Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59f20ff2b9e03e7e8e8b4702/80
Foto: Pixabay

"Jeftiniji i dostupniji taksi, jednaka pravila za sve, nikome se ne pogoduje"

Butković je odbio bojazni da se zakonom "ide na ruku" Uberu

 Želimo taksi učiniti jeftinijim i dostupnijim građanima, gužvi se ne treba bojati, novi zakon uvodi jednaka pravila za sve i nikome se ne pogoduje, rekao je u srijedu ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predstavljajući u Hrvatskom saboru Vladin prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu.

Butković je odbio bojazni da se zakonom "ide na ruku" Uberu.

Zakonom se uvode jednaka pravila za sve, nikome se ne pogoduje, jedini povlašteni su naši građani koji moraju plaćati jeftiniji autotaksi prijevoz, rekao je ministar.

Poslao je umirujući poruku i onima koji se boje da će nova zakonska rješenja stvoriti gužvu u nekim turističkim gradovima, konkretno Dubrovniku i Splitu.

Novi zakon, naime, predviđa da gradovi i općine više neće moći određivati broj taksista na svom području, morat će izdati dozvola koliko bude i zahtjeva.

Gužvi se ne treba bojati, bilo ih je i bit će, gradonačelnici kroz prometna rješenja mogu učiniti da se te gužve smanje, rekao je Butković, opetujući da će svi raditi pod istim uvjetima, te da će svatko tko zadovolji uvjete, moći obavljati auto taksi prijevoz.

Vladin prijedlog zakona o prijevozu u cestovnom prometu trebao bi omogućiti liberalizaciju autotaksi prijevoza, olakšati dobivanje licence te ukinuti obvezu polaganja ispita o poznavanju područja na kojem se taksi prijevoz obavlja.

Vlada procjenjuje da će se liberalizacijom tržišta taksi usluga najmanje udvostručiti broj taksista kojih je sada oko 3.000, što je premalo za Hrvatsku kao turističku zemlju.

Jedna od novosti novog zakona je da će prijevoznici moći birati sredstvo za naplaćivanje vožnje - taksimetar ili elektroničku aplikaciju.

Budući taksisti koji nemaju valjane licence morat će imati najmanje 21 godinu i dobar ugled, što znači da neće moći taksirati ako su bili pravomoćno kažnjavani, odnosno ako su u zadnje dvije godine platili kazni preko 25.000 kuna. Budući taksisti polagat će teorijski ispit, ukida se obveza trogodišnje stručne škole.

Postojećim taksistima produljit će se licenca pet godina, oni neće morati prolaziti proceduru kao novi taksisti, objasnio je ministar.

Najavio je i da će se, nakon što Sabor donese zakon, donijeti pravilnik koji će urediti pitanje starosti taksi vozila. Prijedlog je da se starost ograniči na sedam godina, no saslušat ćemo struku i javnost, pa donijeti odluku, odgovorio je Butković zastupnici GLAS-a Anki Mrak Taritaš.

hr Wed Apr 25 2018 11:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58b08277b4739870788b456e/80
Foto: Pixabay

Otvoren Poziv: Učenicima i studentima slabijeg imovinskog stanja financijska potpora od 600 do 1000 kuna mjesečno

Za mjesečne potpore za školovanje srednjoškolaca i studenata slabijeg imovinskog stanja, Grad Split je u Proračunu i ove godine osigurao dva milijuna i sto tisuća kuna

Poziv za dodjelu stipendija objavljen je na internetskim stranicama Grada Splita, a rok za prijavu je 30. travnja 2019. godine.

Dakle, zainteresirani učenici i studenti koji ispunjavaju uvjete iz poziva mogu se za primanje naknade javiti do kraja travnja, ali važno je naglasiti da prijava podnesena do 30. studenog 2018. godine omogućava početak stipendiranja za učenike od rujna 2018. godine, odnosno za studente od listopada 2018. godine. Sve prijave podnesene nakon 30. studenog realizirat će se od mjeseca podnošenja i za učenike i za studente.

Mjesečni iznosi za srednjoškolce su 600 kuna ako se školuju u Splitu i 800 kuna ako se školuju izvan Splita. Studentima koji studiraju na splitskom Sveučilištu pripada 800 kuna mjesečno, a 1000 kuna namijenjeno je onima koji studiraju izvan Splita. Financijska je to pomoć koja će učeničke i studentske dane olakšati kako učenicima i studentima tako i njihovim obiteljima.

Prošle godine pravo na financijsku potporu ove vrste ostvarilo je 286 splitskih učenika i studenata. Važno je napomenuti kako pravo ostvare svi koji ispunjavaju uvjete, pa bi zaista bila šteta da se propuste prijaviti na poziv.


hr Mon Oct 22 2018 13:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e5cf44b9e03eb7838b460a/80
Foto: Wikipedija

Afera HEP-Dioki: Sanader i Ježić oslobođeni optužaba

Sanader je na sud stigao nešto prije 13 sati kako bi prisustvovao izricanju presuda. Prva je već izrečena, a ona druga, za prodaju jeftine struje Diokiju, bit će poznata u 14 sati...

Nakon što su ga osudili na dvije i pol godine zatvora u aferi Hypo, Ivo Sanader nepravomoćno je oslobođen u aferi HEP- Dioki. Oslobođen je i Robert Ježić. Sanadera se teretilo za prodaju jeftine struje Diokiju kojem je na čelu bio Ježić.

Kriv je za Hypo, ali kaznu je već odslužio

Bivši premijer Ivo Sanader danas je na zagrebačkom Županijskom sudu proglašen krivim za ratno profiterstvo u aferi Hypo. Nepravomoćno su ga osudili na dvije i pol godine zatvora zbog primanja provizije u ratno doba od austrijske Hypo banke.

Naloženo mu je i da u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude uplati 3,61 milijun kuna. U kaznu mu se uračunava vrijeme koje je proveo u istražnim zatvorima nakon što mu je izrečena nepravomoćna presuda 2012. godine. Po tome, ovu kaznu je već odslužio.

Sud je ponovno utvrdio da je Sanader počinio kazneno djelo ratnog profiterstva. 

- Kao zamjenik ministra vanjskih poslova iskoristio je poziciju ovlaštenog pregovarača i s Kultererom u četiri oka dogovorio da će dobiti proviziju u gotovini. Sanader je za uzvrat obećao da će Hypo banka imati povlašten položaj na hrvatskom tržištu. Beskrupulozno je doprinio srozavanju stanja u Hrvatskoj, stoji u obrazloženju presude.

Kod izricanja presude sutkinja Jasna Galešić olakotnom je ocijenila činjenicu da je dosad neosuđivan, da je otac dvoje djece i sudionik Domovinskog rata. Otegotna okolnost bila je ta što je u trenutku počinjenja djela bio visoko rangirani dužnosnik koji je trebao promicati interese države u inozemstvu.

Dobro raspoloženi 'ćaća' namigivao novinarima

Sanader je uoči izricanja presude bio dobro raspoložen. Vidjevši desetke novinara, fotoreportera i snimatelja u sudskom hodniku, šeretski se zapitao:

- Što se to događa? Zašto ste se okupili u ovolikom broju?

U sudnici se tijekom izricanja presude okrenuo i namignuo novinarima iza sebe.

'Zadovoljni smo osudom, ali ne i visinom kazne'

Marija Vučko, zamjenica ravnateljice Uskoka kazala je da su zadovoljni osuđujućom presudom.

- Očekivali smo takvu presudu. Dokazali smo da je optuženi učinio kazneno djelo ratnog profiterstva i ova je presuda  jako važna za buduću sudsku praksu jer pokazuje da je moguća osuda za kazneno djelo ratno profiterstva. Ipak, mislimo da je kazna preblaga i sigurno da ćemo se žaliti na visinu izrečene kazne - kazala je Marija Vučko.

Presude nakon 2162 dana

Sanader je na sud stigao nešto prije 13 sati kako bi prisustvovao izricanju presuda. Prva je već izrečena, a ona druga, za prodaju jeftine struje Diokiju, bit će poznata u 14 sati. 

Presude čita sutkinja Jasna Galešić, koja je vodila oba postupka protiv bivšeg premijera. Sanadera su uhitili dok je 10. prosinca 2010., plaćao cestarinu kraj austrijskog Salzburga.

Za aferu Hypo, odnosno za ratno profiterstvo, već je bio osuđen 20. studenog 2012., prije 2162 dana, i to na 3,5 godina zatvora, odnosno na jedinstvenu kaznu od 8,5 godina jer su mu sudili u isto vrijeme kao i za aferu Ina-MOL, za koju je dobio 7,5 godina. Na kraju je presudu ukinuo Ustavni sud.

Za HEP-Dioki optuženičku klupu dijeli s Robertom Ježićem, nekadašnjim prijateljem, a potom i krunskim svjedokom optužbe u jednom od brojnih Sanaderovih antikorupcijskih postupaka. Sanader je nepravomoćno osuđen jedino u slučaju Planinska, gdje je dobio 4,5 godina zatvora zbog optužbi da je primio 17 mil. kuna “provizije”.

Opet mu sude i u slučaju Fimi media, nazvanom po marketinškoj agenciji preko koje se, prema tvrdnjama tužiteljstva, novac iz državnih institucija i tvrtki izvlačio za HDZ-ov crni fond i privatne potrebe stranačkih dužnosnika. Za sutra je najavljen početak novog postupka u slučaju Ina-MOL, piše 24 sata

hr Mon Oct 22 2018 13:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59d49672b9e03eeb748b45a0/80

Mara Tomašević o suprugu Alojzu: "Dok me on držao, njegova me ljubavnica grebala po licu, prijetio je da će me zaklati"

Na Općinskom sudu u Slavonskom Brodu počelo je suđenje požeško-slavonskom županu Alojzu Tomaševiću za obiteljsko nasilje. Na sudu je i njegova supruga Mara te svjedokinja Dragica Jurić.

Tomaševićeva sestra Kata nije došla svjedočiti zbog zdravstvenih razloga, kao ni Marin brat Franjo Zadro jer navodno nije dobio poziv.

Tomaševićev odvjetnik Željko Damjanac tražio je isključenje javnosti iz cijele rasprave zbog zaštite osobnog života optuženika i članova obitelji koji će svjedočiti.

Sudac Slaven Vidmar odbio je prijedlog, uz obrazloženje da ne nalazi razlog za isključenje javnosti za vrijeme cijele rasprave. Ako se tijekom rasprave utvrdi da pojedini dijelovi rasprave iznose činjenice iz osobnog života optuženika, žrtve ili svjedoka koje bi bile razlog za isključenje javnosti, sud može odlučiti za taj dio javnost isključiti.

Mara Tomašević ne odustaje od postupka

Supruga Mara izjavila je da će tražiti imovinskopravnu naknadu te ne odustaje od kaznenog postupka.

Obrana traži novo medicinsko vještačenje, svjedočenje rodbine, među kojima su sin i snaha iz zajedničkog kućanstva. Također, traže uvrštavanje SMS-ova za koje tvrde da ih je Mara sve do sada slala suprugu.

"S ovim porukama dodatno se obraća s određenim zahtjevima koje uvjetuje tijekom ovog postupka, koristi i druge riječi i metode. Sadržaj poruka direktno utječe na obilježje djela", tvrdi obrana.

Sudac prihvaća sve predložene svjedoke obrane i tužiteljstva. Odbija dokazni prijedlog obrane za pribavljanje ranijeg predmeta s Prekršajnog suda u Požegi te predmet Općinskog suda u Požegi (brakorazvodna parnica s nagodbom) jer ih smatra neprikladnima za ovaj predmet.

O prijedlozima obrane za čitanjem SMS-ova koji su ispisani i predani u spis te prijedlogu obrane za medicinsko vještačenje, sud će odlučiti naknadno, ovisno o očitovanju oštećenice o autentičnosti, piše Dnevnik.hr

U optužnici se navodi da je Tomašević suprugu nazivao luđakinjom i ludom kravom, fizički je na nju nasrtao, stiskao je, šamarao i prijetio da će joj rasparati grkljan.

"Htio me pregaziti autom"

Tomašević tvrdi da nije kriv. Mara Tomašević odbila je pravo na blagodat i poručila da želi svjedočiti. U tijesnoj sudnici prisiljena je sjediti kraj supruga.

"Nasilja je unazad tri godine, ali i ranije. Ukućani su čuli svađe, ali nisu mogli vidjeti. Razbijao mi je oko, gurao me u trudnoći pred roditeljima i braćom... Čak me htio pogaziti autom. Posljednji put, po povratka s puta, šamarao me pet, šest puta po glavi da se ne vide masnice, uhvatio me za vrat. Dizao je nož na mene, prijetio da će me zaklati, psovao. Svemu je uzrok njegov preljub. Nisam mu smjela ništa reći, sve sam ispoljila u SMS porukama. Ne morate tražiti provjeru autentičnosti, to su moje poruke iz revolta. Žena s kojom je bio grebala me po licu i rukama dok me on držao. Sve sam htjela prijaviti, ali njegova sestra i naša kći nagovarale su me da odustanem jer ću mu uništiti karijeru. Tada sam odustala, no nakon 2. 10. 2017. mi je prekipjelo. Ozljede tada nisu bile velike, ali mi je bilo svega dosta", svjedočila je Mara Tomašević.


Podsjetimo, Tomaševiću se u optužnici stavlja na teret da je od listopada 2015. godine do 2. listopada 2017. u obiteljskoj kući u nakani da omalovaži svoju suprugu govorio pogrdne riječi prijeteći joj pritom različitim zlom, istovremeno je rukama hvatao za vrat i pljuskao, čime je kod oštećenice izazvao osjećaj straha i ugroženosti te povredu dostojanstva.

Tereti ga se i da ju je 2. listopada 2017., u nakani da je tjelesno ozlijedi, udarao rukama po glavi, hvatajući je za vrat i nadlaktice, te rukama i nogom snažno odgurnuo, pri čemu je oštećenica zadobila tjelesnu ozljedu.
Mara Tomašević sama je odlučila izaći u javnost i reći što proživljava, no prije toga o svemu je obavijestila i HDZ, čiji je Tomašević bio član.

U međuvremenu je isključen iz stranke, ali je odbio dati ostavku na mjesto župana, piše Dnevnik.hr

hr Mon Oct 22 2018 10:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Budući umirovljenici živjet će još kraće, a radit će sve dulje

Mirovinsko bauljanje: Ovo je vodič kroz prijedlog mirovinskih zakona. Reforma ima nekoliko dobrih mjera, a najvažnija je osiguranje dodatka na mirovinu i za one koji će od sljedeće godine ići u mirovinu

Cilj nam je osigurati da mirovine budu veće, sustav pravedniji i održiviji jer sad nedostaje 17 milijardi svake godine za njihovu isplatu, piše 24 sata

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić to je kao cilj mirovinske reforme više puta ponovio, ali je paralelno u hodu značajno mijenjao svoje prijedloge. Najprije je tvrdio da će se povećati izdvajanja za drugi stup pa je rekao da za to nema novca. Zatim je rekao da nitko tko ne preda ušteđeno državi neće imati pravo na dodatak od 27 posto, a poslije je izjavio da će ga ipak biti u iznosu od 20, 25 posto i 27 posto... Zato je i stručnjacima teško bilo pratiti sve te službene i poluslužbene najave i uspoređivati s onim što je na kraju završilo u prijedlogu reforme. Koja se, podsjetimo, još može izmijeniti kroz saborsku raspravu.

Zato donosimo kompletan vodič kroz prijedlog mirovinskih zakona. Reforma ima nekoliko dobrih mjera, a najvažnija je osiguranje dodatka na mirovinu i za one koji će od sljedeće godine ići u mirovinu kako oni ne bi imali i 600 kuna niže mirovine, te povećanje najnižih mirovina. Ocjena stručnjaka je ipak da je reforma djelomična, odgodit će probleme, ali neće riješiti pad mirovina u odnosu na plaće. Zamjeraju što Vlada nije išla u reformu povlaštenih mirovina te što povećava dob umirovljenja bez dovoljno analiza.

Hoće li postojeće mirovine porasti ovom reformom ili će umirovljenici i dalje jedva krpati kraj s krajem?

Najniže mirovne će porasti za 3,13 posto od sljedeće godine. Najniža mirovina je sad 63,6 kuna za godinu staža. Ostale mirovine će se i dalje usklađivati po tzv. švicarskoj formuli, koja je manje povoljna nego da se u obzir uzima samo rast cijena ili samo rast plaća.

Zar ministar Pavić nije obećao da će rast mirovina ipak biti veći nego dosad?

Jest, to je bila jedna od mnogih najava, promjena načina obračuna mirovina, ali zasad sve ostaje po starom. Ministar je sad poručio da nema dovoljno novca. Vlada se hvali da su mirovine ionako rasle 6,4 posto zadnje dvije godine.

Zašto se onda i išlo u reformu i zbog koga te što će ona donijeti onima koji idu u mirovinu ubuduće, nakon Nove godine?

Osnovni problem je što je mirovinski sustav neodrživ i nepravedan za one koji bi ubuduće išli u mirovinu. To je rezultat starih odluka. Primjerice, nakon rata, kad su se gasile tvrtke, masovno se odlazilo u prijevremenu mirovinu i država je to poticala. Zatim je provela mirovinsku reformu koja je donijela dvostupni obvezni sustav, u kojem se 15 posto uplaćuje u prvi a pet posto u drugi stup. Pa je zatim odlučila uvesti dodatak od 27 posto na mirovine onima koji su bili zakinuti tom reformom. Ali ljudi koji u mirovinu idu od 2019. i uplaćivali su u dva stupa bili bi debelo zakinuti. Oni bi imali čak 600 kuna manju mirovinu nego čovjek iste starosti, istog radnog staža i iste plaće jer nemaju pravo na dodatak od 27 posto kao dosadašnji umirovljenici.

Pa kako će ova mirovinska reforma pokušati ispraviti tu nepravdu prema budućim umirovljenicima?

Dat će dodatak od 27 posto na sve što ste uplatili do 2002., kad su zaživjela oba stupa, a dodatak od 20,25 posto za sav novac koji ste u prvi stup uplatili nakon te godine. Na to se dodaje novac ušteđen u drugom stupu i to je mirovina.

A ako mi je mirovina i s tim manja nego da sam uplaćivao samo u prvi stup?

Imate opciju da sav novac iz drugog stupa prebacite u prvi stup, odnosno date u proračun. Država bi onda trebala jamčiti da će vam isplaćivati mirovinu do kraja života uz dodatak od 27 posto. Svatko će morati odlučiti što mu se više isplati.

Kako da to izračunam kad ni sad ne znam kolika bi mi bila mirovina?

Baš svaka osoba je specifična u odnosu na to koliko je radila, koliku je imala plaću, odnosno koliko je uplaćivala u oba stupa. Prije odlaska u mirovinu država će omogućiti svakome izračun u odnosu na ušteđeno u drugom stupu i uplaćeno u prvi stup da vidi koja bi mu bila bolja opcija. Načelno, oni koji sad imaju plaću 4700 kuna i nižu radije će birati povratak u prvi stup jer im se više isplati zbog malih uplata u drugi stup.

Pa meni je plaća ispodprosječna. Zašto onda uopće uplaćujem u drugi stup?

To je zakonska obveza i novac je vaš. Nije uzalud jer ako preminete prije mirovine, sve ušteđeno u drugom stupu ide u gotovini vašim nasljednicima, i to bez oporezivanja. Novac koji ste uplatili u prvi stup već je potrošen na sadašnje umirovljenike.

Kako i zašto država nema novca u prvom stupu kad im svi dajemo 15 posto plaće?

Hrvatska za svoje umirovljenike izdvaja manje nego prosjek EU u odnosu na razvijenost zemlje. Za mirovine godišnje treba 38 milijardi kuna, a svi zaposleni u prvi stup uplate 21,2 milijarde kuna. Nedostaje 17 milijardi. Vlada kaže da je to jer smo malo radili, u prosjeku 30 godina prije umirovljenja, a Nijemac radi 37 godina prije umirovljenja. Ono što su prešutjeli je da od tih 17 milijardi koje nedostaju čak 6 milijardi otpada na one koji nisu klasični umirovljenici nego su u mirovini prema raznim posebnim propisima i prema 18 iznimki. Oni novac ionako dobivaju iz proračuna. Treba oduzeti i pet milijardi za drugi stup, pa je pravi minus u prvom stupu oko šest milijardi. Ali i to nije zato što malo radimo nego jer su ljude slali nakon rata u mirovinu

Kako se računaju te povlaštene mirovine, hoće li
 njih smanjivati?

Za njih se ništa neće mijenjati. Prosječni odrađeni radni staž tih mirovina je tek 18 godina. Najbrojnija skupina, više od 110.000 ljudi, su branitelji. Njih 75.000 ima prosječnu mirovinu oko 5200 kuna, a još 30.000 tek 2300 kuna. Tu su i saborski zastupnici, ustavni suci s prosječnim mirovinama 9500 kuna. Ali i djelatne vojne osobe, a još i pripadnici domobrana, partizana. Vlada nikog ne kači ovom reformom

Nije li onda rješenje da od ovih 20 posto više uplaćujemo u drugi stup?

To je bila ideja cijele mirovinske reforme prije 16 godina. Kroz pet posto od plaće, mirovinski fondovi su dobili 61 milijardu kuna, a na to su kroz ove godine zaradili za sve koji uplaćuju još 33 milijarde kuna kroz ulaganja u obveznice i dionice. To povećava novac koji će u budućnosti dobiti umirovljenici. Ministar je još prije mjesec dana govorio da će povećati izdvajanje za drugi stup na šest posto. Ali u posljednjem prijedlogu se od toga odustalo. I dalje ćemo uplaćivati pet posto u njega i 15 posto u državni fond. To je velika manjkavost ovog prijedloga. Vlada kaže da prvi stup ne bi to mogao podnijeti.

Dokad ću morati raditi da bih konačno i dobio tu mirovinu, kakva god bila?

Vlada kaže: do 67. godine i muškarci i žene od 2033. godine. Sad muškarci rade do 65. godine. Od 2027. godine i žene moraju odraditi 65 godina, za razliku od sadašnjih 60. Mirovinska reforma skraćuje rokove za dulji rad u odnosu na sadašnji zakon.

Nemoguće je da čovjek koji obavlja teški fizički posao radi do 67?!

Vlada se pravda da će sa 60 i 61 godinom u redovnu mirovinu moći ići svi oni koji sakupe 41 godinu radnog staža. To su oni koji počnu raditi s 18 godina, nakon srednje škole. Sa 65 će 41 godinu staža sakupiti oni koji počnu raditi s 24 godine, nakon fakulteta. A sa 67 oni koji ne sakupe toliko staža. Ali Vlada prešućuje da, primjerice, honorarci, neprijavljeni radnici, žene koje odu na rodiljski dopust, teško mogu sakupiti 41 godinu staža do 60. godine.

Ako idem u mirovinu sa 67, hoću li vidjeti svoj novac dok ne umrem?

Očekivana životna dob za muškarce u Hrvatskoj je 75 godina a za žene 81 godinu. Ako tako ostane, jasno je da će današnji radnik dobiti samo mali dio onog što je uplatio za svoju starost, a većina novca ostat će državi. Hrvatska ima kraći životni vijek od prosjeka EU. On bi se trebao produljiti napretkom zdravstva i tehnologije. Naravno, ovo su samo prosjeci.

Mogu li onda barem dobiti dio uplaćenog novca u gotovini za starost?

Iz prvog stupa ne, ali možete 15 posto iz drugog stupa. Na 200.000 kn u drugom stupu to je 30.000 kn u gotovini. No taj dio novca će, prema prijedlogu zakona, biti oporeziv. Nadalje, Vlada postavlja uvjet da 15 posto možete povući samo ako će vam mjesečna mirovina iz oba stupa i sa svim dodacima biti 15 posto viša od minimalne u trenutku odlaska u mirovinu. Opet će država računati možete li do novca.

Mogu li izbjeći rad do 67. godine tako da odem u prijevremenu mirovinu?

U prijevremenu mirovinu se može ići do pet godina prije roka za redovnu. Ali Vlada je to ovom reformom odlučila penalizirati skoro duplo jače nego do sada. Za prijevremenu treba imati 35 godina staža, a svaki mjesec ranijeg umirovljenja koštat će vas 0,34 posto mirovine. Ne izgleda puno, ali to je 4,08 posto godišnje, a maksimalno će vam uzeti 20,4 posto mirovine za pet godina ranije umirovljenje.

Što ako se osjećam dobro i želim raditi i nakon 67. godine i punog staža?

Ministarstvo je ponudilo nagradu za one koji žele raditi. Ako imate 35 godina staža, a nastavite raditi, svaki mjesec će se mirovina uvećavati za 0,34 posto. Odnosno, jednako kao kod penalizacije, godišnje 4,08 posto i maksimalno 20,4 posto za pet godina. Umirovljenici će moći nastaviti raditi i pola radnog vremena (4 sata) bez gubitka prava na mirovinu, a neke skupine, poput vojnika, i puno radno vrijeme, ali uz primanje pola iznosa predviđene mirovine.

Zašto nas uopće kažnjavaju za odlazak u mirovinu ako sam sakupio i 39 godina staža?

Problem će nastati za one ljude koje poslodavci budu “tjerali” u mirovinu, a država ih kažnjava. Oni su između čekića i nakovnja. Ministarstvo kaže da je to pravedno jer onaj tko ranije ode u mirovinu primao bi je dulje i time bi više koštao državu.

Koliko bi godišnje trebala rasti mirovina budućim umirovljenicima iz oba stupa?

To je jedna od većih enigmi i otežavat će odluku za one s prosječnim plaćama trebaju li prepustiti državi novac i biti u prvom stupu ili je primati kombinirano iz oba stupa. Jer formule su različite. Za dio mirovine iz prvog stupa ona će biti računata kao i dosad, zbroj rasta plaća i inflacije, podijeljeno s dva. To donosi povećanje od nekoliko desetaka kuna svakih pola godine. Za dio iz drugog stupa bit će izračunat samo za inflaciju. Mirovina ovisi i o očekivanom trajanju života. Dakle, može biti jedan izračun u trenutku odlaska u mirovinu, a za nekoliko godina može se situacija promijeniti.

Što s 300.000 ljudi koji bi uza sve predviđeno ipak ostali ispod praga najniže mirovine?

Zbog niskih uplata, njima se isplati dati državi ušteđeno u drugom stupu, primati dodatak od 27 posto na punu mirovinu. Ali i tad je moguće da imaju mirovinu ispod najniže, a to je sad 63 kune po godini staža. Vlada će im doplatiti iznos do najniže mirovine, koja se određuje svake godine.

Kako je moguće da netko ima tako malu mirovinu?

Slika da netko prima 200 kuna mirovine i nije točna. Neki obrtnici, poljoprivrednici..., mogli su izabrati da manje uplaćuju tijekom radnog vijeka, a novac su štedjeli ili ulagali u nekretnine. Reforma, što nije dobro, ne uvodi nikakav imovinski cenzus.

Kad uplaćujem iznos za mirovinu, plaćam li još i dodatne troškove zbog kojih će mi ona biti u konačnici manja?

Da, za drugi stup. Četiri mirovinska društva naplaćuju svoje naknade što ulažu naš novac. Iako su oni uspjeli kroz godine zaraditi za nas, samo lani su oni naplatili 420 milijuna kuna naknada za svoj posao. I tako svake godine. Nadalje, ušteđeno iz drugog stupa prebacuje se kad idemo u mirovinu u privatno mirovinsko osiguravajuće društvo, koje nam odmah uzme pet posto ušteđenog. Vlada reformom predviđa smanjenje naknada mirovinskih fondova za oko 100 milijuna kuna godišnje. Osnovat će i svoje mirovinsko društvo, koje će naplaćivati znatno nižu naknadu i tako potaknuti konkurenciju. Fondovima je omogućeno da više ulažu naše mirovine u infrastrukturu.

Hoće li nakon svega napokon buduće mirovine barem biti bliže iznosu plaća i dosegnuti cilj od 60 posto prosječne plaće?

Nažalost, čini se da neće. Stručnjaci ističu da će i u budućnosti, s ovom reformom, iznos mirovina u odnosu na plaće padati, a ministarstvo vjeruje da će to uspjeti spriječiti. Prosječna mirovina sad je 42 posto plaće. I to će se tek blago popraviti.

Hoće li država zaraditi ili izgubiti na ovoj mirovinskoj reformi?

Do 2040. država će biti u plusu 11 milijardi kuna s reformom, zbog duljeg rada i povratka iz drugog u prvi stup onih s nižim plaćama. Država će, međutim, preuzeti obvezu isplate mirovina u puno većem iznosu, pa ćemo poslije 2040. opet imati problem.

Koje je jedino pravo rješenje za dugoročnu stabilnost mirovinskog sustava?

Više zaposlenih, više mladih koji rade, više stanovnika. Hrvatska, nažalost, ima loše demografske trendove. Bez useljavanja će nas bit 850.000 manje 2050. I sad je omjer zaposlenih i umirovljenih loš, a u budućnosti će, bez promjena, biti još lošiji, piše 24 sata

hr Mon Oct 22 2018 08:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .