Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c9f69a129111cea268b4633/80

Porin: Nagrada za pjesmu godine otišla Huljićima, a Graši za najbolju izvedbu

Na završnoj svečanosti 26. izdanja Glazbene nagrade Porin koja se sinoć održala u u riječkom Centru Zamet, a koju su u izravnom televizijskom i radijskom prijenosu na Hrvatskoj radioteleviziji vodili Iva Šulentić i Ivan Vukušić, dodijeljene su nagrade u 10 kategorija, dok su u predprijenosu dodijeljene nagrade u preostalih 26 kategorija.

Poseban uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigao je splitski reper Vojko V, koji je nagrađen u čak tri kategorije: album “Vojko” odnio je nagrade za album godine i najbolji album klupske glazbe (producenti Vojko V i Vedran Zenzerović), dok je spot za pjesmu“Ne može” nagrađen za najbolji video broj (redatelj Rino Barbir).

Nagradu za pjesmu godine osvojili su autori Tonči Huljić i Vjekoslava Huljić za pjesmu “Ako te pitaju” u izvedbi Petra Graše, koji je za istu pjesmu također nagrađen Porinom za najbolju mušku vokalnu izvedbu.

Porin za najboljeg novog izvođača otišao je u ruke etno punk benda Ogenj, koji je, uz glazbenog producenta Antu Prgina Surku, također nagrađen za najbolji album etno glazbe.

Na priredbi su dodijeljene i tri posebne nagrade: nagrade za životno djelo uručene su legendarnom šansonijeru i kantautoru Ibrici Jusiću i renomiranom jazz skladatelju i dirigentu Silviju Glojnariću, a nagrada za posebna dostignuća dodijeljena je Paolu Sfeciju, jednom od najistaknutijih “glasnogovornika” hrvatske glazbe i osnivača nekoliko glazbenih udruga i saveza.

Grupa Detour osvojila je dvije nagrade, za najbolju izvedbu grupe s vokalom “Bez tebe” te za najbolji album pop glazbe “Tour Detour” (producent Nenad Borgudan). Album “Nuspojave” Gorana Bareta & Majki također je nagrađen u dvije kategorije: zanajbolji album rock glazbe (producent Mario Rašić) te za najbolje likovno oblikovanje(autor Daniel Ille).

Također se istaknuo i album “From Croatia Records Studio – Tu u mojoj duši stanuješ…” Josipe Lisac, koja je nagrađena za najbolju žensku vokalnu izvedbu za pjesmu “Dok razmišljam o nama”, dok je tonski snimatelj i producent albuma Goran Martinac nagrađen za najbolju produkciju i najbolju snimku. Goran Martinac također je nagrađen kao producent albuma “30 godina – Greatest Hits – Live” Hladnog Piva, koji je nagrađen Porinom za najbolji koncertni album.

Vatra i Massimo dobitnici su Porina za najbolju vokalnu suradnju za pjesmu “Nama se nikud ne žuri”, dok je Boris Štok nagrađen za najbolji album alternativne glazbe “Ispod kože” (producenti Boris Štok i Darko Terlević). Porin za najbolji album zabavne glazbe osvojio je Goran Karan za album “Glas juga”, uz producente Nikšu Bratoša i Nenada Šiškova. Nagradu za najbolji aranžman osvojio je Ante Gelo za aranžman pjesme “Zaplesale su sjene” u izvedbi Marka Tolje.

Za najbolji album folklorne glazbe nagrađen je album “Rodija se Bog i čovik” Ženske klape Luka i producenta Ivana Popeskića, dok je Porin za najbolji album klapske glazbeosvojio album “52. festival dalmatinskih klapa Omiš”, urednika Dušana Šarca i Mije Stanića. Najbolji hrvatski tamburaši i producent Stanko Šarić dobitnici su Porina zanajbolji album tamburaške glazbe “Najbolji hrvatski tamburaši – 30 godina”, a nagradu za najbolji album pop-folklorne glazbe osvojila je Klapa Šufit za album“Oprosti dušo”, uz glazbene producente Vinka Didovića, Damira Marušića, Ivicu Murata, Antu Gašpardija, Ivana Popeskića te preminulog Remija Kazinotija.

U području jazz glazbe dvostruko je nagrađen Zvjezdan Ružić Sextet, čiji je album“Pandaland” odnio kipić za najbolji album jazz glazbe, dok je snimka “Liuyang River” s istog albuma nagrađena za najbolju izvedbu jazz glazbe. Nagrada za najbolju skladbu jazz glazbe otišla je u ruke Šimuna Matišića, za skladbu “First Waltz”.

Tri nagrade također je osvojio album “Ivan pl. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski”, koji je nagrađen za najbolju izvedbu klasične glazbe (solisti Ljubomir Puškarić, Kristina Kolar, Valentina Fijačko Kobić, Ivica Čikeš, Domagoj Dorotić, Stjepan Franetović, Leon Košavić, Ozren Bilišić, Davor Radić; Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a te dirigent Ivo Lipanović), najbolju snimku albuma klasične glazbe (tonski snimatelj Božidar Pandurić) te najbolju produkciju albuma klasične glazbe (producent Krešimir Seletković).

Nagradu za najbolji album klasične glazbe osvojio je autorski album “Zajedno” Berislava Šipuša, uz izvođače, te producente Vjekoslava Nježića, Dubravka Detonija i Danija Bošnjaka, dok je producent Vjekoslav Nježić za isti album također nagrađen i zasebno, u kategoriji za najbolju produkciju albuma klasične glazbe. Kategorija za najbolju produkciju albuma klasične glazbe ujedno je jedina kategorija na ovogodišnjem Porinu u kojoj su dva dobitnika. Porin za najbolju skladbu klasične glazbe osvojio je skladatelj Petar Obradović za skladbu “Bird Concerto, za saksofon i orkestar”.

Igor Geržina dobitnik je Porina za najbolji instrumentalni album “Svim na zemlji” (čiji je ujedno i producent), dok su nagradu za najbolju instrumentalnu izvedbu osvojiliHojsak & Novosel u suradnji s Vlatkom Stefanovskim za instrumentalnu obradu pjesme “Divji cvit” Zlatana Stipišića Gibonnija. Porin za najbolji album popularne duhovne glazbe otišao je grupi Emanuel i producentima Domagoju Pavinu i Zoranu Švigiru za album “Sve činim novo”.

Nagradu za najbolji tematsko-povijesni album osvojio je album “Do kraja vrimena” Olivera Dragojevića, čiji su urednici Anđelko Preradović i Boris Horvat, a album “65. Zagrebački festival”, umjetničkog direktora Nene Belana, osvojio je Porin za najbolji album s raznim izvođačima.

hr Sat Mar 30 2019 14:05:49 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd4fc6029111c03f78b45d7/80

Danijela Martinović će sutra u Solinu predstaviti novu knjigu

Gradska knjižnica Solin poziva sve zainteresirane da se pridruže na predstavljanje knjige Danijele Martinović "Šalabahter života - Neopisivo".

Knjigu će predstaviti autorica, Neven Kepeski, izdavač, i Saša Ljubičić, novinar Slobodne Dalmacije u Teatrinu GK Solin, u četvrtak, 21. studenog u 19h. Ulaz je slobodan.


O KNJIZI:

“Neopisivo” je druga knjiga iz serijala “Šalabahter života”, motivacijskih poetskih zapisa naše poznate pjevačice Danijele Martinović. Prva knjiga, nazvana samo “Šalabahter života”, objavljena je 2016. godine i vrlo brzo je rasprodana. Upravo zbog toga uz “Neopisivo” na tržištu se istovremeno pojavljuje i novo izdanje prvog “Šalabahtera”...

U obje knjige Danijela poziva čitatelje u svoj poetski svijet, u nježno lirsko tkanje opservacija o svijetu, ljubavi i ljudima... U tim tekstovima Danijela vidi široko, a osjeća duboko. Katkad meka, katkad nepopustljiva, a katkad nježna i zaljubljena, no uvijek svoja i prepoznatljiva Danijela se predstavlja kao zrela pjesnikinja koja suvereno vlada zakonitostima poetskoga kazivanja i svakako će iznenaditi, i to ugodno, mnoge čitatelje koji je doživljavaju “samo” kao pop-pjevačicu.

Danijela je ozbiljna i duboka osoba, znatiželjna i zaigrana, osoba koja zapravo ima nekoliko ozbiljnih umjetničkih identiteta, i u svima se odlično snalazi.

Predstavljanje knjige započeto je “misterioznim” jumbo plakatima na zagrebačkim ulicama samo s Danijelinim stihovima. Tek se ovih dana otkrilo da su to - njezini stihovi.

“Prije svega smo tim jumbo plakatima htjeli privući pozornost na poeziju uopće u našim životima. Mnogi su se sigurno zapitali što je to, vjerujemo da su se barem na sekundu zamislili nad tim iskazima dok su stajali na semaforu, hodali, šetali, trčali... A to je upravo i suština poezije - zapitanost nad svijetom”, poručuju iz Danijeline izdavačke kuće.

hr Wed Nov 20 2019 09:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59dc8876b9e03e217c8b45a8/80
Foto: Pixabay

Raste otpornost na antibiotike, najviše za sinuse i upale pluća

Prema podacima Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode, u Hrvatskoj je svakog dana prošle godine na 1000 ljudi njih 21,7 pilo antibiotike. Kažu kako pratimo trendove u Europi i svijetu

Potrošnja antibiotika u 2018. godini izražena u definiranoj dnevnoj dozi (DDD) na 1000 stanovnika na dan iznosila je 21,07, dok je financijski izražena potrošnja antibiotika iznosila 276.009.406 kuna. U razdoblju od 2014. do 2018. godine potrošnja antibiotika, izražena u DDD/1000st/dan, je u blagom padu, prosječno -1,5% godišnje, dok je prosječno povećanje potrošnje svih lijekova u navedenom razdoblju približno 3,3%, pojašnjava izv. prof. dr.sc. Pero Draganić, dr. med., glavni savjetnik za promet lijekovima i farmakoekonomiku u HALMED-u.

Ističe kako HALMED aktivno sudjeluje u promicanju racionalne uporabe antibiotika u Hrvatskoj te kontinuirano potiče njihovu racionalnu i pravilnu uporabu.

- Možemo zaključiti da smo u Hrvatskoj uspjeli brojnim javno edukativnim akcijama i kampanjama pozitivno djelovati na racionalnu potrošnju antibiotika te u određenoj mjeri utjecati na njihovu potrošnju, ističe on dodajući kako valja ponoviti da antibiotici nisu namijenjeni liječenju virusnih infekcija nego samo bakterijskih, pa se sukladno tome njima ne liječi gripa, prehlada ni svaka grlobolja. Antibioticima se ne snižava povišena tjelesna temperatura, a treba ga uzimati po preporuci liječnika.

- Otpornost na antibiotike jedna je od najozbiljnijih prijetnji javnom zdravlju na svjetskoj razini. Procijenjeno je da su samo u Europi infekcije uzrokovane bakterijama otpornima na antibiotike uzrok 25.000 smrti godišnje. Pogrešnim i prekomjernim propisivanjem antibiotika te njihovom nepravilnom upotrebom potiče se otpornost mikroorganizama na antibiotike, a povećava se i rizik za razvoj drugih bolesti, kaže dr. Draganić. U ordinacijama obiteljske medicine sve je više pacijenata koji su, zbog prečestog uzimanja, stekli rezistenciju na tzv. makrolidne antibiotike, tvrde iz Hrvatskog društva obiteljskih doktora, piše 24sata

hr Wed Nov 20 2019 08:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dd458b429111cf4f78b4597/80
Foto: Pixabay

Čajevi za iskašljavanje: Kako ublažiti kašalj i grlobolju

Kašalj, posebno kada se osjećate bolesno, može biti vrlo neugodan. Osim toga, može vas iscrpiti te se možete osjećati još slabije.

Kašalj je refleks koji vaše tijelo koristi da bi očistilo dišne ​​putove. Iako je kašalj čest kada ste bolesni, kašalj može biti uzrokovan i drugim stvarima kao što su alergije, astma i refluks, piše zivotistil.hr

Kašalj, posebno kada se osjećate bolesno, može biti vrlo neugodan. Osim toga, može vas iscrpiti te se možete osjećati još slabije. A kako vam čaj može pomoći: 

  • umiruje grlobolju - topla šalica čaja može pomoći da se grlo smiri kada počnete kašljati.
  • kod izbacivanja sluzi - topla tekućina pomoći će u otpuštanju ili razgradnji sluzi što će olakšati iskašljavanje.
  • protiv upale - mnogi čajevi imaju mnoge zdravstvene dobrobiti kao što su protuupalna svojstva.

Sljezov čaj

Ova vrsta čaja stvara zaštitni sloj na grlu i pomaže kod razgradnje sluzi što svakako olakšava iskašljavanje, piše Health.

Čaj od đumbira

Ova biljka je jako korisna za naše zdravlje, a pomaže kod različitih zdravstvenih stanja kao što su astma, mučnina i artritis. Također će pomoći kod otvaranja dišnih puteva. Već je dokazano da ima jaka protuupalna svojstva i da je dobar antioksidans. Čaj se može raditi od biljke ili već može biti pripremljen u vrećicama.

Čaj od mente

Neke studije su da pokazale su da menta antioksidans i ima ublažavajuća svojstva. Ako imate prehladu, čaj od mente može olakšati začepljene sinuse i olakšati vam disanje.

hr Tue Nov 19 2019 22:04:03 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5895e7ffb473985d158b4580/80
Foto: Pixabay

Važan razlog zbog kojeg trebamo paziti što jedemo nakon 18 sati

Najnovije američko istraživanje pokazalo je da vrijeme konzumiranja obroka može utjecati na kardiometaboličko zdravlje žena, odnosno da je unos većeg broja kalorija nakon 18 sati povezan s lošijim zdravljem kardiovaskularnog sustava.

Nedavno provedena studija upućuje na to da konzumiranje obroka ranije tijekom dana može pridonijeti gubitku kilograma, za razliku od jedenja kasnije tijekom dana koje utječe na debljanje i usporava metabolizam.

I ranija istraživanja pokazala su da kasniji obroci povećavaju markere upale koji su obično povezani s razvojem dijabetesa i bolesti srca, a neke druge studije, provedene na laboratorijskim miševima i ljudima, pokazale su da planiranje obroka u točno određeno vrijeme može pridonijeti kontroli razine šećera u krvi, prenosi Medical News Today.

Najnovije istraživanje, čiji su rezultati predstavljeni na kongresu Američke udruge za srce (AHA) u Philadephiji, upućuju na to da konzumiranje veće količine kalorija u večernjim satima može negativno utjecati na kardiovaskularno zdravlje žena. Glavni je autor studije doktorica znanosti Nour Makarem, znanstvena suradnica na Sveučilištu Columbia. Makarem i njezini kolege godinu dana pratili su dijetetske navike 112 žena prosječne dobi od 33 godine.

Istražili su kardiovaskularno zdravlje sudionica na početku studije i godinu dana kasnije pomoću programa "Life's Simple 7", koji čini sedam promjenjivih čimbenika rizika što ih je postavio AHA. Kod ispitanica su se pratili krvni tlak, kolesterol, šećer u krvi, tjelesna aktivnost, prehrana, tjelesna težina i pušačke navike. Na temelju tih faktora znanstvenici su izračunali kardiovaskularni zdravstveni rezultat za svaku od njih.

Manje kalorija navečer smanjuje kardiovaskularni rizik

Studija je pokazala da su sudionice koje su konzumirale više kalorija nakon 18 sati bile sklonije lošijem kardiovaskularnom zdravlju.

Naime, kod onih koje su veću količinu hrane unosile kasnije pogoršavali su se kardiovaskularni rizični faktori. Uočen je porast krvnoga tlaka, razine šećera u krvi, kao i tjelesne mase. Zapravo, za svakih jedan posto porasta unosa kalorija nakon 18 sati u istoj je mjeri opadao rezultat njihova kardiovaskularnog zdravlja.

Dosad se pristup načinu života, kada je posrijedi prevencija srčanih bolesti, fokusirao na to što jedemo i koliko jedemo. Ovi preliminarni rezultati ukazuju na to da osobe koje vode računa o vremenu i omjeru kalorija kada su posrijedi večernji obroci, pridonose smanjenju rizika od srčanih bolesti, rekla je dr. Makarem te dodala kako bi se, da bi rezultati bili pouzdaniji, trebala provesti dodatna studija na većem uzorku i među različitim populacijama žena, piše zadovoljna.hr

hr Tue Nov 19 2019 20:35:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .