Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/586dec371eea8fadc18b4596/80
Foto: DalmacijaNews

Stanje u zatvorima 'stabilnije nego ikad'

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Situacija u zatvorskom sustavu u 2015. ocijenjena je "stabilnijom nego ikad" te uređenijom u smislu poštivanja ljudskih prava osoba lišenih slobode, a sustav bilježi stalni pad broja zatvorenika, stoji u izvješću o Stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda koje je upućeno u saborsku proceduru.

Tako je prije pet godina u zatvorima koji su imali 3351 mjesto bilo smješteno čak 5165 zatvorenika, dok je 2015. bilo 1859 zatvorenika manje u zatvorima koji su raspolagali s 549 mjesta više.

Na taj stalan pad broja zatvorenika, prije svega su utjecale promjene u Zakonu o kaznenom postupku koji ograničio trajanje istražnog zatvora, mogućnost izricanja alternativnih kazni, jačanje probacijske službe, kao i blago povećanje ranijeg otpuštanja zatvorenika.

Glavninu zatvorenika čine muškarci pa je tako od 20 zatvorenika tek jedna žena. Samo 12 zatvorenika ili njih 0,47 posto je nepismeno, a među njima nema niti jedna žene. Višu ili visoku školu je završilo 3,94 posto zatvorenika, a bez školske naobrazbe ih je 1,62 posto.

Od 3306 zatvorenika nešto više njih od 40 posto iza rešetaska je završilo zbog nedjela protiv imovine, a oko četvrtine zbog nedjela protiv života i tijela, poput ubojstva, smrti iz nehaja ili tjelesne ozljede. Najviše zatvorenika izdržavalo je kazne duljine od jedne do tri godine.

Manje zatvorenika ovisnika

U 2015. u zatvorskom sustavu bilo je 1618 zatvorenika ovisnika o drogama, što je, pokazuje izvješće, značajan pad u odnosu na prošle dvije, a taj se trend povezuje sa manjim brojem zatvorenika, te stupanjem na snagu novog Kaznenog zakona po  kojem je posjedovanje droga za vlastite potrebe prešlo iz kaznene u prekršajnu zonu.

Od ukupnog broja zatvorenika ovisnika gotovo 60 posto činili su odrasli zatvorenici, dok su maloljetnici s problemom droge u ukupnoj ovisničkoj populaciji činili 3,15 posto. Najzastupljenija je bilo ovisnost o opijatima, a slijede kanabinoidi, sedativi i hipnotici.

Zatvorenici ovisnici u odnosu na ostale češće čine imovinska kaznena djela, a znatno su manje zastupljeni među kaznenim djelima protiv života i tijela, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, dok zatvorenici ovisni o alkoholu najčešće čine nasilna i imovinska nedjela

Manje napada na službenike, pokušaja bjegova i samoubojstava

Smanjen je broj napada zatvorenika na zaposlenike pa je tako primjerice 2012. zabilježeno ukupno 17 napada, a 2015. tek njih pet.

Kada je riječ o samoubojstvima u promatranom razdoblju zabilježeno je devet pokušaja, a to je za pet manje nego godinu ranije, a čak za devet manje nego 2011.

Da su zatvorenici bili discipliniraniji govori i podatak po kojem je značajno smanjen i broj pokušaja bijegova pa su tako lani zabilježena tri pokušaja u odnosu na 20 pokušaja tri godine ranije. U 2015. pokušao je pobjeći po jedan maloljetnik iz zatvorske bolnice u Zagrebu, zatvora u Puli i odgojnog zavoda u Turopolju.

Zatvorenici su u tom razdoblju podnijeli 216 pritužbi pri čemu su se najviše žalili na uvjete smještaja, zdravstvenu zaštitu, postupanje službenika, kršenje ljudskih prava,  odluke sudova i DORH-a, no prihvaćene su tek pritužbe koje su se odnosile na uvjete smještaja.

Zatvorenici se osposobljavali za pečenjare, pizza majstore, parketare...

Ljudi u zatvorima najčešće su se osposobljavali za poslove pečenjara, priprematelja jednostavnih jela, bureka i pizza, parketara, stolara, uzgojitelja svinja i goveda, ali i montera metalnih konstrukcija, operatera na računalu i rukovatelja viličarom. U odnosu na godinu prije, broj uključenih u obrazovanje manji je za 1,5 posto, što je povezano s manjim brojem zatvorenika.

U zatvorima je radno angažirano oko 12 posto zatvorenika manje u odnosu na prethodnu godinu, dok ukupna zaposlenost zatvorenika u odnosu na ukupan broj zatvorenika iznosi oko 39 posto.       

Proizvodi nastali radom zatvorenika namijenjeni su, prije svega, potrebama kaznenih tijela. Tako je u poljoprivrednim radionicama u 2015. godini, radom zatvorenika, proizvedeno i isporučeno za potrebe prehrane zatvorenika više od 300 tisuća kilograma povrća vrijednog više od milijun kuna, ali i ostalih proizvoda poput voća, svježeg mesa, jaja i mlijeka.

Kad je riječ o primijeni takozvanih sredstava prisile uočljivo je već istaknuto smanjenje broja primjene palice, uz istodobno povećanje broja primjene raspršivača s dopuštenim neškodljivim tvarima kojeg se, uz zahvate za privođenje, smatra najblažim sredstvom prisile.

U pretraga prostorija i zatvorenika evidentirano je povećanje pronalazaka mobilnih telefonskih uređaja kod zatvorenika.



Facebook komentari

hr Thu Jan 05 2017 08:20:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877397b1eea8f82e88b458f/80
Foto: Vlada RH

Ministar Barišić: Obrazovanje je javna djelatnost, a nositelj reforme je Ministarstvo

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i nova voditeljica ERS-a Buljan Culej odgovarali su na brojna novinarska pitanja koja su uglavnom bila usredotočena na pretežito polemičke odjeke spomenutog izbora

Ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić poručio je u srijedu kako je obrazovanje javna djelatnost u kojoj škole pripadaju većinski javnom sektoru i za njih su zaduženi vlada i ministarstva, te ustanove od škola do agencija, a nositelj reformi je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pa bi zato provedba ovakve reforme bez utjecaja javnih ustanova bila nemoguća.

Cjelovita reforma obrazovanja, odnosno izbor nove voditeljice Ekspertne radne skupine (ERS) za provedbu kurikularne reforme dr. Jasminke Buljan Culej i većine članova ERS-a (sedmero od 12 članova) okupili su brojne predstavnike medija na konferenciji za novinare, održanoj u srijedu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Nakon uvodnih osvrta na aktualnu situaciju u provedbi cjelovite kurikularne reforme, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije i koordinaciju strategija i djelovanja na području obrazovanja i znanosti prof. dr. Dijana Vican, ministar znanosti i obrazovanja Pavo Barišić i nova voditeljica ERS-a Buljan Culej odgovarali su na brojna novinarska pitanja koja su uglavnom bila usredotočena na pretežito polemičke odjeke spomenutog izbora. 

Zašto pri Jokićevu izbor nije bilo "bure u javnosti", a izbor Culej izazvao tolike polemike?

Jedno od novinarskih pitanja upućenih ministru Barišiću bilo je kako komentira činjenicu da izbor prvog voditelja ERS-a dr. Borisa Jokića nije "izazvao buru u javnosti", a izbor Buljan Culej jest.

"Pozitivno bih tumačio interes javnosti", rekao je Barišić i dodao kako mu je drago što je "u protekle dvije godine upravo zahvaljujući radu i doista iznimnim postignućima dr. Jokića, toliko naraslo zanimanje javnosti za ova pitanja".

Kako je posvjedočio, ministru je zato drago da se cijeli postupak postupak povezan s cjelovitom kurikularnom reformom transparentno provodi, za razliku od prethodnog razdoblja kada nije bio baš tako vidljiv, a u nekim elementima je i prekršio pravila propisana u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.   

Barišić je rekao kako će mjerodavno ministarstvo pružiti administrativno-stručnu potporu za rad ERS-a i PSP-a te ustvrdio da su svi njegovi suradnici, a najveći dio ih je bio i na konferenciji za novinare, zainteresirani za uspjeh reforme i učinit će sve da im pomognu. 

Nosila sam dnevnik i obrazovanje je moj poziv

Nakon novinarske konstatacije da javnosti nije dostupan životopis nove voditeljice ERS-a i ministrove najave da će biti objavljen danas, na inzistiranje dijela novinara, dostavljena im je fotokopija životopisa Buljan Culej, koja je doktorirala biologiju na PMF-u u Zagrebu, a dodatno se i stručno usavršavala u području obrazovanja.

Jedno od pitanja upućenih Buljan Culej bilo je ima li iskustva u radu s učenicima, a njezin odgovor bio je "da, nosila sam dnevnik nakon što sam diplomirala biologiju i bilo je to jedno od nasretnijih razdoblja u mom radnom vijeku a taj sam posao napustila jer nisam dobila stalno zaposlenje". Ustvrdila je i da je obrazovanje njezin poziv.  

Ocijenila je kako hrvatski obrazovni sustav ima svoje prednosti, ali i nedostatke koji su izneseni i u relevantnim međunarodnim istraživanjima pa su tako, primjerice hrvatski učenici po čitalačkim kompetencijama u 4. razredu osnovne škole osmi na svijetu, ali loši su nam 15-godišnjaci u PISA istraživanju. 

Smatra kako su slabe matematičke kompetencije najveći nedostatak hrvatskoga obrazovanja, ali i da su istraživanja pokazala da su "naša djeca jedna od najsretnijih na svijetu". Uvjerena je kako zasluge za to pripadaju upravo hrvatskim učiteljima i nastavnicima. 

Do sada napravljen velik posao na reformi, vrijeme je da ju zajednički nastavimo

Nova voditeljica ERS-a ustvrdila je kako su "kolege koji su do sada radili na reformi napravili su velik posao, a sada je vrijeme da zajednički nastavimo reformu".

Na inzistiranje novinara da ukaže na berem neke smjernice po kojima će voditi reformu obrazovanja, Buljan Culej rekla je da je to moderna škola temeljna na hrvatskim i europskim dokumentima koja je učiti djecu kreativnom razmišljanju i kreativnom suočavanju s društvom 21. stoljeća, a da pri tomu, svi u Hrvatskoj imaju jednake uvjete školovanja.

Novinarsko pitanje bilo je i hoće li se poništiti natječaj jer se pokazalo da Mirko Ruščić, jedan od kandidata koji su izabrani u ERS u kategoriji stručnjak s nastavničkih studija, nema kvalifikacije koje su bile tražene u natječaju koji je raspisalo resorno ministarstvo.

Predsjednica PSP-a odgovorila je kako je "potpuno proceduralno i da netko ima primjedaba te da se pronađu, ili ne pronađu, pogreške". Vican je izjavila kako je zatražila da se ta situacija razmotri, te da se natječaj neće poništiti, nego će se, raspisati ponovljeni natječaj za to mjesto ako se pokaže da je bilo pogrešaka. Zakljlučila je da se pogreške mogu dogoditi u svim natječajima.  

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 20:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/590b6a8bb47398726e8b46ee/80

Politička scena u Hrvatskoj: Tko gubi potporu, a tko je dobiva?

Redovito istraživanje Dnevnika Nove TV Crobarometar pokazuje koliko se promijenila politička scena u svibnju – tko gubi, a tko dobiva potporu birača te kakav je dojam građana o političarima, potezima vladajućih i smjeru u kojem Hrvatska ide

HDZ ZAUSTAVIO PAD – SDP I DALJE U PADU

Hrvatska demokratska zajednica nakon 3 mjeseca pada zaustavila je taj trend i sada ima potporu 33,7 posto birača. Zato SDP već tri mjeseca pada, a svibanj završava na 21,7 posto potpore. No, problem SDP-a je taj što je ta stranka od listopada 2016. u padu – tada su mogli računati na potporu 25 posto birača. MOST je mjesec završio na 9,2 posto i blagim rastom, a Živi zid je na 7,6 posto potpore. 

STRANKE KOJE ĆE ODLUČIVATI

Stranka Bandić Milan 365 trenutačno može računati na 3,3 posto, HNS na 2,8, IDS 2,6, Pametno 2,4 a HSS na 2,1 posto potpore birača. Ostale stranke su ispod 2 posto i ukupno dobivaju 7,5 posto potpore. Neodlučnih birača je 7,2 posto.

VLADINE POLITIKE IMAJU SVE VIŠE PROTIVNIKA 

Vladine politike ne odobrava 63 posto ispitanika, odobrava njih 27, a ne zna njih 10 posto. Očekivano, politiku Banskih dvora podupiru birači HDZ-a, točnije njih 73 posto, a ne odobrava 78 posto birača MOSTA ili 89 posto birača SDP-a. 

VLADA SE NEĆE ODRŽATI – SMATRA VEĆINA BIRAČA

Većina ispitanika smatra da je koalicija neodrživa, točnije njih 56 posto, a da će se održati misli pak njih 32 posto, dok ne zna 12 posto ispitanika. Zanimljivo, prije 30 dana samo 24 posto ispitanika mislilo je da se koalicija neće održati do kraja mandata, a 65 posto ispitanika mislilo je da će HDZ i MOST 4 godine vladati Hrvatskom. Tada nije znalo odgovoriti na to pitanje 11 posto ispitanika.

HRVATSKA IDE U LOŠEM SMJERU 

Hrvatska već 4 mjeseca ide u lošem smjeru, u svibnju to misli 73 posto ispitanika. Da ide u dobrom smjeru misli pak njih 17 posto, a ne zna 10 posto ispitanika. 

HRVATSKA PODIJELJENA RADOM PREDSJEDNICE 

Rad Predsjednice ne odobrava 45 posto ispitanika, odobrava 44 posto ispitanika, a ne zna njih 11 posto. Zapravo trenutačno je Hrvatska podijeljena po tom pitanju. 

VODEĆI POLITIČARI SVE NEPOPULARNIJI

Predsjednica Republike i dalje uživa više pozitivnog dojma, točnije 54 posto, dok negativan dojam o njoj ima 36 posto. No, svibanj je 4. mjesec u kojemu ona gubi pozitivan dojam među ispitanicima. 
Andrej Plenković u svibnju među ispitanicima ima 38 posto pozitivnog dojma, a negativan dojam o njemu ima 49 posto ispitanika. U 4 mjeseca s 56 posto pozitivnog dojma, svibanj je završio na 38 posto. 

Božo Petrov također gubi pozitivan dojam i trenutačno uživa 32 posto potpore, a 54 posto ispitanika o njemu ima negativno mišljenje.

Šef oporbe Davor Bernardić ima najmanje pozitivnog dojma među ispitanicima, točnije njih 27 posto, a negativnog 52 posto. 

I Petrov i Bernardić kao i Predsjednica i premijer su u 4 mjeseca izgubili među građanima pozitivan dojam. - piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 19:55:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/585707f11eea8f436b8b456b/80
Foto: HDZ

Franković: Najkasnije za godinu dana izgradit ćemo novi azil za životinje

Predsjednica Društva za zaštitu životinja u Dubrovniku Anica Sambrailo rekla je kako je zahvalna jer se konačno pokazuje prava volja za rješavanje tog problema

Kandidat HDZ-a za dubrovačkoga gradonačelnika Mato Franković rekao je u srijedu u Dubrovniku da će izgraditi novi, primjereniji azil za životinje najkasnije za godinu dana, a ustvrdio je kako je u izgradnju betonskog kruga koji je trebao biti novi azil tvrtka Sanitat bahato potrošila 700 tisuća kuna javnog novca. 

 Na konferenciji za novinare na Žarkovici Franković je istaknuo kako ne želi gledati prizore poput onih zadnja dva dana, kad je veterinarka Zdenka Filipović, inače vlasnica azila "Animalis Centrum" iz Splita, po ugovoru sa Sanitatom došla odvoditi pse s dubrovačkog područja. 

 "Želim pozvati sve institucije Grada, prije svega tvrtku Sanitat na korektnost. Pričekajmo desetak dana. Ako postoji volja potencijalnih udomitelja, možda te životinje možemo udomiti. Nemojmo ih voditi u Split, neka ih ljudi privremeno zbrinu u svoje domove. Mi poštujemo zakone RH i jasno nam je da se u ovaj azil životinje više ne mogu smještati zbog rješenja Veterinarske inspekcije, ali moramo istaknuti i razlog zašto je to tako. Grad Dubrovnik dugi niz godina nije dao adekvatno rješenje za azil za životinje", rekao je Franković.

 Ustvrdio je da je na Žarkovici tvrtka Sanitat 'ulupala' 700 tisuća kuna građana u "jedan betonski krug koji služi za išetavanje pasa". "To je novac građana Dubrovnika, a potrošen je u ništa", rekao je.

 "Mi ćemo azil za životinje izgraditi najkasnije za godinu dana, a nakon toga ćemo sve životinje sa Žarkovice povući u novi azil. On će biti negdje na području od Trstenog do Brsečina, na lokaciji koja neće umanjiti kvalitetu života naših sugrađana. Financije nikada nisu bile problem, postoje brojna pisma namjere donatora, a Grad Dubrovnik je trebao i sam iznijeti neko rješenje, ali netko je bio toliko bahat i potrošio 700 tisuća kuna u ništa, u betonski krug", ocijenio je Franković.  Dodao je da je razgovarao s ministrom poljoprivrede Tomislavom Tolušićem i da očekuje njegov dolazak idući tjedan kako pronašli kratkoročno rješenje dok se ne izgradi azil.

 Predsjednica Društva za zaštitu životinja u Dubrovniku Anica Sambrailo rekla je kako je zahvalna jer se konačno pokazuje prava volja za rješavanje tog problema.

 "Napokon se pokušava riješiti pitanje napuštenih životinja. Žarkovica nije lokacija za ovo, postoje drugi lokaliteti kao i pisma namjere stranih donatora s više od tri milijuna kuna, što je dostatno za izgradnju azila. Gradska vlast na čelu s Androm Vlahušićem, direktor Sanitata Vedran Kunica te Valentin Dujmović nisu čak ni odgovorili na našu ponudu. Sve se moglo riješiti davnih dana", rekla je i dodala kako je Veterinarska inspekcija 2009. i 2012. godine donijela rješenja po kojima je Gradu Dubrovniku naložena izgradnja novog skloništa u roku od 60 dana. 

 "Grad je to ignorirao i našim novcem plaća kazne, a istodobno provodi silu prema ljubiteljima životinja. Mi radimo posao Grada i s ulica smo sklonili sve napuštene životinje da se može živjeti normalno", rekla je Sambrailo. 

Podsjetila je kako godinama odbijaju dati na uvid ugovore koje su Grad Dubrovnik i Sanitat potpisali s veterinarkom Filipović iz Splita i njezinim azilom koji ima kapacitet od 30 pasa. "Tražili smo da nam se dostavi izvješće koliko je novca potrošeno za odvoženje životinja i da nam dostave papire koliko je novca potrošeno za ovo 'gumno', koje je trebalo biti kao novi azil", istaknula je Sambrailo.

 

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 17:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5925978fb9e03e97178b4675/80
Foto: D.N.

Završena rekonstrukcija ceste od Širine do Bilankuše u Solinu

Na pripremi i realizaciji ovog projekta surađivali su i koordinirali svoje aktivnosti tri investitora: Županijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske županije,Grad Solin i EVN Croatia Plin d.o.o.

Danas je službeno puštena u promet rekonstruirana Ulica Stjepana Radića u Solinu, tj. dionica županijske ceste Solin-Klis, od Širine do Bilankuše.

 Riječ je o vrlo složenom zahvatu koji je povezao četiri zasebna projekta u jedan:

-       rekonstrukciju kolničke konstrukcije županijske ceste Širina – Bilankuša (Ulica Stjepana Radića);

-       izgradnju sustava oborinske odvodnje ceste i grada Solina;

-       izgradnju plinovoda distribucijskog sustava Splitsko-dalmatinske županije;

-       arheološka istraživanja Salone.

 Vrijednost radova rekonstrukcije ceste s oborinskom kanalizacijom i arheološkim istraživanjima je oko 6,5 milijuna kuna, a kada se pridoda vrijednost ugrađenog plinovoda od 2,7 milijuna kuna, ukupna vrijednost radova je oko 9,2 milijuna kuna.

 Na pripremi i realizaciji ovog projekta surađivali su i koordinirali svoje aktivnosti tri investitora: Županijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske županije,Grad Solin i EVN Croatia Plin d.o.o.

Usklađenje navedenih projekata i izvođenje radova na predmetnoj dionici koordinirano i zajednički,ostvarilo je ciljizbjegavanja ponavljanja sličnih radova, prometnog kolapsa i nepotrebnih troškova.

 Ostvarenjem ovog projekta započela je rekonstrukcija županijske ceste Solin-Klis. Riječ je najprometnijoj županijskoj cesti, koja prolazi kroz gusto naseljeno područje, koju je potrebno u cijelosti rekonstruirati. U tijelu je priprema projektne dokumentacije, a sljedeća faza rekonstrukcije je sanacija tunelakoja se očekuje sljedeće godine.

 Radovi su završeni u planiranom roku u trajanju od četiri mjeseca. Svim građanima i sudionicima u prometu zahvaljujemo na pokazanom strpljenju i razumijevanju tijekom izvođenja radova.

Facebook komentari

hr Wed May 24 2017 16:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .