Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ac630b32af47f09588b4905/80

"Pljačkaju ljude": Ako kupujete preko interneta, ovo morate znati!

Prije kupovine preko interneta pročitajte recenzije proizvoda više korisnika i na različitim stranicama, jer neki prodavači plaćaju za recenzije koje će biti pune hvalospjeva i koje će imati 5 zvjezdica.

Većina ljudi prije kupovine na internetu, pogotovo ako je riječ o skupljim stvarima, prvo dobro ispita informacije o proizvodima koje kupuju, a mnogi odluku donose na temelju iskustava ljudi koji su već kupili te proizvode i iz prve ruke mogu nabrojati njegove pozitivne i negativne strane. Npr. ako šopingirate na Amazonu, u dnu stranice nalaze se ocjene i recenzije osoba koje su već kupile taj proizvod i upravo te informacije i recenzije mogu biti ključne prilikom donošenja odluke o kupovinu, piše Zimo.

Iako bi pomislili da nema razloga ne vjerovati recenzijama korisnika, istraživanje britanske potrošačke organizacije Which? pokazalo je da je potreban veliki oprez prilikom čitanja recenzija jer dio prodavača plaća korisnicima za dobre i pozitivne recenzije. Članovi ove organizacije tako su pristupili nekoliko grupa u kojima se za dobre recenzije daju nagrade ili vraća novac za kupljeni proizvod.

Dakle, bez obzira na kvalitetu proizvoda i koliko su zadovoljni s njima, recenzija mora biti pohvalna i korisnici moraju dati visoku ocjenu – tek tada mogu dobiti nagrade ili povrat novca. Ovakva praksa, naravno, zabranjena je na Amazonu i drugim platformama za kupovinu, no pored toliko recenzija teško je prepoznati lažne.

Ako je nešto besplatno, onda se podrazumijeva ocjena od pet zvjezdica

Članovi organizacije Which? dobili su instrukcije od pet prodavača koji su im obećali povrat novca za kupljene proizvode preko Amazona ako napišu recenziju i podijele link s proizvodom. No problem se pojavio u činjenici što tri takve recenzije nisu bile, kako su smatrali prodavači, "dovoljno pozitivne" ili više nisu mogli kontaktirati s prodavačem. Direktor ove organizacije Aley Neill za BBC je rekao da plaćenim recenzijama prodavači pljačkaju ljude.

U slučaju jednog pametnog sata koji je ocijenjen dvojkom prodavač je tražio ispravljanje recenzije, uz zanimljiv komentar – ako je nešto besplatno, onda se podrazumijeva ocjena od pet zvjezdica. U slučaju drugog proizvoda obećan je povrat novca nakon dobre recenzije s pet zvjezdica, no nakon recenzije u kojoj je proizvod dobio ocjenu 3, prodavač je rekao da nema ništa od povrata novca, osim ako se recenzija ne ispravi u ocjenu 5.

Ovo su stvari na koje svakako treba voditi računa prilikom kupovine preko interneta te prije plaćanja dobro pročitajte više recenzije i po mogućnosti recenzije s različitih stranica.

hr Tue Oct 23 2018 07:42:37 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3cc9e60e49384b7b8b458c/80

U srcu Beča otvorena dalmatinska ribarnica

Braća Ivo i Toni Bartulović, vlasnici Gastro Ribarnica Brač, s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, u subotu 12.01.2019. otvorili su ekskluzivnu ribarnicu u austrijskoj prijestolnici.
I Beč je dobio pristup moru – i to onom najljepšem, Jadranskom. U Neubau-u, jednom od najprestižnijih kvartova Beča, tek desetak minuta hoda od strogog centra grada, svečano je otvorena ribarnica „Gastro Fisch Brač“.

Od ideje do realizacije prošle su tri godine

Vlasnici poznatih Gastro Ribarnica Brač u Dalmaciji, Ivo i Toni Bartulović s poslovnim partnerom Milanom Prgometom, na ideju za otvaranjem ribarnice u Beču došli su još 2016. g. Projekt je krenuo sa realizacijom 2018. godine, nakon što je pronađen adekvatan prostor koji je zahtjevao potpunu adaptaciju istog. U cilju zadovoljavanja visokih standarda austrijskog tržišta, radovi su krenuli strelovitom brzinom te je u samo tri mjeseca projekt uređenja realiziran. Promovirajući hrvatsku kulturu kombinacijom izvornih dalmatinskih detalja i modernih karakteristika dizajna, uređenje prostora je osmislila dizajnerica interijera Marijana Boljat. Prostor je s karikaturama Joška Marušića dobio specifičnu vrijednost, a da pritom nisu zanemareni austrijski standardi.

Mnogobrojni posjetitelji iz Austrije i Hrvatske

Otvaranje su uveličali hrvatska veleposlanica u Austriji, dr. Vesna Cvjetković, proslavljeni hrvatski nogometaš s austrijskom putovnicom Ivica Vastić, vlasnici poznatih tvrtki u Hrvatskoj (Marikomerc, Sardina Postira), renomirani hrvatski i austrijski ugostitelji, te brojni drugi ljubitelji kvalitetnih proizvoda iz mora.

Splitski restoran „Gusar“ , predvođen vlasnikom Markom Balićem i cijelim timom oduševio je cateringom, na visokom nivou, dostojnim svakog istinskog ljubitelja ribe i mora. Budući kupci su iz prve ruke mogli degustirati što će ubuduće moći kupiti u srcu Beča, zahvaljujući zadivljujućim vještinama chefa kuhinje restorana „Gusar“ Ivice Tošića.

Posebna atrakcija: Bluefin Tuna

Vrhunac večeri je bila bluefin tuna renomirane tvrtke „Kali Tuna“. Tunu je filetirao i posluživao Ivica Katić, chef kuhinje restorana „Zoi“ iz Splita. Godinama je ova za uzgoj zahtjevna vrsta bila rezervirana isključivo za japansko tržište, dok je odnedavno standardni dio ponude Gastro Ribarnica Brač za Dalmaciju i Austriju. Ovom namirnicom i najzahtjevniji kupci dobili su iznimno cijenjen proizvod na svjetskoj razini koji savršeno obogaćuje cjelokupnu ponudu ribarnice.

Interes javnosti prije samog otvorenja, kao i na otvorenju pokazao je da je otvaranje ribarnice dragulj koji je nedostajao u kruni multikulturalne ponude austrijske prijestolnice – Beča.
hr Mon Jan 14 2019 18:42:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Od 2022. cestarinu će svi plaćati bez zaustavljanja

Godišnji troškovi održavanja novog sustava bit će oko 60 milijuna kuna

Cestarina na autocestama u nadležnosti Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka – Zagreb naplaćivat će se bez zaustavljanja elektroničkim sustavom DSRC – Dedicated Short-Range Communications ili preko sustava automatskog čitača registarskih oznaka – Automatic Licence Plate Reader (ALPR). Taj novi sustav naplate cestarine u Hrvatskoj predlažu španjolski savjetnici iz tvrtke IDOM Consulting koji su od resornog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture dobili posao izrade studije sustava elektroničke naplate cestarina, piše Večernji list. 

Konzultanti tako predlažu tzv. free flow (slobodni protok), naplatu cestarine na više trakova. Sustav naplate bit će bez zaustavljanja, beskontaktan i bezgotovinski. Naplata s pomoću DSRC sustava znači da u vozilu mora biti uređaj odnosno transponder preko kojeg bi se očitavala prijeđena kilometraža i obračunavala cestarina. 

Savjetnici predlažu da DSRC bude obvezan u teškim vozilima dok će za laka biti opcija. Njima će na raspolaganju biti i ALPR. 

DSRC transponder za taj način plaćanja cestarine moći će se kupiti ili iznajmiti, a njegova cijena je oko 10 eura.

Transponder će imati zvučni signal koji upozorava korisnika o transakciji, a imat će i ugrađen uređaj koji će detektirati je li maknut s držača. Predviđeno je da baterija transpondera traje više od šest godina. Korisnici DSRC-a moći će sklapati tzv. prepaid ugovore dok će se oni koji žele plaćati cestarinu nakon vožnje morati registrirati, odnosno morat će HAC-u i ARZ-u dostaviti podatke o svojim kreditnim karticama ili bankovnim računima. Tzv. postpaid bit će omogućen i za DSRC i za ALPR korisnike. Uvođenje novog sustava moglo koštati oko 500 milijuna kuna, dok bi godišnji troškovi njegova održavanja iznosili oko 60 milijuna kuna, piše Večernji list.

hr Mon Jan 14 2019 16:17:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c3b175d0e4938c4718b4753/80
Foto: PIXABAY

Hrvatski ribari protiv kvota Europske komisije

Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

„U Jadranskom bazenu djeluje respektabilna ribarska flota koja lovi oko 30 posto ukupnih količina srdele u Europi, a mediteransko tržište je najveći europski potrošač ribe. Prevladava mišljenje da bi se uvođenjem novih regulativa na kojima inzistira Europska komisija pogodovalo raznim interesnim lobijima koji traže nova tržišta za plasman svojih ribljih proizvoda. Na takav način bi Europska Komisija indirektno pripomogla otvaranju prostora nekim novim igračima, nauštrb lokalnog ribarstva“, ističe predsjednik Grupacije ribolova HGK Ivan Birkić komentirajući prijedlog mjera kojima EK želi regulirati ribolov sitne plave ribe u Jadranskom moru.

„Sitna plava riba, srdela i inćun, najvažniji je resurs kojeg ima hrvatsko ribarstvo, a od iznimnog je gospodarskog značenja i za cjelokupno gospodarstvo. Zato mi već četiri godine zaredom provodimo niz raznovrsnih mjera upravljanja s ciljem zaštite stokova sitne plave ribe. Primjerice, zatvaramo 30 posto hrvatskog ribolovnog mora, imamo proširene lovostaje u vrijeme najintenzivnijeg mrijesta srdele i inćuna, u svrhu osiguranja kvalitetne reprodukcije i juvenilnih jedinki“, pojašnjava Birkić za N1.

lako mogli uloviti preko 100.000 tona, ali su razmišljali dugoročno i izlovili tek 71.000 tona kako bi zadržali dovoljan broj spolno zrelih jedinki, a što doprinosi dugoročnoj stabilnosti stokova i ribarstva. Kompilacijom mjera upravljanja ribolovom koje RH provodi postigli smo cilj i smanjili ribolovni napor za oko 25%, a što je rezultiralo smanjenjem ulova od približno 20% u odnosu na 2014. godinu.

„EK je donijela prijedlog uredbe (Višegodišnjeg plana upravljanja malom plavom ribom na Jadranu) koji sadržava uvođenje količinskih kvota, dok istovremeno određeni lobiji unutar EK predlažu i uvođenje escapement strategije čije su glavne odrednice uvođenje višemjesečnog ili višegodišnjeg moratorija na ulov na Jadranu te također uvođenje količinskih kvota.

Naše poslovanje, naša tradicija, naše vještine, opstanak lokalnih zajednica koje su vezane na ulove male plave ribe, veliki dio prerađivačke industrije, bili bi uništeni jer u Jadranu nemamo drugih vrsta koje bi mogli loviti u vrijeme mogućih moratorija“, naglašava Birkić, dodajući kako EK svoj prijedlog višegodišnjeg plana temelji na znanstvenim predviđanjima stanja stokova i predviđanja oporavka istih koji za stvarnim vremenom kasne dvije godine. Poručuje kako realni sektor ne može prihvatiti modele procjene stanja stokova koji znanstvenici koriste jer je puno više čimbenika u prirodi koji utječu na stanje stokova, a nisu obuhvaćeni navedenim modelima.

„Možda principi upravljanja koji se spominju u prijedlogu EK i mogu dati rezultata na određenim tipovima ribolova na Sjevernim morima (jedan ribarski brod na Sjeveru EU ulovi u jednom danu koliko jedan ribarski brod na Jadranu ulov tijekom cijele jedne godine). Takav unificirani pristup upravljanja ne možemo prihvatiti, jer se na takav način ne priznaju posebnosti, različitosti i raznolikosti pojedinih regija EU. Uspostavili smo već spomenute modele upravljanja, postigli konsenzus s Talijanima i Slovencima na našu, hrvatsku inicijativu, i uz suradnju s nadležnim institucijama Upravom za ribarstvo“, naglašava Birkić i dodaje kako je to bio mukotrpan posao Grupacije ribolova HGK jer su u startu imali tek 10-ak posto ribara na svojoj strani koji su razumjeli potrebu za odgovornim upravljanjem.

„Uspjeli smo se međusobno dogovoriti i uskladiti praksu, znanost i politiku“, poručio je Birkić. 
Podsjećamo da je zabrana ribarenja okružujućom mrežom plivaricom-srdelarom s ciljem zaštite srdele u vrijeme mrijesta započela 16. prosinca 2018. i traje do 14. veljače 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske. Također u cilju zaštite inćuna u vrijeme mrijesta predviđen je lovostaj u razdoblju od 01. svibnja do 31. svibnja 2019. na području cijelog ribolovnog mora Hrvatske.

U ovoj godini za dio trajanja lovostaja predviđena je i isplata naknada ribarima, a Ministarstvo poljoprivrede u tu svrhu je osiguralo 4,5 milijuna eura naknada.

Sudeći po stanju ribljih stokova koji su u sve boljem stanju, implementirane mjere itekako djeluju. Dobar pokazatelj oporavka je i pecatura (broj riba u kilogramu) koja se u zadnjih godinu dana u prosjeku smanjila za desetak komada (s 50-55 do 40-45 riba po kilogramu). Manja smrtnost ribe po kilogramu dobra je za zaštitu ribljeg fonda, a veći i kvalitetniji primjerci su ekonomski isplativiji za prodaju samim ribarima.

Ono što je zabrinjavajuće jest činjenica da domaća potrošnja debelo zaostaje za prosjekom EU-a. Prosjek konzumacije ribe u Uniji je 20 kilograma po stanovniku, dok se u Hrvatskoj kreće oko 10 kilograma. Što se tiče potrošnje plave ribe, od 60-ak tisuća tona ulova u prošloj godini tek dva do tri posto završi na stolovima domaćih potrošača, tridesetak posto ide za prehranu tune, dok glavnina ulova završi u preradi ili na svježem tržištu EU.

Zato HGK kroz projekt „Riba Hrvatske – Jedi što vrijedi“ želi povećati potrošnju ribe na domaćem tržištu, stvoriti bolji imidž i brend domaće ribe te dodatno pojačati njezin plasman u inozemstvo.

hr Sun Jan 13 2019 11:48:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/57590dbc1e353e91278b4588/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Tržište rada u 2018.: „Javni sektor propušta jedinstvenu priliku za restrukturiranje, što bi dovelo do prestanka masovnog iseljavanja i smanjilo potrebu za uvozom radnika“

Među najtraženijim zanimanjima u 2018. bili su: Trgovac/Prodavač, Konobar/Barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji, Vozač, Pomoćni radnik u kuhinji, Čistač te Programer

U 2018. godini na portalu MojPosao objavljeno je više od 53.000 oglasa što je čak 26% više nego u 2017. S obzirom da je u jednom oglasu moguće naznačiti da se traži više izvršitelja, broj slobodnih radnih mjesta bio je i veći od toga.

Među najtraženijim zanimanjima u 2018. bili su: Trgovac/Prodavač, Konobar/Barmen, Skladištar, Kuhar, Radnik u proizvodnji, Vozač, Pomoćni radnik u kuhinji, Čistač te Programer.

Prodaja po udjelu oglasa premašila Turizam, najveći rast bilježe Ljudski resursi

Najveća potražnja za radnicima zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:

-      Prodaja (Trgovina) - 18% oglasa

-      Turizam i ugostiteljstvo – 17% oglasa

-      Proizvodnja i zanatske usluge - 13% oglasa

Najveća ponuda (broj profila) je u sljedećim kategorijama:

-      Prodaja (Trgovina) - 22% životopisa

-      Administrativna zanimanja - 17% životopisa

-      Ekonomija, financije i računovodstvo - 15% životopisa

-      Turizam i ugostiteljstvo – 14% životopisa

*u jednom oglasu/životopisu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja

U odnosu na prošlu godinu, najveći porast broja oglasa zabilježen je u kategorijama Ljudski resursi, Skladištenje i logistika, Prodaja (Trgovina), Dizajn i umjetnost te Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.

„Veći broj oglasa u Prodaji posljedica je konsolidacije tržišta maloprodaje te fluktuacije zaposlenika, povećanja kupovne moći, ali i rasta turizma“, pojašnjava Igor Žonja, direktor portala MojPosao.

„Najveći rast broja oglasa u ljudskim resursima pak jasno pokazuje da su tvrtke počele osvještavati važnost zaposlenika i traže ljude koji će kvalitetno upravljati ljudskim potencijalima. Toj tezi ide u prilog i činjenica da su tvrtke smanjile zapošljavanje na određeno za 9%.

Ipak, sve to nije dovoljno da ljudi prestanu masovno napuštati Hrvatsku, a dva glavna razloga za isto su ekonomski i nezadovoljstvo kako vlast upravlja na svim razinama. Javni sektor propušta jedinstvenu priliku za restrukturiranjem. Posloprimaca nedostaje, a u javnom sektoru ih ima drastično previše. To je loše jer stvara direktne troškove i nestimulirane ljude u javnom sektoru, umjesto da se javni sektor reducira, poveća stimulacija u istom, a poticaji od 2,5 milijarde kuna, uvećani za dio ušteda, iskoriste za edukaciju i ponovno osposobljavanje tih ljudi za rad u privatnom sektoru. Sredstva su sada usmjerena na kratkoročnu kupnju glasova umjesto u dugoročni prosperitet društva“, zaključuje Žonja.

Lagani pad oglasa za rad na određeno vrijeme

S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2018. je objavljeno ukupno 63% oglasa za rad na neodređeno, što je gotovo isto kao i u 2017. godini.

Oglasa za rad na određeno bilo je 55% što je 5% manje u odnosu na prošlu godinu.

Honorarni djelatnici su se tražili u svega 1% oglasa a sezonski u 6% oglasa, dok se 3% oglasa odnosilo na studentske poslove.

Prošle godine situacija je bila vrlo slična (2% honorarni poslovi, 5% sezonski i 3% studentski poslovi).

Napomena: Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto.

S druge strane, 47% tražitelja posla je bilo zainteresirano za stalni posao, a gotovo trećina ih je bila zainteresirana i za rad na određeno (24%). Za honorarni posao bilo je zainteresirano 8% tražitelja posla, a za sezonski njih 7%.

Najčešće se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom

Tijekom 2018. godine poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 58% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.

S druge strane, 55% posloprimaca je u svojim životopisima kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu.

Zaposlenike s višom stručnom spremom tražilo se u 8% oglasa, dok je isti stupanj obrazovanja u svojim životopisima navelo 11% tražitelja posla. 

U 30% oglasa kao uvjet je bila navedena visoka stručna sprema, a isto je u svojim životopisima navelo 26% tražitelja posla. 

Najčešći uvjeti u oglasu: napredni engleski i radno iskustvo od 2 godine i 2 mjeseca

Poznavanje stranih jezika tražilo se u 40% oglasa.

U najvećem broju oglasa tražilo se napredno znanje engleskog jezika (22% oglasa), a osnovno poznavanje engleskog jezika tražilo se u 11% oglasa. Ostali jezici su manje zastupljeni.

Najviše posloprimaca u svojim životopisima navodi napredno poznavanje engleskog jezika (33%), dok ih 23% navodi profesionalno poznavanje. Osnovno poznavanje engleskog jezika navodi 17% tražitelja posla.

Njemački jezik je drugi po zastupljenosti – 19% posloprimaca navodi osnovno poznavanje njemačkog jezika. Na trećem mjestu nalazi se talijanski čije temelje poznaje 8% tražitelja posla.

U 28% oglasa tražilo se poznavanje rada na računalu, i to većinom poznavanje rada u Wordu i Excelu.

U 40% oglasa tražilo se radno iskustvo i to prosječno 2 godine i 2 mjeseca.

Najveći broj oglasa objavljen je za rad u Zagrebu, ali najveći rast oglasa bilježe  Bjelovarsko-bilogorska, Šibensko-kninska i Zadarska županija

Od oglasa objavljenih u 2018. godini, njih najviše objavljeno je za rad u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (45%). Prošle godine je to bio slučaj u preko 50% oglasa.

Slijede oglasi u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji.

Tijekom 2018. godine poslodavci su objavili preko 1.600 oglasa za poslove u inozemstvu,što je 4% više nego u odnosu na 2017.godinu.

Najviše oglasa u inozemstvu objavljeno je za rad u Njemačkoj, Sloveniji, Irskoj i Austriji.


hr Thu Jan 10 2019 16:37:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .