Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Gura li EU Hrvatsku i Srbiju u novu napetost?

O političkim problemima nakon hrvatske blokade Srbije u pregovorima za ulazak u EU te mogućim posljedicama za gospodarske odnose za DW su govorili politolog Dejan Jović i ekonomski analitičar Luka Brkić.

Je li napetost u odnosima između Hrvatske i Srbije opet dosegla alarmantnu razinu? Jer ne radi se samo o uvredljivim grafitima ili izvikivanju navijača na nogometnim tribinama nego o porukama koje razmjenjuju najviši političari s obje strane. Prvo je bizaran politički potez hrvatske predsjednice koja je zaključila da se mora ispričati cjelokupnoj javnosti jer je u poklon pakete koje je dijelila djeci povodom Svetog Nikole ubačeno nekoliko čokoladica srpskog proizvođača podigao tenzije, ali prava erupcija žestokih političkih poruka iz Beograda uslijedila je nakon što je Hrvatska blokirala Srbiju u pregovorima za ulazak u EU u poglavlju 26 (obrazovanje i kultura).

Andrej Plenković je tek mlako pozvao Srbiju na „dedramatizaciju" i na „smirivanje izjava". U trenucima kad je na unutarnjopolitičkoj sceni na dnevnom redu donošenje proračuna, kada se vode iscrpljujući i neučinkoviti pregovori sa sindikatima javnih službi, a slijedi i uvođenje velike porezne reforme koja ne donosi bolji život većini građana, gotovo da je za hrvatsku vlast poželjno imati ovako zajapurenog vanjskog neprijatelja, piše Deutsche Welle.

No, je li se Plenkovićeva vlada uopće mogla postaviti drugačije u pregovorima Srbije za pristup EU? Ili je ovakvo držanje Hrvatske zapravo očekivano s obzirom na cjelokupnu povijest hrvatsko-srpskih odnosa?

„Očekivano je kao trend, ali je pomalo iznenađujuće kao konkretan politički potez.", odgovara Dejan Jović, poznati politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle. „Iznenađujuće je zato što je Hrvatska već dvaput pokušala blokirati Srbiju, ali je u tome bila neuspješna, prije svega zato što nije uspjela naći nijednog saveznika unutar EU za takvu blokadu. Uspjeh blokade u velikoj mjeri ovisi o tome koliko zemalja ima primjedbu. Hrvatska je najnovija članica, za koju svi znaju da je imala teške i komplicirane odnose sa Srbijom, i stoga je za uspjeh svake njene akcije prema Srbiji i BiH ključno da ima makar još neku drugu zemlju na svojoj strani. Očekivalo bi se da je iz ta dva prethodna neuspješna postupka nešto naučila. Drugo, moglo se očekivati i da će nova vlast - dakle, vlada g. Plenkovića - htjeti poslati pozitivan signal Beogradu: da je vrijeme za diskretnu diplomaciju, a možda i za resetiranje u međusobnim odnosima. Međutim, blokada pokazuje da se radi možda o novom stilu komuniciranja, ali da je politika vrlo slična onoj koju je provodila vlada g. Oreškovića.“

I EU je kriva

Dejan Jović se osobno zalaže za zajednički ulazak svih zemalja tzv. zapadnog Balkana u EU. „To je jedini put da se izbjegne stvaranje novih tenzija, i to u još opasnijim slučajevima, kao što bi bili oni između Srbije i BiH - ako jedna od te dvije zemlje uđe prije druge u EU.“, naglašava Jović.

On podsjeća i na odgovornost EU-a za potpaljivanje niskih strasti između zemalja koje su već ušle u EU i onih koje žele ući: „Ulazak u EU je povećao samopouzdanje Hrvatskoj, a dug proces pridruživanja Europskoj uniji stvorio je mnoge frustracije, pa čak u nekim trenucima i osjećaj poniženja i nepravde. Sjetimo se samo da je i Hrvatska bila izložena blokadama, britanskoj u slučaju (ne)suradnje s Haškim sudom, talijanskoj oko interpretacije prošlosti i ZERP-a, i slovenskoj oko Piranskog zaljeva. Kao da sad pokušava samoj sebi pokazati da je doba u kojoj je bila više objekt nego subjekt u svojim bilateralnim odnosima s drugima prošlo. Nažalost, proces pridruživanja u EU vodio se na principu 'zemlja za zemljom', što je obeshrabrivalo suradnju između zemalja kandidata, a u nekim slučajevima je vodilo i u destruktivnu kompeticiju među njima, kako bi 'moja' zemlja ušla prije 'tvoje'. Europska unija mora prihvatiti da je i ona sama značajno doprinijela stvaranju novih tenzija, jer se svaka zemlja koja je ušla u EU prije svojih susjeda prema tim susjedima - ako su bili kandidati za članstvo - odnosila 's visoka'. Napokon, treba se sjetiti i grčke blokade Makedonije. Sve dok se ona ne ukloni, svima se šalje poruka da ima smisla ući u EU kako bi se dugotrajno, ako ne i beskonačno, blokiralo susjednu zemlju čiji status ovisi o vašoj suglasnosti," kaže Jović.

Nedostatak političke volje u Srbiji

Hrvatsku blokadu pregovora Srbije u poglavlju 26 srpski premijer Aleksandar Vučić nazvao je „poniženjem i gaženjem“, a Hrvatsku je proglasio - europskim falsifikatom. Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić uvrijeđeno je poručio da će Srbija opet zapravo razmisliti želi li u uopće ući u EU, ako o njenom ulasku odlučuje – Hrvatska. „Mislim da te poruke pokazuju da Srbija ne razumije do kraja kako se donose odluke u EU.“, komentira Jović. Ministar Dačić mora prihvatiti da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja-članica doista odlučuje o ulasku Srbije u EU. O ulasku ne odlučuje neki apstraktni 'Brisel‘, niti sama zemlja-kandidat - nego svaka zemlja-članica. Također, mislim da Srbija pogrešno procjenjuje sam karakter donošenja odluka u tom procesu. Primanje nove članice, pa čak i otvaranje i zatvaranje poglavlja u tom procesu, jest politička odluka, a ne neko pravo ili tehnički proces. Treba, stoga, postojati politička volja. Svaka zemlja-kandidat treba povećavati broj prijatelja i smanjivati broj oponenata unutar EU. Mislim da Srbija to ne radi - nego, upravo obrnuto, diže tenzije s Hrvatskom i tamo gdje su one potpuno nepotrebne. Možda je to i zato što je i samoj Srbiji poraslo samopouzdanje, prije svega zbog važnosti koju imaju zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Srbija vjerojatno očekuje i da se EU ponaša benevolentnije, s obzirom na ustupke koje srpska vlada čini u odnosu na Kosovo."

Na pitanje je li moguće poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa, Dejan Jović ogovara: „U srpsko-hrvatskim odnosima vidim već pet godina stagnaciju, koja je započela, ako tako mogu simbolički reći, onog istog dana kad je u Srbiji za predsjednika Republike izabran Tomislav Nikolić, a u Hrvatskoj za predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarko. To se dogodilo istog dana. Time je završeno kratkotrajno razdoblje bliske suradnje koju su započeli predsjednici Josipović i Tadić. Naime, zbog tereta kojeg sa sobom nose iz 1990-ih, ni g. Nikolić ni g. Vučić nisu u prilici ostvariti bliže odnose s hrvatskim političarima, jer bi svakome političaru koji bi s njima bio u takvim odnosima velik dio hrvatske javnosti prigovorio na tome. Kasnije je g. Karamarka zamijenio g. Plenković, koji je svakako umjereniji političar, manje opterećen teretom rata. To je bila prilika za novi početak, koja još možda nije sasvim izgubljena. Pomoglo bi kad bi na predsjedničkim izborima u Srbiji također došao netko sličnog profila, ili - još bolje - netko tko se izravno suprotstavljao Miloševićevoj politici."

Politička drama neće ugroziti ekonomiju

Uzavreli politički odnosi između Hrvatske i Srbije skrenuli su ponovno pozornost i na gospodarske odnose dviju zemalja. Hoće li se ova politička napetost preslikati i na gospodarsku situaciju? Tko će tu biti veći gubitnik a tko dobitnik? Ekonomist Luka Brkić smatra da nema razloga za katastrofične procjene: „Nema takvog čvrstog kauzaliteta između politike i ekonomije. Često se ekonomski odnosi uspostavljaju prije političkih ili se prekidaju kasnije. Ili se uopće ne prekidaju. Dramatična predizborna retorika ima malo veze s ekonomskim odnosima, i to je zapravo vrlo dobro. Ekonomske veze naprosto funkcioniraju na jednoj drugoj razini, nezavisno ili malo zavisno od političkih, često paradnih talasanja.“ Mogući su, kaže, manji poremećaji ili zastoji, ali sigurno ne treba očekivati dramatične prekide svih ekonomskih veza ili blokade poslovanja. Srbija nije Hrvatskoj tako značajan gospodarski partner kao, primjerice, Bosna i Hercegovina, a još je manje značajna u odnosu na zemlje EU. Činjenica jest da Hrvatska ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u 2015., da je više izvezla u Srbiju nego uvezla, ali ne radi se o velikim brojkama i radi se uglavnom o tradicionalnim proizvodima.

Na pitanje kako komentira vijesti da su trgovine u vlasništvu Ivice Todorića u Srbiji „napadnute“ plakatima kojima se kupce poziva na bojkot? „Radi se o ekscesima koji sigurno neće imati ozbiljan učinak.“

Brkić smatra da se u gospodarskim odnosima između Srbije i Hrvatske neće dogoditi ništa zabrinjavajuće unatoč svim izgovorenim „teškim“ riječima. „Činjenica jest da treba čuvati svako tržište i da se ne treba „igrati“ oko toga. No, objema stranama je u interesu da se politika ne prelijeva na ekonomiju i uvjeren sam da će obje strane oko tog pitanja pokazati zrelost'', kazao je za DW.

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 23:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58482e871eea8f172f8b4575/80
Foto: Facebook Milan Kujundžić

Kujundžić: Izjava o svećenicima i liječnicima izvađena iz konteksta

Pojasnio je kako to ponekad može pomoći teškim bolesnicima, koji su hospitalizirani tri i više puta i prošli su kroz ruke 20-ak liječnika, a kojima medicina više ne može pomoći

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u petak kako su njegove riječi da "jedan svećenik vrijedi više od 20 liječnika", izrečene na tribini u dominikanskom samostanu u Zagrebu, izvađene iz konteksta jer one nikako ne znače da bi svećenici mogli zamijeniti liječnike, već da svećenici mogu biti od pomoći u fazi bolesti kada medicina više ne može pomoći.

- To je bila tribina na kojoj je tema bila vjera i politika i naravno da tamo nismo govorili o kemoterapiji i prevenciji, već o vjeri i politici. Među ostalim, tema je bila i ima li svećenicima mjesta u bolnici i u tom sam kontekstu rekao - nekad - kaže Kujundžić.

Pojasnio je kako to ponekad može pomoći teškim bolesnicima, koji su hospitalizirani tri i više puta i prošli su kroz ruke 20-ak liječnika, a kojima medicina više ne može pomoći.

- Niti sam ja svećenik niti psihijatar da mogu govoriti o tome, ali tu je prostor, koji sam vidio kao iskusni kliničar, da riječi utjehe i vjere za one koji vjeruju znače olakšanje u trpljenju bolesti i olakšanje za obitelj. To nikako nije usporedba da svećenici mogu zamijeniti liječnike nego da postoje faze bolesti gdje, na žalost, medicina ne može napraviti ništa, a tople riječi, psihološka potpora i potpora vjere pomažu određenoj skupini bolesnika. - rekao je Kujundžić.

Upitan hoće li mu liječnici zamjeriti na izrečenome na tribini, odgovorio je kako neće oni koji znaju što je time htio reći te da je to izvađeno iz konteksta. "Oni koji se hoće malo baviti politikantstvom i igrati se mogu koju god misao i riječ izokrenuti", poručio je ministar.

Kujundžića je zbog te izjave u petak napala Hrvatska udruga bolničkih liječnika (HUBOL), posprdno komentirajući da je duhovno zdravlje stavio u fokus jer na taj način misli smanjiti troškove u zdravstvenom sustavu, koji iznose oko 8 milijardi kuna.

- Kako do sada Ministarstvo zdravstva nije donijelo niti jednu mjeru koja bi poboljšala status i uvjete rada liječnika, a time i održivog javnog zdravstvenog sustava za građane, pitamo Vas hoćete li angažirati 215 svećenika u zdravstvenom sustavu kako biste nadoknadili nedostatak od 4300 liječnika. -stoji u HUBOL-ovoj reakciji na Kujundžićevu izjavu.

Žalosna je činjenica da je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, povlačeći oštre poteze i uvodeći strože kontrole uvoznog mesa, napravio više za javno zdravstvo Hrvata nego ministar zdravstva, poručuje HUBOL koji pritom ne poziva Kujundžića da se ispriča, nego da počne raditi.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 12:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a457e5b47398144e8b45f5/80
Foto: Dalmacija News

Pauletić: Moja je misija da svaki Splićanin ima osigurano parkirno mjesto

Split ima nešto manje od sto tisuća vozila, a procjenjuje se da nedostaje gotovo 12 tisuća parkirališnih mjest
Jedan od gorućih problema u Splitu zasigurno je nedostatak parkirnih mjesta. Split ima nešto manje od sto tisuća vozila, a procjenjuje se da nedostaje gotovo 12 tisuća parkirališnih mjesta. Ovaj problem najviše muči Sućidar, Mertojak, Visoka, Blatine, Pujanke, Bačvice, Spinut i područje oko bolnice gdje je gotovo nemoguće pronaći parkirno mjesto. 

- To zaista moramo hitno riješiti. Zajedno sa svojim timom suradnika spreman sam se uhvatiti u koštac s ovim gorućim problemom i namjeravam odmah krenuti u izgradnju podzemnih garaža i montažnih parkirališta. Podzemne garaže su bolje, ali i skuplje rješenje. Montažna parkirališta su jeftinija i može ih se brže staviti u funkciju, ali je minus to što "troše" gradski prostor na kojem inače može biti zelena površina ili dječje igralište te što su estetski lošije rješenje. Ipak, prema mojim iskustvima iz inozemstva, montažna parkirališta mogu biti kvalitetno i lijepo implementrirana u prostor, a vidio sam mnoga odlična rješenja s zelenim površinama na krovu, što može itekako uljepšati vizuru Splita.

Ako budem izabran za gradaonačelnika, obećajem kako tijekom cijelog mog mandata neće proći niti jedan dan, a da se u nekom od ugroženih kvartova ne grade garaže i montažna parkirališta! Misija je svakoj Splićanki i svakom Splićaninu osigurati parkirno mjesto! Agonija naših vozačica i vozača mora prestati! - kazao je Robert Pauletić. 

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 12:29:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4ff18b4739847d18b4585/80
Foto: Pixabay

Ako koristite dronove, morati će te tražiti odobrenje od državne agencije

Pravilnikom nije dozvoljeno letenje iznad središta gradova, naselja i mjesta, skupina ljudi ili iznad industrijskog područja gdje bi zbog pada drona moglo doći do zapaljenja ili eksplozije

Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (HACZ) pozvala je u petak sve zainteresirane, a osobito medijske kuće (TV, tiskani mediji, elektronički mediji) da pri korištenju sustava bespilotnih zrakoplova (dronova), obvezno od operatora zrakoplova zatraže odobrenje koje izdaje HACZ.

Također trebaju provjerili pokriva li odobrenje vrstu operacija koje ugovaraju s operatorom i je li operator istaknut na listi ovlaštenih operatora sustava bespilotnih zrakoplova koja se nalazi na internetskim stranicama HACZ-a.

HACZ u priopćenju ističe da je u zadnje vrijeme primjetno nepoštivanje Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova, čime se ugrožava sigurnost ljudi i imovine. Protupravno i nepravilno letenje dronova može dovesti do materijalne štete, ozljeda, pa čak i smrtnih posljedica.

Pravilnikom nije dozvoljeno letenje iznad središta gradova, naselja i mjesta, skupina ljudi (na koncertu, vjenčanju, priredbi, prosvjedu, demonstracijama i sl.) ili iznad industrijskog područja gdje bi zbog pada drona moglo doći do zapaljenja ili eksplozije.

Također je zabranjeno letenje noću i na manjoj udaljenosti od 150 metara od skupine ljudi, na udaljenosti manjoj od 30 metara od ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, cesta, željezničkih pruga, vodenih putova ili dalekovoda, izvan vidnog polja rukovatelja, kao i letenje na udaljenosti većoj od 500 metara od rukovatelja.

HACZ poziva građane da, ako primijete da se u njihovoj blizini odvijaju operacije sustavima bespilotnih zrakoplova koje krše ta pravila, izvijeste HACZ o tome koristeći "Obrazac prijave neovlaštenog izvođenja letačkih operacija sustavima bespilotnih zrakoplova", koji mogu pronaći na internetskim stranicama HACZ-a.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 12:12:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5842b86c1eea8f07158b4576/80
Foto: Screenshot YouTube

"HDZ poput Trumpa – uvode porez koji su prije nazivali brutalnim napadom na Hrvate!"

Odnosom prema građanima, mijenjanjem stavova i ponašanjem sve više podsjećaju na Trumpa - stoji u priopćenju
HNS oglasio se priopćenjem o Vladinoj najavi o uvođenju poreza na nekretnine kojeg vam donosimo u nastavku, u cijelosti i autentično: 

- Iako su, ne tako davno, HDZ-ovci, pa čak i aktualni ministri, porez na nekretnine nazivali „opasnim haračem“ i „brutalnim napadom na Hrvate“, Titanik Vlada Andreja Plenkovića uvodi porez na nekretnine.

Odnosom prema građanima, mijenjanjem stavova i ponašanjem sve više podsjećaju na Trumpa. Ustraju na normalizaciji stvari koje jednostavno nisu normalne - pokušavaju situaciju u kojoj netko javno laže ili iznosi dijametralno suprotan stav pretvoriti u prihvatljivu.

„Još nedavno su sadašnji ministri iz HDZ-a samu ideju uvođenja poreza na nekretnine nazivali „opasnim haračem“ i „brutalnim napadom na Hrvate“. Danas su okrenuli ploču i u maniri najgorih licemjera najavljuju njegovo uvođenje. Mi u HNS-u dosljedno se protivimo uvođenju novih poreza i zalažemo se za smanjenje postojećih“, rekao je saborski zastupnik HNS-a Goran Beus Richembergh komentirajući Vladinu najavu.

Kao dosljedna liberalna stranka, HNS svoj stav o porezu na nekretnine nije mijenjao. Porez na nekretnine je nepravedan, stoga smo, podsjećamo, i kao partner u Vladi uspješno zaustavili uvođenje istog. Kao liberalna stranka HNS se zalaže za što manje poreza i nameta, kako krizom izmučenim građanima, tako i poduzetnicima, kojima je svako olakšanje poslovanja itekako potrebno. - piše u priopćenju.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 12:08:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .