Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/566d2a5e4b3a46c1228b4661/80
Foto: Ilustracija Google

Hrvati iseljavaju radi boljeg standarda i svjetonazora, a vraćaju se radi obitelji i prijatelja

Zbog čega Hrvati odlaze u inozemstvo? Koji su njihovi motivi te što o razlozima iseljavanja misle oni koji (još uvijek) žive u Hrvatskoj, MojPosao otkriva u velikom istraživanju, provedenom na gotovo 1300 ispitanika.

U istraživanju je sudjelovalo 43% ispitanika koji imaju iskustvo rada u inozemstvu (dalje u tekstu: ispitanici izvan Hrvatske), te njih 57% koji to iskustvo nemaju (u tekstu: ispitanici iz Hrvatske).

Njemačka uvjerljivo 'obećana zemlja' za Hrvate

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu.

Gotovo polovica ispitanika s radnim iskustvo izvan Hrvatske boravila je u Njemačkoj (48%), koju bi odabralo i 63% ispitanika iz Hrvatske kada bi se odlučili na odlazak.

Tek 13% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske radilo je u Austriji, a njih 9% u Irskoj, dok su ispitanicima iz Hrvatske upravo te dvije zemlje poželjna odredišta (53% odabralo bi rad u Austriji, a njih 50% u Irskoj).

Polovica ispitanika izvan Hrvatske (48%) boravi ili su boravili u inozemstvu od 1 do 5 godina. Njih 37% u inozemstvu boravi ili su boravili do godinu dana, a 13% ispitanih je trajno preselilo.

Čak 50% ispitanika iz Hrvatske trajno bi preselili u inozemstvo, njih 39% u inozemstvu žele boraviti od 1 do 5 godina, a njih 4% do godinu dana.

Zanimljivo je da su ispitanici iz Hrvatske koji imaju obitelj s djecom u najvećoj mjeri spremni na trajno preseljenje (52%) ili na preseljenje od 2 do 5 godina (33%) te da u inozemstvo ne želi svega 7% ispitanika iz Hrvatske.


Bolji standard i svjetonazor glavni razlozi odlaska u inozemstvo

Ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske, kao i oni iz Hrvatske, navode iste razloge za odlazak iz zemlje. To su bolji standard, svjetonazor i moralne vrijednosti te, na trećem mjestu, bolje plaćen posao u struci.

Ispitanici u komentarima kao razloge odlaska navode još: nemogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj, veliku birokraciju, korupciju te nepoštivanje zakona.

Kao najveći izazov prilikom odlaska u inozemstvo ispitanici iz obje skupine navode odvojenost od obitelji i prijatelja, rješavanje stambenog pitanja te prilagodbu novom mentalitetu. Pod 'nešto drugo' ispitanici kao razlog navode savladavanje stranog jezika.


Prihvaćaju li iseljenici poslove koje se srame raditi u Hrvatskoj?

Većina ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske (73%) posao su pronašli prije odlaska u inozemstvo. Isto bi učinilo i 81% ispitanika koji borave u Hrvatskoj.

Trećina ispitanika (32%) s iskustvom rada izvan Hrvatske pristala je raditi posao koji ne bi radili u Hrvatskoj. Njih 68% tu su mogućnost odbili. Kao glavne razloge za prihvaćanje takvog posla ispitanici navode visinu plaće (46%) te osjećaj cijenjenosti od strane poslodavca u inozemstvu (41%).

Ispitanici iz Hrvatske u većoj bi mjeri pristali raditi posao koji ne žele raditi u Hrvatskoj (48%), dok na to ne bi pristalo njih 47%. Smatraju da iseljenici rade poslove koje ne bi radili u Hrvatskoj zbog visine plaće (86%) te osjećaja cijenjenosti od strane poslodavca (70%). Zanimljivo, njih 15% smatra da je razlog i sram obavljanja posla te vrste u Hrvatskoj, dok to potvrđuje tek 1% ispitanika s iskustvom rada izvan Hrvatske.

Ispitanici koji su u inozemstvu prihvatili posao koji nisu željeli raditi u Hrvatskoj, učinili su to radi plaće od 1000 do 2000 eura (29%) te radi plaće veće od 2000 eura (21%). Pritom su žene (83%) spremnije raditi slabije plaćene poslove od muškaraca (62%).

Iako ispitanici iz Hrvatske u većoj mjeri izražavaju spremnost prihvatiti posao koji ne bi radili u Hrvatskoj, u većoj mjeri za to priželjkuju i plaću višu od 2000 eura (35%).


Obitelj i prijatelji glavni razlog povratka iz inozemstva ili ostanka u Hrvatskoj

Među ispitanicima s iskustvom rada izvan Hrvatske gotovo polovica (45%) još uvijek boravi u inozemstvu. Ispitanici koji su se vratili iz inozemstva kao glavni razlog povratka navode obitelj i prijatelje (27%) te da su planirali povratak i prije odlaska u inozemstvo (25%).

Najmanje ispitanika kao razlog povratka navodi da ne žele više raditi posao koji su radili u inozemstvu (3%) te previsoku cijenu stanovanja u inozemstvu (2%).

Razmatrajući prednosti ostanka u Hrvatskoj, ispitanici iz obje skupine na prvo mjesto stavljaju obitelj i prijatelje (59% s iskustvom rada izvan Hrvatske te 70% iz Hrvatske).

Zanimljivo je da ispitanici s iskustvom rada izvan Hrvatske kao drugi razlog navode da 'nema benefita' (34%), dok se ispitanicima iz Hrvatske na drugom mjestu nalazi sređena imovinska situacija/stambeno pitanje (31%).

I jednima i drugima na dnu popisa prednosti ostanka u Hrvatskoj nalaze se patriotizam, svjetonazor te obrazovni sustav.

Demografija

U istraživanju je sudjelovalo najviše ispitanika u dobi između 26 i 35 godina, kako iseljenika (40%) tako i onih iz Hrvatske (45%). Slijede ispitanici od 36 do 45 godina (34%, odnosno 28%), stariji od 46 godina (21% izvan Hrvatske, 17% iz Hrvatske) te mlađi od 25 godina (5%, odnosno 10%).

Gotovo polovica ispitanika ima završenu visoku stručnu spremu (46% izvan Hrvatske, 48% iz Hrvatske) Slijede ispitanici sa srednjom stručnom spremom (36% ispitanika u obje skupine) te višom stručnom spremom (16% izvan Hrvatske, 14% iz Hrvatske).

Najviše ispitanih iseljenika u inozemstvo je otišlo iz Zagreba i okolice (39%) te Istočne Hrvatske (20% ispitanika), dok su u najmanjoj mjeri u inozemstvo otišli ispitanici iz Sjeverne Hrvatske (8%).

Ispitanici s iskustvom rada u inozemstvu u najvećoj su mjeri zaposleni (85%), njih 14% je nezaposleno, a 1% čine umirovljenici. Među ispitanicima iz Hrvatske zaposlenih je 85%, nezaposlenih 16%, a 2% ispitanika još se školuje.

Ispitanici iz obje skupine u najvećoj mjeri imaju obitelj (s djecom).


hr Tue Jun 19 2018 09:36:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c3d085b4739828b58b45ac/80
Foto: Ilustracija

Bura otežava gašenje: Požar na Pelješcu došao do kuća

Turisti i mještani su evakuirani...

Požar na Pelješcu došao je do samog ulaza u Orebić.

- Bura puše direktno prema gradu. Vatrogasci su razasuti na sve strane jer je požarište ogromno. Brane od vatre benzinsku pumpu, kamp, industrijsku zonu i zgrade. Na terenu su svi vatrogasci s Pelješca i Korčule - rekao je mještanin Orebića.

Evakuirali sela i kampove: 'Gori sa svih strana'

Vlada opći kaos, gori sa svih strana. jaka bura puše i otežava gašenje vatre, rekao je u utorak ujutro za 24 sata Ante Vidulin, dozapovjednik DVD-a Orebić.

Vatra je došla u blizinu sela Mokalo pa je izdana zapovijed za evakuaciju stanovnika Mokala u vilu Antonija u Postupu. Evakuirano je još jedno selo - Jurjevići.

Turisti iz dva obližnja kampa su evakuirani na igralište Orebić.

Vatru trenutno gase vatrogasci Državne vatrogasne intervencijske postrojbe Dubrovnik s 10 vatrogasaca i 4 vozila, JVP-i Dubrovačko primorje, Mljet i Dubrovački vatrogasci te DVD-i Orebić, Kuna, Putnikovići, Viganj, Korčula i Trpanj, pišu 24 sata.

hr Tue Sep 25 2018 13:46:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba09c39cb557a4aa88b480e/80
Foto: PIXABAY

Regionalni dani EU fondova u Solinu

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, kao nositelj politike ravnomjernog regionalnoga razvoja u Republici Hrvatskoj i ove godine organizira informativno-edukativna događanja pod nazivom „Regionalni dani EU fondova“.

Putem brojnih događaja, koji će biti organizirani u 30 gradova diljem Hrvatske, šira javnost i svi zainteresirani pojedinci, na razumljiv i pristupačan način, moći će dobiti informacije o svim mogućnostima financiranja iz fondova Europske unije. Nakon uspješno odrađenih događaja u Ivancu, Biogradu na Moru, Bakru, Karlovcu, Požegi i Vinkovcima koji su privukli brojne zainteresirane građane, „Regionalni dani EU fondova“ održat će se ovog rujna u Solinu.

Događanje „Regionalni dani EU fondova“ održat će se 27. rujna 2018. godine u Teatrinu Gradske knjižnice Solin (Ul. kralja Zvonimira 117 D) s početkom u 10 sati. Edukativno-prezentacijski program započet će pozdravnim govorima predstavnika Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te gradonačelnika Solina, Dalibora Ninčevića. Potom će se održati panel diskusija pod nazivom „Razvoj Splitsko-dalmatinske županije kroz EU fondove“ na kojoj će sudjelovati Jelena Pavičić, voditeljica Odjela za odabir projekata i financijsko upravljanje u Ministarstvu turizma, Jozo Sarač, v.d. Ravnatelj pri JU RERA S.D. za koordinaciju i razvoj SDŽ, Ivica Rakušić, zamjenik gradonačelnika Solina te Marija Stupalo iz tvrtke Salona Var.

Nastavno na panel diskusiju uslijedit će stručna predavanja pod nazivom „EU fondovi kao mogućnost financiranja“ na kojima će Jelena Goričanec Mamić iz Ministarstva turizma predstaviti aktualne i buduće natječaje u području turizma, Ines Ličina iz HAMAG-BICRA nove financijske instrumente za ruralni razvoj, a Rade Dubreta iz HAMAG-BICRA ključne korake provedbe projekata te najčešće pogreške prilikom predaje projektne prijave. Po završetku predavanja, održat će se i interaktivna radionica „Kako napisati projektni prijedlog i dobiti sredstva iz EU fondova?" na kojoj će se prolaziti uvjeti prijave na natječaj te pojasniti priprema potporne dokumentacije i procedura slanja konačne projektne prijave. Zaključno će se ostaviti mjesta za pitanja svih sudionika, a radionicu će voditi Boris Pekić, savjetnik za financije i EU fondove te direktor tvrtke „UHY Savjetovanje“.

Događanje „Regionalni dani EU fondova” namijenjeno je svim građanima zainteresiranima za mogućnosti korištenja fondova Europske unije. Putem interaktivnih radionica, panel diskusija i edukativnih sadržaja, polaznici će uz korisne savjete ujedno imati priliku razmijeniti iskustva i povezati se s predavačima i drugim sudionicima, sa svrhom jačanja suradnje na svim razinama i realizacije što većeg broja projekata.


Više informacija dostupno je na poveznicama: www.danifondova.eu i www.strukturnifondovi.hr ili na tel. 01/63 26 033.


hr Tue Sep 25 2018 13:06:06 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba9ce45cb557a947e8b556c/80
Foto: HGSS Makarska

Noćna akcija na Biokovu: HGSS kod Makarske spasio turistkinju

HGSS Makarska je u ponedjeljak navečer dobio poziv u pomoć. Na Biokovu je ostala iznemogla turistkinja. Njezin prijatelj spustio se do prvih kuća i pozvao u pomoć.

Na teren je izašao 21 spašavatelj i za nešto više od dva sata unesrećena je predana timu Hitne medicinske pomoći. HGSS Makarska je tijek akcije spašavanja opisao na svojem Facebooku.

"Na planinarskoj stazi Kotišina – Vošac brzom intervencijom spašena strana državljanka
Dana 24. rujna u 20,45 sati zatražena je pomoć od stranog državljanina čija je prijateljica zbog iznemoglosti, ostala u planini, a on se spustio do prvih kuća i zatražio pomoć.
U 21,00 sati na teren izlazi 21 spašavatelj HGSS stanice Makarska. Prikupljenim informacijama saznali da se radi o stranoj državljanki staroj 67 godina, koja navodno nije ozlijeđena i nalazi se oko pola sata hoda od asfaltne ceste.
U 21,43 sata prvi spašavatelji dolazi do unesrećene. Pregledom je utvrđeno da nije ozlijeđena već samo iznemogla, dehidrirana i promrzla od jake bure.
Unesrećena se nalazila na markiranoj planinarskoj stazi na oko 560 metara nadmorske visine.
Nakon utopljavanja i okrijepe s UT nosiljkom transportirana je u selo Kotišina gdje je u 23,00 sata preuzima tim Hitne medicinske pomoći.
Akcija je završena u 23,30 sati kada su se spašavatelji vratili u bazu", piše HGSS Stanica Makarska na svojem Facebooku, piše dnevnik.hr.

hr Tue Sep 25 2018 07:58:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e0fdd2af47f4c1f8b47a4/80
Foto: Pixabay

Danas većinom sunčano, ali relativno hladno i vjetrovito

Nakon svojevrsne mjestimične probe u subotu, ovog ponedjeljka "premijera" u cijeloj zemlji. Jesenskih uvjeta, naravno! Dugonajavljivana promjena vremena dogodila se uz većinom nagli pad temperature, ponegdje obilniju kišu, pa i olujno nevrijeme, te jak i olujni vjetar, mjestimice i s orkanskim udarima.
 Sljedećih će dana kiše biti rijetko gdje. Dapače, prevladavat će sunčano, ali znatno hladnije nego u prošlome tjednu, ujutro ponegdje i uz slab mraz pri tlu, a na Jadranu uz često jaku, gdjegod i olujnu buru, čak i s orkanskim udarima. U četvrtak i petak mirnije i toplije, na kopnu ujutro maglovitije, a za vikend opet...

S 1010 hPa na 1028 hPa, a i s 27 °C na 12 °C

O jačini i naglosti promjene vremena možda su najbolji dokaz podaci mjerenja i motrenja s meteoroloških postaja DHMZ-a. U Zagrebu je, primjerice, na postaji u Maksimiru, tlak zraka izračunat na morski nivo u noći bio 1010 hPa, a poslijepodne čak 1028 hPa. A u Splitu, na Marjanu, temperatura se zraka s 27 °C u 11 sati snizila na samo 12 °C u 13 sati, pri čemu je srednja brzina bure poslijepodne bila čak oko 72 km/h. A podjednako velikih promjena, pa i jačeg vjetra bilo je i drugdje po Hrvatskoj, piše HRT.

Utorak - većinom sunčano, ali relativno hladno i vjetrovito

U Slavoniji, Baranji i Srijemu
 pretežno sunčano uz povremeno umjerenu naoblaku te i dalje vjetrovito, uz umjeren, mjestimice i jak sjeverni i sjeverozapadni vjetar. Jutro zamjetno hladnije s temperaturom od 4 do 7 °C, a najviša dnevna između oko 15 °C.

U središnjoj Hrvatskoj danju podjednaka temperatura, a mnogima će se činiti svježije zbog umjerenog, u višim predjelima i jakog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra. Iako sunčana vremena neće nedostajati povremeno treba računati na prolazno umjerenu pa i povećanu naoblaku.

Vrlo vjetrovito bit će u gorju i na sjevernom Jadranu. Bura će biti jaka i vrlo jaka, na udare i olujna, podno Velebita i orkanska. Nakon svježeg jutra uz prevladavajuće sunčano vrijeme temperatura će danju porasti na vrijednosti od 11 do 14 °C u gorju, a duž obale i na otocima te u unutrašnjosti Istre između 17 i 19 °C.

Na srednjem i južnom Jadranu, te u unutrašnjosti Dalmacije također pretežno sunčano i vjetrovito, uz jaku i olujnu buru, s kojom će more biti umjereno valovito i valovito, na otvorenom i jače valovito, te hladnije nego prošlih dana. Jutarnja temperatura zraka od 7 °C u unutrašnjosti do 15 °C na otocima, a najviša dnevna između 17 i 22 °C.

Od srijede do petka pa vjerojatno opet...

Sredinom tjedna u kopnenom području
 prevladavajuće sunčano vrijeme, u srijedu uz umjeren do jak vjetar još uglavnom u gorju. Jutra će biti prohladna, ponegdje pri tlu i uz slab mraz, a od četvrtka, uz pritjecanje sve toplijeg zraka, i sve češću maglu. A za vikend se povećava vjerojatnost za ponovno svježije i oblačnije dane, s  mjestimičnom kišom.

Prvu polovinu tjedna na Jadranu će svakako obilježiti jaka i olujna bura. Pretežno sunčano bit će do petka, ponegdje i za vikend, a uz slabljenje bure od četvrtka će biti i toplije. Za vikend vjerojatno ponovno promjenljivije, mjestimice i uz malo kiše, uglavnom u nedjelju u Dalmaciji, a sve je izglednija i nova epizoda bure s kojom će se temperatura ponovno malo sniziti, i zraka i mora.
hr Tue Sep 25 2018 07:58:26 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .