Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5916ee8cb9e03e27088b462b/80

Loš, ali potreban: Stres potiče bolje pamćenje?

Način na koji kontrolirate emocije i koliko ste smireni pod stresom, uvelike utječe na vaše konačne rezultate. Međutim, koliko god može biti loš, stres je apsolutno potreban. Jer da bi nešto poduzeo, mozak mora osjetiti barem malu količinu stresa
Istraživanje kalifornijskog sveučilišta Berkeley, pokazalo je da iznenadni naleti stresa potiču mozak na obnavljanje stanica koje su zaslužne za bolje pamćenje. No to vrijedi samo ako stres nije dugotrajan.

Isprekidani stres je ono što mozak čini 'budnim' - objašnjava voditeljica istraživanja Elizabeth Kirby

dugotrajno izlaganje stresu loše utječe na zdravlje srca, mentalno zdravlje, tjelesnu težinu, ali i kognitivne sposobnosti. Top menadžeri razvili su strategije koje im pomažu nositi se sa stresom. I bez obzira na okolnosti, uz njih su manje anksiozni. Iako se neke od ovih 10 strategija možda čine očitima, važno je naučiti kada i kako ih upotrijebiti bez obzira na količinu stresa.

1. NAUČITE CIJENITI ONO ŠTO IMATE

Odvojite nekoliko minuta i prisjetite se na čemu ste zahvalni. Ova svakodnevna navika smanjuje hormon stresa za 23 posto.

2. PRESTANITE SE PITATI "ŠTO AKO"

Konačni ishod jednostavno je nemoguće predvidjeti. Prestanite se zamarati s mogućim scenarijima, nego se se fokusirajte na aktivnosti koje će vas smiriti i količinu stresa staviti pod kontrolu.

3. POZITIVNE MISLI OSLOBODIT ĆE VAS DUGOTRAJNOG STRESA

Pomozite mozgu da ne "vrluda" i svjesno mu plasirajte pozitivne misli. Ako imate loš dan i prepuni ste negativnog razmišljanja malo je teže preusmjeriti pažnju. Jedan od alata je da razmislite o danu i pronađete barem jednu pozitivnu stvar. Ukoliko je nema, vratite se unatrag, na jučer ili čak protekli tjedan.

4. ISKLJUČITE SE 

Ne možete biti dostupni 24/7. Napravite stanku. Namjerno isključite mobitel ili jednostavno uzmite odmor od provjeravanja elektroničke pošte. Ako si to ne možete dozvoliti tijekom tjedna, ovakve navike možete isprobati vikendom. Počnite tako da ste "offline" u vrijeme kada ste i inače najmanje traženi, na primjer nedjeljom ujutro.

5. OPREZNO S KAVOM

Prevelike količine kofeina potiču izlučivanje adrenalina. Tijelo je u preuzbuđenom stanju stresa i u ključnim situacijama, umjesto razuma, prevladavaju emocije.

6. NIŠTA BEZ SNA

Nikada nije dovoljno ponavljati koliko je spavanje važno za emocionalnu inteligenciju i stres. Kad spavamo, mozak se doslovno ponovno puni. Nedostatak sna podiže količinu stresa i ako nismo pod njegovim utjecajem.

7. RECITE "NE" NEGATIVNOM RAZMIŠLJANJU

Što više razmišljamo negativno, to više ono ima moć nad nama. Ako vjerujete negativnim unutarnjim glasovima, vrijeme je da ih zapišete na komad papira. Doslovno ostavite sve što radite i zapišite ono o čemu razmišljate. Ako usporite negativan trend, bit ćete racionalniji i lakše ćete razlučivati stvari. Ipak, izjave se ponekad i na papiru mogu činit kao činjenice. U tom slučaju obratite se bliskoj osobi. Neka ona bude vaš "glas razuma".

8. PROMIJENITE PERSPEKTIVU

Na okolnosti ne možete utjecati, ali možete utjecati na to kako na njih reagirate. Prije nego potrošite previše vremena na razmišljanje koliko je nešto negativno, stavite stvari u realne okvire. Pomoći će ako izlistate točno određene stvari zbog koji nešto nije kako bi trebalo biti.

9. DIŠITE

Budite u trenutku, svjesni svog daha. Tako će se mozak koncentrirati samo na ono što trenutačno obavlja. U trenucima stresa, pronađite miran kutak, sjednite uspravno i duboko dišite. Pokušajte razmišljati samo o disanju.

10. NE MORATE SVE SAMI

Kako bi ostali smireni i produktivni, detektirajte svoje slabe strane te za njih pronađite pomoć ljudi oko sebe. Ponekad jednostavan razgovor s kolegom može "razbistriti" stvari. Ljudi koji nisu emotivno uključeni u neki zadatak, lakše će uočiti problem, ukoliko postoji. - piše Zadovoljna.hr

Facebook komentari

hr Tue May 23 2017 14:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e9beb0b9e03eeb868b465c/80

Luk tjera suze na oči, tjera ljude od nas, ali i bolesti. Znate li koji je najzdraviji?

Nedavna studija pokazala je kako jedna vrsta luka posebno obiluje antioksidansima koji čuvaju naš imunitet

Luk je jedna od zdravijih namirnica u našoj prehrani. Jača imunitet, čisti krv od toksina i ima atikancerogeno djelovanje na organizam. Tjera suze na oči i tjera ljude od nas, ali što je to s obzirom na ono što nam daje. Kako ne biste otjerali prijatelje, neka i oni jedu luk s vama :)

U svakom slučaju koji god luk jeli, dobro ćete činiti, no jedan je ipak zdraviji od ostalih. Riječ je o ljubičastom luku. Nedavna studija objavljena u časopisu Food Research International otkriva kako je ljubičasti luk najučinkovitiji protiv stanica raka, a razlog tome su antioksidansi kvercetin i antocijanin kojima obiluje.

Antocijanin je element koji voću i povrću daje boju. Kvercetin je vrlo jaka antioksidativna susptanca, najaktivniji bioflavonoid (pigment).

Stari Egipćani vjerovali su kako koncentrični krugovi luka simboliziraju vječnost. 

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 11:17:50 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58bd0b85b4739898a28b45af/80
Foto: RSVP

Za Hrvatsku ne dolazi olakšanje: AccuWeather objavio kakva nas zima čeka

AccuWeather je objavio dugoročnu prognozu za zimu koja se odnosi na prosinac, siječanj i veljaču.

Sjevernu Europu i dijelove zapadne Europe već na samom početku zime pogodit će snažne i česte oluje koje će donijeti velike količine oborina, prognozira AccuWeather. I dok početak zime na većem dijelu europskog kontinenta neće donijeti uobičajeno niske temperature, prognoze govore da će kraj zime biti znatno hladniji, s temperaturama i ispod prosjeka za to doba godine, piše dnevnik.hr.

Područje od juga Španjolske, preko Italije pa sve do Balkanskog poluotoka očekuje zima s količinom oborina manjom od prosjeka, prognozira AccuWeather.

"Manje količine oborina nego što su uobičajene za zimske mjesece povećat će mogućnost suše, ali i opasnost od požara na području od juga Španjolske pa sve do Balkanskog poluotoka", pišu prognostičari AccuWeathera.

Dok će zima na sjeveru Europe biti obilježena većim količinama padalina, na području Balkana ne očekuju se česta i duga kišna razdoblja, što će dovesti do produživanja razdoblja suše. To ne znači da na ovom području uopće neće biti kiše tijekom zimskih mjeseci, ali količina oborina bit će manja od prosjeka", piše AccuWeather.

Prema prognozama, ove se zime na Balkanu ne očekuje mnogo snježnih oluja. Naprotiv, one bi trebale biti rijetke i ne bi trebale dugo trajati. Najveće šanse za pojavu snježnih oluja bit će u drugoj polovici zime, odnosno krajem siječnja i tijekom veljače.

Zima će na području Velike Britanije, Francuske, Poljske i Njemačke započeti vrlo oštro – s brojnim olujama, posebno tijekom prosinca i početkom siječnja. Olujni vjetrovi i velike količine padalina stvarat će probleme u prometu, a zbog učestalosti oluja moguće su i velike poplave na tim područjima.

I dok će na sjeveru Europe zima biti s dosta oborina, stanovnici srednje Europe na pravu će zimu morati čekati sve do iduće godine, odnosno do kraja siječnja. U mjesecima koji dolaze ne očekuje se velika količina snijega niti temperature ispod prosjeka, ali bi zato sam kraj zime, odnosno veljača, trebala biti oštra i s većim količinama snijega.

Iako je u Italiji i na Balkanskom poluotoku tijekom jeseni bilo dosta padalina, to neće biti dovoljno kako bi se ublažile posljedice ovogodišnje suše.

"Mnoge zemlje na tim područjima bit će u većoj suši nakon zime nego što su bile prije nje pa će se to odraziti na poljoprivredne kulture jer će i tijekom proljeća 2018. biti malo oborina", navodi AccuWaether.

Baltičke zemlje, za razliku od ostatka Europe, čeka prava snježna zima s dugim periodima niskih temperatura.

Prvi snijeg očekuje se već u prosincu, a tijekom cijele zime snježne oluje neće biti neuobičajena pojava. Ipak, čak će i na Baltiku ova zima biti nešto blaža nego proteklih godina, prognoziraju u AccuWeatheru.



Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 11:16:54 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e99a52b9e03eba888b457d/80

Transfuzije krvi od žena koje su bile trudne mogu biti smrtonosne za muškarce?

Muški bolnički pacijenti koji su primili transfuziju imaju veću šansu za umiranje, ako je donirana krv došla od žene koja je bila trudna, navodi se u novoj studiji

Istraživači vjeruju da antitijela, koja su žene tijekom trudnoće stekla kako bi zaštitile bebu, mogu izazvati reakcije kod muškaraca koje mogu imati kobne posljedice, piše RTL.

Najčešći uzrok smrti bio je transfuzijska akutna ozljeda pluća. Iako znanstvenici upozoravaju da je potrebno više studija za ponavljanje nalaza, kažu da rezultati "ako su istiniti, imaju značajne kliničke posljedice".

Pišući u časopisu American Medical Association, dr. Rutger Middelburg iz tvrtke Sanquin Research u Leidenu i kolege izjavili su: "Muški primatelji koji su dobili transfuziju od ženske donatorice koja je prije bila trudna, imali su statistički značajno povećanje smrtnosti u usporedbi s onima koji su primili transfuziju od muškog donatora ili ženskog donatora bez povijesti trudnoće."

Objasnili su i da alternativno objašnjenje može biti razlika u stanju željeza među ženama i muškarcima. Neke studije također pokazuju razlike u fiziologiji crvenih krvnih stanica među spolovima.

Znanstvenici su analizirali stope smrtnosti kod 31.118 bolesnika koji su primili 59.320 transfuzija crvenih krvnih stanica u šest nizozemskih bolnica između 2005. i 2015. Ukupno je umrlo gotovo 4.000 bolesnika ili 13%, nakon davanja krvi.

Žene donatorice koje nikad nisu bile trudne bile su povezane sa samo 78 muških smrtnih slučajeva na 1000 osoba godišnje.

"Za muške primatelje mlađe od 50 godina, rizik smrti u prosjeku je 1.5 puta veći, što je otprilike šest posto povećanja smrtnosti, tijekom tri godine praćenja ili oko dva posto godišnje", dodao je dr. Middleburg.

Komentirajući nalaze, profesor statistike Kevin McConway, s The Open University, istaknuo je kako povećanje rizika nije "ogromno", prenosi telegraph.co.uk. Dodao je da je ovo bila opservacijska studija i da je uvijek teško ustanoviti što uzrokuje što u takvim studijama.

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 08:42:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e9948eb9e03ea5878b45d1/80

Opasnosti na internetu: Kako zaštititi svoje dijete?

Čak 88 posto djece i mladih izjavilo je da je svjedočilo zlobnim komentarima na društvenim mrežama, gotovo dvije trećine predškolaraca surfa bez nadzora roditelja, a 62 posto roditelja zabrinuto je zbog dostupnosti neprimjerenog online sadržaja. Stoga je od neizmjerne važnosti podići svijest i educirati javnost o sigurnosti djece na internetu
Sigurnost djece na internetu iznimno je bitno pitanje za svakog roditelja. Odrastanje današnjih generacija praktički je nezamislivo bez virtualnog svijeta, no upravo tu vrebaju opasnosti iz svakoga kuta. Puno djece u virtualnom svijetu svakodnevno je izloženo nasilju, porukama neprimjerenog sadržaja te sličnih internetskih prijetnji, piše zadovoljna.hr.

U dobi od 11. do 18. godine svako drugo dijete izloženo je uvredljivim komentarima i porukama na interentu, a 16 posto djece susrelo se s prijetnjama. Nasilje na internetu prisutno je od 0 do 24 sata, za razliku od nasilja licem u lice.

Zabraniti djeci pristup tehnologiji nije od velike pomoći. Međutim, važno je od najranije dobi stvarati odgovorne stavove o korištenju.

Djeca su prepuštena sami sebi. Roditelji djeci ograničavaju vrijeme koje provode na interentu, ali ne pričaju o tome što se događa i što djeca gledaju, istaknula je Tea Brezinščak, psihologinja Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba.

Iza roditeljevih leđa 8 posto djece priznalo je kako je otišlo na susret s osobama koje su prvi put upoznali na društvenim mrežama, a čak svako treće dijete u dobi od 11 do 18 godine prihvaća strance za prijatelje na društvenim mrežama. 

Roditelji u većini slučajeva nisu ni svjesni što sve djeca rade online, stoga je nužno podići razinu svijesti o sigurnosti djece na internetu. Mnoga djeca otkrivaju privatne informacije i šalju neprimjerene fotografije jer nisu svjesna mogućih posljedica.

U hrvatskim školama o medijima se uči na satovima hrvatskog jezika, no zapravo se vrlo malo govori o internetu, istaknula je Lana Ciboci,potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

Internet je mediji na kojem djeca provode puno vremena i ako se koristi pametno, može poslužiti kao odlično sredstvo za učenje i komunikaciju, međutim jednako tako krije brojne opasnosti i rizike. Stoga je cyber-sigurnost jedan od prioriteta u radu policije. 

Red button je aplikacija MUP-a Republike Hrvatske posebno prilagođena djeci i omogućuje prijavljivanje sadržaja na internetu za koji se sumnja da je nezakonit i neprimjeren. Aplikacija je namijenjena svima, a prvenstveno djeci.

No, roditelji u većini prijavljuju kaznena djela u ime djece. Od 2013. godine bilo je 3009 prijava, a od tog broja 411 prijava bilo je podvrgnuto kriminalističkom istraživanju. Gotovo 14 posto kaznenih djela odnosi se na zlostavljanje djece. Uz to, često se prijavljuje neprimjeren pornografski sadržaj.

Cyber-kriminalitet nema granica. Djeca su izložena predatorima, u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta. Roditelji ne shvaćaju ozbiljnost tog problema, istaknuo je Ivo Jakić, policijski savjetnik Službe prevencije Ravnateljstva policije MUP-a.

SUSTAVNA EDUKACIJA O MEDIJSKIM SADRŽAJIMA

Iako ne možemo djecu držati pod staklenim zvonom i spriječiti ih da vrijeme provode na interentu, možemo ih zaštiti kroz obrazovanje. Jedan od načina je osnivanje agencije ili institucije koja bi se bavila istraživanjima, prevencijom i edukacijom. Potrebna je sustavna edukacija o medijskim sadržajima kao u Švedskoj. U škole bi to trebalo uvesti kao dio sadržaja svih predmeta, poručila je Ivana Milas Klarić, pravobraniteljica za djecu.

Naime, švedska vladina organizacija Swedish Media Council objavljuje izvještaje o razvoju medija i medijskom utjecaju na djecu i mlade, a u škole je uvedena interaktivnu mrežna stranica koja im služi kao baza materijala za edukaciju učenika u školama.

Facebook komentari

hr Fri Oct 20 2017 08:34:32 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .