Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58903f73d454d8cf048b45be/80
Foto: Nature

Čovjekov najstariji predak izgledao je poput naborane stare vreće

Riječ je o neobičnoj životinji s vrećastim tijelom i nesrazmjerno velikim ustima
Najstariji čovjekov predak bio milimetar velik stvor koji je živio u morskom plićaku i podsjećao na naboranu staru vreću, obznanili su znanstvenici sa sveučilišta Cambridge, nakon što su na morskome dnu na području Kine pronašli fosil sićušnog bića starog oko 540 milijuna godina te ga kroz dugi evolucijski put povezali s modernim čovjekom.

Paleontolog Simon Conway Morris i njegovi kolege sa sveučilišta u Cambridgeu ustanovili su da ljudi, koji su se pojavili u posljednjih 200.000 godina, imaju "evolucijski još starije pretke" od majmuna i čovjekolikih majmuna.

Kao voditelju tima koji je otkrio fosil, Morrisu je pripala čast da biću jedinstvena izgleda nadjene ime Saccorhytus coronarius. Saccus znači vreća, a rhytus je riječ grčkoga porijekla i odnosi se na bore ili nabore kojima je biće bilo prekriveno. 

"No nije li ljepota u očima promatrača?", retorički se upitao dr. Morris.

Saccorhytus je bio najprimitivniji član veće životinjske grupe iz obitelji deuterostoma (grčki: deuteros drugi, stoma usta), drugouste životinje sa sekundarnim ustima.

Grupu su činili kralježnjaci - ribe, vodozemci, reptili, ptice i sisavci, među kojima i ljudi, ali i bodljikaši (Echinodermata) u koje spadaju morske zvijezde, ježinci i žiroglavci.

Saccorhytus coronarius je živio u kambrijsko doba kad je morska razina bila čak 30 do 90 metara viša od današnje. To je bilo razdoblje iznimnih evolucijskih događaja. Primitivne biološke osobine Saccorhytusa coronariusa pomogle su utrti put brojnim vrstama deuterostoma, među ostalima i kralježnjacima. Ribe, preteče kralježnjaka, pojavile su se 10 do 15 milijuna godina nakon Saccorhytusa.

"Saccorhytus coronarius daje nam izniman uvid u prve faze evolucije grupe živih bića iz kojih su se razvile ribe, a na kraju - mi", objašnjava paleontolog Degan Shu s kineskog sveučilišta Northwest.

U središnjoj kineskoj pokrajini Shaanxi otkriveni su fosili četrdesetak Saccorhytusa, među kojima je nekoliko iznimno dobro očuvanih primjeraka. Izgledaju poput sićušnih crnih zrnaca, kaže Degan.

Saccorhytus je vjerojatno živio u sediimentu plićeg dijela morskoga dna. Karakteriziraju ga ogromna usta, koja je vjerojatno otvarao da bi progutao komadiće hrane ili manje životinje, no ona su imala još jednu neuobičajenu funkciju. Naime, znanstvenici tvrde da Saccorhytus nije imao anus, što znači da je sav otpad iz organizma izbacivao ponovno na usta.

Morris kaže da je na prednjem dijelu tijela prekrivenom tankom, pokretljivom kožom naš predak imao male stožaste strukture koje su mu, čini se, omogućavale ispuštanje progutane vode. Pretpostavlja da su preteča ribljih škrga. Po morskome dnu se kretao kontrakcijama snažnih mišića i uz pomoć nabora.

"Jedna od najljepših stvari u paleontologiji je to što neprestano otkrivate nešto novo što vas iznenadi i oduševi. A to vas opet tjera da istraživanje proširite na još dalju prošlost", rekao je Morris.

Informacije o istraživanju i otkriću objavljene su u časopisu Nature.


Facebook komentari

hr Tue Jan 31 2017 08:40:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a8fff732af47f640b8b4596/80
Foto: Pixabay

Jako neočekivana hrana budućnosti

Rast svjetske populacije i potrebe za smanjenjem konzumacije mesa te druge hrane koja traži puno energije za proizvodnju, znači ujedno da čovječanstvo mora smišljati drukčije i kreativnije načine kako se nahraniti

Meduza je jedna od azijskih delicija, no u drugim se dijelovima svijeta baš i ne konzumira. Životinja je to oblika otvorenog kišobrana, a odlikuje se po tome što je sluzava, bezukusna i otrovna.

Međutim, rast svjetske populacije i potrebe za smanjenjem konzumacije mesa te druge hrane koja traži puno energije za proizvodnju, znači ujedno da čovječanstvo mora smišljati drukčije i kreativnije načine kako se nahraniti, piše geek.hr.

Čini se kako je meduza jedan od prvih kandidata da postane osnovna hrana u budućnosti, ponajprije zato što je ima cijelo mnoštvo u oceanima i morima. Pretjerani izlov ribe smanjuje količine tradicionalne morske hrane, dok je meduza dostupna, a dolazi u jatima i brzo se razmnožava. Brojnost meduza će se ubuduće samo povećavati i za to postoji dobar razlog.

Naime, meduza će biti sve više i više zahvaljujući klimatskim promjenama zbog kojih oceani postaju sve topliji i kiseliji. Tim danskih znanstvenika je smislio način kako sluzave meduze učiniti da postanu hrskavi čips za svega nekoliko dana.

To je onda u velikoj suprotnosti s tradicionalnim načinom pripreme meduza na azijski način, tj. mariniranjem u slanoj vodi i kaliju koje potraje tjednima. No vjerojatno je to tako zato što nam se ne bi svidjela ukiseljena meduza za često konzumiranje.

Pomoću dva mikroskopa su Danci proučavali način na koji se niti od kojih je meduza sačinjena mijenjaju te kako ta životinja od mekane i gumenaste postaje tvrda i hrskava. Studija je nedavno predstavljena na 62. Biophysical Society Meetingu u San Franciscu.

- Probao sam jesti meduzu jer sam želio razumjeti transformaciju od mekane želatinozne tvari u jedan hrskavi čips koji se može jesti. Korištenjem etanola smo napravili  čips od meduze koji je hrskave teksture i može potencijalno postati zanimljiv gastronomima - poručio je Mathias P. Clausen, postdoktorand Sveučilišta Southern Denmark u Odenseu.

Ova morska bića su bogata hranjivim tvarima, uključujući B12 vitamin, željezo, magnezij, a imaju i zaista malo kalorija. Što prije dođemo do toga da ih pretvorimo u prihvatljive izvore hrane, to bolje. I ribari su među onima koji jedva čekaju da ih se riješe, jer one ipak predstavljaju opasnost za riblja jata svugdje na svijetu, pogotovo time što će ih biti sve više i više.

Facebook komentari

hr Fri Feb 23 2018 12:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/578fda32d84d64c9578b45e2/80

Brzina kojom jedemo povezana je s težinom

Ljudi koji jedu sporije imaju tendenciju gubljenja kilograma, objavili su japanski znanstvenici

Studija provedena na 60 tisuća ljudi i objavljena u časopisu BMJ povezuje brzinu kojom ljudi jedu s promjenama u tjelesnoj težini.

- Promjena brzine kojom jedemo može voditi promjeni težine, indeksa tjelesne mase i opsega struka - kažu znanstvenici sveučilišta Kyushu.

- Odnosno, usporavanje može biti učinkovito u prevenciji pretilosti - dodali su.

Znanstvenici su proučili podatke osoba s dijabetesom 2, bolesti koja često proizlazi iz pretilosti.

Ljudi koji su kazali da jedu "polako" u prosjeku su imali najmanji opseg struka. Samo 21,5 posto dijabetičara iz te kategorije imalo je prekomjernu tjelesnu težinu (indeks tjelesne mase veći od 25).

Osobe koje jedu "normalno" i "brzo" u prosjeku imaju veći indeks tjelesne mase i širi struk.

Ali najvažnije, osobe koje su naknadno usporile način na koji jedu, počele su gubiti na težini.

- Zanimljiva studija koja je potvrdila ono što smo pretpostavljali, brzina jedenja utječe na težinu - kažu znanstvenici.

To je vjerojatno zato jer probavni sustav prije pošalje signal mozgu da smo siti.

Facebook komentari

hr Tue Feb 13 2018 11:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6a1c9eb9e03e915b8b45b2/80
Foto: dnevnik.hr

Svijet sve bliže Sudnjem danu

Kazaljka nije bila tako blizu 12 sati od 1953. kada su Sjedinjene Države i Sovjetski Savez testirali hidrogensku bombu

Znanstvenici su sat Sudnjeg dana, koji pokazuje koliko je naš planet blizu kataklizme, u četvrtak pomaknuli za 30 sekundi i sada je na dvije minute do 12 zbog povećane opasnosti od svjetskog nuklearnog sukoba i nepredvidivosti američkog predsjednika Donalda Trumpa.

- Ove godine, nuklearno pitanje je ponovo u središtu naših zabrinutosti. - rekla je Rachel Bronson, predsjednica Glasnika nuklearnih znanstvenika, koji upravljaju tim satom.

Ona je navela nuklearne pokuse Sjeverne Koreje, povećane aktivnosti Kine, Pakistana i Indije u vezi njihovih nuklearnih arsenala i nepredvidivost Trumpovih poruka na Twitteru i njegovih izjava.

Od pokretanja sata 1947. kazaljke su pomicane 20 puta, od dvije minute do ponoći 1953. na sedamnaest minuta do ponoći 1991. završetkom Hladnog rata.

Prošle godine kazaljka je već pomaknuta 30 sekundi prema ponoći na dvije i pol minute do ponoći, što su znanstvenici objasnili retorikom i potezima Donalda Trumpa. Godine 2015. kazaljka je vraćena dvije minute unatrag na 23,57 sati i tamo je ostala i 2016.

Znanstvenici su tada naveli ohrabrujuća djelovanja sporazuma o iranskom nuklearnom programu i pariškog sporazuma o klimi.

Facebook komentari

hr Thu Jan 25 2018 19:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a679877b9e03e4b528b4795/80

Znanstvenici rekonstruirali lice djevojčice stare 9000 godina

Otkad je posljednji put netko pogledao u Zorino lice prošlo je 9000 godina, ali sada tu grčku tinejdžericu možemo ponovo vidjeti nakon što su znanstvenici rekonstruirali njezino lice da bi pokazali kako su izgledali ljudi u Mezolitiku, oko 7000 godina prije Krista, prenosi Reuters

Otkrivena 1933. u pećini Theopetra, u središnjoj Grčkoj, djevojčica je nazvana Avgi (grčko ime za zoru), jer je živjela u praskozorju civilizacije.

Vjeruje se da je Zora, na temelju kostiju i zuba, stara između 15 i 18 godina. Ima izbačenu čeljust uslijed, kako se vjeruje, žvakanja životinjske kože kako bi se pretvorila u meku kožu, što je bila česta praksa ljudi tog doba i namrgođen izraz lica.

Na pitanje zašto izgleda ljuto, profesor ortodoncije Manolis Papagrikorakis, koji je napravio silikonsku rekonstrukciju lica prema glinenom odljevu njezine glave, našalio se.

- Za nju nije moguće ne biti ljuta u tom vremenu. - kazao je.

Moguće je da je Zora bila anemična i patila od skorbuta, a dokazi također upućuju na probleme sa zglobovima i kukovima, zbog čega joj je bilo otežano hodanje i koji su pridonijeli njezinoj smrti, kazali su znanstvenici.

Pećina Theopatra nalazi se u području Tesalije i prvi puta je bila nastanjena prije 100.000 godina. U njoj je pronađeno oruđe iz Paleolitika, Mezolitika i Neolitika, kao i keramika iz Neolitika.

Zora je izložena u muzeju Acropolis u Ateni.


Facebook komentari

hr Tue Jan 23 2018 21:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .