Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5829a7e21eea8f82b98b4641/80
Foto: Screenshot YouTube

Milka, Nutella i još 25 proizvoda ide u laboratorij: Jesu li lošiji nego u Njemačkoj?

Postoji li razlika u kvaliteti naizgled istih proizvoda u našim trgovinama i onih koji se prodaju na tržištu Zapadne Europe? Odgovor na to pitanje trebalo bi dati istraživanje koje je pokrenula naša europarlamentarka Biljana Borzan u suradnji s Hrvatskom agencijom za hranu (HAH). U prvoj fazi napravljen je popis brendova koji će ići na laboratorijsku analizu

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu i ravnateljica Hrvatske agencije za hranu (HAH), Andrea Gross-Bošković, u ponedjeljak su u Kući Europe u Zagrebu predstavile rezultate ankete koja je pokazala da velika većina hrvatskih građana smatra da su proizvodi namijenjeni hrvatskom tržištu slabije kvalitete od onih za tržišta zapadnih zemalja EU-a i najavile istraživanje kojim će usporediti kvalitetu proizvoda na hrvatskom i njemačkom tržištu.

"Čak 82,6 posto građana Hrvatske smatra da su proizvodi namijenjeni istočnom europskom tržištu lošije kvalitete od onih namijenjenim trgovinama u zapadnim članicama EU", rekla je Biljana Borzan, hrvatska predstavnica u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta.   

Borzan je provela anketno istraživanje s  agencijom GfK na reprezentativnom uzorku od 800 građana, a kroz upitnik, koji je pripremio HAH, saznali su stavove građana o kvaliteti proizvoda na našem tržištu. Anketom se omogućilo hrvatskim građanima da odrede proizvode koji će potom biti uspoređivani s istovjetnim proizvodima s njemačkog tržišta i laboratorijski testirani. 

"Hrvatska agencija za hranu uključena je kao stručna potpora projektu sa ciljem osiguranja transparentnosti procesa, te odabira najkompetentnijih laboratorija za kontrolu pojedinih parametara", rekla je Andrea Gross-Bošković.

Zabrinjavajući postotak

"Ovo istraživanje ne treba shvatiti kao istraživanje usmjereno protiv industrije. Istraživanje percepcije potrošača pokazalo je da je skeptičnost nedvojbeno prisutna u velikoj mjeri. Čak više od 70 posto ispitanih smatra kako smo u očima velikih korporacija zapadne Europe građani drugog reda, upravo zbog sumnje u dvostruku kvalitetu prehrambenih proizvoda... To je zabrinjavajući postotak. Zato naglašavam kako ne želimo donositi zaključke naprečac, već samo utvrditi pravo stanje stvari. Možda potrošači budu i ugodno iznenađeni", istaknula je Gross-Bošković.

Ukupno će se testirati 27 proizvoda. Veći dio su odredili građani anketom, a manji je određen uspoređujući proizvode iz češke studije i proizvode koji su, prema ranijem HAH-ovom Nacionalnom istraživanju o prehrambenim navikama odrasle populacije (NIPNOP), se pokazali kao najčešće konzumirani strani brandovi proizvoda u Hrvatskoj, kako bi se osigurao kontinuitet.

"Istraživanje je pokazalo da kupci u Hrvatskoj itekako vode brigu o zemlji porijekla proizvoda koje kupuju. Čak njih 91 posto preferira domaće proizvode, a kvaliteta i sigurnost proizvoda su im najvažniji kad odluče nešto kupiti. Više od 73 posto posto građana vjeruje kako razlika postoji ne samo u  kvaliteti, već i u cijeni" objašnjava Borzan.

Anketa je pokazala i kako gotovo dvije trećine hrvatskih potrošača čita informacije o hrani  i ocjenjuje kao je hrana danas sigurnija nego prije deset godina. Oko tri četvrtine građana, međutim, se uopće ili uglavnom ne slaže s ocjenom da javne vlasti EU-a smatraju zdravlje potrošača važnijim od profita proizvođača.

Gotovo 72 posto ispitanih se uglavnom ili u potpunosti složilo s ocjenom, predloženom u anketi, da su "u očima velikih korporacija zapadne Europe 'građani drugog reda'".  

Mijenjanje zakona

Za razliku od dosadašnjih istraživanja koja su provedena u Slovačkoj i Češkoj, Borzan je dio uzorka rezervirala i za deterdžente budući da su se na njih žalili potrošači. Njezino istraživanje je pokazalo kako 64 posto građana smatra da su sredstva za pranje i čišćenje kvalitetnija na tržištu zapadne Europe.

Borzan je pojasnila je da proizvođači različitu kvalitetu proizvoda obrazlažu istraživanja tržišta no dodala je da se to "donekle može shvatiti ako je u pitanju hrana, odnosno različiti ukusi, ali ne ako su u pitanju higijenski proizvodi jer nitko ne želi proizvod koji slabije pere".

Cilj europarlamentaraca je da mijenjanju zakone na način da se onemogući proizvođačima da pod istim imenom plasiraju različite proizvode u različitim državama da "jer ako smo jedna unija ako imamo zajedničko europsko tržište nema opravdanja da proizvodi budu različiti", pojasnila je Borzan.

"Iduća faza je kupnja tih proizvoda u Hrvatskoj i Njemačkoj. Ovo istraživanje će mi značajno pomoći u mom radu u Europskom parlamentu. Naime, nedavno je i u Vijeću EU ova tema stavljena na dnevni red, i to tek nakon istraživanja parlamentarne kolegice Sehnalove. Jednakost svih građana EU ne smije biti samo na papiru", istaknula je Borzan.

Istraživanje će obuhvatiti proizvode poput Coca cole i Pepsi cole, Nestea hladnih čajeva, piva Heineken, preko tune Rio mare i Barilla tjesteinne  do sredstava za pranje i čišćenje kao što su Ariel, Silan i Domestos te sredstava za higijenu Nivea i Colgate paste za zube.

Lista proizvoda obuhvaćenih istraživanjem utvrđena je temeljem telefonskog istraživaja na uzorku od 800 ispitanika i korištenjem podataka o najčešće konzumiranim stranim brandovima u Hrvatskoj za pojedine kategorije proizvoda.

Facebook komentari

hr Mon Nov 14 2016 13:03:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899ea94b47398cc248b456d/80
Foto: Screenshot YouTube

Premijer obećao filmašima: Nema demontaže sustava!

Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka
Predstavnici hrvatskih redatelja i producenata istaknuli su kako ih je razgovor koji su vodili s premijerom Andrejem Plenkovićem umirio i da vjeruju kako će audiovizualni sektor i dalje funkcionirati kao i do sada, a ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek najavila je konkretne korake koji će se poduzeti u sljedećim tjednima kako bi se riješili problemi u HAVC-u.

 Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se u četvrtak u Banskim dvorima s predstavnicima Društva hrvatskih filmskih redatelja i Hrvatske udruge producenata - Zrinkom Ogrestom, Vinkom Brešanom, Danilom Šerbedžijom, Brankom Schmidtom i Tamarom Babun. Sastanku je nazočila i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

 Kako se navodi u priopćenju vladina Ureda za odnos s javnošću, "premijer je istaknuo da Vlada planira nastaviti razvijati sustav podrške audiovizualnom sektoru", te da "Vlada nema nikakvu namjeru miješati se u donošenje odluka o financiranju filmova i bilo kojim oblikom utjecaja politike".

 Nakon razgovora, predstavnici filmaša i ministrica kulture novinarima su saželi teme o kojima su razgovarali i zaključke sa sastanka.

 Tako je redatelj Vinko Brešan rekao da je filmska zajednica zabrinuta zbog situacije u kojoj se našla te istaknuo kako su od premijera čuli "da sustav neće biti urušen, da ide dalje i da se neće neće demontirati što nam je vrlo važno". Dodao je kako su na razgovoru također "čuli da politika nema ni želju niti interes ulaziti u struku u području odlučivanja o filmu te da se ne damo impresionirati od halabuke oko sadašnje situacije već da idemo dalje i radimo svoj posao."

Pristupit će se izmjenama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti


 Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek podsjetila je da su premijer Andrej Plenković i ona osobno više puta izjavljivali kako smatraju da je reforma audiovizualnog sektora vrlo uspješna, te da će Ministarstvo kulture, koje je mjerodavno za nadzor nad zakonitošću i za daljnji razvoj sustavne potpore hrvatskome filmu, raditi na otklanjanju svih mogućih nepravilnosti koje su uočene u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC), ali da ih to, ni na koji način, neće spriječiti u opredjeljenju da i dalje razvijamo taj sustav potpore.

 Najavila je kako će se u sljedećim tjednima poduzeti niz konkretnih koraka, podsjetila kako su neki koraci već i sada poduzeti - deblokiran je nacionalni program koji će već idući tjedan 'doći' na potpis, riješena su i neka druga pitanja vezana uz tehničke probleme, uredba, kriteriji, a rješava se i pitanje zapošljavanja. Kao najvažnije istaknula je da će se pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o audiovizualnoj djelatnosti kako bi se određene neusklađenosti ili nerazumijevanja mogla precizno definirati te će zato u sljedećim tjednima nastaviti suradnju s udrugama i s HAVC-om.

 Na novinarsko pitanje kako će se 'doskočiti' tomu da bi, s obzirom na nalaz revizije u HAVC-u, ministrica trebala prethodno potpisati svaki dokument kako bi onda HAVC mogao dati novac za određeni film, ministrica je odgovorila kako tu postoje određena nerazumijevanja. Jer, objasnila je, nalaz revizije ne govori o uplitanju ministra ili ministrice, odnosno Upravnog odbora, prije potpisivanja ugovora. Zakon je tu vrlo precizan i jasan - ministar te odluke donosi na prijedlog povjerenika audiovizualnog vijeća, a radi se o tehničkom pitanju odobravanja isplata. Dodala je kako se sada o tomu razgovora i podsjetila kako je tek prošli tjedan imenovan v.d. ravnatelj HAVC-a, te najavila da će se vrlo brzo razriješiti dilema kako postupati u razdoblju dok ne budu donesene izmjene i dopune Zakona o audiovizualnoj djelatnosti odnosno pitanje koje je, rekla je, "očito odjednom postalo prijeporno".

HAVC je jamstvo opstanka hrvatske kinematografije


 Redatelj Branko Schmidt rekao je kako ga je "vrlo ugodno iznenadila detaljna informiranost premijera Plenkovića o svemu i s nama je razgovarao kao da je prisustvovao našim sastancima i očito je da je 'veza' između njega i ministrice jako dobra jer on jako dobro poznaje probleme". Ustvrdio je kako ih je premijer umirio i da idu zadovoljni iz Vlade te istaknuo kako vjeruje da će sustav funkcionirati kao i do sada, uz korekcije koje je najavila ministrica.

 Redatelj Zrinko Ogresta smatra kako je bitno to što je premijer uočio i naglasio da je "HAVC jamstvo opstanka hrvatske kinematografije". Jer, objasnio je, "hrvatskoga filma je bilo i bit će ga, ali za kinematografiju je u posljednjih osam do devet godina zaslužan HAVC i zahvaljujući takvu sustavu nastali su svi financijski i umjetnički rezultati, a premijer to apsolutno podržava". Ogresta se nada da će se "problemi u HAVC-u riješiti u hodu".   

 Na pitanje što očekuju od susreta u Uredu Predsjednice Republike koji je najavljen za petak, predstavnica Hrvatske udruge producenata Tamara Babun izrazila je nadu da će se nastaviti trend razumijevanja za potrebe hrvatske kinematografije i njezine važnosti za hrvatsku kulturu i privredu te pridonijeti još boljem razvoju kinematografije. Jer, dodala je, naša osnovna molba bila je da se filmski sustav ne usporava i blokira već da se dalje razvija. Babun je dodala kako je HAVC, odnosno ozbiljna sveobuhvatna kinematografija, omogućila mlađim pripadnicima filmske zajednice da nešto prije no što je do tada bilo uobičajno dobiju novac i počnu snimati filmove.

 Redatelj Danilo Šerbedžija rekao je kako samo može dodati da je nabitnije kako "neće biti nikakve demontaže, da je filmska industrija jako ozbiljna i donosi veliki novac hrvatskoj državi i da smo, uz sportaše, sigurno najprepoznatljiviji u svijetu i da smo na ponos našoj domovini".


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 20:58:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58af00a1b47398f7728b45ad/80
Foto: Rade Popadić

Zbog požara kod Šibenika otežan promet cestom D58

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika
 Zbog požara koji je u 15,25 sati buknuo između šibenskog predgrađa Ražine i Donjeg Polja, promet državnom cestom D58 prema Boraji teče otežano, jednim kolničkim trakom, javili su iz Operativno-komunikacijskog centra Policijske uprave šibensko-kninske.

Vozi se uz ograničenje brzine uz regulaciju policije, javljaju iz Hrvatskog autokluba (HAK).

Kakao se doznaje u županijskom centru 112, gori trava i nisko raslinje, a kuće i drugi objekti nisu ugroženi.

Na požaru je ekipa Javne vatrogasne postrojbe iz Šibenika.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 16:34:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aef9f7b47398fa6e8b463e/80
Foto: HVIDR-a

HVIDR-a obilježila 25. obljetnicu osnutka

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi
Povodom 25. obljetnice osnivanja zajednice županijskih zajednica udruga i članova HVIDR-e u četvrtak je održana sjednica Predsjedništva i Glavnog odbora HVIDR- e, a predsjednik Josip Đakić istaknuo je da su donijeli odluke o budućem radu, projektima i programima koje će ostvarivati u 2017. godini.

HVIDR-a je organizacija s više od 35.000 članova u 105 gradskih organizacija i 20 županijskih zajednica i Grad Zagreb. "Iza nas su dani kada smo imali razdore i prijepore, teške rasprave i ponovljene izborne sabore, u HVIDR-i je danas mir i spokoj s obzirom da smo sretni i zadovoljni što su iz naših redova državni tajnik i dva pomoćnika ministra", rekao je Đakić.

Tako zajednički ostvarujemo potrebe svjesni da još nije vrijeme da raspravljamo o detaljima koji bi išli za većim materijalnim primanjima, s obzirom da se nije ostvarila pretpostavka o rastu BDP-a kroz dva uzastopna tromjesječja za više od dva posto i rast prihoda u državnom proračunu, odnosno smanjenje vanjskog duga, kazao je Đakić.

Ocijenio je kako mogu biti zadovoljni da su uspjeli odraditi projekte koji su proteklih godina bili nominirani, među kojima je najveći bio sportsko natjecanje invalida Domovinskog rata u 2016. sa 1000 sudionika, od kojih 80 teških 100-postotnih invalida, koji su na otvaranju utrkom u kolicima pokazali volju za životom najteže stradalih, kao i za daljnje socijalno i psihološko osnaživanje, dodao je.

Đakić se osvrnuo na inicijativu o uvođenju vojnog roka rekavši kako je nužno da hrvatska mladost, osobito muška populacija koja stasa, ima bar osnovno znanje kako uporabiti pješačko oružje i motorički se pripremiti i slušati zapovjedi.

Moja je ideja, koju još nisam formulirao kao zakonski prijedlog, da se stimuliraju oni koji dragovoljno služe vojni rok tako da imaju prednost pri zapošljavanju u državnim službama i tvrtkama, kao što imaju hrvatski branitelji, reko je Đakić.  


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:45:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587517681eea8f61df8b45a5/80

Nakon osam godina optužnica protiv Skladgradnje ponovo vraćena u istražni postupak

Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji stvari su opet vraćene na početak
Optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu nakon osam godina vratilo je stvari na početak u postupku koji se vodi protiv tvrtke Skladgradnja, te njenog direktora i suvlasnika Slavena Žužula. Naime, optužno vijeće danas je odlučilo da se optužnica zbog bojanja tunela Sveti Rok i Mala kapela ponovno vraća u istražni postupak Državnom odvjetništvu.

Od samog početka mnogo je nejasnoća u ovom postupku koji traje već dugi niz godina. Iako su vještačenja i činjenice išle u prilog Skladgradnji, bez relevantnih dokaza  o počinjenom kaznenom djelu, ovaj slučaj još uvijek nije dobio svoj epilog.

Što točno znači vraćanje optužnice u istražni postupak detaljno nam je pojasnio odvjetnik Krešimir Vilajtović, jedan od odvjetnika Slavena Žužula:

Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda sastalo se u ponedljak 20. veljače protiv prvookrivljenih koji se terete za kazneno djelo poticanje na zlouporabu položaja i ovlasti, a među kojima je i moj branjenik gospodin Slaven Žužul. Kao branitelj gospodina Žužula, u pisanom sam obliku dao odgovor na optužnicu, koja je neprimjerena za slanje na sud, budući da sadrži neutemeljene i netočne pretpostavke, bez ijednog relevantnog dokaza i činjenice koja bi upućivala na  osnovanu sumnju da je Slaven Žužul počinio kazneno djelo.

Naime, nakon osam godina vođenja istrage u ovom postupku, podiže se ovakva optužnica koju je optužno vijeće Županijskog suda u Zagrebu ocijenilo nepotpunom, te je dalo mišljenje da se ne može potvrditi jer za to ne postoje zakonske pretpostavke, zbog čega je vraćena Državnom odvjetništvu na dopunu istrage.

Jednako tako, u ovom predmetu postoji i građevinsko nadvještačenje koje u cijelosti ukazuje da je trgovačko društvo Skladgradnja postupak bojanja tunela Sveti Rok i Mala Kapela odradila kvalitetno,  profesionalno i po tržišnim cijenama. Nadalje, cjelokupni predmetni javnonabavni postupak proveden je sukladno zakonu, a što proizlazi iz mišljenja Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva u kojem se izričito navodi da "tijekom postupka nadzora i uvidom u dostavljenu dokumentaciju, nisu utvrđene nepravilnosti". Naravno, radi se o mišljenju vezanom uz angažiranje trgovačkog društva Skladgradnja.

Isto tako, valja napomenuti da je tijekom rujna 2013. godine između HAC.d.o.o i Skladgradnja d.o.o izvršena uplata zadržanog depozita u iznosu od preko 1.7 milijuna kuna koji je služio HAC-u kao garancija za eventualno otklanjanje nedostataka prilikom izvođenja radova.

Iz svega se može zaključiti da je optužnica protiv gospodina Slavena Žužula podignuta na puku činjeničnu neargumentiranu konstataciju što među inim predstavlja nedozvoljenu presumpciju u kaznenom postupku koja se nikako ne smije prihvatiti, a radi se o odlučnim činjenicama što je prepoznalo i optužno vijeće, te vratilo optužnicu Državnom odvjetništvu ponovno u istražni postupak.

Moramo napomenuti da je jedno od temeljnih prava svakog građanina da se o njegovim pravima i obvezama ili odgovornosti za kazneno djelo mora odlučiti u najkraćem roku što je ustavna kategorija, međutim ovdje smo suočeni s nedopušteno dugim trajanjem istražnog postuka, što znači da Državnom odvjetništvu nije bilo dovoljno osam godina da prikupi relevantne činjenice protiv sudionika ovog postupka uključujući i gospodina Žužula.



Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 15:33:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .