Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586dec371eea8fadc18b4596/80
Foto: DalmacijaNews

Stanje u zatvorima 'stabilnije nego ikad'

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Situacija u zatvorskom sustavu u 2015. ocijenjena je "stabilnijom nego ikad" te uređenijom u smislu poštivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, a sustav bilježi stalni pad broja zatvorenika, stoji u izvješću o Stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda koje je upućeno u saborsku proceduru.

Tako je prije pet godina u zatvorima koji su imali 3351 mjesto bilo smješteno čak 5165 zatvorenika, dok je 2015. bilo 1859 zatvorenika manje u zatvorima koji su raspolagali s 549 mjesta više.

Na taj stalan pad broja zatvorenika, prije svega su utjecale promjene u Zakonu o kaznenom postupku koji ograničio trajanje istražnog zatvora, mogućnost izricanja alternativnih kazni, jačanje probacijske službe, kao i blago povećanje ranijeg otpuštanja zatvorenika.

Glavninu zatvorenika čine muškarci pa je tako od 20 zatvorenika tek jedna žena. Samo 12 zatvorenika ili njih 0,47 posto je nepismeno, a među njima nema niti jedna žene. Višu ili visoku školu je završilo 3,94 posto zatvorenika, a bez školske naobrazbe ih je 1,62 posto.

Od 3306 zatvorenika nešto više njih od 40 posto iza rešetaska je završilo zbog nedjela protiv imovine, a oko četvrtine zbog nedjela protiv života i tijela, poput ubojstva, smrti iz nehaja ili tjelesne ozljede. Najviše zatvorenika izdržavalo je kazne duljine od jedne do tri godine.

Manje zatvorenika ovisnika

U 2015. u zatvorskom sustavu bilo je 1618 zatvorenika ovisnika o drogama, što je, pokazuje izvješće, značajan pad u odnosu na prošle dvije, a taj se trend povezuje sa manjim brojem zatvorenika, te stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona po  kojem je posjedovanje droga za vlastite potrebe prešlo iz kaznene u prekršajnu zonu.

Od ukupnog broja zatvorenika ovisnika gotovo 60 posto činili su odrasli zatvorenici, dok su maloljetnici s problemom droge u ukupnoj ovisničkoj populaciji činili 3,15 posto. Najzastupljenija je bilo ovisnost o opijatima, a slijede kanabinoidi, sedativi i hipnotici.

Zatvorenici ovisnici u odnosu na ostale češće čine imovinska kaznena djela, a znatno su manje zastupljeni među kaznenim djelima protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, dok zatvorenici ovisni o alkoholu najčešće čine nasilna i imovinska nedjela

Manje napada na službenike, pokušaja bjegova i samoubojstava

Smanjen je broj napada zatvorenika na zaposlenike pa je tako primjerice 2012. zabilježeno ukupno 17 napada, a 2015. tek njih pet.

Kada je riječ o samoubojstvima u promatranom razdoblju zabilježeno je devet pokušaja, a to je za pet manje nego godinu ranije, a čak za devet manje nego 2011.

Da su zatvorenici bili discipliniraniji govori i podatak po kojem je značajno smanjen i broj pokušaja bijegova pa su tako lani zabilježena tri pokušaja u odnosu na 20 pokušaja tri godine ranije. U 2015. pokušao je pobjeći po jedan maloljetnik iz zatvorske bolnice u Zagrebu, zatvora u Puli i odgojnog zavoda u Turopolju.

Zatvorenici su u tom razdoblju podnijeli 216 pritužbi pri čemu su se najviše žalili na uvjete smještaja, zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika, kršenje ljudskih prava,  odluke sudova i DORH-a, no prihvaćene su tek pritužbe koje su se odnosile na uvjete smještaja.

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Ljudi u zatvorima najčešće su se osposobljavali za poslove pečenjara, priprematelja jednostavnih jela, bureka i pizza, parketara, stolara, uzgojitelja svinja i goveda, ali i montera metalnih konstrukcija, operatera na računalu i rukovatelja viličarom. U odnosu na godinu prije, broj uključenih u obrazovanje manji je za 1,5 posto, što je povezano s manjim brojem zatvorenika.

U zatvorima je radno angažirano oko 12 posto zatvorenika manje u odnosu na prethodnu godinu, dok ukupna zaposlenost zatvorenika u odnosu na ukupan broj zatvorenika iznosi oko 39 posto.       

Proizvodi nastali radom zatvorenika namijenjeni su, prije svega, potrebama kaznenih tijela. Tako je u poljoprivrednim radionicama u 2015. godini, radom zatvorenika, proizvedeno i isporučeno za potrebe prehrane zatvorenika više od 300 tisuća kilograma povrća vrijednog više od milijun kuna, ali i ostalih proizvoda poput voća, svježeg mesa, jaja i mlijeka.

Kad je riječ o primijeni takozvanih sredstava prisile uočljivo je već istaknuto smanjenje broja primjene palice, uz istodobno povećanje broja primjene raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima kojeg se, uz zahvate za privođenje, smatra najblažim sredstvom prisile.

U pretraga prostorija i zatvorenika evidentirano je povećanje pronalazaka mobilnih telefonskih uređaja kod zatvorenika.



hr Thu Jan 05 2017 08:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bc0bc2af47fdb428b45e2/80
Foto: PIXABAY

Iritantne krvopije izluđuju Šibenčane: 'Nikad ih nije bilo ovoliko, otjerat će mi turiste'

Iritantne krvopije ovih dana izluđuju Šibenčane i njihove goste jer zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta iz tvrtke AS Eko nisu mogli zaprašiti grad pa su se komarci masovno nakotili. No, kako doznajemo od direktora te tvrtke Damira Vrvila, grad će napokon zaprašiti večeras.

- Komarce u zadnje vrijeme nismo mogli uništavati zbog jakog vjetra i kiše koja je padala, ali večeras ćemo zaprašiti cijelo područje grada – kazao nam je Vrvilo.

Komarci su se masovno nakotili jer je tijekom ove godine palo dosta kiše, a Vrvilo napominje da su najezdi doprinijeli i sami građani.

- Građani sami produciraju komarce, a poslije se bune da ih ima previše. Na primjer, hermetički otvorene septičke jame su pravo leglo za komarce, kao i odbačene posude, bačve, gume ili začepljeni oluci na krovovima gdje se skuplja voda. Također, veliki problem je i zapuštena vegetacija. Komarac je sićušno biće iznimno osjetljivo na suhoću zraka, a vegetacija im služi kao sklonište iz sunca – napominje Vrvilo.

Svim građanima zato savjetuje da očiste vegetaciju oko svojih domova, uklone odbačene posude i gume te hermetički zatvore septičke jame jer, ako se drže tih osnovnih pravila, komaraca će biti osjetno manje, piše Šibenik.in

- Mi zaprašujemo grad čim nam to vrijeme dopusti. Sredstvima koja su ekološki prihvatljiva uništavamo leteće komarce, a imamo i larvacidnu metodu kojom uništavamo i ličinke. No, komaraca uvijek ima. Ženka koja se nahranila krvlju nakon toga polaže jaja i za 10 do 15 dana izležu se novi – pojašnjava Vrvilo.

Komaraca najviše ima na području Šubićevca, što je logično s obzirom na bujnu vegetaciju u zapuštenoj park-šumi, a iritantne krvopije sinoć su dosađivali i posjetiteljima koji su došli pogledati film na tvrđavu Barone.

 Na komarce su nam se  požalili i stanovnici u samom centru grada. 

- Izluđuju me danima. Te male leteće krvopije ponašaju se poput pravih drakula, sišu te koliko god mogu. Potrošio sam tri bočice Autana, ali ništa nije pomoglo! Ne mogu spavati, ni živjeti od prokletih krvopija. Što je najgore od svega, otjerat će mi turiste koji mi dolaze godinama. Nikad tih komaraca nije bilo ovoliko  – požalio nam se jedan Šibenčanin koji živi na Gorici. 

Bilo kako bilo, nakon večerašnjeg zaprašivanja, trebalo bi ih biti znatno manje. 

hr Thu Jun 21 2018 17:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2bbde02af47f153d8b47a6/80
Foto: Grad Split

Zamjenik gradonačelnika pozdravio kadete japanske Obalne straže na putu oko svijeta

Zamjenik gradonačelnika Nino Vela primio je danas veleposlanika Japana u Hrvatskoj, Keijia Takiguchija i kapetana Hironobua Tonozakija, zapovjednika broda Japanske obalne straže „Kojima“ koji se nalazi u višednevnoj posjeti gradu Split i Hrvatskoj ratnoj mornarici.
Zamjenik Vela izrazio je dobrodošlicu gostima kazavši da je Hrvatska, premda teritorijalno mala, zemlja velike pomorske povijesti i tradicije. 

„Stoljećima hrvatski pomorci povezuju svoju domovinu sa svijetom. Naši pomorci i danas plove dalekim morima svijeta, a mnogi od njih rade i na japanskim brodovima. Pratim vašu reprezentaciju na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Želja mi je da se hrvatska i japanska reprezentacija susretnu u polufinalu. Na nogometnom prvenstvu u Francuskoj, 1998. godine, Hrvatska je pobijedila Japan s rezultatom 1:0“, kazao je, među ostalim, Vela najavivši skoru uspostavu prijateljstva Splita i jednog od japanskih gradova. 

Kapetan Tonozaki izvijestio je zamjenika gradonačelnika kako se brod „Kojima“ nalazi na putu oko svijeta te da je Split jedina europska luka gdje će pristati. „27. travnja smo s kadetima isplovili iz Hirošime, prošli kroz Panamski kanal, posjetili Baltimore i dalje nastavili preko Atlantika, kroz Gibraltar do Splita.

Nakon što se vratimo kući, naši kadeti postaju pripadnici Obalne straže. Plovidba će ukupno trajati 99 dana i preplovit ćemo 25 tisuća milja“, istaknuo je zapovjednik 140 metara dugog školskog broda „Kojima“ koji je do 25. lipnja privezan u luci Lora.
hr Thu Jun 21 2018 17:02:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b28bdcc2af47f163d8b4676/80

Očajna Cesareova teta tvrdi: 'Dječak preko mobitela preklinje majku da dođe po njega, a otac ne želi reći gdje su'

Nakon što je Nina Kuluz sa sestrom Vanjom doputovala u Italiju, agonija majke i dalje ne prestaje. Naime, kako nam je Nina rekla, još nije vidjela svog devetogodišnjeg sina, usprkos svom trudu da dođe do njega. Ona i Cesare su se telefonski čuli u posljednja dva dana, ali otac, tvrdi Nina, ne želi reći gdje se nalazi s njihovim sinom.

"Cesare je dva puta u posljednja dva dana nazvao mamu. Oba puta samo je ponavljao da dođe po njega, opisivao do u detalja stan gdje se nalaze kako bi ga ona mogla naći", rekla nam je dječakova teta Vanja Kuluz.

Danas ujutro očajne sestre su bile u talijanskom Centru za socijalnu skrb, gdje su odlučile potražiti pomoć. I policija je pokušala kontaktirati Alessandra Avenatija, ali se ne javlja, kaže nam Kuluz, piše 100posto.hr

"Avenati je nazvao Ninu dok smo bili u Centru za socijalnu skrb u Torinu i rekao joj je da su otputovali i da joj neće dati da vidi malog niti da ga čuje... U pozadini smo čuli dječaka kako urla i plače. Djelatnica Centra je sve čula i jedini komentar je da ona ne zna da je to Cesare", rekla nam je Vanja Kuluz.

Nina Avenatija stalno zove i šalje mu poruke da želi vidjeti sina. 

"Ne vidim kako misli izgraditi zdrav odnos sa sinom nakon nasilnog odvođenja i sadašnje zabrane da vidi svoju mamu i onemogućavanja da se čuju, osim kad on to odluči a ne kad dijete poželi čuti i vidjeti svoju mamu. Tu su u istom gradu a on im ne dozvoljava kontakt", kaže nam teta.

Ovo što se događa u jednu ruku u skladu s očekivanja, dodaje, jer je sud davno konstatirao kako otac nije spreman uložiti nikakav napor da djetetu u Italiji osigura nazočnost mame, premda je u medijima i na društvenim mrežama govorio suprotno.

"To nije otmica jer on ima skrbništvo nad djetetom, ali s obzirom u kakvom stanju ga je odveo i nasilno isčupao i s obzirom na nalaze i što proživljava tražit ćemo da ga što prije lociraju i utvrde u kakvom je stanju. Svi su ponavljali da je za ublažavanje traume potrebna prisutnost majke, a sad imamo situaciju gdje otac ne želi majci ni blizu iako dijete pati", rekla nam je teta.

Kontaktirali smo odvjetnika Nine Kuluz Mišu Živaljića koji nam je rekao: "Ako joj otac bude branio viđanja, tražit ćemo od suda privremenu mjeru da joj omogući kontakte s djetetom". 

"19. lipnja je naprasno izbrisano osam godina Cesarevog života. Iščupan je iz majčinog zagrljaja i odveden bos bez ičega, nije imao priliku ponijeti sa sobom ništa što je njemu blisko. Ni najdražu igračku ili knjigu. Njegovi baba i dida, njegova maca, prijatelji... Idući tjedan mu prijatelji odlaze po svoje svjedodžbe, a njegova pohvalnica ga čeka", rekla nam je u suzama Vanja Kuluz.

hr Thu Jun 21 2018 16:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1b7f162af47f701b8b4804/80
Foto: Pixabay

SLUČAJ LAZARETI ‘Grad Dubrovnik će štititi svoje interese i pokrenuti daljnje radnje’

Iz Grada Dubrovnika poslali su priopćenje povidom rezultata izvida iz DORH-a u kojima nisu utvrđeni elementi kaznenog djela u obnovi Lazareta.
Grad Dubrovnik primio je dana 21. lipnja 2018. godine dopis Županijskog državnog odvjetništva u Dubrovniku u kojem se navodi kako izvidi koje je DORH proveo u predmetu Lazareti nisu dali podatke koji bi ukazivali na postojanje osnovane sumnje da je prilikom rekonstrukcije kompleksa Lazareta počinjeno kazneno djelo za koje se kazneni progon poduzima po službenoj dužnosti.

S obzirom da su nedostaci u izvedenim radovima na obnovi ovog povijesnog objekta evidentni te uzimajući u obzir činjenicu da je Grad Dubrovnik, kako bi se isti uklonili odnosno sanirali, primoran uložiti dodatna milijunska novčana sredstva, izražavamo nezadovoljstvo ovakvom odlukom DORH-a.

Naime, zatečeno stanje na terenu nakon izvršenih radova ukazuje na brojne funkcionalne nedostatke, o čemu je u veljači 2016. godine održana i tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, a koje tijelo je od DORH-a i zatražilo pokretanje postupka, kako je naglašeno u predmetnom Zaključku, zbog sumnje da se u pripremi i provedbi projekta rekonstrukcije Lazareta postupalo netransparentno i protivno zakonu. Primjerice, iz dokumentacije je jasno vidljivo da se javna nabava za značajan dio radova na obnovi Lazareta provela nakon što su ti isti radovi već bili završeni, što je protuzakonito.

Uvažavajući sve gore izneseno, Grad Dubrovnik će u svrhu zaštite svojih interesa pokrenuti daljnje radnje i iskoristiti sve instrumente predviđene zakonom, prenosi DuList.hr

hr Thu Jun 21 2018 16:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .