Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Gura li EU Hrvatsku i Srbiju u novu napetost?

O političkim problemima nakon hrvatske blokade Srbije u pregovorima za ulazak u EU te mogućim posljedicama za gospodarske odnose za DW su govorili politolog Dejan Jović i ekonomski analitičar Luka Brkić.

Je li napetost u odnosima između Hrvatske i Srbije opet dosegla alarmantnu razinu? Jer ne radi se samo o uvredljivim grafitima ili izvikivanju navijača na nogometnim tribinama nego o porukama koje razmjenjuju najviši političari s obje strane. Prvo je bizaran politički potez hrvatske predsjednice koja je zaključila da se mora ispričati cjelokupnoj javnosti jer je u poklon pakete koje je dijelila djeci povodom Svetog Nikole ubačeno nekoliko čokoladica srpskog proizvođača podigao tenzije, ali prava erupcija žestokih političkih poruka iz Beograda uslijedila je nakon što je Hrvatska blokirala Srbiju u pregovorima za ulazak u EU u poglavlju 26 (obrazovanje i kultura).

Andrej Plenković je tek mlako pozvao Srbiju na „dedramatizaciju" i na „smirivanje izjava". U trenucima kad je na unutarnjopolitičkoj sceni na dnevnom redu donošenje proračuna, kada se vode iscrpljujući i neučinkoviti pregovori sa sindikatima javnih službi, a slijedi i uvođenje velike porezne reforme koja ne donosi bolji život većini građana, gotovo da je za hrvatsku vlast poželjno imati ovako zajapurenog vanjskog neprijatelja, piše Deutsche Welle.

No, je li se Plenkovićeva vlada uopće mogla postaviti drugačije u pregovorima Srbije za pristup EU? Ili je ovakvo držanje Hrvatske zapravo očekivano s obzirom na cjelokupnu povijest hrvatsko-srpskih odnosa?

„Očekivano je kao trend, ali je pomalo iznenađujuće kao konkretan politički potez.", odgovara Dejan Jović, poznati politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle. „Iznenađujuće je zato što je Hrvatska već dvaput pokušala blokirati Srbiju, ali je u tome bila neuspješna, prije svega zato što nije uspjela naći nijednog saveznika unutar EU za takvu blokadu. Uspjeh blokade u velikoj mjeri ovisi o tome koliko zemalja ima primjedbu. Hrvatska je najnovija članica, za koju svi znaju da je imala teške i komplicirane odnose sa Srbijom, i stoga je za uspjeh svake njene akcije prema Srbiji i BiH ključno da ima makar još neku drugu zemlju na svojoj strani. Očekivalo bi se da je iz ta dva prethodna neuspješna postupka nešto naučila. Drugo, moglo se očekivati i da će nova vlast - dakle, vlada g. Plenkovića - htjeti poslati pozitivan signal Beogradu: da je vrijeme za diskretnu diplomaciju, a možda i za resetiranje u međusobnim odnosima. Međutim, blokada pokazuje da se radi možda o novom stilu komuniciranja, ali da je politika vrlo slična onoj koju je provodila vlada g. Oreškovića.“

I EU je kriva

Dejan Jović se osobno zalaže za zajednički ulazak svih zemalja tzv. zapadnog Balkana u EU. „To je jedini put da se izbjegne stvaranje novih tenzija, i to u još opasnijim slučajevima, kao što bi bili oni između Srbije i BiH - ako jedna od te dvije zemlje uđe prije druge u EU.“, naglašava Jović.

On podsjeća i na odgovornost EU-a za potpaljivanje niskih strasti između zemalja koje su već ušle u EU i onih koje žele ući: „Ulazak u EU je povećao samopouzdanje Hrvatskoj, a dug proces pridruživanja Europskoj uniji stvorio je mnoge frustracije, pa čak u nekim trenucima i osjećaj poniženja i nepravde. Sjetimo se samo da je i Hrvatska bila izložena blokadama, britanskoj u slučaju (ne)suradnje s Haškim sudom, talijanskoj oko interpretacije prošlosti i ZERP-a, i slovenskoj oko Piranskog zaljeva. Kao da sad pokušava samoj sebi pokazati da je doba u kojoj je bila više objekt nego subjekt u svojim bilateralnim odnosima s drugima prošlo. Nažalost, proces pridruživanja u EU vodio se na principu 'zemlja za zemljom', što je obeshrabrivalo suradnju između zemalja kandidata, a u nekim slučajevima je vodilo i u destruktivnu kompeticiju među njima, kako bi 'moja' zemlja ušla prije 'tvoje'. Europska unija mora prihvatiti da je i ona sama značajno doprinijela stvaranju novih tenzija, jer se svaka zemlja koja je ušla u EU prije svojih susjeda prema tim susjedima - ako su bili kandidati za članstvo - odnosila 's visoka'. Napokon, treba se sjetiti i grčke blokade Makedonije. Sve dok se ona ne ukloni, svima se šalje poruka da ima smisla ući u EU kako bi se dugotrajno, ako ne i beskonačno, blokiralo susjednu zemlju čiji status ovisi o vašoj suglasnosti," kaže Jović.

Nedostatak političke volje u Srbiji

Hrvatsku blokadu pregovora Srbije u poglavlju 26 srpski premijer Aleksandar Vučić nazvao je „poniženjem i gaženjem“, a Hrvatsku je proglasio - europskim falsifikatom. Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić uvrijeđeno je poručio da će Srbija opet zapravo razmisliti želi li u uopće ući u EU, ako o njenom ulasku odlučuje – Hrvatska. „Mislim da te poruke pokazuju da Srbija ne razumije do kraja kako se donose odluke u EU.“, komentira Jović. Ministar Dačić mora prihvatiti da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja-članica doista odlučuje o ulasku Srbije u EU. O ulasku ne odlučuje neki apstraktni 'Brisel‘, niti sama zemlja-kandidat - nego svaka zemlja-članica. Također, mislim da Srbija pogrešno procjenjuje sam karakter donošenja odluka u tom procesu. Primanje nove članice, pa čak i otvaranje i zatvaranje poglavlja u tom procesu, jest politička odluka, a ne neko pravo ili tehnički proces. Treba, stoga, postojati politička volja. Svaka zemlja-kandidat treba povećavati broj prijatelja i smanjivati broj oponenata unutar EU. Mislim da Srbija to ne radi - nego, upravo obrnuto, diže tenzije s Hrvatskom i tamo gdje su one potpuno nepotrebne. Možda je to i zato što je i samoj Srbiji poraslo samopouzdanje, prije svega zbog važnosti koju imaju zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Srbija vjerojatno očekuje i da se EU ponaša benevolentnije, s obzirom na ustupke koje srpska vlada čini u odnosu na Kosovo."

Na pitanje je li moguće poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa, Dejan Jović ogovara: „U srpsko-hrvatskim odnosima vidim već pet godina stagnaciju, koja je započela, ako tako mogu simbolički reći, onog istog dana kad je u Srbiji za predsjednika Republike izabran Tomislav Nikolić, a u Hrvatskoj za predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarko. To se dogodilo istog dana. Time je završeno kratkotrajno razdoblje bliske suradnje koju su započeli predsjednici Josipović i Tadić. Naime, zbog tereta kojeg sa sobom nose iz 1990-ih, ni g. Nikolić ni g. Vučić nisu u prilici ostvariti bliže odnose s hrvatskim političarima, jer bi svakome političaru koji bi s njima bio u takvim odnosima velik dio hrvatske javnosti prigovorio na tome. Kasnije je g. Karamarka zamijenio g. Plenković, koji je svakako umjereniji političar, manje opterećen teretom rata. To je bila prilika za novi početak, koja još možda nije sasvim izgubljena. Pomoglo bi kad bi na predsjedničkim izborima u Srbiji također došao netko sličnog profila, ili - još bolje - netko tko se izravno suprotstavljao Miloševićevoj politici."

Politička drama neće ugroziti ekonomiju

Uzavreli politički odnosi između Hrvatske i Srbije skrenuli su ponovno pozornost i na gospodarske odnose dviju zemalja. Hoće li se ova politička napetost preslikati i na gospodarsku situaciju? Tko će tu biti veći gubitnik a tko dobitnik? Ekonomist Luka Brkić smatra da nema razloga za katastrofične procjene: „Nema takvog čvrstog kauzaliteta između politike i ekonomije. Često se ekonomski odnosi uspostavljaju prije političkih ili se prekidaju kasnije. Ili se uopće ne prekidaju. Dramatična predizborna retorika ima malo veze s ekonomskim odnosima, i to je zapravo vrlo dobro. Ekonomske veze naprosto funkcioniraju na jednoj drugoj razini, nezavisno ili malo zavisno od političkih, često paradnih talasanja.“ Mogući su, kaže, manji poremećaji ili zastoji, ali sigurno ne treba očekivati dramatične prekide svih ekonomskih veza ili blokade poslovanja. Srbija nije Hrvatskoj tako značajan gospodarski partner kao, primjerice, Bosna i Hercegovina, a još je manje značajna u odnosu na zemlje EU. Činjenica jest da Hrvatska ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u 2015., da je više izvezla u Srbiju nego uvezla, ali ne radi se o velikim brojkama i radi se uglavnom o tradicionalnim proizvodima.

Na pitanje kako komentira vijesti da su trgovine u vlasništvu Ivice Todorića u Srbiji „napadnute“ plakatima kojima se kupce poziva na bojkot? „Radi se o ekscesima koji sigurno neće imati ozbiljan učinak.“

Brkić smatra da se u gospodarskim odnosima između Srbije i Hrvatske neće dogoditi ništa zabrinjavajuće unatoč svim izgovorenim „teškim“ riječima. „Činjenica jest da treba čuvati svako tržište i da se ne treba „igrati“ oko toga. No, objema stranama je u interesu da se politika ne prelijeva na ekonomiju i uvjeren sam da će obje strane oko tog pitanja pokazati zrelost'', kazao je za DW.

Facebook komentari

hr Tue Dec 20 2016 23:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/564b1fb0b118e1011e8b4a48/80

U Vukovaru počeo 10. Susret hrvatske katoličke mladeži

Molitvom kod spomen-obilježja na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, koju je predvodio predsjednik Odbora HKB-a za mlade, pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski, u Vukovaru je u nedjelju započeo 10. Susret hrvatske katoličke mladeži na kojem sudjeluje oko 23 tisuće mladih katolika iz Hrvatske i inozemstva.

Susret se održava pod geslom "Krist, naša nada".

Nakon molitve na groblju, mladi su se u hodnji i molitvi uputili do Dvorca Eltz u čijem perivoju će u 11,30 sati biti služena sveta misa koju će, u zajedništvu sa 30-tak hrvatskih biskupa, predvoditi nadbiskup đakovački i osječki i metropolit Đuro Hranić.

Nakon svete mise mladi će tijekom popodneva imati priliku sudjelovati u programima po gradu Vukovaru koji uključuju radionice, molitve, koncerte i predstave. Program završava velikim koncertom u 18 sati na kojem nastupaju Opća opasnost, Alan Hržica, sestre Husar i bend Božja pobjeda.

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 10:56:39 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56ce2af70890d20a008b46d3/80
Foto: Ilustracija

Zbog salmonele se s tržišta povlači Pileći file smrznuti – Super Frango

S tržišta se povlači i opoziva brazilski "Pileći file smrznuti – Super Frango" u kojem je utvrđena bakterija salmonela, izvijestilo je u nedjelju Ministarstvo poljoprivrede.

Riječ je o proizvodu Pileći file smrznuti – Super Frango, soljeno min 1,2%,“,težine 2 kg, LOT 0001, datuma proizvodnje 20. veljače 2017., najbolje upotrijebiti do 19. veljače 2019., proizvođača Sao Salvador Alimentos, Brazil, odobrenog broja 3404, zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella spp., navodi se u priopćenju.

Uzorkovanje spomenutog proizvoda provedeno je u sklopu Plana monitoringa hrane životinjskog podrijetla kod subjekta EURO ALFA d.o.o., Radnička 202, Zagreb. Proizvod nije u skladu s Uredbom 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu.
 

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 09:56:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e735f0b47398d6068b4578/80
Foto: Pixabay

HAK: Vjetar otežava promet

Jak vjetar otežava promet na dionicama A1 i DC8, a na graničnim prijelazima za sada nema dužih čekanja u prometu osobnih vozila.

Zbog prometne nesreće na autocesti A1 na 71. km, između odmorišta Dobra i čvora Bosiljevo 2 u smjeru Zagreba vozi se jednim trakom uz ograničenje brzine, javio je Hrvatski autoklub u 9 sati.

Zbog jakog vjetra na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupinu vozila).

Jak vjetar usporava promet na autocestama: A1 u zoni vijadukta Božići te A6 Rijeka-Zagreb između Kikovice i tunela Tuhobić. Vozi se uz ograničenja brzine no autoceste su otvorene za sve skupine vozila.

Magla smanjuje vidljivost i usporava vožnju mjestimice u Lici, Slavoniji i središnjoj Hrvatskoj, te na autocestama: A1 između Zagreba i Karlovca, A3 Bregana-Lipovaca između čvorova Ivanja Reka i Slavonski Brod, A11 Zagreb-Velika Gorica-Lekenik. 
S obzirom na povremene, sustavne granične kontrole i pojačan promet moguća su čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom. Korisnike molimo za strpljenje i razumijevanje.

Prema dojavi MUP-a stanje na graničnim prijelazima u 8 sati je sljedeće: GP Tovarnik- izlaz - promet teretnih vozila pojačanog intenziteta - čekanje oko 40 minuta; GP Bajakovo - izlaz - promet teretnih vozila pojačanog intenziteta - čekanje oko 2 sata; GP Bregana - izlaz - promet autobusa pojačanog intenziteta – čekanje oko 45 minuta, 

Na ostalim graničnim prijelazima promet se odvija bez dužih čekanja. Zbog radova na GP Županja u oba se smjera povremeno vozi usporeno, a teretna vozila dodatno otežavaju protočnost putničkog prometa; na GP Slavonski Brod smanjen je broj ulaza i izlaza.

Granični prijelaz Harmica (SLO) zatvoren je za teretna vozila teža od 7,5 t.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Trajekt na liniji Vis - Split danas će isploviti iz luke Vis u 16,30 sati umjesto u 15,30 sati, a povratak iz Splita je u 19 sati.

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 09:37:43 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58fd94ecb473980e4c8b45a5/80

Vrijeme danas: Uglavnom sunčano i suho

Najviša dnevna temperatura do 21 stupnja

U unutrašnjosti pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu naoblaku. Tek ponegdje prolazno može biti oblačnije no zadržat će se uglavnom suho, prognozira za nedjelju Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ). 

Ujutro mjestimice moguća magla, a ponegdje i slab mraz. Na Jadranu sunčano i uglavnom vedro. Vjetar slab do umjeren sjeveroistočni, a na Jadranu umjerena do jaka bura, na otvorenom moru sjeverozapadnjak i zapadnjak. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 13 i 18 na kopnu te od 17 do 21 Celzijevih stupnjeva na Jadranu. 

Facebook komentari

hr Sun Apr 30 2017 09:37:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .