odbio primiti u kuću, ispjevali bi mu nešto ružno. Primjerice, na Visu bi poručili negostoljubivom domaćinu: "Ispred kuće jedna loza, u kući ti mater koza!" Najprije su se javljali domaćinu, pa domaćici, a potom i najstarijem sinu."Došli smo vam kolendati, vašem dvoru hvalu dati..." pjevali su i djeca i odrasli stvarajući u božićno doba osjećaj zajedništva, solidarnosti i dobrote koji Božić čine posebnim, obiteljskim blagdanom satkanom od običaja isprepletenih od crkvene tradicije i pučkih vjerovanja.

Facebook komentari

hr Sun Dec 25 2016 20:01:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33ef60b9e03eab278b45b9/80

"STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama": U Splitu održan performans "Sluškinjina priča"

Performans je, osim u Splitu, održan i u Zagrebu

U organizaciji Ženske mreže Hrvatske, Udruge Domine, Autonomne ženske kuće Zagreb i Lezbijske grupe Kontra, 15. prosinca u 10,00 sati izveden je performans pod nazivom "STOP fundamentalističkom nasilju nad ženama" na Narodnom trgu u Splitu i Trgu svetog Marka u Zagrebu. 

Performans "Sluškinjina priča" je izveden na zadnji dan zasjedanja Hrvatskog sabora da bi se poslala poruka kako zakonodavna i izvršna vlast u Hrvatskoj ne želi provoditi politiku u korist žena.

- Svojim izlaskom na ulice ovako obučene želimo ukazati da odnos u kojem žene šute i trpe i tretiraju se kao maternice, nije tako daleko. Takva budućnost čeka mnoge žene ukoliko se nastavi sa ovakvom politikom i okretanjem glave u stranu od elementarnih kršenja temeljnih ženskih prava. Ratifikacija Istanbulske konvencije i prijetnja zabranom prava žena da slobodno odlučuju o vlastitom tijelu, samo su neki pokazatelji te politike koja gazi žene. Hrvatska se opasno približava scenariju u kojem fundamentalističke grupacije preuzimaju vlast nad državom, a obespravljene žene postaju strojevi za rađanje, kao što je to u svom romanu "Sluškinjina priča" opisala Margaret Attwood- kažu iz Udruge Domine.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 16:53:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33ea7cb9e03eac278b45b0/80

Usisavate naprijed-nazad? To nije dobar način!

Postoji način usisavanja koji puno bolje uklanja svu nečistoću, posebno onu duboko skrivenu u tepisima. Rijetki čiste na taj način, a metoda se čini zaista odličnom, vrijedi probati

Usisavanje kratkim brzim pokretima naprijed - nazad je način na koji to radi velika većina ljudi - no to je pogrešno jer ne očisti tepihe i podove kako treba, pišu 24 sata.

Postoji bolji način usisavanja kod kojeg će manje prljavštine ostati na tlu. Profesionalci usisavaju u redovima. Najprije odu usisavačem do jednog zida pa uzimaju red niže i kreću do suprotnog - znači sve vrijeme idu s usisavačem prema naprijed

Nakon što se tako prođe cijela prostorija, kreće se od trećeg do četvrtog zida. Na primjer, ako ste u prvoj rundi usisavali od istoka prema zapadu i obrnuto, u drugom krugu čistite od sjevera prema jugu i obrnuto. Ova metoda odlična je za čišćenje duboke prljavštine u tepisima.

Također, ne treba žuriti jer, ako brzo prođete usisavačem preko površine, dio prašine, mrvica i dlaka neće se stići usisati.

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 16:37:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a33a39ab9e03eb0278b4574/80
Foto: Igor Jakšić i Robert Pleško

Otvorena 12. Splitska.tiramola

U Galeriji fotografije Fotokluba Split sinoć je otvorena 12. izložba mladih fotografa „Splitska.tiramola“.

Organizator izložbe je Udruga za promociju kulture mladih 'Splitski portal', koja je na raspisani natječaj primila preko sto prijava autora mlađih od 30 godina s fotografijama koje su snimljene u Splitu i nisu starije od dvije godine. Postav ovogodišnje izložbe birao je mladi splitski fotograf Matija Prajo, a odabrao je 113 fotografija od 65 autora.

Po prvi put priliku da se predstave javnosti dobili su i najmlađi fotografi, pa van konkurencije na "Maloj.tiramoli" možete pogledati radove učenika (5. do 8. razreda) fotoskupine OŠ Mejaši pod vodstvom prof. Zore Čatipović.

 Prisutnima su se prigodnim riječima obratilli Maja Prgomet u ime Fotokluba Split i u ime organizatora Udruge za promociju kulture mladih Splitski portal, te Andro Krstulović Opara, gradonačelnik grada Splita koji je otvorio izložbu i tako nastavio tradiciju koju su započeli Zvonimir Puljić i Ivan Kuret, a koja je, nažalost, nakon njih bila prekinuta.

„Imajte pravo oko, iskreni pogled, budite iskrena slika našeg grada koja pokazuje zašto je lijep i vrijedan. Budite i dalje uz svoj fotoaparat, budite kritični, ali se bavite umjetnošću jer to je važno.“, poručio je mladim fotografima gradonačelnik. 

I ove godine izložba, koja će biti otvorena do 29. prosinca, ima humanitarni karakter, jer će se gotovo sve fotografije koje su odabrane za postav izložbe prodavati na velikom buvljaku "A di si ti?!" udruge MoSt ispred HNK (16. prosinca 2017.), a koji 17. godinu za redom za cilj ima prikupiti pomoć za najugroženije skupine naših sugrađana.

Popis autora:

Marko Stjepanović
Marija Bratić
Roko Birimiša
Martina Novak
Mateja Gabrić
Alojzija Peronja
Antonella Radanović
Andrea Topić
Anja Miličić
Brigita Rafanelli
Dora Ćurak
Duje Bonačić
Marija Pralija
Eddy Meštrović
Elizabeta Pavić
Elizabeta Ružić
Pave Pilić
Goran Leš
Greta Vuković
Ivan Armanda
Ivan Gudić
Ivan Rajčić
Karlo Jakić
Katarina Baković
Karlo Lozo
Kristina Delić
Krešo Štulina
Kristina Soldić
Luka Eterović
Lucija Kalinić
Marita Bulimbašić
Marin Gudelj
Marija Jozić
Maja Katičić
Martina Melvan
Marko Samodol
Mia Erceg
Milan Šabić
Miroslav Lelas
Alen Marić
Mirna Vukorepa
Nela Botić 
Paula Srdanović
Pavla Vukšić
Petra Jelavić Mitrović
Petra Kakić
Luka Mladinić
Martina Deronja
Stella Matulić
Talia Roje
Tea Petra Božinovski
Tea Polić
Tina Božan
Tina Štambuk
Tina Ljubenkov
Toma Kezić
Zvonimir Terze
Valentina Kegalj
Vanda Trifunović
Zvonimira Michieli Tomić
Zvonimir Ćapin
Noemi Bažon
Lovre Lovrinčević
Nikola Brizić
Bartolomeo Diaz

Popis autora na "Maloj.tiramoli":

Anđela Jurčević
Ana Lovrinčević
Borna Lulić
Bruno Laković
Bruno Liović
Marija Bagarić
Ena Radoš
Karla Žeravica
Klara Liović
Laura Bošnjak
Luka Šain
Marta Didić
Ruža Juko
Lara Debeljak

Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 11:30:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a339668b9e03eac278b4576/80

"Šugavko", božićno drvce u Rimu, ima više pratitelja nego grančica

Uspoređuju ga s četkom za čišćenje zahoda i zovu ga "šugavko". Tako Rimljanima izgleda gradsko božićno drvce, postavljeno prije neki dan na Piazzi Veneziji.

Radi se 21 metara visokoj smreki dopremljenoj u Rim s Dolomita koja je odmah izazvala val kritika jer izgleda jadno, naročito u usporedbi s blještavim i raskošnim drvcima postavljenim u Milanu, talijanskoj modnoj i financijskoj prijestolnici. 

"Drvo je živa tuga", kaže rimski taksist Emanuele. "Milanezi imaju puno ljepše. Oni imaju 'love' pa imaju i prekrasno drvce. Sve je bolje u Milanu", ogorčen je. 

Vječni suparnik Vječnom Gradu, Milano uživa u financijskoj renesansi potaknutoj milijunima koji su se slili u grad za Svjetsku izložbu 2015.. Tako je postavio 30 metara visoku smreku ispred svoje znamenite srednjovjekovne katedrale i raskošno je uresio. 

Ali nije to sve. Milano je postavio golema božićna stabla i ispred drugih gradskih znamenitosti, poput trgovačke arkade Vittorija Emanuela II. ili operne kuće La Scale. Troškove pokrivaju privatni sponzori, poput televizije Sky.

Suprotno, rimski "spelacchio" predmet je ismijavanja na društvenim mrežama i ima već i svoj Twitter račun ukrašen porukama "imam više pratitelja nego grančica". 

"Šugavko savršeno predstavlja današnji Rim: tužan, nedostatan, usamljen", piše u komentaru  Corriere della Sera.

Za rimsku božićnu smreku navodno je plaćeno 50.000 eura, bez javnog natječaja, a to je gotovo triput više nego lani, tvrde rimski građanski aktivisti. 

Ovo je druga godina zaredom da je gradonačelnica Virginia Raggi pod žestokim kritikama zbog izbora božićnih dekoracija jer ni prošlogodišnje drvce nije bilo bajno. 

Raggi tvrdi da nevoljeno gradsko drvce zapravo ispunjava najviše ekološke standarde i okićeno je "jednostavno i sofisticirano". 

Njezina stranka, Pet zvijezda, u međuvremenu je priopćila da u gradu ima i većih briga od izgleda božićne jelke. 

Raggi je uvjerljivo pobijedila na izborima 2015., ali od tada se neuspješno bori s endemskim rimskim problemima poput sakupljanja otpada i katastrofalnog gradskog prijevoza. 

Nedavno istraživanje kvalitete života u talijanskim gradovima poslovnog dnevnika Il Sole 24 Ore pokazalo je da Vječnom Gradu ne ide baš dobro. Tek je na 24. mjestu, što je 11. mjesta niže nego lani. 

A dodatna sol na rimskoj rani odličan je plasman Milana u istom istraživanju. 


Facebook komentari

hr Fri Dec 15 2017 11:03:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .