Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Gura li EU Hrvatsku i Srbiju u novu napetost?

O političkim problemima nakon hrvatske blokade Srbije u pregovorima za ulazak u EU te mogućim posljedicama za gospodarske odnose za DW su govorili politolog Dejan Jović i ekonomski analitičar Luka Brkić.

Je li napetost u odnosima između Hrvatske i Srbije opet dosegla alarmantnu razinu? Jer ne radi se samo o uvredljivim grafitima ili izvikivanju navijača na nogometnim tribinama nego o porukama koje razmjenjuju najviši političari s obje strane. Prvo je bizaran politički potez hrvatske predsjednice koja je zaključila da se mora ispričati cjelokupnoj javnosti jer je u poklon pakete koje je dijelila djeci povodom Svetog Nikole ubačeno nekoliko čokoladica srpskog proizvođača podigao tenzije, ali prava erupcija žestokih političkih poruka iz Beograda uslijedila je nakon što je Hrvatska blokirala Srbiju u pregovorima za ulazak u EU u poglavlju 26 (obrazovanje i kultura).

Andrej Plenković je tek mlako pozvao Srbiju na „dedramatizaciju" i na „smirivanje izjava". U trenucima kad je na unutarnjopolitičkoj sceni na dnevnom redu donošenje proračuna, kada se vode iscrpljujući i neučinkoviti pregovori sa sindikatima javnih službi, a slijedi i uvođenje velike porezne reforme koja ne donosi bolji život većini građana, gotovo da je za hrvatsku vlast poželjno imati ovako zajapurenog vanjskog neprijatelja, piše Deutsche Welle.

No, je li se Plenkovićeva vlada uopće mogla postaviti drugačije u pregovorima Srbije za pristup EU? Ili je ovakvo držanje Hrvatske zapravo očekivano s obzirom na cjelokupnu povijest hrvatsko-srpskih odnosa?

„Očekivano je kao trend, ali je pomalo iznenađujuće kao konkretan politički potez.", odgovara Dejan Jović, poznati politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle. „Iznenađujuće je zato što je Hrvatska već dvaput pokušala blokirati Srbiju, ali je u tome bila neuspješna, prije svega zato što nije uspjela naći nijednog saveznika unutar EU za takvu blokadu. Uspjeh blokade u velikoj mjeri ovisi o tome koliko zemalja ima primjedbu. Hrvatska je najnovija članica, za koju svi znaju da je imala teške i komplicirane odnose sa Srbijom, i stoga je za uspjeh svake njene akcije prema Srbiji i BiH ključno da ima makar još neku drugu zemlju na svojoj strani. Očekivalo bi se da je iz ta dva prethodna neuspješna postupka nešto naučila. Drugo, moglo se očekivati i da će nova vlast - dakle, vlada g. Plenkovića - htjeti poslati pozitivan signal Beogradu: da je vrijeme za diskretnu diplomaciju, a možda i za resetiranje u međusobnim odnosima. Međutim, blokada pokazuje da se radi možda o novom stilu komuniciranja, ali da je politika vrlo slična onoj koju je provodila vlada g. Oreškovića.“

I EU je kriva

Dejan Jović se osobno zalaže za zajednički ulazak svih zemalja tzv. zapadnog Balkana u EU. „To je jedini put da se izbjegne stvaranje novih tenzija, i to u još opasnijim slučajevima, kao što bi bili oni između Srbije i BiH - ako jedna od te dvije zemlje uđe prije druge u EU.“, naglašava Jović.

On podsjeća i na odgovornost EU-a za potpaljivanje niskih strasti između zemalja koje su već ušle u EU i onih koje žele ući: „Ulazak u EU je povećao samopouzdanje Hrvatskoj, a dug proces pridruživanja Europskoj uniji stvorio je mnoge frustracije, pa čak u nekim trenucima i osjećaj poniženja i nepravde. Sjetimo se samo da je i Hrvatska bila izložena blokadama, britanskoj u slučaju (ne)suradnje s Haškim sudom, talijanskoj oko interpretacije prošlosti i ZERP-a, i slovenskoj oko Piranskog zaljeva. Kao da sad pokušava samoj sebi pokazati da je doba u kojoj je bila više objekt nego subjekt u svojim bilateralnim odnosima s drugima prošlo. Nažalost, proces pridruživanja u EU vodio se na principu 'zemlja za zemljom', što je obeshrabrivalo suradnju između zemalja kandidata, a u nekim slučajevima je vodilo i u destruktivnu kompeticiju među njima, kako bi 'moja' zemlja ušla prije 'tvoje'. Europska unija mora prihvatiti da je i ona sama značajno doprinijela stvaranju novih tenzija, jer se svaka zemlja koja je ušla u EU prije svojih susjeda prema tim susjedima - ako su bili kandidati za članstvo - odnosila 's visoka'. Napokon, treba se sjetiti i grčke blokade Makedonije. Sve dok se ona ne ukloni, svima se šalje poruka da ima smisla ući u EU kako bi se dugotrajno, ako ne i beskonačno, blokiralo susjednu zemlju čiji status ovisi o vašoj suglasnosti," kaže Jović.

Nedostatak političke volje u Srbiji

Hrvatsku blokadu pregovora Srbije u poglavlju 26 srpski premijer Aleksandar Vučić nazvao je „poniženjem i gaženjem“, a Hrvatsku je proglasio - europskim falsifikatom. Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić uvrijeđeno je poručio da će Srbija opet zapravo razmisliti želi li u uopće ući u EU, ako o njenom ulasku odlučuje – Hrvatska. „Mislim da te poruke pokazuju da Srbija ne razumije do kraja kako se donose odluke u EU.“, komentira Jović. Ministar Dačić mora prihvatiti da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja-članica doista odlučuje o ulasku Srbije u EU. O ulasku ne odlučuje neki apstraktni 'Brisel‘, niti sama zemlja-kandidat - nego svaka zemlja-članica. Također, mislim da Srbija pogrešno procjenjuje sam karakter donošenja odluka u tom procesu. Primanje nove članice, pa čak i otvaranje i zatvaranje poglavlja u tom procesu, jest politička odluka, a ne neko pravo ili tehnički proces. Treba, stoga, postojati politička volja. Svaka zemlja-kandidat treba povećavati broj prijatelja i smanjivati broj oponenata unutar EU. Mislim da Srbija to ne radi - nego, upravo obrnuto, diže tenzije s Hrvatskom i tamo gdje su one potpuno nepotrebne. Možda je to i zato što je i samoj Srbiji poraslo samopouzdanje, prije svega zbog važnosti koju imaju zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Srbija vjerojatno očekuje i da se EU ponaša benevolentnije, s obzirom na ustupke koje srpska vlada čini u odnosu na Kosovo."

Na pitanje je li moguće poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa, Dejan Jović ogovara: „U srpsko-hrvatskim odnosima vidim već pet godina stagnaciju, koja je započela, ako tako mogu simbolički reći, onog istog dana kad je u Srbiji za predsjednika Republike izabran Tomislav Nikolić, a u Hrvatskoj za predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarko. To se dogodilo istog dana. Time je završeno kratkotrajno razdoblje bliske suradnje koju su započeli predsjednici Josipović i Tadić. Naime, zbog tereta kojeg sa sobom nose iz 1990-ih, ni g. Nikolić ni g. Vučić nisu u prilici ostvariti bliže odnose s hrvatskim političarima, jer bi svakome političaru koji bi s njima bio u takvim odnosima velik dio hrvatske javnosti prigovorio na tome. Kasnije je g. Karamarka zamijenio g. Plenković, koji je svakako umjereniji političar, manje opterećen teretom rata. To je bila prilika za novi početak, koja još možda nije sasvim izgubljena. Pomoglo bi kad bi na predsjedničkim izborima u Srbiji također došao netko sličnog profila, ili - još bolje - netko tko se izravno suprotstavljao Miloševićevoj politici."

Politička drama neće ugroziti ekonomiju

Uzavreli politički odnosi između Hrvatske i Srbije skrenuli su ponovno pozornost i na gospodarske odnose dviju zemalja. Hoće li se ova politička napetost preslikati i na gospodarsku situaciju? Tko će tu biti veći gubitnik a tko dobitnik? Ekonomist Luka Brkić smatra da nema razloga za katastrofične procjene: „Nema takvog čvrstog kauzaliteta između politike i ekonomije. Često se ekonomski odnosi uspostavljaju prije političkih ili se prekidaju kasnije. Ili se uopće ne prekidaju. Dramatična predizborna retorika ima malo veze s ekonomskim odnosima, i to je zapravo vrlo dobro. Ekonomske veze naprosto funkcioniraju na jednoj drugoj razini, nezavisno ili malo zavisno od političkih, često paradnih talasanja.“ Mogući su, kaže, manji poremećaji ili zastoji, ali sigurno ne treba očekivati dramatične prekide svih ekonomskih veza ili blokade poslovanja. Srbija nije Hrvatskoj tako značajan gospodarski partner kao, primjerice, Bosna i Hercegovina, a još je manje značajna u odnosu na zemlje EU. Činjenica jest da Hrvatska ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u 2015., da je više izvezla u Srbiju nego uvezla, ali ne radi se o velikim brojkama i radi se uglavnom o tradicionalnim proizvodima.

Na pitanje kako komentira vijesti da su trgovine u vlasništvu Ivice Todorića u Srbiji „napadnute“ plakatima kojima se kupce poziva na bojkot? „Radi se o ekscesima koji sigurno neće imati ozbiljan učinak.“

Brkić smatra da se u gospodarskim odnosima između Srbije i Hrvatske neće dogoditi ništa zabrinjavajuće unatoč svim izgovorenim „teškim“ riječima. „Činjenica jest da treba čuvati svako tržište i da se ne treba „igrati“ oko toga. No, objema stranama je u interesu da se politika ne prelijeva na ekonomiju i uvjeren sam da će obje strane oko tog pitanja pokazati zrelost'', kazao je za DW.

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 23:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59240d65b9e03ec2178b45da/80
Foto: Screenshot / YouTube

Protiv Todorića izdan Europski uhidbeni nalog

Županijsko državno odvjetništvo je u ponedjeljak izdalo europski uhidbeni nalog (EUN) za Ivicu Todorića protiv kojega je određen istražni zatvor i pokrenuta istraga, a nedostupan je hrvatskom pravosuđu.

"Županijsko državno odvjetništvo u okviru poduzimanja radnji iz svoje nadležnosti, sukladno Zakonu o prvosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, izdalo europski uhidbeni nalog protiv prvookrivljenog hrvatskog državljanina, izvijestila je u ponedjeljak glasnogovornica Državnog odvjetništva Martina Mihordin", navodeći da se daljnje radnje provode sukladno zakonskim odredbama.

Istraga protiv Ivice Todorića, njegovih sinova Ivana i Ante, i 12-oro Agrokorovih menadžera te revizora pokrenuta je zbog nezakonitog pribavljanja milijardu i 142 milijuna kuna pokrenulo istragu.

Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo raspisalo je u subotu tjeralicu za Todorićem, koji je u nedjelju putem bloga poručio kako će se vratiti u Hrvatsku čim prikupi relevantne dokaze kako bi se "suprotstavio zajedničkom zločinačkom pothvatu dijela političkih elita i njihovih pomoćnika".

Izvanraspravno vijeće zagrebačkog Županijskog suda u ponedjeljak je potvrdilo odluku suca istrage koji je prošlog tjedna odbio zahtjev Državnog odvjetništva da se odredi istražni zatvor za 14 osumnjičenih u slučaju Agrokor. Sudac Zoran Luburić u srijedu je odredio istražni zatvor jedino Ivici Todoriću, dok je ostalim osumnjičenima omogućio da se brane sa slobode.

Najavljena žalba Todorićevih odvjetnika na odluku o istražnom zatvoru u ponedjeljak još nije stigla na zagrebački Županijski sud, no o njoj se, kako se doznaje, ni neće odlučivati dok Todorić ne bude u Hrvatskoj. 

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:06:38 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5921d98cb9e03e88158b45d7/80
Foto: Facebook

Splitski gradonačelnik podupro ugostitelje koji će ukloniti objekte na Žnjanu

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara podupro je u ponedjeljak ugostitelje koji su odlučili ukloniti objekte sa žnjanskog platoa na temelju rješenja o uklanjanju nelegalnih objekata koje su dobili od Ministarstva prostornog uređenja i njegove inspekcije.

"Ako se redom nalaže da tamošnje nelegalne građevine moraju biti uklonjene, to se i događa. Ne bježim od odgovornosti koju imam, ali podsjećam da je rješenje o uklanjanju izdano puno prije nego što sam postao kandidat za gradonačelnika i puno prije nego što sam to i postao. Rješenje nije izdala Gradska uprava ni županija, izdala ga je Građevinska inspekcija. Kao legalist, ne mogu ništa drugo nego to podržati. Što se tiče toga što će biti kasnije, danas će se objaviti anketni upitnik namijenjen građanima, kojima se daje prigoda da sami počnu uređivati žnjanski plato. Anketnim upitnikom bi se trebala prikupiti mišljenja građana i to će, zajedno sa studijom Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu, poslužiti kao podloga, prvo za privremeno, a potom i konačno rješenje cijelog platoa – od područja Zente do Duilova, odnosno za donošenje novoga prostorno-planskog uređenja toga za Split prevažnog prostora", istaknuo je u priopćenju Krstulović Opara.

Budući da se zbog procedure i natječaja ne može donijeti planska dokumentacija u nekoliko mjeseci, radne skupine Ministarstva prostornog uređenja i graditeljstva, Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita uspostavit će 2018. godine privremeni režim, a u skladu s njim i zakonskim odredbama bit će postavljeni točno utvrđeni moduli, tipizirane površine od 12 metara četvornih, onoliko njih koliko ih na temelju plana upravljanja žnjanskim platoom i natječajem koncesionarima bude postavljeno za sljedeću godinu. 

Kako je najavio Krstulović Opara, konačno rješenje, na osnovi plana koji će donijeti Gradsko vijeće, može se očekivati u svibnju 2019., do kad bi se trebale ispuniti sve obaveze za donošenje planske dokumentacije bez koje se ne može uređivati taj obalni pojas.

"Više je nego jasno kako su objekti na platou postavljeni na temelju odobrenja za 2016. Prethodne vlasti nisu izdavale nikakva odobrenja za 2017. Mjerodavno ministarstvo i Građevinska inspekcija su u svojim nalazima zaključili da je riječ o nelegalnim objektima koji trebaju biti uklonjeni. To znači da se ovih dana u prostor dovode red i zakonitost. Novo, privremeno stanje će se uspostaviti do sljedećeg ljeta. To rješenje će biti sukladno planu upravljanja, a izdat će ga Vijeće za koncesijska odobrenja", navodi Krstulović Opara te dodaje da gradonačelnik ne odlučuje o tome hoće li to rješenje biti istovjetno današnjem i hoće li objekti biti na istome mjestu. O tome i broju objekata odlučivat će se na osnovi natječaja i plana gospodarenja žnjanskim platoom koji će donijeti Vijeće za koncesijska odobrenja, koje je osnovalo Gradsko vijeće.

Na temelju zakona moći će se koristiti i modulima koji će uskoro biti predstavljeni javnosti, za koje će se svi moći natjecati i koristiti se njim kao objektima na plaži bilo kojeg tipa – kao mjesto za iznajmljivanje rekvizita, brodica, prodaju sladoleda. Žnjanska plaža, drži splitski gradonačelnik, treba biti poput plaže u Nici ili Copacabane.

Splitski gradonačelnik opovrgnuo je da su mu ugledni investitori poslali pismo u kojem traže razgovor u vezi s gradnjom marine na Žnjanu.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 20:05:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fde2bbb47398ab4d8b45ab/80

Maleni Niko boluje od mišićne atrofije, njegov djed ogorčen: 'Već sam izgubio kćer, sad mi je bolestan i unuk, a država ne poduzima ništa!'

Još pamtimo slučaj malene Tee Matijević čija bolest je potresla hrvatsku javnost. Naime, malena Tea je bolovala ili boluje od spinalne mišićne atrofije, a sada sličnu dramu proživljava i maleni Niko iz Splita

Još pamtimo slučaj malene Tee Matijević čija bolest je potresla hrvatsku javnost. Naime, malena Tea boluje od spinalne mišićne atrofije, a njezina obitelj u posljednji je trenutak od Ministarstva dobila odobrenje za lijekom. 

Istu životnu dramu ovih dana proživljava obitelj Žaja.

Dvomjesečni Niko, naime, također boluje od spinalne emišićne atrofije i trenutačno je na liječenju u KBC Split.

Maleni Niko, koji je star tek dva mjeseca, ima dijagnozu spinalne mišićne atrofije tipa 1, bolesti zbog koje dolazi do mutacije gena i u konačnici do potpunog propadanja mišića. Trenutno je najmlađi pacijent u Hrvatskoj s tom dijagnozom, no lijek za ovakvo stanje izuzetno je skup. U telefonskom razgovoru dječakov djed Ivo Jagodić otkrio nam je kako bi cijena jednokratnog liječenja ove bolesti koštala pravo bogatstvo, piše RTL.

"Liječenje se provodi u dvomjesečnom razdoblju. Jedan tretman upotpunjuju četiri injekcije. Prva se daje nulti dan, druga 11. dan, treća 28. dan, a četvrta 63. dan nakon prve injekcije", objasnio nam je djed postupak liječenja, no zatim nam i otkrio najprobomatičniju stvar. Jedna injekcija košta 108 tisuća eura, što znači da nam je za ovaj dvomjesečni tretman potrebno gotovo pola milijuna eura, a ni to ne znači da bi Niko u potpunosti bio izliječen", rekao je.

Spomenuti lijek nije na listi HZZO-a, a kako bi ga pacijenti kojima je potreban dobili, moraju predati zahtjev posebnom Povjerenstvu za lijekove, ali isto tako prije toga moraju imati sredstva za liječenje. Tek kad su osigurana sredstva, Povjerenstvo kreće u razmatranje zahtjeva. 

Kako tvrdi djed Ivo, Niko je iz bolnice nakon poroda izašao potpuno zdrav, no u međuvremenu je nešto pošlo po zlu. Kako kaže, on se smije i živahan je, no bolest napreduje velikom brzinom, Niku će uskoro biti potreban respirator i liječenje mu je potrebno čim prije. 

"Moj cilj nije moliti ljude za novac, već upozoriti na nepravilnosti u radu našeg zdravstvenog sustava. U bolnici mi govore da su uz mene, ali da su im ruke vezane, zvao sam ministra zdravstva Milana Kujundžića, on mi je samo rekao će dati sve od sebe da se slučaj riješi", ispričao je potreseni djed, koji je odbio dati broj žiro računa za uplate jer želi ispraviti neke stvari na višoj razini.  Nažalost, Ivi to nije jedina tragedija u životu, Naime, prije mnogo godina izgubio je kćer koja je umrla od tumora na mozgu.

"Sjećam se da smo i tada pisali HZZO-u, no ništa se nije dogodilo, država nam nije ni tada omogućila lijek. I zato sam ogorčen i ne mogu shvatiti zašto ja i svi građani plaćamo zdravstveno osiguranje, a nemamo nikakve koristi od toga. Kada se dogode ovakve strašne stvari, ostajemo usamljeni i nitko nam ne želi pomoći", smatra djed koji želi spasiti svog unuka i ne proživjeti još jednu veliku obiteljsku tragediju.

S istom bolešću hrvatska je javnost bila upoznata kroz slučaj malene Tee, koja je prije Nike također bila najmlađa pacijentica s istom dijagnozom. Kako takvi pacijenti imaju prednost, Tei je Ministarstvo zdravstva u konačnici odobrilo lijek, no s Nikom još uvijek nema pomaka, piše RTL.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 17:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d3b609b4739842d08b4576/80
Foto: Screenshot / YouTube

Bageri sutra stižu na Žnjan, a ugostitelji već počeli rastavljati objekte

Sutra na Žnjanski plato stižu bageri Ministarstva graditeljstva, no čini se da nekog većeg posla zapravo neće imati. Ugostitelji sa Žnjana danas su počeli rastavljati objekte.

"Svi idemo. Nas preko 30. Gotovo je. Sve je kazano", rekao je jedan od koncesionara Indexu.

"Neće trebati ništa rušiti. Sve ćemo razmontirati. Došli smo kao gospoda, odlazimo kao gospoda", kaže njegov kolega.

Cijelu ovu godinu ugostitelji sa Žnjana radili su bez ugovora s Gradom. Bivši gradonačelnik Ivo Baldasar nije im htio produžiti koncesije jer je Građevinska inspekcija naložila uklanjanje bespravnih objekata.

Dozvole su ugostitelji dobijali za module od 12 kvadrata, no građevine su neki digli čak i na nekoliko etaža.

Pravni manevar nije uspio

Novi splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara bio je spreman da situaciju na Žnjanu raščisti što je prije moguće. Prije mjesec dana poslao je opomene ugostiteljima za dugove koji su dosegli milijun kuna, a s ministrom graditeljstva Štromarom dogovoren je akcijski plan za rušenje.

Ugostitelji su prošlog tjedna povukli posljednji pravni manevar. Tužili su državu radi vlasništva na pomorskom dobru i podnijeli zahtjeve za legalizaciju izgrađenih objekata. Mislilo se kako će Ministarstvo graditeljstva odustati od najavljenog rušenja, no od toga nije bilo ništa.

U Gradu Splitu su odlučili odbiti zahtjeve za legalizaciju budući da se radi o pomorskom dobru. Najavljene su i opcije podnošenja kaznenih prijava ukoliko počne rušenje te tužba prema Gradu na ime utrošenih sredstava za infastrukturu koja nije postojala na Žnjanu, nego su je ugostitelji sami financirali. 

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Mon Oct 23 2017 16:45:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .