Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586dec371eea8fadc18b4596/80
Foto: DalmacijaNews

Stanje u zatvorima 'stabilnije nego ikad'

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Situacija u zatvorskom sustavu u 2015. ocijenjena je "stabilnijom nego ikad" te uređenijom u smislu poštivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, a sustav bilježi stalni pad broja zatvorenika, stoji u izvješću o Stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda koje je upućeno u saborsku proceduru.

Tako je prije pet godina u zatvorima koji su imali 3351 mjesto bilo smješteno čak 5165 zatvorenika, dok je 2015. bilo 1859 zatvorenika manje u zatvorima koji su raspolagali s 549 mjesta više.

Na taj stalan pad broja zatvorenika, prije svega su utjecale promjene u Zakonu o kaznenom postupku koji ograničio trajanje istražnog zatvora, mogućnost izricanja alternativnih kazni, jačanje probacijske službe, kao i blago povećanje ranijeg otpuštanja zatvorenika.

Glavninu zatvorenika čine muškarci pa je tako od 20 zatvorenika tek jedna žena. Samo 12 zatvorenika ili njih 0,47 posto je nepismeno, a među njima nema niti jedna žene. Višu ili visoku školu je završilo 3,94 posto zatvorenika, a bez školske naobrazbe ih je 1,62 posto.

Od 3306 zatvorenika nešto više njih od 40 posto iza rešetaska je završilo zbog nedjela protiv imovine, a oko četvrtine zbog nedjela protiv života i tijela, poput ubojstva, smrti iz nehaja ili tjelesne ozljede. Najviše zatvorenika izdržavalo je kazne duljine od jedne do tri godine.

Manje zatvorenika ovisnika

U 2015. u zatvorskom sustavu bilo je 1618 zatvorenika ovisnika o drogama, što je, pokazuje izvješće, značajan pad u odnosu na prošle dvije, a taj se trend povezuje sa manjim brojem zatvorenika, te stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona po  kojem je posjedovanje droga za vlastite potrebe prešlo iz kaznene u prekršajnu zonu.

Od ukupnog broja zatvorenika ovisnika gotovo 60 posto činili su odrasli zatvorenici, dok su maloljetnici s problemom droge u ukupnoj ovisničkoj populaciji činili 3,15 posto. Najzastupljenija je bilo ovisnost o opijatima, a slijede kanabinoidi, sedativi i hipnotici.

Zatvorenici ovisnici u odnosu na ostale češće čine imovinska kaznena djela, a znatno su manje zastupljeni među kaznenim djelima protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, dok zatvorenici ovisni o alkoholu najčešće čine nasilna i imovinska nedjela

Manje napada na službenike, pokušaja bjegova i samoubojstava

Smanjen je broj napada zatvorenika na zaposlenike pa je tako primjerice 2012. zabilježeno ukupno 17 napada, a 2015. tek njih pet.

Kada je riječ o samoubojstvima u promatranom razdoblju zabilježeno je devet pokušaja, a to je za pet manje nego godinu ranije, a čak za devet manje nego 2011.

Da su zatvorenici bili discipliniraniji govori i podatak po kojem je značajno smanjen i broj pokušaja bijegova pa su tako lani zabilježena tri pokušaja u odnosu na 20 pokušaja tri godine ranije. U 2015. pokušao je pobjeći po jedan maloljetnik iz zatvorske bolnice u Zagrebu, zatvora u Puli i odgojnog zavoda u Turopolju.

Zatvorenici su u tom razdoblju podnijeli 216 pritužbi pri čemu su se najviše žalili na uvjete smještaja, zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika, kršenje ljudskih prava,  odluke sudova i DORH-a, no prihvaćene su tek pritužbe koje su se odnosile na uvjete smještaja.

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Ljudi u zatvorima najčešće su se osposobljavali za poslove pečenjara, priprematelja jednostavnih jela, bureka i pizza, parketara, stolara, uzgojitelja svinja i goveda, ali i montera metalnih konstrukcija, operatera na računalu i rukovatelja viličarom. U odnosu na godinu prije, broj uključenih u obrazovanje manji je za 1,5 posto, što je povezano s manjim brojem zatvorenika.

U zatvorima je radno angažirano oko 12 posto zatvorenika manje u odnosu na prethodnu godinu, dok ukupna zaposlenost zatvorenika u odnosu na ukupan broj zatvorenika iznosi oko 39 posto.       

Proizvodi nastali radom zatvorenika namijenjeni su, prije svega, potrebama kaznenih tijela. Tako je u poljoprivrednim radionicama u 2015. godini, radom zatvorenika, proizvedeno i isporučeno za potrebe prehrane zatvorenika više od 300 tisuća kilograma povrća vrijednog više od milijun kuna, ali i ostalih proizvoda poput voća, svježeg mesa, jaja i mlijeka.

Kad je riječ o primijeni takozvanih sredstava prisile uočljivo je već istaknuto smanjenje broja primjene palice, uz istodobno povećanje broja primjene raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima kojeg se, uz zahvate za privođenje, smatra najblažim sredstvom prisile.

U pretraga prostorija i zatvorenika evidentirano je povećanje pronalazaka mobilnih telefonskih uređaja kod zatvorenika.



Facebook komentari

hr Thu Jan 05 2017 08:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590049f5b47398a1538b4576/80
Foto: Antena Zadar

Malena Petra boluje od tumora i treba našu pomoć!: "Očajni smo, želimo joj dat još jednu priliku da živi"

Očajni roditelji mole svoje sugrađane za pomoć njihovoj djevojčici. Svi zajedno možemo vratiti našoj Petri djetinjstvo koje ona itekako zaslužuje

Petra Zrilić, jedanaestogodišnja je djevojčica koja od svoje šeste godine (od 2011.g.) boluje od neuroblastoma lijeve nadbubrežne žlijezde. U šest godina liječenja prošla je 40 kemoterapija, 60 zračenja i 3 puta zračenje cijelog tijela. Nažalost, svaka daljnja kemoterapija za Petru bi bila pogubna. Upravo zbog toga, vesela i optimistična Petra upućena je na liječenje imunoterapijom u Njemačkoj koju roditelji ne mogu financirati, a plaćanje na teret države je odbijeno. - piše Antena Zadar

Imunoterapija je proces liječenja koji traje oko godinu dana i koji iziskuje velike troškove, od samog putovanja, bolnice i sve ostalo što sama terapija iziskuje (jedan ciklus košta oko 10 000 eura, a u ovom trenutku se ne zna koliko će biti potrebno ciklusa).

Očajni roditelji mole svoje sugrađane za pomoć njihovoj djevojčici. Svi zajedno možemo vratiti našoj Petri djetinjstvo koje ona itekako zaslužuje!

– Obraćam vam se za pomoć. Roditelji smo petero djece, od kojih je najmlađa Petra teško bolesna. Petra je rođena 28.06. 2005. godine, a u dobi od 6 i pol godina je oboljela od tumora nadbubrežne žlijezde. Od prosinca 2011. godine se liječila na KBC-u Rebro gdje je primila 40 ciklusa kemoterapije, 3 puta po 20 ciljanih zračenja. Imala je 4 operacije, a njezino tijelo zračeno je 3 puta. Zadnja dva ciklusa jedva se izvukla. Svaka daljnja kemoterapija za Petru može biti pogubna. Naša liječnica na Rebru predlaže imunoterapiju, međutim tog u Hrvatskoj nema. Odlučili smo pokušati s time i poslali upit klinici u Munchenu i sada čekamo njihov odgovor. Sami moramo snositi troškove putovanja, stanovanja i najvažnije – liječenja. 

KBC Rebro ni HZZO ne žele u tome sudjelovati. Obraćamo se vama kao roditelji i ljudi jer nam je pomoć za potrebe liječenja prijeko potrebna. Imunoterapija je jedan dug proces, period liječenja traje oko godinu dana, što je za nas financijski neizvedivo. Želimo Petri dati još jednu priliku da živi. Prvi ciklus imunoterapije košta oko 10 tisuća eura, plus svi ostali troškovi. Očajni smo i ne znamo kako pomoći našoj djevojčici. Nadamo se da ćete imati sluha za Petru koja je jedna hrabra i vedra djevojčica puna optimizma. - kažu roditelji 11-godišnjakinje Branimir i Ljubica Zrilić.

Svi ljudi koji mogu i žele pomoći donacije mogu uplatiti na račun ili se javiti mami Ljubici na broj mobitela: 091 626 6089. - piše Antena Zadar


Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 09:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58efafabb47398c0208b4581/80
Foto: Antonio Bronić

Sberbank počeo tražiti kupce za Agrokorove dugove

Sberbank razmatra prodaju 1,1 milijarde eura zajmova odobrenih koncernu Agrokor, izjavio je prvi zamjenik predsjednika Sberbanke Maksim Poletaev

Sberbank razmatra prodaju 1,1 milijardu eura zajmova odobrenih Agrokoru, izjavio je prvi zamjenik predsjednika najveće ruske banke Maksim Poletaev, dodavši i kako je banka spremna ići na sud radi odgovarajućeg rješenja u restrukturiranju dugova tog koncerna. - prenosi Dnevnik.hr

Sberbank razmatra prodaju 1,1 milijarde eura zajmova odobrenih koncernu Agrokor, izjavio je prvi zamjenik predsjednika Sberbanke Maksim Poletaev.

- Razmatramo i mogućnost prodaje Agrokorovog duga te smo u razgovorima s kupcima na međunarodnim tržištima. - izjavio je Poletaev za Reuters.

Prema zadnje dostupnim službenim podacima iz rujna 2016., dug Agrokoraporastao je na 45 milijardi kuna, što je iznos šest puta veći od temeljnog kapitala koncerna.

Poletaev je također izjavio kako je Sberbank, jedan od Agrokorovih najvećih zajmodavaca, bio spreman ići na sud kako bi našao odgovarajuće rješenjeza restrukturiranje duga tvrtke. 

Detaljnije informacije o Agrokorovom dugu očekuju se do kraja lipnja, jer svi kreditori, uključujući i banke i dobavljače, moraju do 10. lipnja podnijeti svoje zahtjeve.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 09:14:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5895ce3fb473985d158b4568/80
Foto: Pixabay

Vjetar otežava promet, u prekidu nekoliko trajektnih linija

S obzirom na povremene, sustavne granične kontrole i pojačan promet moguća su i duža čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom

Kolnici su mjestimice mokri na širem riječkom području te u Gorskom kotaru. Zbog jakih udara vjetra vozi se uz ograničenje brzine na dionici autoceste A6 od Kikovice do tunela Tuhobić i  od tunela Tuhobić do Bosiljeva, izvijestio je u srijedu Hrvatski autoklub (HAK). 

  Zbog prometne nesreće na autocesti A3 Bregana-Lipovac, između čvorova Okučani i Nova Gradiška kod odmorišta Dragalić u smjeru Zagreba, vozi se otežano, jednim trakom.Kolnici su mjestimice mokri na širem riječkom području te u Gorskom kotaru.

S obzirom na povremene, sustavne granične kontrole i pojačan promet moguća su i duža čekanja na pojedinim graničnim prijelazima sa Slovenijom, BiH i Mađarskom.  Pojačan je promet teretnih vozila na graničnim prijelazima:
- izlazak: Rupa (kolona oko 1,5 km) i Pasjak,
- ulazak: Bajakovo, Tovarnik.

 Zbog jakog juga u prekidu je trajektna linija Lopar-Valbiska i brodska linija Mali Lošinj-Unije-Susak te katamaranske linije: Mali Lošinj-Rijeka; Novalja-Rab-Rijeka;
Ubli- Vela Luka-Hvar-Split; Korčula-Hvar-Split i Vis-Split.

Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 07:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58e735f0b47398d6068b4578/80
Foto: Pixabay

Danas vjetrovito, razmjerno toplo i djelomice sunčano

Puhat će umjeren i jak, u gorju na udare i olujan jugozapadnjak, a na Jadranu jako i olujno jugo

Vjetrovito, razmjerno toplo te u većem dijelu Hrvatske djelomice sunčano i uglavnom suho. U Gorskom kotaru, na širem riječkom području i u Istri oblačnije uz povremenu kišu, češću poslijepodne i prema kraju dana, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Hrvatsku za srijedu.

 Puhat će umjeren i jak, u gorju na udare i olujan jugozapadnjak, a na Jadranu jako i olujno jugo.

 Najviša dnevna temperatura od 19 do 24, na sjevernom Jadranu i u Gorskom kotaru između 14 i 18 Celzijevih stupnjeva.


Facebook komentari

hr Wed Apr 26 2017 07:36:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .