Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Gura li EU Hrvatsku i Srbiju u novu napetost?

O političkim problemima nakon hrvatske blokade Srbije u pregovorima za ulazak u EU te mogućim posljedicama za gospodarske odnose za DW su govorili politolog Dejan Jović i ekonomski analitičar Luka Brkić.

Je li napetost u odnosima između Hrvatske i Srbije opet dosegla alarmantnu razinu? Jer ne radi se samo o uvredljivim grafitima ili izvikivanju navijača na nogometnim tribinama nego o porukama koje razmjenjuju najviši političari s obje strane. Prvo je bizaran politički potez hrvatske predsjednice koja je zaključila da se mora ispričati cjelokupnoj javnosti jer je u poklon pakete koje je dijelila djeci povodom Svetog Nikole ubačeno nekoliko čokoladica srpskog proizvođača podigao tenzije, ali prava erupcija žestokih političkih poruka iz Beograda uslijedila je nakon što je Hrvatska blokirala Srbiju u pregovorima za ulazak u EU u poglavlju 26 (obrazovanje i kultura).

Andrej Plenković je tek mlako pozvao Srbiju na „dedramatizaciju" i na „smirivanje izjava". U trenucima kad je na unutarnjopolitičkoj sceni na dnevnom redu donošenje proračuna, kada se vode iscrpljujući i neučinkoviti pregovori sa sindikatima javnih službi, a slijedi i uvođenje velike porezne reforme koja ne donosi bolji život većini građana, gotovo da je za hrvatsku vlast poželjno imati ovako zajapurenog vanjskog neprijatelja, piše Deutsche Welle.

No, je li se Plenkovićeva vlada uopće mogla postaviti drugačije u pregovorima Srbije za pristup EU? Ili je ovakvo držanje Hrvatske zapravo očekivano s obzirom na cjelokupnu povijest hrvatsko-srpskih odnosa?

„Očekivano je kao trend, ali je pomalo iznenađujuće kao konkretan politički potez.", odgovara Dejan Jović, poznati politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle. „Iznenađujuće je zato što je Hrvatska već dvaput pokušala blokirati Srbiju, ali je u tome bila neuspješna, prije svega zato što nije uspjela naći nijednog saveznika unutar EU za takvu blokadu. Uspjeh blokade u velikoj mjeri ovisi o tome koliko zemalja ima primjedbu. Hrvatska je najnovija članica, za koju svi znaju da je imala teške i komplicirane odnose sa Srbijom, i stoga je za uspjeh svake njene akcije prema Srbiji i BiH ključno da ima makar još neku drugu zemlju na svojoj strani. Očekivalo bi se da je iz ta dva prethodna neuspješna postupka nešto naučila. Drugo, moglo se očekivati i da će nova vlast - dakle, vlada g. Plenkovića - htjeti poslati pozitivan signal Beogradu: da je vrijeme za diskretnu diplomaciju, a možda i za resetiranje u međusobnim odnosima. Međutim, blokada pokazuje da se radi možda o novom stilu komuniciranja, ali da je politika vrlo slična onoj koju je provodila vlada g. Oreškovića.“

I EU je kriva

Dejan Jović se osobno zalaže za zajednički ulazak svih zemalja tzv. zapadnog Balkana u EU. „To je jedini put da se izbjegne stvaranje novih tenzija, i to u još opasnijim slučajevima, kao što bi bili oni između Srbije i BiH - ako jedna od te dvije zemlje uđe prije druge u EU.“, naglašava Jović.

On podsjeća i na odgovornost EU-a za potpaljivanje niskih strasti između zemalja koje su već ušle u EU i onih koje žele ući: „Ulazak u EU je povećao samopouzdanje Hrvatskoj, a dug proces pridruživanja Europskoj uniji stvorio je mnoge frustracije, pa čak u nekim trenucima i osjećaj poniženja i nepravde. Sjetimo se samo da je i Hrvatska bila izložena blokadama, britanskoj u slučaju (ne)suradnje s Haškim sudom, talijanskoj oko interpretacije prošlosti i ZERP-a, i slovenskoj oko Piranskog zaljeva. Kao da sad pokušava samoj sebi pokazati da je doba u kojoj je bila više objekt nego subjekt u svojim bilateralnim odnosima s drugima prošlo. Nažalost, proces pridruživanja u EU vodio se na principu 'zemlja za zemljom', što je obeshrabrivalo suradnju između zemalja kandidata, a u nekim slučajevima je vodilo i u destruktivnu kompeticiju među njima, kako bi 'moja' zemlja ušla prije 'tvoje'. Europska unija mora prihvatiti da je i ona sama značajno doprinijela stvaranju novih tenzija, jer se svaka zemlja koja je ušla u EU prije svojih susjeda prema tim susjedima - ako su bili kandidati za članstvo - odnosila 's visoka'. Napokon, treba se sjetiti i grčke blokade Makedonije. Sve dok se ona ne ukloni, svima se šalje poruka da ima smisla ući u EU kako bi se dugotrajno, ako ne i beskonačno, blokiralo susjednu zemlju čiji status ovisi o vašoj suglasnosti," kaže Jović.

Nedostatak političke volje u Srbiji

Hrvatsku blokadu pregovora Srbije u poglavlju 26 srpski premijer Aleksandar Vučić nazvao je „poniženjem i gaženjem“, a Hrvatsku je proglasio - europskim falsifikatom. Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić uvrijeđeno je poručio da će Srbija opet zapravo razmisliti želi li u uopće ući u EU, ako o njenom ulasku odlučuje – Hrvatska. „Mislim da te poruke pokazuju da Srbija ne razumije do kraja kako se donose odluke u EU.“, komentira Jović. Ministar Dačić mora prihvatiti da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja-članica doista odlučuje o ulasku Srbije u EU. O ulasku ne odlučuje neki apstraktni 'Brisel‘, niti sama zemlja-kandidat - nego svaka zemlja-članica. Također, mislim da Srbija pogrešno procjenjuje sam karakter donošenja odluka u tom procesu. Primanje nove članice, pa čak i otvaranje i zatvaranje poglavlja u tom procesu, jest politička odluka, a ne neko pravo ili tehnički proces. Treba, stoga, postojati politička volja. Svaka zemlja-kandidat treba povećavati broj prijatelja i smanjivati broj oponenata unutar EU. Mislim da Srbija to ne radi - nego, upravo obrnuto, diže tenzije s Hrvatskom i tamo gdje su one potpuno nepotrebne. Možda je to i zato što je i samoj Srbiji poraslo samopouzdanje, prije svega zbog važnosti koju imaju zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Srbija vjerojatno očekuje i da se EU ponaša benevolentnije, s obzirom na ustupke koje srpska vlada čini u odnosu na Kosovo."

Na pitanje je li moguće poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa, Dejan Jović ogovara: „U srpsko-hrvatskim odnosima vidim već pet godina stagnaciju, koja je započela, ako tako mogu simbolički reći, onog istog dana kad je u Srbiji za predsjednika Republike izabran Tomislav Nikolić, a u Hrvatskoj za predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarko. To se dogodilo istog dana. Time je završeno kratkotrajno razdoblje bliske suradnje koju su započeli predsjednici Josipović i Tadić. Naime, zbog tereta kojeg sa sobom nose iz 1990-ih, ni g. Nikolić ni g. Vučić nisu u prilici ostvariti bliže odnose s hrvatskim političarima, jer bi svakome političaru koji bi s njima bio u takvim odnosima velik dio hrvatske javnosti prigovorio na tome. Kasnije je g. Karamarka zamijenio g. Plenković, koji je svakako umjereniji političar, manje opterećen teretom rata. To je bila prilika za novi početak, koja još možda nije sasvim izgubljena. Pomoglo bi kad bi na predsjedničkim izborima u Srbiji također došao netko sličnog profila, ili - još bolje - netko tko se izravno suprotstavljao Miloševićevoj politici."

Politička drama neće ugroziti ekonomiju

Uzavreli politički odnosi između Hrvatske i Srbije skrenuli su ponovno pozornost i na gospodarske odnose dviju zemalja. Hoće li se ova politička napetost preslikati i na gospodarsku situaciju? Tko će tu biti veći gubitnik a tko dobitnik? Ekonomist Luka Brkić smatra da nema razloga za katastrofične procjene: „Nema takvog čvrstog kauzaliteta između politike i ekonomije. Često se ekonomski odnosi uspostavljaju prije političkih ili se prekidaju kasnije. Ili se uopće ne prekidaju. Dramatična predizborna retorika ima malo veze s ekonomskim odnosima, i to je zapravo vrlo dobro. Ekonomske veze naprosto funkcioniraju na jednoj drugoj razini, nezavisno ili malo zavisno od političkih, često paradnih talasanja.“ Mogući su, kaže, manji poremećaji ili zastoji, ali sigurno ne treba očekivati dramatične prekide svih ekonomskih veza ili blokade poslovanja. Srbija nije Hrvatskoj tako značajan gospodarski partner kao, primjerice, Bosna i Hercegovina, a još je manje značajna u odnosu na zemlje EU. Činjenica jest da Hrvatska ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u 2015., da je više izvezla u Srbiju nego uvezla, ali ne radi se o velikim brojkama i radi se uglavnom o tradicionalnim proizvodima.

Na pitanje kako komentira vijesti da su trgovine u vlasništvu Ivice Todorića u Srbiji „napadnute“ plakatima kojima se kupce poziva na bojkot? „Radi se o ekscesima koji sigurno neće imati ozbiljan učinak.“

Brkić smatra da se u gospodarskim odnosima između Srbije i Hrvatske neće dogoditi ništa zabrinjavajuće unatoč svim izgovorenim „teškim“ riječima. „Činjenica jest da treba čuvati svako tržište i da se ne treba „igrati“ oko toga. No, objema stranama je u interesu da se politika ne prelijeva na ekonomiju i uvjeren sam da će obje strane oko tog pitanja pokazati zrelost'', kazao je za DW.

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 23:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587fb7f61eea8f06088b474a/80
Foto: Dalmacija News

INTERVJU Toni Garac: Proložac zaslužuje promjene

Hoće li mladi HSLS-ovac uzdrmati dosadašnju HDZ-ovu utvrdu? Toni Garac u razgovoru za Dalmacija News otkriva planove za nadolazeće izbore

Imotsku krajinu već nekoliko dana smrzava orkanska bura i niske temperature. Ali, pravu buru na političkoj sceni Prološca , općine u zapadnom dijelu Imotske krajine, barem ako je suditi prema lavini podrške koju je dobio, donijela je kandidatura za načelnika općine Proložac mladog Tonija Garca.

Toni Garac je jedan od osnivača iznimno aktivne udruge mladih KUM iz Prološca, dugi niz godina aktivan je na društvenoj sceni kao pokretač i organizator različitih manifestacija spomenute udruge, aktivan na brojnim poljima i već dugo u politici. Do prije nekoliko mjeseci obnašao je dužnost predsjednika Mladih HSLS-a, stranke čiji je kandidat na predstojećim lokalnim izborima. S Garcom razgovaramo u opuštenoj atmosferi. Uvjerava nas u pozitivnu i afirmativnu kampanju kojoj je cilj, kako kaže, da i nakon izbora imamo zajednicu koja diše zajedno za svoje projekte.

Zašto ste se odlučili kandidirati za načelnika općine Proložac?

- Nakon dosta razgovora sa svojim prijateljima, odlučio sam kandidirati se za načelnika Prološca ponajviše zbog toga što mislim da Proložac može puno bolje, te kako se dosadašnji način vladanja kojeg karakterizira začahurenost i netransparentnost vlasti potrošio te kako je vrijeme za promjene. Smatram kako mi je iskustvo bavljenja politikom, ali i rad na društvenom polju kroz udrugu KUM čiji sam i osnivač pomoglo, tako da sam potpunosti uvjeren u svoje sposobnosti.

Smatrate li kako je činjenica da ste mlad čovjek prepreka?

- Ne, dapače. Mislim da je upravo činjenica da sam mlad, ali ipak dovoljno iskusan, najsnažniji argument zašto očekujem pobjedu. Znate, mladi nisu problem, mladi su rješenje. Inače, smatram kako dužnost načelnika nije nepremostiva za mladog čovjeka. Upravo suprotno, načelnici kao operativci moraju biti konkretni, brzi, agilni u rješavanju komunalnih problema, a upravo su to osobine mladih.

Puno se priča o potrebnim promjenama. Ali, ipak na koncu one se ne dogode. Mislite li da ste Vi osoba koja može preokrenuti taj trend u Imotskoj krajini?

- Da ne vjerujem u svoje sposobnosti, ne bih se kandidirao. Ranije sam odgovorio gdje je srž problema.  Uz postojeće poteškoće; nezaposlenost, odlazak mladih, negativna demografska kretanja itd.. netransparentnost je veliki problem. Žalosna je činjenica da ćemo prije saznati za potres u Japanu nego za odluke koje donosi općinska vlast. To je prvo što ću promjeniti kada postanem načelnik. Otvorit ću vrata razgovoru s našim žiteljima i omogućiti im aktivno sudjelovanje u donošenju odluka. Bit ću načelnik dostupan svima.

Imate li već svoj tim? Tko Vas podržava i tko stoji iza Vaše kandidature?

- Sudeći po podršci koju dobivam, prije svega stoje birači. Međutim, operativno stoji moja stranka (HSLS). Moji najbliži suradnici u ovoj kampanji su naravno vodstvo prološkog HSLS-a, ali i ljudi s kojima sam do sada u udruzi KUM surađivao. Oni su mi prava podrška. Naš tim ima što za reći. To je krug obrazovanih i odlučnih ljudi koji će dovesti promjene u Proložac.

Čiju podršku očekujete i hoćete li razgovarati s ostalim političkim akterima?

- Očekujem podršku svih koji žele promjene. Ponavljam, ja sam kandidat promjena. Što se tiče razgovora s ostalim političkim akterima, reći ću samo kako sam u objavi kandidature naglasio da sam otvoren za razgovore sa svima koji žele promjene, ali o tome ćemo kada za to dođe vrijeme.

Kada ćete objaviti program? Možete li sada iznijeti neke detalje izbornog programa?

- Program ćemo objaviti uskoro. Mogu vrlo načelno reći da će to biti program s dosta konkretnih stvari, ali kojeg će karakterizirati politika otvorenosti prema građanima. Mi ćemo u kampanji puno razgovarati s ljudima i sigurno je da će se i iz tih razgovora otvoriti mnoge mogućnosti.

Okvirno, na temelju čega vidite budući razvoj Prološca?

- Proložac ima potencijale u ruralnom turizmu i malom gospodarstvu. Zato ćemo jasno zagovarati jaču podršku gospodarstvenicima, obrtnicima i OPG-ovcima.Ojačat ćemo suradnju i sa turističkim djelatnicima. Moramo povezati našu proizvodnju hrane s rastućim dolascima turista na našu obalu. Trebamo ojačati turističku ponudu, kroz organizaciju različitih događanja, tako da imamo veću korist od turista koji sve više posjećuju naš kraj.

Što je s  kulturom?

- Kultura nažalost nema podršku. Znam to kroz odnos prema kulturnim udrugama. Reći ću jedan primjer. Ne znam da li znate, u Prološcu djeluje jedna od najboljih dramskih amaterskih skupina u Hrvatskoj. Više od deset godina aktivna, ali bez podrške. Nije ni suradnja s udrugom u kojoj sam osobno aktivan (KUM) bila najbolja. I brojne druge. Oko financiranja udruga ćemo morati definirati jasne kriterije.

Proložac je nekada bio društveno okupljalište. Kako to da zadnjih godina nema pravog kulturnog ljeta s brojnim manifestacijama?

- Nažalost, posljednjih godina propao nam je program kulturnog ljeta.Nema manifestacija što se sigurno negativno odražava na društveni život ljudi.Sve se svede na nekolicinu entuzijasta prepuštenih sami sebi. Općina mora dati podršku i zajedno s relevantnim akterima realizirati takve programe.

Poruka za kraj?

- Svoje Proložane uvjeravam da ću učiniti sve za naše bolje sutra i naš suživot. Ne fali nam hrabrosti i odlučnosti. Idemo na pobjedu.



Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 19:49:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57559f741e353ec7148b4590/80
Foto: HRT

Osam kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a, jedna prijava nevaljana

Glavnog ravnatelja HRT-a imenuje Hrvatski sabor na plenarnoj sjednici i to većinom glasova svih zastupnika, a ne bude li on imenovan u roku od 45 dana od isteka roka za predaju prijava, posljednji javni natječaj će se poništiti
Nadzorni odbor (NO) HRT-a u srijedu je otvorio pristigle prijave kandidata na javni natječaj za novog glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije (HRT) te potvrdio da je pravodobno pristiglo devet prijava, od kojih je osam valjano i u skladu s uvjetima natječaja te će NO do kraja ovog tjedna svoje mišljenje i prateću dokumentaciju o kandidatima proslijediti saborskom Odboru za informatiku, informatizaciju i medije.

 Na natječaj za glavnog ravnatelja HRT-a prijavilo se najviše kandidata s HRT-a, među kojima su sadašnji v.d. glavnog ravnatelja Blago Markota, bivša v.d. ravnateljica produkcije HRT-a Sanja Ivančin i bivši glavni ekonomist HRT-a  Ante Rončević.

 Među ostalim prijavama zaposlenika HRT-a su i one bivšeg v.d. glavnog urednika HTV-a 3 Krešimira Čokolića, nekadašnjeg šefa HRT-ove tehnologije Kazimira Bačića  i bivše direktorice prodaje na HRT-u Mirele Despot.

 Na natječaj su se prijavili i povjesničar Josip Jurčević, bivši djelatnik HRT-a Ante Sarjanović i Ivica Zadro, čiju je prijavu NO proglasio nevaljanom jer nije dokazao deset godina radnog iskustva na radnim poslovima u medijima ili drugim poslovnim sustavima.

 Nakon što je Nadzorni odbor HRT-a  utvrdio valjanost prijava koje su pristigle na natječaj koji je bio raspisan 1. prosinca prošle godine, uputit će svoje mišljenje i prateću dokumentaciju saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije i to, kako je najavljeno, najkasnije do kraja tjedna.

 Taj saborski Odbor bi nakon toga trebao obaviti razgovore s kandidatima koji ispunjavaju uvjete za glavnog ravnatelja HRT-a te Hravatskom saboru podnijeti prijedlog imenovanja.




Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 19:18:17 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584727141eea8fbd298b456b/80
Foto: Miroslav Lelas

Plenković: Radnici HEP-a nemaju razloga za štrajk, Barišić ima moje povjerenje

Respektiram gospodina Đikića kao znanstvenika, ali ovo je politički posao; ja sam dobio izbore i postao predsjednik Vlade. Ja donosim svoje političke odluke i političke odabire i iza toga stojim i mislim da je to ključna poruka", dodao je premijer
Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu u Hrvatskom saboru da radnici HEP-a nemaju razloga za štrajk jer se još uvijek razgovara samo o modelima, te da će ga spriječiti jer opskrba električnom i toplinskom energijom mora funkcionirati, a ponovio je da potpredsjednica Vlade Martina Dalić i ministar obrazovanja i znanosti Pavo Barišić imaju njegovo povjerenje.

 "Štrajk ćemo spriječiti. Hrvatska opskrba električnom i toplinskom energijom mora funkcionirati. Takva kompanija nije uopće u takvoj situaciji. Sada razgovaramo o modelima, štrajk u vezi čega? Ajmo malo to dedramatizirati, razgovarati racionalno i gledati što nam je strateški interes", izjavio je Plenković na najavu sindikata zaposlenih u HEP-a o mogućem štrajku.
 Ponovio je da je Vlada otvorena za dijalog i da će se sastati s predstavnicima sindikata, te ponovio da tko god u Hrvatskoj ima neki "alternativni, bolji, učinkovitiji, inteligentniji, mudriji, financijski i pravno održiv plan koji neće generirati javni dug", Vlada je spreman razmotriti.

 "Ja do danas to nisam čuo", naglasio je premijer Plenković.

 Pojasnio je da je HEP dioničko društvu čiji je vlasnik Hrvatska, te da nigdje neće otići ni hidrocentrale, ni druga imovina. "Riječ je o dionicama kompanije koja je profitabilna i ima dobit, i ima ambicije i mogućnosti da se razvija, ne samo u Hrvatskoj već i u susjednim zemljama i po meni zna dobro svoje poslovanje i može biti atraktivna onim institucionalnim investitorima ili fizičkim  osobama koje žele investirati u kompaniju u energetskom sektoru".

 Pleković je naglasio da u korporativnom smislu 75 posto plus jednu dionicu vlasništva omogućuje Hrvatskoj potpunu kontrolu  upravljanja.

 Za model da bi HEP bio institucionalni investitor zajedno s državom i drugim investitorima, kazao je da ne može "iz rukava" odgovoriti na nešto što nije pročitao te da će se o njemu očitovati kada  se o njemu informira.

 Najavljujući sutrašnji put u Davos, premijer Plenković je kazao kako će sudjelovati na panelu koji je bavi pitanjima jugoistoka  Europe. Potvrdio je da će na panelu također biti ukrajinski predsjednika Petro Porošenko, srpski premijer Aleksandar Vučić, austrijski  ministar vanjskih poslova Sebastian Kurtz , kao i povjerenika za proširenje i politiku susjedstva Johanes  Hann.

 Dodao je kako će u Davosu razgovarati s nizom drugih uglednika i poslovnih ljudi, glavnim tajnikom NATO-a, povjerenikom Hannom, glavnim tajnikom UNCD-a,  predsjednicom švicarske vlade, predsjednikom gruzijske vlade i drugima.

Plenković o ministrici Dalić: Ne vidim sukob interesa, potencijalni


 O slučaju potencijalnog sukoba interesa potpredsjednice Martine Dalić i na upit novinara hoće li Vlada surađivati s Povjerenstvom za sukob interesa i dati sve dokumente, premijer Plenković je naglasio kako je Vlada poslala odgovore na sva pitanja koja je dobila od Povjerenstva i da ni u jednom trenutku nije vidio bilo kakav privatni interes  ministrice ili njene obitelji.
 "Mislim da sve radi u najboljem interesu Hrvatske i tako se ponaša. To je iza čega stojim, gdje ima moje puno povjerenje. Povjerenstvo može raditi svoj posao i dalje ukoliko smatra, ja ne vidim sukob interesa, potencijalni", zaključio je.

 Na opasku novinara da će ministrica Dalić pregovarati s poslodavcem svojega supruga, premijer Plenković je kazao da njen suprug u Upravi INA-e radi već nekoliko godina  i to kao predstavnik države, te da će pregovarati  hrvatska Vlada, a ne osoba.
 Premijer je odbacio  tvrdnju da je to moguća politička bomba, a na tvrdnju novinara da je HDZ prije napadao bivšu ministricu  graditeljska Anku Mrak Tritaš zbog njenog supruga koji je bio u Upravi Plinacro-a, te na upit vidi li problem u tome da će Dalić biti u poziciji odlučivati o svom kućnom budžetu, Plenković je kazao da tu ne vidi nikakav problem.

 "Kao pravnik nisam primijetio da je (Dalić) ušla u zonu u kojoj bi bilo što, što je učinila bilo dovedeno u kontekst sukoba interesa", rekao je Plenković.

 Komentirajući inicijativu SDP-a i HNS-a za smjenom ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića, premijer Pelenković je ponovio da ministar ima njegovo povjerenje.

 "Ako je referenca u jednoj fusnoti razlog za takvu veliku pozornost prema ministru Barišiću, onda mislim da je to disproporcionalno. Sve političke stranke mogu ići sa svojom inicijativom, no on moje povjerenje ima",  pojasnio je premijer.
 Na ponovljene upite novinara je li pročitao pismo znanstvenika Ivice Đikića u kojem navodi zašto misli da je Barišićev  rad plagijat, kazao je da ga nije pročitao.

  "Nećemo sada ulaziti u polemiku s bilo kime;  respektiram gospodina Đikića kao znanstvenika, ali ovo je politički posao; ja sam dobio izbore i postao predsjednik Vlade. Ja donosim svoje političke odluke i političke odabire i iza toga stojim i mislim da je to ključna poruka", dodao je.

 "Temu koja nije toliko bitna za Hrvatsku tretirat ću onako kako to ja smatram da trebam", zaključio je premijer Plenković.

Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 18:56:28 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587faa8a1eea8f06088b473c/80
Foto: Zoran Zoki / CROMETEO

Zbog jake bure, otok Brač odsječen od kopna

U prekidu su i sve katamaranske veze iz Splita prema srednjodalmatinskim otocima
Zbog jake bure u srijedu cijeli dan ne plove trajekti i katamarani prema Braču te je taj otok odsječen od kopna pošto je posljedni trajekt iz Splita isplovio prema Supetru u utorak rano navečer, doznaje se od kordinatora Jadrolinije za splitsko plovno područje Ante Mrvice.

 "Jak vjetar na moru između kopna i Brača puše duže od 20 sati, što je neuobičajeno", rekao je za Hinu Mrvica i dodao kako vjetar dugo puše tako velikom snagom te prisiljava da se zaustavi plovidba trajekata i katamarana prema tom otoku.
 Iz splitske gradske luke u utorak u 18,30 sati isplovio je zadnji trajekt prema Supetru, nakon čega je zapuhao jak vjetar te već u 20,30 sati iz Splita prema Supetru nije isplovio trajekt, rekao je Mrvica u srijedu kasno poslijepodne.

 U splitskoj gradskoj luci, osim mnogih putnika, na čekanju je i više kamiona s prehrambenim namirnicama i potrepštinama za Bračane. Mrvica je napomenuo kako niske temperature ne bi trebale loše utjecati na hranu te da bi se zbog dugog čekanja neki dobavljači mogli vratiti i ne dostaviti robu na Brač.

 U srijedu je iz Sumartina na Braču isplovio trajekt prema Makarskoj, ali ga je ispred gradske luke u Makarskoj jaka bura omela u pristajanju te se vratio u Sumartin, rekao je Mrvica.

 Dodao je kako su u prekidu i sve katamaranske veze iz Splita prema srednjodalmatinskim otocima.  a  da prema drugim otocima trajekti plove.


Facebook komentari

hr Wed Jan 18 2017 18:49:46 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .