Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Gura li EU Hrvatsku i Srbiju u novu napetost?

O političkim problemima nakon hrvatske blokade Srbije u pregovorima za ulazak u EU te mogućim posljedicama za gospodarske odnose za DW su govorili politolog Dejan Jović i ekonomski analitičar Luka Brkić.

Je li napetost u odnosima između Hrvatske i Srbije opet dosegla alarmantnu razinu? Jer ne radi se samo o uvredljivim grafitima ili izvikivanju navijača na nogometnim tribinama nego o porukama koje razmjenjuju najviši političari s obje strane. Prvo je bizaran politički potez hrvatske predsjednice koja je zaključila da se mora ispričati cjelokupnoj javnosti jer je u poklon pakete koje je dijelila djeci povodom Svetog Nikole ubačeno nekoliko čokoladica srpskog proizvođača podigao tenzije, ali prava erupcija žestokih političkih poruka iz Beograda uslijedila je nakon što je Hrvatska blokirala Srbiju u pregovorima za ulazak u EU u poglavlju 26 (obrazovanje i kultura).

Andrej Plenković je tek mlako pozvao Srbiju na „dedramatizaciju" i na „smirivanje izjava". U trenucima kad je na unutarnjopolitičkoj sceni na dnevnom redu donošenje proračuna, kada se vode iscrpljujući i neučinkoviti pregovori sa sindikatima javnih službi, a slijedi i uvođenje velike porezne reforme koja ne donosi bolji život većini građana, gotovo da je za hrvatsku vlast poželjno imati ovako zajapurenog vanjskog neprijatelja, piše Deutsche Welle.

No, je li se Plenkovićeva vlada uopće mogla postaviti drugačije u pregovorima Srbije za pristup EU? Ili je ovakvo držanje Hrvatske zapravo očekivano s obzirom na cjelokupnu povijest hrvatsko-srpskih odnosa?

„Očekivano je kao trend, ali je pomalo iznenađujuće kao konkretan politički potez.", odgovara Dejan Jović, poznati politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle. „Iznenađujuće je zato što je Hrvatska već dvaput pokušala blokirati Srbiju, ali je u tome bila neuspješna, prije svega zato što nije uspjela naći nijednog saveznika unutar EU za takvu blokadu. Uspjeh blokade u velikoj mjeri ovisi o tome koliko zemalja ima primjedbu. Hrvatska je najnovija članica, za koju svi znaju da je imala teške i komplicirane odnose sa Srbijom, i stoga je za uspjeh svake njene akcije prema Srbiji i BiH ključno da ima makar još neku drugu zemlju na svojoj strani. Očekivalo bi se da je iz ta dva prethodna neuspješna postupka nešto naučila. Drugo, moglo se očekivati i da će nova vlast - dakle, vlada g. Plenkovića - htjeti poslati pozitivan signal Beogradu: da je vrijeme za diskretnu diplomaciju, a možda i za resetiranje u međusobnim odnosima. Međutim, blokada pokazuje da se radi možda o novom stilu komuniciranja, ali da je politika vrlo slična onoj koju je provodila vlada g. Oreškovića.“

I EU je kriva

Dejan Jović se osobno zalaže za zajednički ulazak svih zemalja tzv. zapadnog Balkana u EU. „To je jedini put da se izbjegne stvaranje novih tenzija, i to u još opasnijim slučajevima, kao što bi bili oni između Srbije i BiH - ako jedna od te dvije zemlje uđe prije druge u EU.“, naglašava Jović.

On podsjeća i na odgovornost EU-a za potpaljivanje niskih strasti između zemalja koje su već ušle u EU i onih koje žele ući: „Ulazak u EU je povećao samopouzdanje Hrvatskoj, a dug proces pridruživanja Europskoj uniji stvorio je mnoge frustracije, pa čak u nekim trenucima i osjećaj poniženja i nepravde. Sjetimo se samo da je i Hrvatska bila izložena blokadama, britanskoj u slučaju (ne)suradnje s Haškim sudom, talijanskoj oko interpretacije prošlosti i ZERP-a, i slovenskoj oko Piranskog zaljeva. Kao da sad pokušava samoj sebi pokazati da je doba u kojoj je bila više objekt nego subjekt u svojim bilateralnim odnosima s drugima prošlo. Nažalost, proces pridruživanja u EU vodio se na principu 'zemlja za zemljom', što je obeshrabrivalo suradnju između zemalja kandidata, a u nekim slučajevima je vodilo i u destruktivnu kompeticiju među njima, kako bi 'moja' zemlja ušla prije 'tvoje'. Europska unija mora prihvatiti da je i ona sama značajno doprinijela stvaranju novih tenzija, jer se svaka zemlja koja je ušla u EU prije svojih susjeda prema tim susjedima - ako su bili kandidati za članstvo - odnosila 's visoka'. Napokon, treba se sjetiti i grčke blokade Makedonije. Sve dok se ona ne ukloni, svima se šalje poruka da ima smisla ući u EU kako bi se dugotrajno, ako ne i beskonačno, blokiralo susjednu zemlju čiji status ovisi o vašoj suglasnosti," kaže Jović.

Nedostatak političke volje u Srbiji

Hrvatsku blokadu pregovora Srbije u poglavlju 26 srpski premijer Aleksandar Vučić nazvao je „poniženjem i gaženjem“, a Hrvatsku je proglasio - europskim falsifikatom. Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić uvrijeđeno je poručio da će Srbija opet zapravo razmisliti želi li u uopće ući u EU, ako o njenom ulasku odlučuje – Hrvatska. „Mislim da te poruke pokazuju da Srbija ne razumije do kraja kako se donose odluke u EU.“, komentira Jović. Ministar Dačić mora prihvatiti da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja-članica doista odlučuje o ulasku Srbije u EU. O ulasku ne odlučuje neki apstraktni 'Brisel‘, niti sama zemlja-kandidat - nego svaka zemlja-članica. Također, mislim da Srbija pogrešno procjenjuje sam karakter donošenja odluka u tom procesu. Primanje nove članice, pa čak i otvaranje i zatvaranje poglavlja u tom procesu, jest politička odluka, a ne neko pravo ili tehnički proces. Treba, stoga, postojati politička volja. Svaka zemlja-kandidat treba povećavati broj prijatelja i smanjivati broj oponenata unutar EU. Mislim da Srbija to ne radi - nego, upravo obrnuto, diže tenzije s Hrvatskom i tamo gdje su one potpuno nepotrebne. Možda je to i zato što je i samoj Srbiji poraslo samopouzdanje, prije svega zbog važnosti koju imaju zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Srbija vjerojatno očekuje i da se EU ponaša benevolentnije, s obzirom na ustupke koje srpska vlada čini u odnosu na Kosovo."

Na pitanje je li moguće poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa, Dejan Jović ogovara: „U srpsko-hrvatskim odnosima vidim već pet godina stagnaciju, koja je započela, ako tako mogu simbolički reći, onog istog dana kad je u Srbiji za predsjednika Republike izabran Tomislav Nikolić, a u Hrvatskoj za predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarko. To se dogodilo istog dana. Time je završeno kratkotrajno razdoblje bliske suradnje koju su započeli predsjednici Josipović i Tadić. Naime, zbog tereta kojeg sa sobom nose iz 1990-ih, ni g. Nikolić ni g. Vučić nisu u prilici ostvariti bliže odnose s hrvatskim političarima, jer bi svakome političaru koji bi s njima bio u takvim odnosima velik dio hrvatske javnosti prigovorio na tome. Kasnije je g. Karamarka zamijenio g. Plenković, koji je svakako umjereniji političar, manje opterećen teretom rata. To je bila prilika za novi početak, koja još možda nije sasvim izgubljena. Pomoglo bi kad bi na predsjedničkim izborima u Srbiji također došao netko sličnog profila, ili - još bolje - netko tko se izravno suprotstavljao Miloševićevoj politici."

Politička drama neće ugroziti ekonomiju

Uzavreli politički odnosi između Hrvatske i Srbije skrenuli su ponovno pozornost i na gospodarske odnose dviju zemalja. Hoće li se ova politička napetost preslikati i na gospodarsku situaciju? Tko će tu biti veći gubitnik a tko dobitnik? Ekonomist Luka Brkić smatra da nema razloga za katastrofične procjene: „Nema takvog čvrstog kauzaliteta između politike i ekonomije. Često se ekonomski odnosi uspostavljaju prije političkih ili se prekidaju kasnije. Ili se uopće ne prekidaju. Dramatična predizborna retorika ima malo veze s ekonomskim odnosima, i to je zapravo vrlo dobro. Ekonomske veze naprosto funkcioniraju na jednoj drugoj razini, nezavisno ili malo zavisno od političkih, često paradnih talasanja.“ Mogući su, kaže, manji poremećaji ili zastoji, ali sigurno ne treba očekivati dramatične prekide svih ekonomskih veza ili blokade poslovanja. Srbija nije Hrvatskoj tako značajan gospodarski partner kao, primjerice, Bosna i Hercegovina, a još je manje značajna u odnosu na zemlje EU. Činjenica jest da Hrvatska ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u 2015., da je više izvezla u Srbiju nego uvezla, ali ne radi se o velikim brojkama i radi se uglavnom o tradicionalnim proizvodima.

Na pitanje kako komentira vijesti da su trgovine u vlasništvu Ivice Todorića u Srbiji „napadnute“ plakatima kojima se kupce poziva na bojkot? „Radi se o ekscesima koji sigurno neće imati ozbiljan učinak.“

Brkić smatra da se u gospodarskim odnosima između Srbije i Hrvatske neće dogoditi ništa zabrinjavajuće unatoč svim izgovorenim „teškim“ riječima. „Činjenica jest da treba čuvati svako tržište i da se ne treba „igrati“ oko toga. No, objema stranama je u interesu da se politika ne prelijeva na ekonomiju i uvjeren sam da će obje strane oko tog pitanja pokazati zrelost'', kazao je za DW.

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 23:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5952216db9e03ef22e8b4711/80

Uspjeli su!: Ovrha nad sinom Nine Kuluz se odgađa na neko vrijeme

Prema odluci Županijskog suda u Splitu iz 2012. godine sedmogodišnji Cesarea je trebao biti vraćen u Italiju ocu, gdje je i rođen 2009. godine dok je Nina Kuluz bila u vezi s njegovim ocem, talijanskim državljaninom

Prosvjed od gotovo 2000 ljudi je uspio, ovrha se odgađa na neko vrijeme. 

- Imam dobru vijest, ovrha se odgađa na neko vrijeme. - rekla je organizatorica Vanda Plazonić. 

Također je pozvala sve okupljena, ako će ih opet trebati da im budu na raspolaganju. 

Ranije objavljeno

Nekoliko tisuća Splićana jutros se okupilo u splitskoj četvrti Pujanke ispred ulaza u zgradu u kojoj stanuje Nina Kuluz izražavajući protivljenje najavljenoj ovrsi njezina djeteta Cesarea, kojom bi on trebao biti vraćen ocu u Italiju, talijanskom državljaninu.

 Prosvjednici nose transparente s natpisima „Ne damo Cesarea“, „Cesare je naše dite“, „Danas Cesare sutra Duje“

 Preko razglasa su okupljeni pozvani da se ponašaju mirno i korektno, bez provokacija te da se odmaknu od ulaza u zgradu i omoguće ulazak psihologu čiji je dolazak najavljen.

 Potom je policija koja osigurava skup postavila čelične ograde kojima se ograđuje prostor ulaza u zgradu u kojoj stanuje Nina Kuluz sa svojim djetetom.

Prema odluci Županijskog suda u Splitu iz 2012. godine sedmogodišnji Cesarea je trebao biti vraćen u Italiju ocu, gdje je i rođen 2009. godine dok je Nina Kuluz bila u vezi s njegovim ocem, talijanskim državljaninom.

 Nina Kuluz se na takvu odluku Županijskog suda žalila Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji je četiri godine kasnije 2016. godine odbio njenu žalbu i potvrdio presudu Županijskog suda u Splitu.
 Nakon toga u rujnu 2016. odgođena je prvobitno zakazana ovrha Cesarea kojom je trebao biti vraćen ocu u Italiju.

 Prema najavama prosvjednika, ovršitelji bi danas trebali doći obaviti sudsku ovrhu oko 11 sati.

 Nakon rođenja Cesarea raskinut je odnos Nine Kuluz s njegovim ocem te se ona s Cesareom vratila u Hrvatsku. Po povratku u Hrvatsku nekoliko je godina s Cesareom otišla u Bosnu i Hercegovinu te je u to vrijeme za njom bila raspisana tjeralica, a 2016. vratila se u Split.

 Odluka Županijskog suda iz 2012. kojom se Cesarea dodjeljuje ocu u Italiji temeljena je na Haškoj konvenciji za međunarodnu otmicu djece koja regulira pravo da se malodobna djeca vrate u zemlju u kojoj su rođena.

Prosvjedu se pridružili Zagrepčani, Šibenčani Zadrani…

 Mirnom okupljanju u splitskom naselju Pujanke kojim se izražava protivljenje najavljene ovrhe sedmogodišnjeg sina Nine Kuluz Cesarea njegovom ocu u Italiju u prijepodnevnim satima pridružila se i skupina Zagrepčana koja je doputovala autobusom, doznaje se od organizatorice mirnog okupljanja Vande Plazonić. 

"Osim iz Zagreba pristižu nam i građani iz Zadra, Šibenika, Makarske, Biograda na Moru", rekla je Plazonić.

 Građani okupljeni ispred ulaza zgrade u kojoj živi Nina Kuluz sa sinom Cesareom povremeno pjevaju pjesme kojima se slavi ljubav i briga prema djetetu.

 Splitska policija izvijestila je kako je današnje mirno okupljanje prijavljeno policiji i osiguranje obavlja sukladno odredbama Zakona o javnom okupljanju. 

„Mi postupamo sukladno Zakonu o policijskim ovlastima i Pravilniku koji određuje postupanje i suradnju policije i Centra za socijalnu skrb Split i suda u ovakvim situacijama, rekla je Ana Čepić iz Ureda za odnose s javnošću splitske policije.

 Dodala je kako policija pruža asistenciju sudu i Centru za socijalnu skrb Split koji su nadležni za provođenje ovakvih akata, odnosno ovršnog postupka.

 Oko 10 sati mirnom okupljanju pridružila se i poznata pjevačica Severina Kojić.

Facebook komentari

hr Tue Jun 27 2017 11:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594788e2b9e03e832d8b459e/80

Ministarstvo zdravstva: Dvoje djece dobit će lijek

Za ostalo šestero djece potrebna je dodatna dokumentacija
 U Direkciji Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje održana je sjednica stručnog Povjerenstva koje je analiziralo medicinsku dokumentaciju svakog pojedinog djeteta koje boluje od visokorizičnog neuroblastoma, za ukupno osmero djece. 

Obzirom na trenutno zdravstveno stanje, provedenu opsežnu dijagnostičku obradu i do sada provedeno liječenje te medicinsku indikaciju za primjenu lijeka dinutuksimab beta (zaštićenog imena Dinutuximab beta Apeiron) koju su postavili specijalisti dječje onkologije.

 Povjerenstvo je zaključilo da se kod dvoje djece može započeti liječenje, uz prethodnu informiranost i dobivenu suglasnost roditelja za primjenu lijeka. 

Za ostalo šestero djece stručno povjerenstvo nije moglo donijeti pozitivno mišljenje jer je u tijeku prethodna terapija, dodatna dijagnostička obrada ili je potrebno radi donošenja odluke o opravdanosti primjene lijeka dinutuksimaba beta zatražiti dodatna mišljenja iz europskih ekspertnih centara koji se bave liječenjem i koji imaju iskustva u primjeni navedenog lijeka u liječenju neuroblastoma kod djece.

Povjerenstvo će nastaviti razmatrati prijedloge za odobrenjem liječenja kod svakog djeteta nakon što se pribavi dodatna medicinska dokumentacija nakon obavljenih pretraga ili se pribave zatražena ekspertna mišljenja. 
Povjerenstvo je zaključilo da se liječenje kod odobrena dva bolesnika, kod kojih je postavljena medicinska indikacija za primjenu lijeka, treba provesti u Klinici za dječje bolesti Zagreb. 
Navedena zdravstvena ustanova će i nabaviti potreban lijek za liječenje, za što će se osigurati potrebna novčana sredstva.
 

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 16:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58935251b4739872068b4568/80
Foto: Promo

Nastavak Ultre i idućih pet godina

U Banovini održan koordinacijski sastanak na temu „Ultra festivala“

Gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara, sa svojim zamjenicima Jelenom Hrgom i Ninom Velom, te ostalim suradnicima, održao je danas koordinacijski sastanak s predsjednikom  NK „Hajduk“ Ivanom Kosom i organizatorima „Ultra festivala“ koje je predvodio Joe Bašić.

Rezultat sastanka održanog u zgradi splitske Gradske uprave je obostrani optimizam i uvjerenje da će se definirati dugoročno rješenje za održavanjem „Ultra festivala“ u Splitu u slijedećih 5 godina.

Gradonačelnik Krstulović Opara naglasio je na kraju sastanka kako je interes „Hajduka“ u ovom projektu u potpunosti zaštićen, te da se krajem ovog tjedna očekuje finalni dogovor oko održavanja „Ultra festivala“ u Splitu.

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 16:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5427be331899420e5500004d/80

Zanimanje koje se u Hrvatskoj traži kao suho zlato: Ove tvrtke zaposlenike traže već na fakultetima

Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz zemlje

I dok domaća softverska industrija munjevito raste, imaju jedan ogroman problem. Naime, nedostaje im više od 1000 radnika. Rješenju problema, između ostaloga, pomoglo bi, kažu, kada bi se porezno rasteretile plaće IT stručnjaka. - piše Dnevnik.hr

Tvrtka u kojoj Tanja radi i koja se bavi proizvodnjom i dizajnom softvera - teškom mukom pronalazi radnike. "Mi da trenutno možemo naći još 50 zaposlenika sa znanjima koja su nam trenutno potrebna, oni bi apsolutno imali što raditi", kaže Tanja Bulbuk Jergović, voditeljica Odjela ljudskih resursa u tvrtci Infinum.

Programeri se traže kao suho zlato. "Mi smo često u situaciji da moramo neke projekte i odbiti zato što jednostavno nemamo kapacitet i resurse da se to odradi", nadodaje Bulbuk Jergović.

Domaća IT industrija je prošle godine uprihodovala više od 7 milijardi kuna što je 10 posto više nego godinu prije toga. I izvoz je rastao i to za više od 12 posto. Prošle godine je porastao i broj novootvorenih radnih mjesta, njih 1341. Zaposlenike se traži već na fakultetima.

"Nastojimo raditi sa, praktički, svim vodećim tehnološkim ili kako se to kaže STEM fakultetima kroz neku suradnju studentsku na projektima, na ljetnim praksama da bi studente s jedne strane educirali da su spremniji za svijet rada, da tako kažem i s druge strane, naravno, da bi ih privukli", kaže Ivo Špigel, član Uprave Perpetuum mobile-a.

Što zbog boljih plaća, što zbog drugih razloga, IT stručnjaci odlaze iz zemlje. Isti problem je imala i Rumunjska. Riješila ga je tako da je ukinula porez na dohodak za IT zaposlenike

"To znači da poslodavac plaća isto kao što je i plaćao, ali da radnik ima više. Na taj način su osigurali veći broj IT stručnjaka u zemlji i njihov odljev u inozemstvo. To je jedna definitivno od mjera koje možemo i mi", tvrdi Tajana Barančić, predsjednica Udruge izvoznika softvera CISEX.

"IT sektor već sad jako pati zbog takvih stvari, a mogao bi puno više vraćati državi u kojoj firme rade. Mislim da je to mjera koja sad već i kasni", kaže Bulbuk Jergović.

Njihovi napori da se dogovore s Ministarstvom gospodarstva ostali su bez odgovora.

"CISEX je radio izračune. Prije dva mjeseca smo ih poslali tamo nadležnim ljudima i nikad nismo dobili nikakav odgovor. Znači, porezna olakšica nije da tebi država nešto daje, to je situacija u kojoj država investira, odriče se dijela prihoda danas da bi sutra ubrala trostruko", tvrdi Barančić. Jer radi se o industriji koja je i globalno konkurentna. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Mon Jun 26 2017 10:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .