Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58903f73d454d8cf048b45be/80
Foto: Nature

Čovjekov najstariji predak izgledao je poput naborane stare vreće

Riječ je o neobičnoj životinji s vrećastim tijelom i nesrazmjerno velikim ustima
Najstariji čovjekov predak bio milimetar velik stvor koji je živio u morskom plićaku i podsjećao na naboranu staru vreću, obznanili su znanstvenici sa sveučilišta Cambridge, nakon što su na morskome dnu na području Kine pronašli fosil sićušnog bića starog oko 540 milijuna godina te ga kroz dugi evolucijski put povezali s modernim čovjekom.

Paleontolog Simon Conway Morris i njegovi kolege sa sveučilišta u Cambridgeu ustanovili su da ljudi, koji su se pojavili u posljednjih 200.000 godina, imaju "evolucijski još starije pretke" od majmuna i čovjekolikih majmuna.

Kao voditelju tima koji je otkrio fosil, Morrisu je pripala čast da biću jedinstvena izgleda nadjene ime Saccorhytus coronarius. Saccus znači vreća, a rhytus je riječ grčkoga porijekla i odnosi se na bore ili nabore kojima je biće bilo prekriveno. 

"No nije li ljepota u očima promatrača?", retorički se upitao dr. Morris.

Saccorhytus je bio najprimitivniji član veće životinjske grupe iz obitelji deuterostoma (grčki: deuteros drugi, stoma usta), drugouste životinje sa sekundarnim ustima.

Grupu su činili kralježnjaci - ribe, vodozemci, reptili, ptice i sisavci, među kojima i ljudi, ali i bodljikaši (Echinodermata) u koje spadaju morske zvijezde, ježinci i žiroglavci.

Saccorhytus coronarius je živio u kambrijsko doba kad je morska razina bila čak 30 do 90 metara viša od današnje. To je bilo razdoblje iznimnih evolucijskih događaja. Primitivne biološke osobine Saccorhytusa coronariusa pomogle su utrti put brojnim vrstama deuterostoma, među ostalima i kralježnjacima. Ribe, preteče kralježnjaka, pojavile su se 10 do 15 milijuna godina nakon Saccorhytusa.

"Saccorhytus coronarius daje nam izniman uvid u prve faze evolucije grupe živih bića iz kojih su se razvile ribe, a na kraju - mi", objašnjava paleontolog Degan Shu s kineskog sveučilišta Northwest.

U središnjoj kineskoj pokrajini Shaanxi otkriveni su fosili četrdesetak Saccorhytusa, među kojima je nekoliko iznimno dobro očuvanih primjeraka. Izgledaju poput sićušnih crnih zrnaca, kaže Degan.

Saccorhytus je vjerojatno živio u sediimentu plićeg dijela morskoga dna. Karakteriziraju ga ogromna usta, koja je vjerojatno otvarao da bi progutao komadiće hrane ili manje životinje, no ona su imala još jednu neuobičajenu funkciju. Naime, znanstvenici tvrde da Saccorhytus nije imao anus, što znači da je sav otpad iz organizma izbacivao ponovno na usta.

Morris kaže da je na prednjem dijelu tijela prekrivenom tankom, pokretljivom kožom naš predak imao male stožaste strukture koje su mu, čini se, omogućavale ispuštanje progutane vode. Pretpostavlja da su preteča ribljih škrga. Po morskome dnu se kretao kontrakcijama snažnih mišića i uz pomoć nabora.

"Jedna od najljepših stvari u paleontologiji je to što neprestano otkrivate nešto novo što vas iznenadi i oduševi. A to vas opet tjera da istraživanje proširite na još dalju prošlost", rekao je Morris.

Informacije o istraživanju i otkriću objavljene su u časopisu Nature.


Facebook komentari

hr Tue Jan 31 2017 08:40:57 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/53ec8a521899426271000c4d/80

Potvrđeno: Ne utječe samo hrana na debljanje i mršavljenje

Engleski istraživači su proveli studiju koja se bavila proučavanjem starenja i usporedili razinu stresa i tjelesne težine kod više od 2.500 muškaraca i žena starijih od 54 godine

Studija koja je objavljena u časopisu Obesity pokazala je da stres utječe na debljanje i mršavljenje, piše CNN. Znanstvenici su kontrolirali količinu hormona stresa poznatog kao kortizol, a koji se nalazi u uvojcima kose.

- U kosi smo pronašli razinu kortizola koji znatno utječe na veći opseg struka i veći indeks tjelesne mase. Ovi rezultati pokazuju da je kronični stres povezan s pretilošću - kazala je autorica istraživanja Sarah Jackson, znanstvena suradnica na Institutu za epidemiologiju i zdravlje na University College London.

Kortizol je hormon koji nastaje u nadbubrežnim žlijezdama, a u vrijeme stresa se otpušta u krvotok. Osim u suzbijanju upale i reguliranju krvnog tlaka, kortizol pomaže u održavanju razine šećera u krvi. Oslobađanje kortizola aktivira receptore koji su gusto smješteni u visceralnom masnom tkivu koje okružuje ljudske organe, što objašnjava povezanost s dobivanjem i gubitkom kilograma. Obično se testira putem krvi, urina i sline, ali to pokazuje sliku samo u datom trenutku.

Razina kortizola varira tijekom dana, ovisno u vremenu, o tome što jedete, naglim stresnim situacijama pa čak i bolesti. Zato krv, urin i slina ne mogu pokazati stvarno stanje kada je riječ o dugotrajnom stresu”, kazala je Jackson a prenosi Net.hr.

Facebook komentari

hr Mon Feb 27 2017 08:42:21 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af27cbb4739826738b4592/80
Foto: Darko Dragojević

Obrana od meteo tsunamija: U Starome Gradu bit će postavljen mareograf

Meteotsunami ima istu frekvenciju i prostorne skale kao tsunami valovi, s tom razlikom što ne ovisi o seizmičkim aktivnostima, vulkanskim erupcijama ili podmorskim klizištima. Na meteotsunami utječu atmosferske prilike poput tlaka zraka, fronte, vjetar i slično

Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo (Split) u tijeku je realizacija dvaju projekata vezanih uz istraživanje meteoroloskih tsunamija (poznatih i kao šćige). Ovi projekti su:

(1) MESSI - Meteotsunamis, destructive long ocean waves in the tsunami frequency band: from observations and simulations towards a warning system (http://www.izor.hr/messi) - međunarodni projekt financiran od strane fonda Jedinstvo uz pomoc znanja (Hrvatska zaklada za znanost).

(2) POZOR - Praćenje potencijalno opasnih oscilacija razine mora i njihov doprinos poplavama obalnih područja u budućoj klimi (http://iadran.izor.hr/~sepic/POZOR) - nacionalni projekt financiran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Meteorološki tsunamiji su razorne oscilacije razine mora koje periodički pogadaju odredene lokacije na Jadranskom moru. Posebno su ugroženi Stari Grad na otoku Hvaru i Vela Luka na Korčuli. Najrazorniji jadranski meteorološki tsunami pogodio je Velu Luku 21. lipnja 1978. godine. Tijekom dogadaja, more se višekratno dizalo i spuštalo do 3 m iznad (ispod) svoje uobičajene razine pri čemu je nanesena velika materijalna šteta (srećom bez ljudskih žrtava). Velolučki meteotosunami ujedno je i najsnažniji poznati svjetski meteotsunami te je kao takav i predmet iznimnog interesa međunarodne znanstvene zajednice. Osim Vele Luke, meteorološki tsunamiji pogaaju i druge lokacije na Jadranu. Popis svih poznatih jadranskih meteoroloskih tsunamija nalazi se na web stranici http://www.izor.hr/meteotsunami.

Osnovni ciljevi projekata MESSI i POZOR su:

(1) Znanstveno istraživanje meteoroloških tsunamija
(2) Izrada prototipa sustava za upozorenje na opasnost od meteoroloških tsunamija
U svrhu ostvarivanja navedenih ciljeva, potrebno je postaviti uređaje za mjerenje razine mora (mareografe) te uređaje za mjerenje tlaka zraka (mikrobarografe) na pažljivo odabrane lokacije. Odabrane lokacije za mareografe su Vela Luka (otok Korčula), Stari Grad (otok Hvar) i Sobra (otok Mljet).

Za postavu mareogarfa na trajektnom pristaništu u Starome Gradu Institut je ishodio prethodnu suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprave sugurnosti plovidbe, Lučke kapetanije Split.

Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 19:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58adeaaab47398c1688b46eb/80
Foto: Screenshot YouTube

NASA: Astronomi otkrilisustav 7 planeta, na nekima je vjerojatno moguć život

Astronomi su otkrili sustav sa sedam planeta veličine Zemlje koje kruže oko jedne zvijezde, koji nam je relativno blizu i u kojem je možda moguć život, objavila je NASA u srijedu

Od tih planeta tri se nalaze u nastanjivoj zoni, području oko matične zvijezde koja je klasificirana kao ultrahladni patuljak, a najveća je vjerojatnost da upravo njih tri imaju i tekuću vodu, ključnu za život kakav poznajemo.

Zbog toga što se nalaze izvan našeg Sunčevog sustava, ti se planeti nazivaju egzoplanetima.

Ovaj sustav egzoplaneta nazvan je TRAPPIST-1, prema teleskopu, nalazi se u konstelaciji Vodenjaka i relativno nam je blizu. Udaljen je od Zemlje oko 40 svjetlosnih godina.

Svih sedam planetarnih orbita bliže je svojoj matičnoj zvijezdi nego što je planet Merkur našem Suncu. Planeti su također vrlo blizu jedni drugima.

Pomoću teleskopa Spitzer precizno su izmjerene veličine sedam planeta i donesene prve procjene mase šest od njih, što je omogućilo i procjenu njihove gustoće.

Na temelju gustoće, svi ti planeti su vjerojatno stjenoviti. Daljnje proučavanje ne samo da će pomoći da se utvrdi jesu li bogati vodom nego bi se moglo i otkriti ima li tekuće vode na površini nekoga od njih.

Masa sedmog i najudaljenijeg planeta još nije procijenjena i znanstvenici vjeruju da bi to mogao biti ledeni svijet, ali su potrebna daljnja promatranja.


"Sedam čuda sustava TRAPPIST-1 prvi su planeti veličine Zemlje za koje je otkriveno da kruže oko ove vrste zvijezde", rekao je Michael Gillon, vodeći istraživač sa Sveučilištza u Liegeu.

"Mislim da smo napravili ključan korak prema tome da otkrijemo ima li tamo života", rekao je novinarima Amaury Triaud, astronom sa Sveučilišta u Cambridegu.

Ovo otkriće objavljeno je u srijedu u časopisu Nature i na tiskovnoj konferenciji u sjedištu NASA-e u Washingtonu.

Ono "bi moglo biti važan dio slagalice u nalaženju nastanjivih okruženja, mjesta koja su pogodna za život", izjavio je Thomas Zurbuchen iz NASA-ine Uprave za znanstvenu misiju u Washingtonu.

"Odgovor na pitanje 'jesmo li sami' glavni je znanstveni prioritet i otkriće tako puno planeta i prvi put u nastanjivoj zoni predstavlja izuzetan korak naprijed prema tom cilju".



Facebook komentari

hr Wed Feb 22 2017 20:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/58acb442b47398ee698b45a1/80
Foto: Mijo Jaredić / CROMETEO

Zanimljiva optička pojava na nebu iznad Kaštela: Znate li što je 22° halo?

Pojavu je snimio član Crometeo tima, Mijo Jaredić
Posljednjih dana nije bilo većih meteorloških uzbuđenja u Dalmaciji, no jedna je pojava na kaštelanskom nebu plijenila pozornost. Na tankim oblacima, koji u meteorologiji nose naziv cirostratusi, stvorio se pravilna kružnica oko Sunca. Optička je to pojava koja se zove halo.

22° halo je relativno česta optička pojava koja nastaje na kristalićima leda visoko u troposferi. Stvara ga lom svjetlosti na šesterokutnim ledenim kristalićima koji su uglavnom nasumično orijentirani u cirusima. Ta je pojava zato i najčešća – nije potrebna neka posebna i rijetka orijentacija kristala.

Teoretičari zavjere vjerojatno će ostati potpuno razočarani činjenicom da je pojava potpuno prirodna i da nakon nje vrlo vjerojanto neće uslijediti kakav potres, pomor ptica ili povećan broj oboljelih ljudi.

Donosimo vam foto galeriju i video zanimljive pojave.

 

Facebook komentari

hr Tue Feb 21 2017 22:45:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .