Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/584d5fbd1eea8fd63a8b464e/80
Foto: Screenshot YouTube

Uz proslavu 80. rođendana Papa se nada mudrosti i sreći

Pozivajući se na stare rimske pjesnike i filozofe poput Cicerona i Plinija, papa Franjo opisao je starost kao "žudnju za mudrošću" dodavši: "Nadajmo se da će to tako biti i za mene".

Papa Franjo kazao je u subotu, komentirajući početak obilježavanja svoga 80. rođendana posebnom misom na kojoj su mu se pridružili kardinali koji žive u Rimu, kako ga muče teške misli vezane uz starenje. 

"Nešto što izgleda ružno i zastrašujuće - starost - na pameti mi je ovih nekoliko dana", priznao je Papa po završetku vjerske službe u kapeli Paolina. 

Pozivajući se na stare rimske pjesnike i filozofe poput Cicerona i Plinija, papa Franjo opisao je starost kao "žudnju za mudrošću" dodavši: "Nadajmo se da će to tako biti i za mene". 

"Molite se da moja starost bude takva: mirna, ispunjena vjerom, plodna, a i puna radosti", kazao je Papa okupljenim kardinalima.

Vatikan je otvorio sedam e-mail računa kako bi mogao primiti sve čestitke koje stižu u povodu papina rođendana, na latinskom, talijanskom, španjolskom, portugalskom, engleskom, francuskom, njemačkom i poljskom jeziku.

Iz Svete Stolice kažu kako Papa namjerava taj dan provesti "normalno", s uobičajenim radnim aktivnostima.

Tako njegov današnji raspored uključuje susret s predsjednikom Malte, čelnikom vatikanske biskupske kongregacije, biskupom iz Švicarske i predstavnicima katoličke zajednice iz Toskane. 

Tijekom noći Papi je stigla čestitka i američkog predsjednika na odlasku Baracka Obame.

"I riječju i djelom Papa je nadahnuo ljude diljem svijeta svojim porukama suosjećanja, nade i mira", stoji u Obaminoj čestitki.

Obama je također zahvalio Papi za doprinos povijesnom približavanju između Sjedinjenih Država i Kube.       

Facebook komentari

hr Sat Dec 17 2016 10:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4d359b473989dd08b4592/80
Foto: Wikipedija

Summit 27-orice u povodu 60. obljetnice EU-a; jedinstvo ključna riječ

"Europa je naša zajednička budućnost"

Čelnici 27 zemalja članica Europske unije okupit će se u subotu u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja ugovora kojima su udareni temelji današnoj Uniji kako bi potpisali deklaraciju u kojoj žele demonstrirati jedinstvo nakon odluke Velike Britanije o napuštanju europske obitelji.

Čelnici 27 država, među njima i hrvatski premijer Andrej Plenković, te predsjednici europskih institucija potpisat će Rimsku deklaraciju, na čijem se tekstu još radi. U deklaraciji će iznijeti dosadašnja postignuća Unije, izazove s kojima je danas suočena te obećanje o očuvanju jedinstva 27 članica. 
Deklaracija će biti potpisana u istoj prostoriji, dvorani Kapitolskog muzeja, u kojoj su prije 60 godina, 25. ožujka 1957.  potpisani ugovori o Europskoj ekonomskoj zajednici (EEZ) i Europskoj zajednici za atomsku energiju (Euroatom). 
Europska zajednica za ugljen i čelik, osnovana još 1951. godine, Europska ekonomska zajednica i  Euroatom spojile su se 1967. i od tada se rabio naziv Europske zajednice, a 1980-ih se uvriježio naziv u jednini, Europska zajednica. Ugovorom iz Maastrichta, potpisanim 1992., a koji je na snagu stupio 1993. Europska zajednica postaje Europska unija.


"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnim izborima u rujnu u Njemačkoj. 
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.


Hrvatski premijer Plenković u srijedu je upozorio da Hrvatska s konceptom Europe više brzina treba biti jako oprezna kako ne bi došlo do stvaranja ekskluzivnog direktorija pet najvećih članica koje bi onda o svemu odlučivale.


"Za nas je bitno da taj proces Europe više brzina bude uključiv. Ja se čvrsto suprotstavljam jednoj evoluciji stanja u kojem će se stvoriti direktorij od pet najutjecajnijih članica koje onda za druge odlučuju o svemu", kazao je Plenković, dodajući da s tim treba biti jako oprezan.
"Djelovat ćemo zajedno, različitom brzinom i intenzitetom kada je to potrebno, krećući se u istom smjeru kao što smo činili u prošlosti, u skladu s Ugovorima i ostavljajući vrata otvorenima za one koji se žele pridružiti", glasi zadnja verzija toga paragrafa u nacrtu deklaracije.
Nacrt deklaracije na kojem se posljednjih tjedana intenzivno radi više je puta mijenjan kako bi se zadovoljili zahtjevi svih zemalja članica, pa je tako razvodnjen dio koji govori o Europi više brzina.


Najglasnija u otporu prema Europi više brzina je Poljska jer to po njoj vodi u kaos i isključivanja. Poljska premijerka zaprijetila je da neće potpisati deklaraciju ako u nju ne budu uključena četiri poljska prioriteta - jedinstvo EU-a, tijesna suradnja s NATO-om, jačanje uloge nacionalnih vlada i integrirajuća pravila zajedničkog tržišta.


I Grčka je zaprijetila da neće potpisati bez jasne odredbe o zaštiti socijalnih prava.
Međutim, ne čini se izglednim da će te prijetnje biti i ostvarene.
Svečani summit održava se na rimskom Kapitolu u subotu prije podne, a nakon toga sudionici odlaze u Kvirinalsku palaču na ručak kod talijanskog predsjednika Sergia Matterelle.


Dan prije, u petak kasno popodne sudionike summita primit će papa Franjo.
Talijanske vlasti su najavile stroge sigurnosne mjere, s velikim ograničenjima u prometu, a područje oko predsjedničke palače bit će zatvoreno i za pješake.

Facebook komentari

hr Fri Mar 24 2017 09:05:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d4160ab4739841d08b45a0/80
Foto: Getty Images

Policija objavila da je napad u Londonu izvršio Khalid Masood

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba

Britanska policija objavila je identitet muškarca koji je ubio tri osobe nedaleko od parlamenta prije nego što ga je ustrijelila policija, priopćivši da se radi o Khalidu Masoodu koji je poznat policiji jer je bio osuđivan. 

Masood (52) je britanski državljanin rođen u Kentu na jugoistoku Engleske, a u posljednje vrijeme je živio u središnjoj Engleskoj, navodi londonska policija.

"Masood trenutačno nije bio ni pod jednom istragom i nema ranijih obavještajnih podataka koji bi upućivali na to da kani izvršiti teroristički napad", stoji u priopćenju.

"Međutim, bio je poznat policiji i imao je niz ranijih osuda za napade, uključujući nanošenje teških tjelesnih ozljeda te za posjedovanje oružja i prekršaje vezane uz kršenje javnog reda".

Masooda je prije nekoliko godina ispitala domaća obavještajna služba MI5 u vezi s "nasilnim ekstremizmom", no u toj je istrazi proglašen "nebitnom osobom".

Po riječima britanske premijerke Therese May, prije napada u srijedu nije bilo nikakvih dojava o takvoj namjeri ili zavjeri.

Britanska policija uhitila je sedam osoba u istrazi napada u kojem je u srijedu poginulo četvero ljudi, a ranjeno ih je više od 40. Uz 12 Britanaca, među žrtvama je i troje francuske djece, dvoje Rumunja, četvero građana Južne Koreje te državljani Njemačke, Poljske, Irske, Kine, Italije, Grčke i SAD-a.

Među poginulima je četrdesetgodišnjakinja koja je smrtno stradala na Westminsterskom mostu na kojemu se počinitelj napada vozilom zaletio u mnoštvo. Riječ je o Ayshi Frade (43), britanskoj državljanki španjolskog porijekla, majci dvoje djece, rekao je novinarima zapovjednik odjela za protuterorizam Scotland Yarda Mark Rowley. 

I druga je žrtva stradala na Westminsterskom mostu. Radi se o pedesetčetverogodišnjem američkom turistu Kurtu Cochranu koji je u Londonu bio sa suprugom proslavljajući ondje 25 godišnjicu braka.

Treća žrtva je policajac Keith Palmer (48) koji se u trenutku napada nalazio na ulazu u zgradu parlamenta. Napadač ga je više puta izbo nožem, zadavši mu smrtonosne ozljede. Palmer nije bio naoružan, a u policiji je radio 15 godina, kazao je Rowley. 

Facebook komentari

hr Thu Mar 23 2017 19:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/53382001179942722a312e22/80

Erdogan: Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane za pristupni proces s EU-om

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan izjavio je u utorak da Tursku neće zastrašiti prijetnje vezane uz njezin pristupni proces s EU-om i ponovno je nazvao Europsku uniju "fašističkom". 

"Oni nam time više ne mogu prijetiti. Sada je gotovo", rekao je Erdogan u Ankari. Pritom je mislio na pristupni proces i migrantski sporazum.

Također je dodao da Turska više neće dopustiti Europljanima da na turskom teritoriju "špijuniraju" pod različitim izgovorima.

Pritom je mislio na Deniza Yucela, uhićenog novinara njemačkog lista Die Welta, koji ima dvojno njemačko-tursko državljanstvo. On je rekao za Yucela da je "teroristički agent" koji se skirvao u konzulatu.

Turski predsjednik je kazao da bi nakon referenduma u travnju Turska mogla razmotriti odnose s Europom."Ova Europa je Europa od prije Drugog svjetskog rata. Rasistička, fašistička i okrutna Europa", kazao je Erdogan optuživši EU da je neprijateljski nastrojena prema Turcima i muslimanima.

Erdogan ponovno nije birao riječi unatoč upozorenjima njemačke kancelarke Angele Merkel da prestane uspoređivati njemačku vladu s nacističkim režimom. 

Turski predsjednik u više je navrata usporedio njemačku i nizozemsku vladu s nacističkim režimom jer nisu dopustile da na skupovima turske dijaspore u znak potpore referendumu za proširivanje Erdoganovih ovlasti sudjeluju turski ministri.

Povjerenik Europske komisije za pregovore o proširenju Johannes Hahn rekao je u razgovoru za njemački dnevnik Bild od utorka da je članstvo Turske u Europskoj uniji svakim danom sve manje realistično.

"Turska se već dulje vrijeme udaljava od Europske unije i ako brzo ne dođe do promjene pravca, članstvo postaje sve manje i manje realistično", rekao je Hahn u razgovoru za Bild.

On je planiranu promjenu turskog Ustava, koja bi sadašnjem predsjedniku dala još veće ovlasti, nazvao "jasnim odmakom od Europe" i otvorio mogućnost da članice EU-a uskoro raspravljaju o potpunom prekidu pregovora s Turskom.
 

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 14:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/583000801eea8fc4d08b4597/80
Foto: Facebook Kolinda Grabar-Kitarović

Predsjednica poručila Hrvatima u Švedskoj da trebaju domovini koja "stari i umire"

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović poručila je u ponedjeljak Hrvatima u Švedskoj da su potrebni Hrvatskoj koja "stari i umire", a na vlastima u Zagrebu je da osiguraju njihov povratak i kvalitetu života kakvu imaju u toj bogatoj skandinavskoj zemlji.

Predsjednica je višednevni posjet Švedskoj počela susretom s tamošnjim Hrvatima kojih je, prema hrvatskim izvorima, između 35.000 i 40.000.

Oni su u prošlom stoljeću stigli u tri vala - 60-tih godina kao ekonomski a 70-tih kao politički emigranti te 90-tih bježeći pred ratom u BiH.

Upozorivši na lošu demografsku sliku Hrvatske, Grabar-Kitarović je rekla da zemlji "koja stari i umire" trebaju ljudi, uključujući i povratnike iz dijaspore.

"Vaša očekivanja su velika, u smislu izgradnje bilateralnih osnosa, prilika za suradnju s Hrvatskom, a nadam se za mnoge od vas i u smislu perspektive povratka u Hrvatsku", rekla je predsjednica na susretu s Hrvatima u švedskoj prijestolnici.

"Na nama je da osiguramo vaš povratak, integraciju u život u domovini i onu vrstu ispunjenja kakvu imate u Švedskoj", istaknula je.

Visoka državna odlikovanja dodijelila je svećeniku Stjepanu Biletiću koji 40 godina vodi Hrvatsku katoličku misiju u Stockholmu i Diani Vukušić, predsjednici Saveza hrvatskih udruga u Švedskoj.

Četiri generacije Hrvata već gotovo 60 godina sudjeluju u izgradnji svoje nove domovine, uz stalno njegovanje hrvatskog identiteta, rekla je Vukušić.

"Ostali smo ono što jesmo, pazeći da poželjna integracija ne postane nepoželjna asimilacija", dodala je.

Biletić je rekao da je ponosan što je "sa svojim ljudima bio u žalosnim i radosnim trenucima". "Ponosan sam što sam toliko godina proveo s Hrvatima, sa svojim ljudima dijelio i dobro i zlo", naglasio je.

Grabar-Kitarović u utorak počinje službeni dio državnog posjeta Švedskoj, bogatoj i naprednoj zemlji na sjeveru Euroe s kojom Hrvatska želi osnažiti zanemarene političke i gospodarske odnose.

Sastat će se s kraljem Gustafom XVI. i kraljicom Silvijom, premijerom Stefanom Lovfenom, predsjednikom parlamenta Urbanom Ahlinom, a u vojnom centru u Kungsangenu s ministrom obrane Peterom Hultqvistom.

Obići će i švedski tehnološki div, tvrtku Ericsson, vlasnika najuspješnije hrvatske ICT kompanije Ericsson Nikola Tesla.

Facebook komentari

hr Tue Mar 21 2017 08:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .