Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c87f00529111c6b048b456c/80
Foto: Pixabay

Znanstvenici složni: Bežične slušalice mogu uzrokovati rak

Opasnim za zdravlje smatra se sve što koristi elektromagnetsku energiju valova različitog tipa. Bluetooth funkcionira na jednom obliku koji uključuje radiovalove niske snage

Svjetska zdravstvena organizacija i UN objavili su peticiju kojom tvrde da popularne Appleove slušalice AirPods nose rizik od razvoja karcinoma. Peticiju je potpisalo 250 znanstvenika. Upozoravaju da mnogi uređaji odašilju radiofrekventno zračenje kakvo se koristi za WiFi, mobilne podatke i Bluetooth.

Posebno su zabrinjavajuće AirPod slušalice jer ih se stavlja duboko u slušni kanal i tako se osjetljivo područje uha izlaže zračenju za koje se smatra da je povezano s razvojem karcinoma.

U pojedinim je slučajevima čak razina zračenja koje se smatra kancerogenom znatno niža od najviše dopuštene federalnim i međunarodnim smjernicama. Lani je Apple prodao 28 milijuna pari bežičnih slušalica. Samo godinu prije 16 milijuna pari.

U pripremi je novi dizajn kojim će dodatno poraditi na zvuku i ozvučenju. AirPods slušalice se bežično spajaju sa telefonom preko Bluetootha, popularne komunikacijske tehnologije.

U osnovi, opasnim za zdravlje smatra se sve što koristi elektromagnetsku energiju valova različitog tipa. Bluetooth funkcionira na jednom obliku koji uključuje radiovalove niske snage. Očita i najčešća opasnost radiovalova je ta da, pri visokim razinama, mogu stvarati toplinu i prouzročiti opekline. Znanstvenici još rade na učincima dugoročne izloženosti takvim valovima.

Kad su tom obliku zračenja izložili životinje, oštećen im je reproduktivni i neurološki sustav te genetski materijal. Takva je vrsta energije dovoljno snažna da protrese atome koji čine stanice, ali nije dovoljno snažna da im promijeni strukturu. To znači da su radiovalovi manje opasni od visokih razina zračenja poput rentgena ili ultrazvuka.

Lani su znanstvenici Nacionalnog instituta zdravlja dodatno dokazali da mobilno zračenje uzrokuje neke vrste karcinoma. Sada traže pojačanu pažnju kod korištenja svih vrsta tehnologije koja se bazira na radiovalovima, a posebno su zabrinuti oko razina zračenja Bluetooth uređaja i njihova utjecaja na ušne kanale i mozak. Međunarodna agencija za istraživanje raka utvrdila je da je zračenje elektromagnetskog polja moguće kancerogeno, a rizik je i WiFi.

Svjetska zdravstvena organizacija osmislila je smjernice za elektromagnetske frekvencije (EMF) i količine kojima taj uređaj smije izložiti korisnika. Ipak, autori nove peticije kažu da su znanstvenici otkrili da su čak i niske doze EMF-a kancerogene, a povezane su s rakom mozga. Zračenje mobitela dodatno, tvrde u istom istraživanju, može prouzročiti nastanak tumora na živcu koji spaja mozak i uho, piše 24sata.hr

hr Tue Mar 12 2019 18:45:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e7f4ec929111cd4b08b46e5/80

Objavljeni poražavajući rezultati istraživanja o nošenju zaštitnih maski

Problem je u higijeni maski koje se ljudi ne pridržavaju te, umjesto da nose čiste i oprane maske, često nose prljave maske na kojima mogu biti virusi i bakterije
Usprkos otporu prema nošenju maski dijela stanovništva, zdravstvena struka uporno ponavlja - nošenje maske jedan je od načina borbe protiv pandemije i jedan od koraka kojim se može zaustaviti (rapidno) širenje zaraze. Ono što se posebno naglašava jest da nošenjem maske ljudi ne čuvaju samo sebe nego i druge, pogotovo starije i osobe s kroničnim bolestima za koje korona može biti pogubna.

No čini se kako mnogi noseći maske uopće ne štite svoje zdravlje. Problem je u higijeni maski koje se ljudi ne pridržavaju te, umjesto da nose čiste i oprane maske, često nose prljave maske na kojima mogu biti virusi i bakterije. Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je kako je situacija s nošenjem maski gora nego što se pretpostavljalo. Provela ga je tehnološka kompanija Livinguard specijalizirana za proizvodnju antimikrobnih tekstila kakav se koristi u pekarama i higijenskim proizvodima namijenjenim ljepšem spolu. - prenosi zimo.hr

Prema rezultatima tog istraživanja, gotovo 80 posto Amerikanaca nakon uporabe ne pere svoje maske, 43 posto pere ih tjedno, a osam posto ne pere ih uopće. Što se tiče jednokratnih zaštitnih maski, one za 68 posto ispitanih nisu jednokratne, već ih se nosi više puta. Vlažna tkanina može biti leglo bakterija i na njoj se mogu skupljati virusi, stoga je održavanje higijene maski od velike važnosti. Slično kao što se treba mijenjati odjeća i donje rublje nakon vježbanja, isto treba napraviti i s maskama nakon nošenja - promijeniti ih odnosno oprati ih.

S obzirom na to da ćemo biti primorani nositi maske još neko vrijeme jer vrhunac pandemije tek dolazi, a sve više vremena provodimo u zatvorenim prostorima, svakako bismo se trebali pridržavati savjeta o čestom mijenjanju, odnosno pranju maski. U suprotnom, čini se da bi nam možda mogle pomoći u zaštiti od novog koronavirusa, no mogli bismo imati problema s drugim virusima i bakterijama.


hr Mon Oct 26 2020 18:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f8be1486f52df07188b461d/80

Promatranje planeta: Mars nam je bio jako blizu, sljedeći put će se to dogoditi 13 godina

Promatranje je vodio astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez, a u njemu je sudjelovalo stotinjak zvjezdoljubaca svih uzrasta

Prema zamisli Hrvatskog astronomskog saveza, kojemu je udruga Zvjezdano selo Mosor jedna od članica, ovog vikenda je za sve zainteresirane na terasi zvjezdarnice u Gornjem Sitnom bilo organizirano astronomsko promatranje neba, tijekom kojega je naglasak bio stavljen na planet Mars. 

Mars se početkom ovog mjeseca našao vrlo blizu našem planetu, a kako je i sada još uvijek udaljenost koja nas dijeli od njega mala i kako ga se vidi cijele noći, bila je dobra prilika da ga se promotri teleskopom. 

Pored toga, na početku večeri su ovih dana još uvijek vidljivi i planeti Jupiter i Saturn. Promatranje u petak je bilo pokvareno ružnim vremenom, ali su potpuno vedro i mračno nebo bez Mjeseca, kao i odsutnost bilo kakvog vjetra, omogućili posjetiteljima da u subotu, 17. listopada, uživaju u zvijezdama i planetima. 

Promatranje je vodio astronom-animator Zvjezdanog sela Mosor Zoran Knez, a u njemu je sudjelovalo stotinjak zvjezdoljubaca svih uzrasta. Promatranje je provedeno uz poštovanje svih propisanih epidemioloških mjera.

 


hr Sun Oct 18 2020 08:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f89cd056f52dfb9178b4591/80

Pogledajte Mars dok je blizu! Sljedeća šansa vam je tek 2033. godine!

Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati

Opozicija je termin u astronomiji koji označava položaj nekog planeta u odnosu na Zemlju i Sunce kada se Sunce, Zemlja i taj planet i točno ovim redoslijedom nađu u ravnini. Kad se neka planeta nađe u položaju opozicije, tada se ona i Zemlja na svom putu oko Sunca nađu najbliže. 

Opozicije su periodična pojava, a obzirom da se i Zemlja i ostale planete gibaju po eliptičnim stazama, udaljenost odnosno blizina na kojoj se nađemo varira ovisno na kojem dijelu staze se taj događaj dogodi. Zašto je to važno? Zato jer kad se nađemo bliže, taj planet možemo bolje vidjeti, a u slučaju Marsa je to vrlo značajno jer je Mars vrlo malen. Osim što ćemo Mars moći bolje vidjeti sa Zemlje u trenutku ovako bliske opozicije je tamo lakše otputovati ili nešto poslati.

Opozicije Marsa se događaju u prosjeku svakih 26 mjeseci, ali svakih 15 do 17 godina se dogode posebno bliski susreti. Ti posebno bliski susreti se događaju kada se trenutak opozicije poklopi sa trenutkom kada je planeta, u ovom slučaju Mars u perihelu, a perihel je položaj kada planete putujući po svojim eliptičnim stazama dođu u točku najbližu Suncu. 

Kod tzv. perihelne opozicije će se Zemlja i u ovom slučaju Mars naći posebno blizu što je periodična, ali ne i tako česta pojava. Mars i Zemlja su se jako blizu posljednji puta našli 2018. godine, a sljedeći ovako bliski susret čekat ćemo do 2033. odnosno 2035. godine. Treba napomenuti da se Mars obzirom na blizinu u listopadu na nebu ističe svojim sjajem i da je u tom periodu sjajniji i od Jupitera.

GDJE I KADA ĆETE MOĆI POGLEDATI MARS KROZ TELESKOP?

SPLIT
Mjesto: Zvjezdano selo Mosor (Gornje Sitno)
Vrijeme: 16. 10. 2020. (petak) i 17. 10. 2020. (subota) / 19:00 - 24:00
Organizator: Zvjezdano selo Mosor - znanost, kultura, umjetnost

KOPRIVNICA
Mjesto: kod gradskih bazena Cerine
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) /18:00 - 21:00
Organizator: Astronomsko društvo Koprivnica

MALI LOŠINJ
Mjesto: trg RH
Vrijeme: 18. 10. 2020. (nedjelja) / 20:00 - 22:00
Organizator: Astronomsko društvo "Leo Brenner"

Osim Marsa, na početku večeri posjetitelji će moći motriti Jupiter i Saturn koji nam pomalo odmiču.


hr Fri Oct 16 2020 18:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f806b766f52df5c0c8b4569/80
Foto: Institut Plavi svijet

U Velebitskom kanalu pronađen još jedan veliki kit

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice

Institut Plavi svijet objavio je na svojoj mrežnoj stranici da su u Velebitskom kanalu pronašli još jednu odraslu jedinku kita.

U uspješnoj akciji potrage za velikim kitom u Velebitskom kanalu u kolovozu 2020., istraživači Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i Instituta Plavi svijet fotografirali su 17. kolovoza odraslu jedinku ispred Starigrada-Paklenice.

I u rujnu su dobili dojave da je kit primijećen u području južnog dijela Velebitskog kanala, pa su istraživači opet izašli na teren. Htjeli su snimiti kita dronom iz zraka radi analize veličine i zdravstvenog stanja, te kako bi uzeli biopsiju kože za analizu DNK i snimili dodatne fotografije za identifikaciju.

Velikog kita pronašli su već u subotu, 5. rujna na samom ulazu u Novsko ždrilo. Pratili su ga oko dva sata, tada je kit doplivao do novog Masleničkog mosta i vratio se u Velebitski kanal. Nakon toga je otplivao u smjeru Vinjerca, a s obzirom na to da su mu zaroni trajali do 38 minuta istraživači su odustali od daljnjeg praćenja i snimanja. Pregledom snimljenih fotografija utvrdili su da se ne radi o istoj životinji koja je u području boravila sredinom kolovoza, već je riječ o drugom kitu!

- Nakon što sam napravio prvu seriju fotografija, išao sam provjeriti njihovu kvalitetu te sam već prvim pogledom primijetio kako su peraje prethodno fotografiranog i ovog kita različite. Naime, kit kojeg su kolege fotografirale u kolovozu imao je veliki i vidljivi urez u samoj peraji, dok ovaj kit urez nema. Također, i oblikom se peraje razlikuju, rekao je istraživač Jure Miočić-Stošić.



Fotografije su potvrdile informacije dobivene od građana da u sjevernom Jadranu borave najmanje dva velika kita. Tijekom jutra 6. rujna istraživači su ponovno izašli na more te su istog velikog kita pronašli malo sjevernije od samog Novskog ždrila.

- Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki je kit bio zainteresiran za naše plovilo. Nekoliko je puta na samo metar ispod površine po 4-5 minuta plivao uz naš brod. Tijekom jednog približavanja okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli trbuh, rekao je Grgur Pleslić, direktor znanstvenog programa Instituta Plavi svijet.

- Na tijelu kita vidjeli smo veći broj parazitskih rakova Penella sp., no procjenjujemo kako infestacija nije bila tolika da bi životinji predstavljala zdravstveni problem, dodao je Pleslić.

Doc. dr. sc. Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, napravio je biopsiju kože velikog kita.

- U nekoliko navrata kit je veoma polako plivao uz naše plovilo. Takva situacija povoljna je za uzimanje biopsije jer vam omogućava da životinju pogodite precizno ne riskirajući moguću ozljedu ili promašaj. Tijekom jednog takvog izrona uz plovilo uspio sam ispucati biopsijsku strelicu samostrelom i uzeti mali komadić kože za DNA analizu, rekao je Holcer.

Dodao je kako je, kolik on zna, ovo bilo prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Jadranu i ovaj uzorak će poslati kolegama u Nizozemsku koji trenutačno rade populacijsko genetičko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika.
hr Fri Oct 09 2020 16:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .