Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5829a7e21eea8f82b98b4641/80
Foto: Screenshot YouTube

Milka, Nutella i još 25 proizvoda ide u laboratorij: Jesu li lošiji nego u Njemačkoj?

Postoji li razlika u kvaliteti naizgled istih proizvoda u našim trgovinama i onih koji se prodaju na tržištu Zapadne Europe? Odgovor na to pitanje trebalo bi dati istraživanje koje je pokrenula naša europarlamentarka Biljana Borzan u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu (HAH). U prvoj fazi napravljen je popis brendova koji će ići na laboratorijsku analizu

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH), Andrea Gross-Bošković, u ponedjeljak su u Kući Europe u Zagrebu predstavile rezultate ankete koja je pokazala da velika većina hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a i najavile istraživanje kojim će usporediti kvalitetu proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu.

"Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenim trgovinama u zapadnim članicama EU", rekla je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.   

Borzan je provela anketno istraživanje s  agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana, a kroz upitnik, koji je pripremio HAH, saznali su stavove građana o kvaliteti proizvoda na našem tržištu. Anketom se omogućilo hrvatskim građanima da odrede proizvode koji će potom biti uspoređivani s istovjetnim proizvodima s njemačkog tržišta i laboratorijski testirani. 

"Hrvatska agencija za hranu uključena je kao stručna potpora projektu sa ciljem osiguranja transparentnosti procesa, te odabira najkompetentnijih laboratorija za kontrolu pojedinih parametara", rekla je Andrea Gross-Bošković.

Zabrinjavajući postotak

"Ovo istraživanje ne treba shvatiti kao istraživanje usmjereno protiv industrije. Istraživanje percepcije potrošača pokazalo je da je skeptičnost nedvojbeno prisutna u velikoj mjeri. Čak više od 70 posto ispitanih smatra kako smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda, upravo zbog sumnje u dvostruku kvalitetu prehrambenih proizvoda... To je zabrinjavajući postotak. Zato naglašavam kako ne želimo donositi zaključke naprečac, već samo utvrditi pravo stanje stvari. Možda potrošači budu i ugodno iznenađeni", istaknula je Gross-Bošković.

Ukupno će se testirati 27 proizvoda. Veći dio su odredili građani anketom, a manji je određen uspoređujući proizvode iz češke studije i proizvode koji su, prema ranijem HAH-ovom Nacionalnom istraživanju o prehrambenim navikama odrasle populacije (NIPNOP), se pokazali kao najčešće konzumirani strani brandovi proizvoda u Hrvatskoj, kako bi se osigurao kontinuitet.

"Istraživanje je pokazalo da kupci u Hrvatskoj itekako vode brigu o zemlji porijekla proizvoda koje kupuju. Čak njih 91 posto preferira domaće proizvode, a kvaliteta i sigurnost proizvoda su im najvažniji kad odluče nešto kupiti. Više od 73 posto posto građana vjeruje kako razlika postoji ne samo u  kvaliteti, već i u cijeni" objašnjava Borzan.

Anketa je pokazala i kako gotovo dvije trećine hrvatskih potrošača čita informacije o hrani  i ocjenjuje kao je hrana danas sigurnija nego prije deset godina. Oko tri četvrtine građana, međutim, se uopće ili uglavnom ne slaže s ocjenom da javne vlasti EU-a smatraju zdravlje potrošača važnijim od profita proizvođača.

Gotovo 72 posto ispitanih se uglavnom ili u potpunosti složilo s ocjenom, predloženom u anketi, da su "u očima velikih korporacija zapadne Europe 'građani drugog reda'".  

Mijenjanje zakona

Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su provedena u Slovačkoj i Češkoj, Borzan je dio uzorka rezervirala i za deterdžente budući da su se na njih žalili potrošači. Njezino istraživanje je pokazalo kako 64 posto građana smatra da su sredstva za pranje i čišćenje kvalitetnija na tržištu zapadne Europe.

Borzan je pojasnila je da proizvođači različitu kvalitetu proizvoda obrazlažu istraživanja tržišta no dodala je da se to "donekle može shvatiti ako je u pitanju hrana, odnosno različiti ukusi, ali ne ako su u pitanju higijenski proizvodi jer nitko ne želi proizvod koji slabije pere".

Cilj europarlamentaraca je da mijenjanju zakone na način da se onemogući proizvođačima da pod istim imenom plasiraju različite proizvode u različitim državama da "jer ako smo jedna unija ako imamo zajedničko europsko tržište nema opravdanja da proizvodi budu različiti", pojasnila je Borzan.

"Iduća faza je kupnja tih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Ovo istraživanje će mi značajno pomoći u mom radu u Europskom parlamentu. Naime, nedavno je i u Vijeću EU ova tema stavljena na dnevni red, i to tek nakon istraživanja parlamentarne kolegice Sehnalove. Jednakost svih građana EU ne smije biti samo na papiru", istaknula je Borzan.

Istraživanje će obuhvatiti proizvode poput Coca cole i Pepsi cole, Nestea hladnih čajeva, piva Heineken, preko tune Rio mare i Barilla tjesteinne  do sredstava za pranje i čišćenje kao što su Ariel, Silan i Domestos te sredstava za higijenu Nivea i Colgate paste za zube.

Lista proizvoda obuhvaćenih istraživanjem utvrđena je temeljem telefonskog istraživaja na uzorku od 800 ispitanika i korištenjem podataka o najčešće konzumiranim stranim brandovima u Hrvatskoj za pojedine kategorije proizvoda.

Facebook komentari

hr Mon Nov 14 2016 13:03:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589f3521b47398123d8b458c/80
Foto: medjugorje.hr

Desetine tisuća vjernika na 36. obljetnici međugorskog fenomena

Više desetaka tisuća vjernika okupilo se u nedjelju u Međugorju gdje se obilježava 36. obljetnica navodnih Gospinih ukazanja čiju vjerodostojnost istražuje Katolička Crkva.

Hodočasnici iz BiH i Hrvatske od kojih su brojni stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja svijeta sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima,   te su se penjali na mjesto prvih navodnih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.

Pučku svetu misu u 11,00 sati predvodio je župni vikar iz Međugorja fra Karlo Lovrić koji je istaknuo da su kroz godine u ovome mjestu zabilježena brojna duhovna i fizička ozdravljenja što vjerodostojno svjedoči o Gospinoj nazočnosti. 

"Zato vjerujemo da je Gospa posjetila ovaj hercegovački krš koji je kroz stoljeća natopljen krvlju mučenika jednako kao što je to učinila u Fatimi, Lourdesu ili Guadalupeu. Uvijek nastupa kao majka koja vodi vjernike prema Isusu Kristu", rekao je fra Karlo Lovrić.

Pri tome je naveo kako Gospine poruke koje šalje nije mudro odbiti, jer su samo podsjetnik na svakodnevni život vjernika. 

"Poruke su samo podsjetnik na ono što se zaboravilo. Te poruke podsjećaju na svetost braka, obiteljskog ognjišta, molitve, nedjeljno misno slavlje, ispovijed, pomirenje s Bogom i ljudima", dodao je.

Po tvrdnjama ovog župnog vikara iz Međugorja, Gospine poruke su jednostavne zbog čega su  brojni vjernici promijenili svoj život te su počeli bolje razumijevati crkvu.

"To je dokaz da je ovdje nebo na djelu i da je svaka ljudska manipulacija isključena", istaknuo je fra Karlo Lovrić.

Tijekom dana služe se mise na dvadesetak svjetskih jezika, a središnju svečanu misu u 19 sati služit će fra Damir Pavić, tajnik Provincije Bosne Srebrene.

Neposredno prije obljetnice međugorskog fenomena održan je tradicionalan hod mira od Ljubuškog do Međugorja koju je 1992. pokrenuo Nijemac Hubert Liebherr.

On je, zgrožen nemirima na ovim prostorima, zajedno s još nekoliko prijatelja Međugorja iz inozemstva, pokrenuo taj hod za mir, vjerujući da se krunicom i ratovi mogu zaustaviti.

Šestero djece reklo je da je na mjestu Podbrdu 24. lipnja 1981. vidjelo ženu koja im je uputila poruku. Pobjegli su prestrašivši se ali su se ponovno vratili dan kasnije otkad kažu da im se Gospa ukazuje i upućuje poruke.

Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena koje je svoje izvješće predalo Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će papa Franjo.

Papa Franjo u nekoliko je navrata izrazio sumnju u svakodnevna Gospina ukazanja, a mediji su objavili kako istražno povjerenstvo smatra da su ukazanja prvih sedam dana bila vjerodostojna.

Ovoga proljeća papa Franjo je imenovao i posebnog izaslanika za Međugorje, poljskog nadbiskupa Henryka Hosera koji je zadužen za donošenje mjera za pastoralnu skrb vjernika.

Nadbiskup Hoser je davao krajnje afirmativne poruke o  međugorskom fenomenu.

(

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:09:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594fb425b9e03e42328b4578/80

Grad Split obilježio Dan državnosti Republike Hrvatske

Zajedničkom svečanošću Grada Splita i Splitsko dalmatinske županije danas je u Vili Dalmaciji održan središnji događaj obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske kojim se podsjeća na 25. lipnja 1991. godine kada je Hrvatski sabor prihvatio Deklaraciju o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.

Čestitajući Dan državnosti RH gradonačelnik Splita Andro Krstulović Opara je kazao:

„Danas želim istaknuti branitelje, te  obitelji poginulih i nestalih branitelja kojima želim iskazati posebno poštovanje. Slaviti dan  Dan državnosti ne može se svoditi na samo jedan dan. To je sukus vjekovnih težnji našeg naroda za slobodu,  to je sukus brojnih žrtava, velikog političkog rada i ogromne političke volje koju je iskazao hrvatski narod na povijesnom referendumu. Međutim, domoljublje i Dan državnosti nisu samo  jedan dan, to mora biti 365 dana u godini. Kada izađete iz ove prelijepe vile pitam vas hoćete li na ulicama grada osjetiti Dan državnosti?  Hoćete li osjetiti ponos zbog današnjeg dana? Što smo napravili jutros, svatko od nas, da našu djecu, naše susjede podsjetimo na značaj današnjeg dana? Je li Dan državnosti postao forma i ono što smo htjeli 1991. godine? Odgovore ćete sami znati, u svojoj savjesti, u svojoj vlastitoj tišini“, kazao je gradonačelnik u svom govoru istaknuvši da „ Dan državnosti mora biti ona privrženost i ljubav koju smo osjećali 90-tih godina“.

Gradonačelnik je u daljnjem obraćanju kazao kako Dan državnosti i domoljublje ne mogu biti samo desnica na srcu kada svira državna himna, već je domoljublje, naglasio je gradonačelnik, svakodnevni požrtvovni rad u izgradnji boljeg, pravednijeg i slobodnijeg društva. 

„U danima pred nama konstituirat ćemo Gradsko vijeće. Grad Split je u svojoj povijesti uvijek bio prekretnica za društvene i političke događaje.  Hoće li nas one male, sasvim sitne političke razlike spriječiti da Split krene naprijed? Hoćemo li biti domoljubi i Splitoljubi?

Dopustimo našem Splitu, našoj Dalmaciji  i našoj domovini Hrvatskoj da se razmašu i da postanu upravo ono što smo htjeli kada smo počeli graditi suverenu, demokratsku i samostalnu Hrvatsku“, poručio je gradonačelnik Krstulović Opara na kraju svog obraćanja uzvanicima među kojima su bili izabrani gradski i županijski vijećnici, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Hrvatske ratne mornarice, Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, Sveučilišta u Splitu, Hrvatske gospodarske komore, bivši gradonačelnici,  predstavnici konzularnog zbora, nacionalnih manjina,vjerskih zajednica.

Župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban u svom se govoru prisjetio prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je na današnji dan prije 26 godina pozvao Europu i svijet da prihvate proglašenu samostalnost hrvatske države. 

Svečanosti u Vili Dalmaciji prethodilo je polaganje vijenaca pred Središnjim križem i na Groblju branitelja na Lovrincu gdje su izaslanstvo Grada Splita predvodili  gradonačelnik Andro Krstulović Opara i zamjenici gradonačelnika Jelena Hrgović  i Nino Vela. Gradska i županijska izaslanstva nazočili su  podizanju hrvatske zastave na štandarcu na Narodnom trgu gdje je položen i lovorov vijenac kod spomen ploče. Također, izaslanstva su položila vijence i zapalili svijeće pred spomenikom poginulim braniteljima u Domovinskom ratu u Parku branitelja.

Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 15:04:22 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a5b6d8b47398224a8b4799/80
Foto: D.N.

Tragedija na Velebitu aktualizira pitanje helikopterske pomoći i "zlatnog sata" u zabitima

Medicinska intervencija nakon tragedije na Velebitu, u kojoj je život izgubila 14-godišnja djevojčica, istaknula je u pravi plan problem hitne medicinske pomoći u teško dostupnim područjima, na koji Hrvatska još nema pravih odgovora.

Medijska izvješća ističu da je zbog zabačenosti lokacije i lošeg makadamskog puta ekipa hitne medicinske pomoći imala problema naći lokaciju na Velebitu, što je produljilo vrijeme potrebno da se pomogne unesrećenoj. Djevojčica je nađena teško ranjena i pri svijesti, da bi u trenutku dolaska hitne pomoći već bila izgubila svijest, te tijekom vožnje preminula u kolima hitne pomoći.

Kujundžić: Žurna intervencija za svaku osobu

Hrvatski dužnosnici više su puta isticali kako u Hrvatskoj djeluje helikopterska služba koja omogućuje svima brzu i učinkovitu pomoć.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić izjavio je u nedjelju, u povodu pokazne vježbe Hitne helikopterske medicinske službe (HHMS) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, da će svaka osoba dobiti potrebnu žurnu intervenciju.

Svjedoci smo rada briljantne ekipe MUP-a i Zavoda za hitnu medicinu, ovako Hrvati pristupaju tome, rekao je Kujundžić dodavši da helikopter od dojave polijeće za 5 do 10 minuta, zbog čega možemo biti ponosni i zahvalni. Naglasio je da vježba potvrđuje kako je isto na cijelom Jadranu, od Krka, gdje je jedna ekipa, do Splita i Dubrovnika. 

No, dva dana nakon toga, ni jedan helikopter nije poletio prema bespućima Velebita, iako se mjesto nesreće nalazilo samo oko 35 kilometara udaljenosti od zračne luke Zemunik ili oko 130 kilometara od Rijeke u kojoj djeluje jedan od helikoptera HHMS-a. U gospićku bolnicu, prema dostupnim podacima, hitna služba je nakon sat vremena od dojave dovela beživotno tijelo nesretne djevojčice.

Bez odgovora za djevojčicu s Velebita

Je li HHMS trebala biti angažirana u ovom slučaju?

Iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje kažu da helikopteri nisu u njihovoj nadležnosti jer je HHMS područje odgovornosti Hitne medicinske službe, koje je regulirano ugovorom između MORH-a i Ministarstva zdravstva. Državna uprava odlučuje o "podizanju helikoptera" kad se radi o akcijama spašavanja, a to je druga kategorija.

Iz Ministarstva zdravstva nisu odgovarali na pozive ili mailove ni u četvrtak niti u petak.

Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević odgovorila je kako je to hipotetsko pitanje. Točan odgovor može se dati nakon dostupnog nalaza sudske obdukcije, kada će se znati točno o kojim se ozljedama radilo. Postoje ozljede nespojive sa životom - neke od njih istog časa, a neke nakon par minuta ili npr. pola sata.

Kad se o takvim ozljedama radi nitko ne može učiniti ništa, kaže Grba-Bujević i naglašava da je u tom slučaju, po dosad dostupnim podacima, hitna pomoć radila sukladno pravilima struke i dala sve što se moglo. Bez obzira na ishod, zaslužuju pohvalu za sve što su napravili, dodala je.

Kako do "zlatnog sata"?

Taj slučaj još više ističe u prvi plan potrebu za HHMS-om, o čemu se povremeno govori u javnosti i što nitko ne osporava.

U siječnju 2016. završio je pilot-projekt korištenja HHMS-a u Hrvatskoj, u okviru kojeg je obavljeno 219 hitnih intervencija. Tada je rečeno da se HHMS pokazao kao odličan servis zahvaljujući kojem su intervencije obavljene znatno kraće od "zlatnog sata" (vrijeme od životne ugroze do zbrinjavanja pacijenta u zdravstvenoj ustanovi).

Kao potpora nastavku projekta vlastima je predana peticija s više od 12.000 potpisa, u kojoj se tvrdi da Hrvatska treba takvu službu, i to ne samo na otocima, gdje se preko ljeta s turistima broj stanovnika utrostručuje, nego i u zabačenim ruralnim dijelovima Hrvatske.

Pomoćnik ministra za vrijeme pilot-projekta Miljenko Bura kazao je da se novac za nastavak projekta može pronaći unutar zdravstvenog sustava i izvan njega, kroz programe i projekte sigurnosti u prometu, druge projekte osiguranja ili boravišne pristojbe.

Viši medicinski tehničar Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije i član hitnog medicinskog tima Goran Franić upozorio je u siječnju 2016. godine da "trenutno otprilike 30 posto stanovnika Hrvatske nema jednaku dostupnost hitnog medicinskog zbrinjavanja, koje im jamče Ustav i zakoni".

Svakome tko živi 80 i više kilometara udaljen od neke bolje bolnice, u kojoj se mogu raditi kompliciraniji zahvati, nije dostupna jednako kvalitetna medicinska hitna skrb, rekao je tada Franić.

Tureček: sadašnja helikopterska služba surogat

Predsjednik Udruge HELP - Helikopterima liječnici pomažu Mladen Tureček kaže da Hrvatska, bez obzira na tvrdnje mjerodavnih, nema HHMS nego njegov surogat. Zapravo, Hrvatska je samo djelomično pokrivena helikopterima, i to ne uvijek po standardu koji se podrazumijeva, kaže on.

Sada su za te potrebe na raspolaganju dva vojna helikoptera, u Splitu i Rijeci, i jedan policijski u Dubrovniku. S helikopterima MORH-a moguće je ostvariti samo medicinski prijevoz.

HHMS podrazumijeva da se na poziv unesrećenoga u roku tri minute diže helikopter s doktorom i ide po ugroženu osobu po GPS koordinatama. Obzirom na male dimenzije, takav helikopter slijeće u blizini ugroženoga, liječnik ga stabilizira i odvozi u ustanovu koja mu može spasiti život za manje od 60 minuta. To je medicinski "zlatni sat", kaže Tureček.

S druge strane, da bi vojni helikopter poletio u pet minuta trebao bi imati stalno upaljene motore. Vojni helikopter MI 8 za polazak iz mirovanja treba 30 do 40 minuta. Također, zbog svoje težine od 11-12 tona i promjera rotora od 22 metra ima smanjene manevarske sposobnosti i slijeće isključivo na heliodrome ili aerodrome, a ne kod pacijenta.

Svaki pretovar pacijenta ne smatra se primarnom helikopterskom hitnom pomoći već sekundarnim transportom, ističe Tureček.

On smatra da je za spašavanje ugroženih u cijeloj Hrvatskoj potrebno oko pet malih helikoptera, čije maksimalno vrijeme dolaska do pacijenta, ma gdje se nalazio, ne bi prelazilo 20 minuta. Cijena takvih pet helikoptera, na leasing uz 15 pilota, stoji oko osam milijuna eura godišnje, tvrdi Tureček.

Njemačka, koja takvu službu ima još od 1960. godine, ima oko 80 helikopterskih baza, Austrija ima 50 helikoptera, Mađarska ima pet baza, čak i Rumunjska ima takvu službu, kaže Tureček.

Austrija nam je nudila povoljnu suradnju, budući su njihovi helikopteri više angažirani zimi, ali umjesto da Hrvatska nakon pilot-projekta raspiše natječaj, a posao dade onome tko ima najbolju ponudu, stvar je otklonjena bez argumenta, kaže Tureček.


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:58 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/594f7e6eb9e03e9d318b45a0/80

Bajramska molitva u Splitu: Poziv mladima da ne nasjedaju na iskrivljena tumačenja islama

Na bajramskoj molitvi u nedjelju ujutro glavni imam Medžlisa Islamske zajednice u Splitu Vahid efendija Hodžić pozvao je mlade da se čuvaju iskrivljenih tumačenja islama te je ocjenio iznimno važnom činjenicu da nitko iz Hrvatske nije otišao na bilo koje ratište.

"S ponosom ističemo da smo jedina zemlja u okruženju iz koje nitko nije otišao na bilo koje strano ratište jer smo uvjereni da nema niti jednog razloga zbog kojeg bi netko život izgubio bilo gdje u svijetu," istaknuo je efendija Hodžić u hutbi.
Također je izrazio zadovoljstvo, kako se izrazio, "mudrom reakcijom državnog vrha Republike Hrvatske koja poziva na dijalog i poziva na mir i sigurnost blisko-istočne krize."

Pozvao je mlade da slijede institucionalno tumačenje islama koje pružaju imami, vjeroučitelji i muallimi. "Čuvajte se alternativnog tumečenja islama kojeg nažalost pretaču u ideologiju pa umjesto ljubavi nude mržnju, umjesto ljudskog poštenja nude nasilje i smrt diljem svijeta. Alternativni samoproglašeni tumači vjere, skučenih pogleda, retrogradnih manira koji lako posežu za silom tvrdeći da islam vraćaju njegovom izvoru, a u stvari, odvode ga u ponore samouništenja," , kazao je Hodžić.

 Pri tomu je rekao kako se mladi trebaju čuvati pogrešnih, iskrivljenih i nakaradnih tumačenja islama kojekakvih samoprozvanih učitelja koji "propagiraju određene ideje koje nemaju nikakve osnove u učenju islama."

 On je također rekao kako zabrinjava islamofobija u Europi s, kako je rekao, elementima otvorenoga nasilja kao i nasilni ekstremizam fanatika koji za terorizmom posežu u ime islama." Apelirao je na zdrave i progresivne snage Europe da se "zajednički odupremo takvom zlu čiji je zadatak destabilizirati mir i sigurnost svih građana. Nažalost, islamski svijet danas se nalazi u velikoj krizi. Očigledno je da kriza uzima nove razmjere i vodi daljim nestabilnostima, trvenjima i optužbama. Umjesto dijaloga, samokritičnosti, kreativnosti i slobodoumnosti, bratske i prijateljske iskrenosti, oni posežu za raznim arbitrima koji ih zasigurno vode u sve veću i dublju krizu," poručio je efendija Hodžić napominjući da će hutba muftije Islamske zajednice u Zagrebu biti čitana na bajramskim molitvama diljem Hrvatske.

 Istaknuo je kako je Bajram obiteljski blagdan rekavši kako zdrava obitelj znači i zdravo društvo. "Obitelj se urušava iznutra, a mi bez reakcije promatramo. Sve se više zagovaraju izvanbračne veze pa se čak i legaliziraju, što izravno utječe na obitelj. Nažalost, ni muslimanima to nije strano, unatoč jasnoj Kur'anskoj odredbi koja nalaže stupanje u bračnu zajednicu i zasnivanje obitelji," kazao je Hodžić.

 Naglasio je kako ga posebice raduje što se ovogodišnji ramazanski Bajram vremenski podudara s obilježavanjem Dana državnosti RH. Posebice je zahvalio novoizabranom splitskom gradonačelniku Andri Krstulović Opari i novoizabranom županu splitsko-dalmatinskom Blaženku Bobanu na njihovoj nazočnosti jutrošnjoj bajramskoj molitvi u Splitu.

 Čestitajući Splićanima muslimanske vjeroispovijesti ramazanski Bajram, Krstulović Opara je istaknuo kako taj blagdan podsjeća "na vrijednosti koje zajednički dijelimo, a to su obitelj i ljubav prema Domovini." 

 Župan Boban je čestitao također ramazanski Bajram te napomenuo kako na području splitsko-dalmatinske županije živi oko 2300 stanovnika muslimanske vjeroispovijesti. Podsjetio je na doprinos muslimana obrani Hrvatske u Domovinskom ratu. "I u mojoj postrojbi ih j bilo te svima zahvaljujem," dodao je župan splitsko-dalmatinski Boban.


Facebook komentari

hr Sun Jun 25 2017 11:18:29 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .