Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

Čak 77 posto ispitanika spremno je preseliti se iz Hrvatske radi novog posla

Čak 80 posto mlađih od 25 spremno na odlazak

Čak 77 posto ispitanika spremno je na preseljenje iz Hrvatske radi novog posla, a premda je među njima više onih koji bi se preselili u inozemstvo samo zbog posla u struci (57 posto), a njih 43 posto prihvatilo bilo kakav posao, još uvijek su ispitanici iz Hrvatske, Srbije i BiH u većoj mjeri spremni na bilo kakav posao nego ispitanici iz drugih zemalja, stoji u istraživanju portala MojPosao.

Istraživanje je provedeno u 11 zemalja Europe (Hrvatska, Latvija, Mađarska, Litva, Estonija, Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Češka i Slovačka), a u istraživanju je sudjelovalo ukupno 35 000 ispitanika.

Uz Hrvatsku, na preseljenje su najspremniji ispitanici iz Srbije (82 posto) i BiH (79 posto), dok su u najmanjoj mjeri na preseljenje spremni ispitanici iz baltičkih zemalja - Estonije i Latvije po 62 posto te Litve (64 posto).

Više od 40 posto ispitanih iz Hrvatske i iz Srbije te polovica ispitanih iz BiH spremni su za bilo kakav posao u inozemstvu. U drugim zemljama taj postotak je manji, pa bi 25 posto Estonaca, 27 posto Poljaka ili 32 posto Litvanaca i Latvijaca pristalo na bilo kakav posao u inozemstvu.

Čak 80 posto mlađih od 25 spremno na odlazak

Na odlazak u inozemstvo u većoj mjeri su spremniji muškarci (81 posto) nego žene (73 posto) te ispitanici mlađi od 25 godina. Njih čak 80 posto izjasnilo se spremnima za odlazak u inozemstvo, a slijede ih oni od 25 do 34 godine (79 posto). U najmanjoj mjeri za preseljenje su spremni ispitanici stariji od 55 godina (58 posto).

Glavni poticaj za preseljenje hrvatskim ispitanicima je viša plaća (69 posto), a gotovo upola manje (38 posto) to je bolja mogućnost za razvoj karijere. 

Visina plaće je veći poticaj muškarcima, iako je taj poticaj bio na prvom mjestu kod oba spola. Ženama je nešto veći poticaj mogućnost da povedu obitelj. Od preseljenja bi polovicu ispitanika odbila dugotrajna odvojenost od obitelji i prijatelja. Komunikacija na stranom jeziku predstavlja prepreku za četvrtinu ispitanika, a petinu briga 'da će biti stranci'. Petina smatra kako će biti tjeskobna u novom okruženju, a u najmanjoj mjeri  brine ih zdravstvena njega u inozemstvu.

Većina bi otišla u inozemstvo na period duži od godine dana, petina na nekoliko mjeseci, a ostali na period od nekoliko tjedana.

Najviše oglasa za rad u Njemačkoj, Češkoj, Austriji i Sloveniji 

Na portalu MojPosao u 2016. godini bilo je objavljeno preko 1 100 oglasa za inozemstvo, što je 14 posto više nego u prethodnoj godini,. U 17 posto oglasa tražila se visoka stručna sprema, u većem broju srednja, a u najvećem broju oglasa stručna sprema nije bila bitna. Najviše oglasa objavljeno je za rad u Njemačkoj, Češkoj, Austriji i Sloveniji.

Najtraženija zanimanja u inozemstvu su električar, programer te elektroinstalater. Ponajviše oglasa za inozemstvo odnosila su se na zanimanja iz područja instalacija, održavanja i popravaka, proizvodnje, zanatskih usluga i elektrotehnike.



hr Wed Feb 15 2017 18:41:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf86912af47f658c8b47f0/80
Foto: HGSS

Počinje akcija „Očistimo zajedno stazu Sv Ciprijana“

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša

Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Split organizator je ekološke akcije „Očistimo zajedno stazu sv. Ciprijana“ koja je za taj projekt dobila financijsku podršku Ininog programa „Zeleni pojas“.

Ekološka akcija sastoji se od nekoliko faza podizanja svijesti lokalnog stanovništva o stvaranju i odlaganju otpada, a glavna aktivnost je uređenje staze sv. Ciprijana koja prolazi kroz nelegalno odlagalište otpada blizu crkve Sv Ciprijana u Gatima.

Cilj akcije je podizanje svijesti o stvaranju i odlaganju otpada te važnosti očuvanja okoliša kroz okupljanje što većeg broja mjerodavnih institucija i volontera u čišćenju dijela područja od krupnoga i sitnog otpada (guma, olupina, bijele tehnike…) kroz koji prolazi tematska staza sv. Ciprijana. Akcija će se održati 26.04.2018. u vremenu od 08.00 – 16.00 sati.

U akciju će se, uz volontere HGSS-a stanice Split, uključiti Čistoća d.o.o. Split, Hrvatske šume d.o.o., Grad Omiš, TZ Grada Omiša, DIP CZ- odsjek Split, Javna ustanova „More i krš“, PEU Gata, Peovica d.o.o., DVD Gata, DVD Omiš, DVD Kučiće, Turistička agencija „Adriatic.hr“, PD Imber, PD Perun, PU Dinaridi, PK Gojzerice, NEIR d.o.o., Udruga B-4 i Srednja škola „Braća Radić“ Kaštel Štafilić.

Staza Sv Ciprijana je zapravo put kojim su nekada ljudi iz Gata i Ostrvica, sa svojim mazgama i tovarima, dolazili u Omiš. Početak sraze je pored crkve Sv Ciprijana koja je sagrađena oko 1750. Od crkve do spoja sa stazom Leopolda Mandića ima 2,5 km, na početku borove šume počinje markirana pješačka staza koja vodi kroz nelegalno odlagalište otpada što ne pruža niti malo lijep prizor turistima i posjetiteljima. Otpad se nalazi na površini oko 1 km 2 (auto gume, građevinski materijal, bijela tehnika, namještaj, plastična ambalaža…). Ovo smetlište, uz neugodan smrad, predstavlja i potencijalnu opasnost od nastanka požara, a naročito zbog toga što se nalazi u staroj šumi bijelog i crnog bora.

hr Tue Apr 24 2018 21:34:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf76302af47f77948b45ec/80
Foto: Screenshot / YouTube

Smiju li oni koji podržavaju Istanbulsku konvenciju na pričest?

"Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva, želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, no ipak postoje neka moralna pitanja..."

Dubrovački biskup Mate Uzinić na web stranici Dubrovačke Biskupije objasnio je smiju li osobe koje su za Istanbulsku konvenciju pristupiti pričesti. Njegovo objašnjenje naziva "Istanbulska konvencija i pristupanje svetoj pričesti" prenosimo u u nastavku.

- Nadovezujući se na raspravu o pripuštanju pričesti političara koji su, suprotno naputku biskupa, glasovali za Istanbulsku konvenciju, smatram nužnim nakon svega, zbog određene nedorečenosti koja je ostala i koja dopušta različita tumačenja koja nisu nikad dobra, dati dva pojašnjenja.  

Prvo je da, iako Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva nego želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, ipak postoje neka moralna pitanja, poput abortusa i eutanazije, koja ne samo subjektivno nego i objektivno isključuju iz crkvenog zajedništva, a time i pričesti, one koji ih, suprotno crkvenom naučavanju, javno odobravaju i promoviraju.

Drugo je da nisu sva moralna pitanja iste težine kao pitanja abortusa i eutanazije i da u nekim pitanjima, za primjer možemo uzeti pitanja koja regulira Istanbulska konvencija i koja su bila temelj svih naših prijepora proteklih mjeseci, i među katolicima može postojati legitimna raznolikost mišljenja.

Da bih potkrijepio ove dvije tvrdnje, a tim i objasnio zašto i dalje držim da oni koji su glasovali suprotno od naputka biskupa tim nisu objektivno prekinuli svoje crkveno zajedništvo – naravno oni se subjektivno sami trebaju u savjesti ispitati je li se to dogodilo – u nastavku donosim važan tekst na kojima ih temeljim. Riječ je o odgovoru kardinala Josepha Ratzingera, tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, kardinalu Theodoru E. McCarricku, tadašnjem nadbiskupu Washingtona i predstojniku povjerenstva za „unutarnju politiku” Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, a tiče se katolika političara koji su se javno zalagali za pravo na abortus i eutanaziju i zbog čega im je bila uskraćena pričest. Ovaj odgovor je objavljen u prvom tjednu srpnja 2004., a ja ga ovdje donosim u svom prijevodu", napisao je Uzinić.  

Slijedi objašnjenje: 

"1. Pristupiti primanju svetu pričesti treba biti svjesna odluka, utemeljena na razložnoj prosudbi u odnosu na vlastito dostojanstvo za to, usklađeno s objektivnim kriterijima Crkve, postavljajući pitanja kao što su: „Jesam li u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom? Jesam li odgovoran za teški grijeh? Jesam li upao u kazne (npr. ekskomunikaciju, zabranu bogoslužja) koje mi zabranjuju primiti svetu pričest? Jesam li se dostojno pripremio posteći barem sat vremena?" Praksa neselektivnog pristupanja svetoj pričesti, jednostavno kao posljedica onoga biti prisutan na misi, zloupotreba je koja se mora ispraviti (usp. Instrukcija „Redemptionis Sacramentum ”, br. 81, 83).

2. Crkva uči da je pobačaj ili eutanazija teški grijeh. Enciklika „Evangelium Vitae”, s obzirom na sudske odluke ili civilne zakone koji odobravaju ili promoviraju pobačaj ili eutanaziju, kaže da postoji „teška i precizna obveza suprotstaviti im se prigovorom savjesti. [. ..] U slučaju suštinski nepravednog zakona, kao što je taj koji odobrava pobačaj ili eutanaziju, nikada mu se nije dozvoljeno pokoriti, niti sudjelovati u širenju mišljenja u korist takvog zakona, niti za njega glasovati"(br. 73). Kršćani „su pozvani, zbog teške obveze u savjesti, formalno ne surađivati u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. [...] Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštovanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da građanski zakon predviđa i zahtijeva“ (br. 74).

3. Nemaju sva moralna pitanja istu moralnu težinu kao pobačaj i eutanazija. Na primjer, ako se katolik ne bi slagao sa Svetim Ocem o primjeni smrtne kazne ili o odluci da se vodi rat, on se zbog tog razloga ne bi smatrao nedostojnim pristupiti svetoj pričesti. Dok Crkva potiče civilne vlasti da traže mir, a ne rat, i na vršenje diskrecije i milost u primjeni kazne na kriminalce, može svejedno biti dopušteno uzeti oružje da bi se otjeralo agresora ili pribjeći smrtnoj kazni. Može postojati legitimna raznolikost mišljenja također među katolicima o vođenju rata i primjeni smrtne kazne, ali ne može ni na koji način u odnosu na pobačaj i eutanaziju.

4. Osim prosudbe pojedinaca o njegovom vlastitom dostojanstvu za pristupanje svetoj pričesti, djelitelj svete pričesti se može naći u situaciji u kojoj on mora odbiti podijeliti svetu pričest nekome, kao u slučaju proglašenog izopćenja, proglašene zabrana bogoslužja, ili tvrdokorne ustrajnosti u očito teškom grijehu (usp. kan. 915).

5. Što se tiče teškog grijeha pobačaja ili eutanazije, kada je formalna suradnja postala očita (podrazumijeva se, u slučaju katoličkog političara, njegovog vođenja izborne promidžbe i glasovanja za zakone koji dopuštaju pobačaj i eutanaziju), njegov se pastir (župnik) treba s njim sastati, poučiti ga o naučavanju Crkve, obavijesti ga da ne smije pristupiti svetoj pričesti sve dok ne prekine objektivno stanje grijeha, upozoravajući ga da će mu u protivnom biti uskraćena euharistija.

6. Onda kad „ove mjere opreza nisu imale učinka ili nisu bile moguće”, a osoba u pitanju, s tvrdokornom ustrajnošću, pristupi svejedno da bi primila euharistiju „služitelj svete pričesti je mora odbiti podijeliti” (usp. Izjava Papinskog vijeća za tumačenje zakonodavnih tekstova: „Sveta pričesti i rastali i ponovno civilno vjenčani katolici”, 2000, br. 3-4). Ova odluka, pravo govoreći, nije sankcija ni kazna. Niti služitelj svete pričesti donosi presudu o subjektivnoj krivnji osobe; nego reagira na javnu nedostojnost te osobe primiti svetu pričest, zbog objektivne situacije grijeha.

[N.B. Katolik bi bio odgovoran za formalnu suradnju u zlu, i tako nedostojan pristupiti svetoj pričesti, ako bi namjerno glasao za kandidata zbog njegovog pozitivnog stava o dozvoljenosti pobačaja i /ili eutanazije. Kada katolik ne dijeli pozitivni stav nekog kandidata za pobačaj i/ili eutanazija, nego glasuje za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra daljnjom materijalnom suradnjom, koja se u prisutnosti razmjernih razloga može dopustiti.] - napisao je dubrovački biskup.

hr Tue Apr 24 2018 20:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf6c432af47f658c8b47df/80
Foto: Dora Crnko / 24sata

Turistkinja hodala po samom rubu zvonika katedrale sv. Duje

Danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara...

Popularnost ekstremnih selfieja nezaustavljivo raste. Više nije dovoljno fotografirati se unutar zvonika katedrale sv. Dujma u Splitu. Kamene kolone smetaju pogledu, danas je poželjno opaliti selfie sa samog ruba zvonika visokog 57 metara.

Turistkinja u ponedjeljak popodne nije bila na vrhu, ali pad i s tih 40-ak metara završio bi kobno. Župnik župe sv. Dujma nije bio u uredu za komentar, a momci koji reguliraju ulazak na zvonik nemoćno su slegnuli ramenima.

Očigledno znaju da se ovakvi izleti događaju. Znaju to i Splićani. Iz splitske policije kažu kako poziva zbog avanturista koji šetaju vanjskom stranom zvonika nije bilo. Na takvu dojavu bi intervenirali. - pišu 24sata

hr Tue Apr 24 2018 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5adf45cc2af47fb68c8b47bb/80
Foto: Grad Split

Splitski gradonačelnik s ministrom Krstičevićem: "Vojska je uvijek u potpori razvoja Grada Splita"

Jedna od tema sastanka bio je i bogat program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima sastao se danas s potpredsjednikom Vlade i ministrom obrane Republike Hrvatske Damirom Krstičevićem u kontekstu suradnje Grada Splita s ministarstvom i Hrvatskom vojskom.

Ministar je rekao kako je sustav domovinske sigurnosti od velike važnosti, a kako je vojska uvijek u potpori razvoja Grada Splita i kroz Hrvatsku ratnu mornaricu, ali i u iznenadnim situacijama kao pomoć u slučaju požara prošle godine. Dodao je i kako ministarstvo obrane s njim na čelu intenzivno radi na gradnji brenda „Hrvatska vojska“ i vraćanju kontakta hrvatskog vojnika s građanima.

Gradonačelnik Krstulović Opara zamolio je ministra Krstičevića za suradnju prilikom obilježavanja Dana hrvatskih branitelja grada Splita 30. svibnja uz prigodni program Hrvatske vojske i Hrvatske ratne mornarice te mu zahvalio na potpori u svim zajedničkim projektima. 

Jedna od tema sastanka bio je i bogat  program obilježavanja 27. obljetnice osnutka 4. gardijske brigade Hrvatske vojske „Pauci“ koji će se u subotu, 28. travnja održati u Splitu.  

hr Tue Apr 24 2018 17:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .