Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/533ead76179942cd5b7304e4/80
Foto: CROPIX

Gura li EU Hrvatsku i Srbiju u novu napetost?

O političkim problemima nakon hrvatske blokade Srbije u pregovorima za ulazak u EU te mogućim posljedicama za gospodarske odnose za DW su govorili politolog Dejan Jović i ekonomski analitičar Luka Brkić.

Je li napetost u odnosima između Hrvatske i Srbije opet dosegla alarmantnu razinu? Jer ne radi se samo o uvredljivim grafitima ili izvikivanju navijača na nogometnim tribinama nego o porukama koje razmjenjuju najviši političari s obje strane. Prvo je bizaran politički potez hrvatske predsjednice koja je zaključila da se mora ispričati cjelokupnoj javnosti jer je u poklon pakete koje je dijelila djeci povodom Svetog Nikole ubačeno nekoliko čokoladica srpskog proizvođača podigao tenzije, ali prava erupcija žestokih političkih poruka iz Beograda uslijedila je nakon što je Hrvatska blokirala Srbiju u pregovorima za ulazak u EU u poglavlju 26 (obrazovanje i kultura).

Andrej Plenković je tek mlako pozvao Srbiju na „dedramatizaciju" i na „smirivanje izjava". U trenucima kad je na unutarnjopolitičkoj sceni na dnevnom redu donošenje proračuna, kada se vode iscrpljujući i neučinkoviti pregovori sa sindikatima javnih službi, a slijedi i uvođenje velike porezne reforme koja ne donosi bolji život većini građana, gotovo da je za hrvatsku vlast poželjno imati ovako zajapurenog vanjskog neprijatelja, piše Deutsche Welle.

No, je li se Plenkovićeva vlada uopće mogla postaviti drugačije u pregovorima Srbije za pristup EU? Ili je ovakvo držanje Hrvatske zapravo očekivano s obzirom na cjelokupnu povijest hrvatsko-srpskih odnosa?

„Očekivano je kao trend, ali je pomalo iznenađujuće kao konkretan politički potez.", odgovara Dejan Jović, poznati politolog s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu u razgovoru za Deutsche Welle. „Iznenađujuće je zato što je Hrvatska već dvaput pokušala blokirati Srbiju, ali je u tome bila neuspješna, prije svega zato što nije uspjela naći nijednog saveznika unutar EU za takvu blokadu. Uspjeh blokade u velikoj mjeri ovisi o tome koliko zemalja ima primjedbu. Hrvatska je najnovija članica, za koju svi znaju da je imala teške i komplicirane odnose sa Srbijom, i stoga je za uspjeh svake njene akcije prema Srbiji i BiH ključno da ima makar još neku drugu zemlju na svojoj strani. Očekivalo bi se da je iz ta dva prethodna neuspješna postupka nešto naučila. Drugo, moglo se očekivati i da će nova vlast - dakle, vlada g. Plenkovića - htjeti poslati pozitivan signal Beogradu: da je vrijeme za diskretnu diplomaciju, a možda i za resetiranje u međusobnim odnosima. Međutim, blokada pokazuje da se radi možda o novom stilu komuniciranja, ali da je politika vrlo slična onoj koju je provodila vlada g. Oreškovića.“

I EU je kriva

Dejan Jović se osobno zalaže za zajednički ulazak svih zemalja tzv. zapadnog Balkana u EU. „To je jedini put da se izbjegne stvaranje novih tenzija, i to u još opasnijim slučajevima, kao što bi bili oni između Srbije i BiH - ako jedna od te dvije zemlje uđe prije druge u EU.“, naglašava Jović.

On podsjeća i na odgovornost EU-a za potpaljivanje niskih strasti između zemalja koje su već ušle u EU i onih koje žele ući: „Ulazak u EU je povećao samopouzdanje Hrvatskoj, a dug proces pridruživanja Europskoj uniji stvorio je mnoge frustracije, pa čak u nekim trenucima i osjećaj poniženja i nepravde. Sjetimo se samo da je i Hrvatska bila izložena blokadama, britanskoj u slučaju (ne)suradnje s Haškim sudom, talijanskoj oko interpretacije prošlosti i ZERP-a, i slovenskoj oko Piranskog zaljeva. Kao da sad pokušava samoj sebi pokazati da je doba u kojoj je bila više objekt nego subjekt u svojim bilateralnim odnosima s drugima prošlo. Nažalost, proces pridruživanja u EU vodio se na principu 'zemlja za zemljom', što je obeshrabrivalo suradnju između zemalja kandidata, a u nekim slučajevima je vodilo i u destruktivnu kompeticiju među njima, kako bi 'moja' zemlja ušla prije 'tvoje'. Europska unija mora prihvatiti da je i ona sama značajno doprinijela stvaranju novih tenzija, jer se svaka zemlja koja je ušla u EU prije svojih susjeda prema tim susjedima - ako su bili kandidati za članstvo - odnosila 's visoka'. Napokon, treba se sjetiti i grčke blokade Makedonije. Sve dok se ona ne ukloni, svima se šalje poruka da ima smisla ući u EU kako bi se dugotrajno, ako ne i beskonačno, blokiralo susjednu zemlju čiji status ovisi o vašoj suglasnosti," kaže Jović.

Nedostatak političke volje u Srbiji

Hrvatsku blokadu pregovora Srbije u poglavlju 26 srpski premijer Aleksandar Vučić nazvao je „poniženjem i gaženjem“, a Hrvatsku je proglasio - europskim falsifikatom. Srpski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić uvrijeđeno je poručio da će Srbija opet zapravo razmisliti želi li u uopće ući u EU, ako o njenom ulasku odlučuje – Hrvatska. „Mislim da te poruke pokazuju da Srbija ne razumije do kraja kako se donose odluke u EU.“, komentira Jović. Ministar Dačić mora prihvatiti da Hrvatska, kao i svaka druga zemlja-članica doista odlučuje o ulasku Srbije u EU. O ulasku ne odlučuje neki apstraktni 'Brisel‘, niti sama zemlja-kandidat - nego svaka zemlja-članica. Također, mislim da Srbija pogrešno procjenjuje sam karakter donošenja odluka u tom procesu. Primanje nove članice, pa čak i otvaranje i zatvaranje poglavlja u tom procesu, jest politička odluka, a ne neko pravo ili tehnički proces. Treba, stoga, postojati politička volja. Svaka zemlja-kandidat treba povećavati broj prijatelja i smanjivati broj oponenata unutar EU. Mislim da Srbija to ne radi - nego, upravo obrnuto, diže tenzije s Hrvatskom i tamo gdje su one potpuno nepotrebne. Možda je to i zato što je i samoj Srbiji poraslo samopouzdanje, prije svega zbog važnosti koju imaju zemlje na tzv. balkanskoj migrantskoj ruti. Srbija vjerojatno očekuje i da se EU ponaša benevolentnije, s obzirom na ustupke koje srpska vlada čini u odnosu na Kosovo."

Na pitanje je li moguće poboljšanje hrvatsko-srpskih odnosa, Dejan Jović ogovara: „U srpsko-hrvatskim odnosima vidim već pet godina stagnaciju, koja je započela, ako tako mogu simbolički reći, onog istog dana kad je u Srbiji za predsjednika Republike izabran Tomislav Nikolić, a u Hrvatskoj za predsjednika HDZ-a Tomislav Karamarko. To se dogodilo istog dana. Time je završeno kratkotrajno razdoblje bliske suradnje koju su započeli predsjednici Josipović i Tadić. Naime, zbog tereta kojeg sa sobom nose iz 1990-ih, ni g. Nikolić ni g. Vučić nisu u prilici ostvariti bliže odnose s hrvatskim političarima, jer bi svakome političaru koji bi s njima bio u takvim odnosima velik dio hrvatske javnosti prigovorio na tome. Kasnije je g. Karamarka zamijenio g. Plenković, koji je svakako umjereniji političar, manje opterećen teretom rata. To je bila prilika za novi početak, koja još možda nije sasvim izgubljena. Pomoglo bi kad bi na predsjedničkim izborima u Srbiji također došao netko sličnog profila, ili - još bolje - netko tko se izravno suprotstavljao Miloševićevoj politici."

Politička drama neće ugroziti ekonomiju

Uzavreli politički odnosi između Hrvatske i Srbije skrenuli su ponovno pozornost i na gospodarske odnose dviju zemalja. Hoće li se ova politička napetost preslikati i na gospodarsku situaciju? Tko će tu biti veći gubitnik a tko dobitnik? Ekonomist Luka Brkić smatra da nema razloga za katastrofične procjene: „Nema takvog čvrstog kauzaliteta između politike i ekonomije. Često se ekonomski odnosi uspostavljaju prije političkih ili se prekidaju kasnije. Ili se uopće ne prekidaju. Dramatična predizborna retorika ima malo veze s ekonomskim odnosima, i to je zapravo vrlo dobro. Ekonomske veze naprosto funkcioniraju na jednoj drugoj razini, nezavisno ili malo zavisno od političkih, često paradnih talasanja.“ Mogući su, kaže, manji poremećaji ili zastoji, ali sigurno ne treba očekivati dramatične prekide svih ekonomskih veza ili blokade poslovanja. Srbija nije Hrvatskoj tako značajan gospodarski partner kao, primjerice, Bosna i Hercegovina, a još je manje značajna u odnosu na zemlje EU. Činjenica jest da Hrvatska ima pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu u 2015., da je više izvezla u Srbiju nego uvezla, ali ne radi se o velikim brojkama i radi se uglavnom o tradicionalnim proizvodima.

Na pitanje kako komentira vijesti da su trgovine u vlasništvu Ivice Todorića u Srbiji „napadnute“ plakatima kojima se kupce poziva na bojkot? „Radi se o ekscesima koji sigurno neće imati ozbiljan učinak.“

Brkić smatra da se u gospodarskim odnosima između Srbije i Hrvatske neće dogoditi ništa zabrinjavajuće unatoč svim izgovorenim „teškim“ riječima. „Činjenica jest da treba čuvati svako tržište i da se ne treba „igrati“ oko toga. No, objema stranama je u interesu da se politika ne prelijeva na ekonomiju i uvjeren sam da će obje strane oko tog pitanja pokazati zrelost'', kazao je za DW.

hr Tue Dec 20 2016 23:25:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/593e6175b9e03ef4298b45f0/80

Biranje novog državnog odvjetnika: oporba najavila da će prilikom glasovanja biti suzdržana

Saborski Odbor za pravosuđe jednoglasno je u četvrtak podržao da se Jelenić imenuje za novog glavnog državnog odvjetnika

Hrvatski sabor danas će raspravljati o prijedlogu Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (HPK) kojim se uvodi obvezno članstvo za poljoprivrednike koji dobivaju potpore, nakon čega slijedi glasovanje o dosad raspravljenim točkama, među kojima i o novom glavnom državnom odvjetniku Draženu Jeleniću.

Vlada je predložila Saboru da se za glavnog državnog odvjetnika imenuje Dražen Jelenić, zamjenik dosadašnjeg državnog odvjetnika Dinka Cvitana kojem mandata istječe 24. travnja.

Saborski Odbor za pravosuđe jednoglasno je u četvrtak podržao da se Jelenić imenuje za novog glavnog državnog odvjetnika. Većina oporbenih zastupnika najavila je da će prilikom glasovanja biti suzdržana., pišu vijesti.hr

hr Fri Apr 20 2018 09:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ad996ad2af47f25808b4804/80

Dan ruža i knjiga: "Sveti Jure štiti našu Ligu, u mirisu ruža i uz dobru knjigu“

Svake godine 23.travnja obilježava se dan Sv.Jure koji je zaštitnik onkologije. Akcija koja se zove „DAN RUŽA I KNJIGA“ održat će se na Rivi, u subotu 21.04.2018. od 10 do 14 sati

Zašto sv.Jure? 

Sv. Jure je utjelovljenje mučenika i viteza spasitelja, prikazan je kako zadaje smrtonosan udarac zmaju. Taj trenutak vrhunca borbe ostaje „zamrznut“ kao znak ustrajnosti i nepokolebljivosti. Zmaj simbolizira bolest sadašnjice – rak kojega mačem, držeći ga svi zajedno, možemo ubiti.

Na dan Sv. Jure, po starom običaju žene muškarcima poklanjaju knjige, a muškarci ženama ružu, stoga smo i mi našim sugrađanima pripremili knjige i ruže, uz edukativne materijale.

Tradicija davanja ruža potječe još iz Srednjeg vijeka kao Festival Ruža, koji se 1923. g. stapa s 'El dia del Libre' – Dan knjige kojim se obilježava smrt Miguela de Cervantesa i Williama Shakespearea – na dan 23. travnja 1616. godine. Na UNESCO-vu inicijativu španjolske vlade dan 23. travnja proglašen je Svjetskim danom knjige i autorskih prava. Knjige i ruže se razmjenjuju danas u 28 zemalja svijeta (od Andore do Japana) – već 15 godina u Hrvatskoj.

Brojni nakladnici i cvijećari donirali su knjige i ruže za ovu našu akciju, a naglasak je na zdravom načinu života i preventivnim pregledima. Iskreno se nadamo da ćete se pridružiti našoj akciji.

Rak je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Svake godine, kod više od 12 milijuna ljudi dijagnosticira se rak, a 7,6 milijuna umire od ove bolesti.

U Hrvatskoj godišnje oboli oko 21.000 osoba, a umre oko 13.000 osoba. 

Svi mi mislimo: "Neće mene, to se događa nekom drugom"...ali sve do jednog dana. Zato pazite na prevenciju!

Primarna prevencija usmjerena je na zdrave osobe, podrazumijeva uklanjanje rizika/uzroka bolesti i unapređenje općeg zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti.
Odaberite zdrave životne navike:
- održavati tjelesnu težinu
- umjerena tjelesna aktivnost svaki dan najmanje 30 minuta
- jesti raznoliko povrće i voće, cjelovite žitarice i mahunarke
- ograničiti konzumiranje crvenog mesa i izbjegavati mesne prerađevine
- ograničiti uzimanje soli
- ograničiti konzumiranje alkoholnih pića
- izbjegavanje izlaganja jakom suncu, izbjegavanje solarija
- prestati pušiti!! Izbjegavati zadimljene prostore
Dakle, izbacit sve poroke... 

Sekundarna prevencija odnosi se na prepoznavanje «potencijalnih» bolesnika, odnosno oboljelih u ranom stadiju bolesti, kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifestne bolesti te tako zaustavilo njeno napredovanje i sačuvao životni vijek, kao i kvaliteta života. Ranim otkrivanjem bolesti stupanj preživljavanja raste do potpune izlječivosti odnosno sprečavanja smrtnog ishoda

U Hrvatskoj je u tijeku provedba 3 nacionalna programa ranog otkrivanja raka:
- Rano otkrivanje raka dojke (žene 50.-69.godine)
- Rano otkrivanje raka debelog crijeva (svi 50.-74.godine)
- Rano otkrivanje raka vrata maternice (žene 25.-64.godine)

Zapamtite da se 1/3 zloćudnih tumora može spriječiti odabirom zdravog življenja, a 1/3 se može izliječiti ranim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem.

Pazite na sebe, i čuvajte svoje tijelo, jer to je jedino mjesto gdje možete živjeti! 

 

hr Fri Apr 20 2018 09:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a6dce46b9e03e74028b4650/80

Vrijeme danas: sunčano uz malo naoblaku

Temperature ugodne
Sunčano, mjestimice uz malu naoblaku. Na kopnu vjetar slab do umjeren sjeveroistočni. Na Jadranu će puhati mjestimice umjerena bura, povremeno s jakim udarima, a na otvorenom moru poslijepodne i sjeverozapadnjak. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 21 i 26 °C, uz obalu ponegdje i viša.
hr Fri Apr 20 2018 07:49:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58f0bf7cb473983b228b4661/80

Besplatni pregled autosjedalica u Zadru

U subotu 21. travnja 2018. od 10 do 12 sati na parkiralištu Gradske knjižnice Zadar, Stjepana Radića 11b, udruga Roda organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica.

Pregled prvenstveno služi da bi roditelji mogli provjeriti jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70 posto, a rizik ozbiljne ozljede za više od 90 posto no samo ako se pravilno koriste. 

Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće od 10 posto do 20 posto, a to su brojke koju volonterke i volonteri udruge Roda ovakvim pregledima nastoje povećati.

Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi autosjedalica bili što učinkovitiji, Roda moli vozače koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice te da svakako dovedu i svoje dijete.

Osim samog pregleda, Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima/icama dijelit će savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica, te odgovarati na sva pitanja. Pozvane su i sve trudnice sa svojim partnerima, ako im treba savjet u odabiru prve autosjedalice.

hr Fri Apr 20 2018 07:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .