Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/53418a02179942f651efee89/80
Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

Je li Hrvatska nacija vjernika?

Stručnjaci upozoravaju da im uvid u stanje daju sociološka istraživanja kojima nastoje sagledati različite društvene aspekte religioznosti, ali da intimna pitanja vjere ostaju uglavnom znanosti nedohvatljiva

Hrvatska je zemlja relativno visoke razine religioznosti, njezina religijska "scena“ je vrlo raznolika, a trećina vjernika ne prihvaćaju ono što kaže Crkva nego se ponaša kao "sam svoj" vjernik, sažetak je odgovora istaknutih sociologa religije za Hinu.

Stručnjaci upozoravaju da im uvid u stanje daju sociološka istraživanja kojima nastoje sagledati različite društvene aspekte religioznosti, ali da intimna pitanja vjere ostaju uglavnom znanosti nedohvatljiva.

Vjera kao pripadanje vjerskim zajednicama

Na temelju rezultata deset pokazatelja, Hrvatska je na petom mjestu po religioznosti u Europi, približno kao Italija i Slovačka, a iza Poljske, Kosova i BiH. Međutim, ta se razina religioznosti razlikuje ovisno o pojedinim pokazateljima, ističe sociolog religije s Pravnog fakulteta u Zagrebu Siniša Zrinščak.

Prema podacima Europskog istraživanja vrijednosti 2008. religioznost u Hrvatskoj karakterizira 84 posto konfesionalne i 79 posto religijske samoidentifikacije građana, te 87 posto vjerovanje u postojanje Boga. Također, 26 posto vjernika izjavilo je da sudjeluje u crkvenim obredima tjedno, a njih 16 posto mjesečno.

U Hrvatskoj je na djelu kombinacija visokoinstitucionalne religioznosti, prije svega u smislu viske razine pripadnosti vjerskim zajednicama, i onoga što se naziva individualizirana religioznost, jer barem jedna trećina građana koji se izjašnjavaju da su religiozni, zapravo je distancirana od Crkve i konfesionalne religioznosti, kaže Zrinščak i dodaje: Dakle, imamo jedan trend individualizirane religioznosti trećine vjernika koja sama kombinira religijska učenja i sama odlučuje što će uzeti iz repertoara religijskog učenja.

Iako Crkva i dalje predstavlja najširi identifikacijski okvir u društvu, prema nekim istraživanjima građani su jako kritični prema političkom angažmanu Crkve, ali daju dosta veliki prostor Crkvi i očekuju njezin angažman u vezi socijalnih i etičkih pitanja. Naravno, tu je pitanje što je društveni, a što politički angažman i to često ovisi o kontekstu. No, posebno postoji veliko odbijanje građana u pogledu političkih izbora, čak 80 posto ih je protiv toga da se Crkva miješa u izbore, kaže Zrinščak.

Sociologinja religije s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ)Dinka Marinović Jerolimov smatra da je religijska "scena“ u Hrvatskoj vrlo raznolika, što dokazuje podatak da je u njoj registrirano više od 50 vjerskih zajednica. Iako je dominantna katolička, u Hrvatskoj su još jako vidljive pravoslavne, islamske i židovske zajednice, ali postoje brojne druge zajednice protestantske, istočnjačke i druge provenijencije.

To se najčešće zanemaruje zbog najrasprostranjenije pripadnosti katoličanstvu, no sve su te zajednice osjetile pozitivne efekte promijenjenog položaja u društvu koji je nastupio devedesetih godina prošlog stoljeća. Te promjene su bile jedan od bitnih društvenih faktora porasta iskazivanja osobito konfesionalne pripadnosti ali i religioznosti, uz teška ratna vremena kada je nacionalna homogenizacija bila često vezivana uz religijsku homogenizaciju, kao i krizom opterećena poslijeratna vremena, objašnjava znanstvena savjetnica Marinović Jerolimov.

Za različite ljude religija različito znači

Sociolog religije s Instituta Ivo Pilar (IIP) Ivan Markešić upozorava da bi se zbog nešto "glasnijih" javnih istupa članova pojedinih katoličkih laičkih udruga mogao steći dojam da je trenutno u Hrvatskoj stupanj religioznosti na veoma visokoj razni, a to znači da su najveći broj onih koji su se deklarativno izjasnili kao pripadnici Katoličke crkve istodobno vjernici katolici. A to znači da, da svi oni redovito idu svake nedjelje u crkvu na misu, da se redovito pričešćuju, te da, sve u svemu, sekularno društvo polagano uzmiče i nestaje, dodaje Markešić.

Ako se pođe od službenih statističkih podataka da se u Hrvatskoj prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. kao katolici izjasnilo 86,28 posto stanovništva, i ako se i danas veliki broj srednjoškolaca izjašnjava također pripadnicima Katoličke crkve, moglo bi se doista zaključiti da mi jesmo katolička nacija, napominje on.

Tradicionalna crkvena tj. institucionalna religioznost snažan je kulturološko-identifikacijski okvir najvećeg dijela stanovništva u Hrvatskoj, i ona je nakon značajnog porasta došla u fazu stabilnosti rasprostranjenosti, ističe Dinka Marinović Jerolimov.

Ne smije se zanemariti da je religioznost individualna pojava i da se nikako ne može redukcionistički jednoznačno tumačiti samo u kontekstu društva i društvenih promjena, napominje ona i dodaje da religioznost nije homogena pojava. Najjednostavnije se može reći da postoje različiti tipovi vjernika – od onih koji najviše odgovaraju onome što njihove crkve propisuju, do onih koji razvijaju tzv. individualni tip religioznost koji odudara od toga, kaže Dinka Marinović Jerolimov.

Međutim, ako bismo se koristili Likertovom skalom od sedam stupnjeva intenziteta religioznosti, došli bismo do zaključka da je u Hrvatskoj veoma velik broj onih koji 'pripadaju', koji su krštenjem članovi Katoličke crkve, a da je veoma mali broj onih koji svake nedjelje idu crkvu i na pričest pa čak i onih koji jednom mjesečno odlaze u crkvu na misu, zaključuje Markešić.

Dakle, imamo dosta visoku razinu religije kao općeg simboličko-identifikacijskog okvira vjernika nasuprot religiji kao svjetonazorskog okvira. Redovita participacija vjernika malo opada, a raste kritičnost prema crkvi. Crkva je i dalje ustanova visokog povjerenja, ali kao i u sve druge društvene institucije povjerenje u crkvu pada, precizira Zrinščak i dodaje: "Za različite ljude to različito znači“.

Riječki studenti se vraćaju nižoj razini religioznosti

U novom broju časopisa Sociologija i prostor riječki sociolog Željko Boneta objavio je rezultate istraživanja religioznosti riječkih studenata, koje je proveo u ožujku 2015. među 635 studenata Riječkog sveučilišta, i daje analizu rezultata koje je proveo IDIZ. Na temelju njih kaže da se klatno crkvene religioznosti studenata vraća prema nižoj razini religioznosti, nakon njezina iznimnog porasta u devedesetima, kada je religioznosti studenata bila izjednačena s religioznosti odraslih.

Ogromna većina ispitanika odgojena je u tradicionalnoj religioznosti i konfesionalno se identificira, ali su uočeni otkloni jer su, primjerice, na vjeronauk išli sudionici koji nisu religiozno odgajani u obitelji, ili ne prepoznaju vlastitu konfesionalnost, kaže Boneta.

Iako je vjerovanje u postojanje Boga najprihvaćenija od četiriju ponuđenih vjerskih istina ispitanika (53,7 posto nasuprot istraživanju iz 1999. kada je tako odgovorilo 77,2 posto, odnosno 2012. – 78,7 posto), nevjera i sumnja u Božje postojanje karakteristika je gotovo polovine uzorka, kaže Boneta i zaključuje da stoga vjerovanje u Boga nije opće mjesto svjetonazorske društvene normalnosti, barem kada je u pitanju studentski uzorak.

Kada je riječ o religijskoj participaciji u misama, dominiraju blagdanski praktikanti (42,5 posto), a slijede apstinenti (34,7 posto), dok je redovitih praktikanata iznimno malo. Redovitije prisu­stvovanje misama neatraktivno je za većinu studenata, tako da najveći dio ostaje povezan s crkvom samo prigodno, blagdanski.

Vidljivo je da religioznost usvoje­na u obitelji kasnije kod većine prelazi u povremene blagdanske obredne aktivnost ili se iskazuje kao (trenutni?) prekid veze s vjerskom zajednicom, ističe Boneta i zaključuje: Riječki studenti su u svim pokazateljima aktualne religioznosti manje religiozni od prosjeka mladih, koji su opet manje religiozni od prosjeka opće populacije.

Mladi, a posebno studenti u okviru njih, opet su najmanje religiozna skupina u hrvatskome društvu u svim pokazateljima institucionalne religioznosti odnosno crkvenosti, naglašava Boneta i ocjenjuje da "nekonzistentnost identifikacije, ponašanja i vjerovanja" sugerira da je i dalje na djelu "religija a la carté", koja uključuje vrlo sporadične veze s crkvenom organizacijom.

Najmanje religiozni najrazvijeniji dijelovi Hrvatske

Na pitanje na što upućuju rezultati navedenih istraživanja, Dinka Marinović Jerolimov podsjeća na podatke iz 1980-ih godina, kada je uočen blagi porast religioznosti mladih. Kako su mladi u socijalizmu bili najmanje religiozan dio populacije, te su promjene kod njih i najuočljivije. Mladi iz Hrvatske i Slovenije tada su bili najreligiozniji među mladima bivše države, pa se to već tada smatralo indikatorom nadolazećih promjena.

Zrinščak ocjenjuje da je istraživanje zanimljivo i da daje važan uvid, ali napominje da treba voditi računa o dvije stvari. Prvo, da je riječ o studentima, a oni nisu mladi, a mladi nisu ukupna populacija Hrvatske. Drugo, riječ je o riječkim studentima, dakle iz regije Primorja i Istre u kojoj je već zabilježena niža razina religioznosti.

Studenti u Zagrebu i u Rijeci nisu isto, napominje Zrinščak.

Tekst se referira i na istraživanje kolege Gordana Črpića i mene, u kojem smo utvrdili da se radi o stabilizaciji religioznosti, u kojoj su mladi slični ukupnoj populaciji, kaže Zrinščak i napominje da njegovo i Črpićevo istraživanje gleda u širem vremenskom rasponu, bez  regionalnih razlika.

Istraživanje je također potvrdilo da su razlike u religioznosti među mladima u Hrvatskoj prije svega ambijentalne i socijalizacijske, ističe sociologinja religije s IDIZ-a Dinka Marinović Jerolimov. Ambijentalne razlike govore da je religioznost najmanje rasprostranjena u najrazvijenijim dijelovima Hrvatske u Istri i Primorju, te u zagrebačkoj regiji, dok je npr. u Istočnoj Slavoniji najrasprostranjenija.

To se vezuje jednim dijelom i s modernizacijskim efektima, ali i s drugim povijesno-kulturološkim pitanjima, koja npr. podrazumijeva i prisutnost iste ili različitih religijskih tradicija. S druge strane, socijalizacijski element pokazuje da je najmlađi dio mlade populacije, još uvijek najviše vezan uz obitelj, ujedno i najreligiozniji, objašnjava ona.

Mladi nisu birali religioznost

Znanstveni savjetnik s IIP-a Ivan Markešić ocjenjuje da nema mjesta ni ushićenju ni čuđenju velikom broju onih koji se nominalno iskazuju kao katolici. Većina roditelja današnjih srednjoškolaca kršteni su kao odrasle osobe nakon 1990. godina. Kao novootkriveni pripadnici Katoličke crkve učinili su sve da i njihova djeca imaju 'papir', odnosno krsni list, kako u životu ne bi imali 'konfesionalnih problema' prigodom sklapanja braka, kumstva, sahrane itd, te da ne bi bili stigmatizirani kao komunjare, ateisti i jugonostalgičari, ističe Markešić i dodaje:

Institucionalna religioznost mladih jednaka je onoj njihovih roditelja, jer je mladi nisu birali. A to znači da se u hrvatskome društvu s institucionalne, ponajprije obrazovno-odgojne, državne ateizacije društva, koja je vršena do kraja 1980-ih, prešlo nakon 1990. na institucionalnu, opet ponajprije obrazovno-odgojnu teizaciju društva. U tome smislu, glavni jamac toliko visoke institucionalne religioznosti hrvatskih građana, a time i riječkih srednjoškolaca, jest hrvatska država, zaključuje sociolog Markešić.

Teško je reći mogu li riječke promjene biti pokazatelj trendova i za druge dijelove Hrvatske, odgovara Zrinščak i dodaje: "Mislim da ne. Tu postoje različiti uzroci, jedan je i religija kao distinktivni faktor u područjima prema našim istočnim susjedima, a u zapadnim područjima to nije religija nego jezik, jer su ondje u okružju također katolici. Razlog može biti modernizacija, i drugi."

On upućuje na činjenicu da u Hrvatskoj postoji vrlo niska razina socijalne mobilnosti, da studenti nemaju jednaku mogućnost studiranja te da većinom dolaze iz privilegiranih slojeva i bolje obrazovanih roditelja. Zato treba biti oprezan da se te ocjene ne prenose na cijelu populaciju, zaključuje profesor sociologije s Pravnog fakulteta.

Dinka Marinović Jerolimov prepušta taj odgovor narednim istraživanjima. "Tada ćemo znati u kojem opsegu ili smjeru će se te male promjene kretati", odgovara.

Što znači "nacija vjernika“?

Bonetin tekst o rezultatima istraživanja u jednom je dnevniku na naslovnoj stranici doživio naslov: "Nacija vjernika". Kako sociolozi religije komentiraju takvu interpretaciju, kao točnu, informativnu ili manipulativnu?

Takva ocjena je "nedovoljno diferencirana". Ako je po iskustvu s naslovima, najradije ne bih davala izjave za novine čija je osnovna logika prodaja, jer bombastičnim naslovima žele privući čitatelje, odgovara Dinka Marinović Jerolimov.

Religija je u toj mjeri društveno i individualno osjetljiv fenomen da je to uvijek čitateljima privlačna tema. U najvećim tzv. "kulturnim ratovima" oko pojedinih tema, od vjeronauka u javnim školama, pobačaja, homoseksualnosti, vrste bračnih zajednica, kontracepcije, razvoda braka itd., uvijek su uključene i vjerske zajednice koje o njima zastupaju svoje stavove, kaže sociologinja s IDIZ-a i zaključuje: "A vjernici o tome najčešće imaju definirane stavove koji nekada dijelom jesu, a često i nisu u skladu sa stavovima vjerskih zajednica kojima pripadaju".

Zrinščak smatra da naslov „nacija vjernika“ može stajati samo na jednoj općenitoj razini. Kad sam pročitao novine i sad kad sam pročitao Bonetin tekst, vidio sam da su njihove poruke različite, kazao je.

Ta interpretacija  je sve od navedenoga: i točna i informativna i – baš zbog toga – manipulativna, kaže Markešić. Njome se željelo potvrditi podatke iz Popisa 2011. o gotovo 90 posto građana pripadnika Katoličke crkve, kao i to da su riječki srednjoškolci iskazali crkveno pripadanje koje imaju i njihovi roditelji.

No, interpretacija zacijelo može biti jako manipulativna. Njome se željelo danas, kada traju prijepori o tome jesmo li sekularno ili vjerničko društvo, poručiti svim promotorima sekularnosti i sekularnih vrijednosti da oni u ovome društvu nemaju što tražiti, kaže Markešić i zaključuje: "Naslovom da je Hrvatska 'Nacija vjernika' željelo se svima onima koji se trude ukazati na važnost izgradnje hrvatskoga društva kao sekularnog društva, poručiti: 'Uzalud vam trud, svirači!'".

hr Sun Feb 05 2017 09:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a21185fb9e03ec7148b4568/80
Foto: HUHIV

Znanstvenici iz Hong Konga tvrde da su pronašli novi lijek za HIV

Znanstvenici Instituta za AIDS Sveučilišta u Hong Kongu objavili su da su možda pronašli "funkcionalni lijek" za HIV, virus koji uzrokuje AIDS, a riječ je o novom antitijelu koje bi se moglo koristiti i za prevenciju i za liječenje te opake bolesti.

Istraživanje koje je vodio profesor Chen Zhiwei provedeno je u trenutku kada je Kina suočena sa širenjem epidemije AIDS-a među visokorizičnim skupinama.

Gotovo 850.000 ljudi u Kini zaraženo je HIV-om, po podacima UN-ova AIDS Data Huba.

Virus HIV slabi imunološki sustav zbog čega su zaraženi jako osjetljivi na infekcije i bolesti.

Chenovo otkriće, koje je testirano na miševima, pokazuje da novo antitijelo može pomoći u kontroliranju virusa i eliminaciji zaraženih stanica.

Antitijelo će moći liječiti sve varijante HIV-a, što je novina, rekao je Chen, budući da ne postoji jedinstveno cjepivo za liječenje svih varijanti HIV-a.

"Naše novootkriveno bispecifično antitijelo djeluje protiv svih njih i u tome je velika razlika", rekao je.

Chen je rekao da se pod "funkcionalnim lijekom" podrazumijeva da su količine virusa u tijelu toliko niske da ga se ne može detektirati, sve dok ljudi uzimaju injekcije antitijela, možda svaka tri mjeseca ili rjeđe.

Otkriće je objavljeno u Časopisu za klinička istraživanja, jednom od vodećih svjetskih časopisa za biomedicinu.

Ljudi zaraženi HIV-om mogu držati virus pod kontrolom antiretrovirusnim lijekovima, koji sprječavaju da virus zarazi nove stanice. No mora ih se uzimati svakodnevno i oni ne eliminiraju zaražene stanice iz tijela. Virus dakle i dalje postoji i može se vratiti ako se prekine terapija.

Novo antitijelo imat će značajno dulji poluvijek od postojećih lijekova i moglo bi se primjerice davati svaka tri mjeseca, rekao je.

Premda su rezultati obećavajući, Andrew Chidgey, direktor nevladine humanitarne organizacije AIDS Concern iz Hong Konga, rekao je da to ne znači da će lijek tako skoro biti dostupan javnosti jer su vlasti spore.

Chen i njegovi suradnici kazali su da žele provesti klinička ispitivanja lijeka i očekuju da će za to trebati tri do pet godina.

hr Sat Jun 16 2018 16:19:56 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b2297522af47f27308b45b3/80
Foto: PIXABAY

Split: Počeo međunarodni znanstveni skup povjesničara umjetnosti

U organizaciji Instituta za povijest umjetnosti u srijedu je u Muzeju Grada Splita otvoren međunarodni znanstveni skup "The Power of Media: Patronage, Representation and Propaganda in Early Modern Period (1450-1800) between Mediterranean and Central Europe".

Radi se o međunarodnom multidisciplinarnom skupu na kojem će se tijekom tri dana razmijeniti mišljenja, iskustva i nove spoznaje o temama i pitanjima povezanim s ulogom medija i naručitelja, reprezentacije i propagande u ranom novom vijeku na prostoru određenom geografskim okvirima Jadranskog mora i srednje Europe.

Kako su iz Instituta za povijest umjetnosti priopćili, skup se održava u sklopu istraživanja na znanstvenom projektu "Visual Arts and Communiciation of Power in the Early Modern Period (1450-1800): Historical Croatian Regions at the Crossroads of Central Europe and the Mediterranean", koji podupire Hrvatska zaklada za znanost.

Voditelj projekta i organizacije skupa, koji će trajati do 15. lipnja, je ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Milan Pelc.

hr Thu Jun 14 2018 18:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b195a602af47fdb158b47ed/80
Foto: PIXABAY

Počela državna matura: Etiku i glazbeni nitko ne želi pisati...

Hrvatski maturanti su u četvrtak sjeli u klupe kako bi položili prve ispite državne mature, iz glazbenog i etike. Za polaganje tih predmeta najmanji je interes

Deveta po redu državna matura zasad, za razliku od prethodnih godina, prolazi bez nedaća. Dosad nije bilo krađe testova, curenja pitanja i sličnih nepodopština.

Devetoj državnoj maturi u Hrvatskoj pristupit će 12.679 gimnazijalaca i 17.371 maturant strukovnih škola. Uz obavezne predmete, polažu se i izborni. Od tih predmeta najbolje kotira fizika, koju će polagati 8381 učenik, od čega 4442 gimnazijalca. Slijede biologija, politika i gospodarstvo, psihologija i kemija. Najmanje zanimanja maturanti su pokazali za polaganje etike, logike, glazbene umjetnosti i vjeronauka. Prvog dana državne mature njih dvjestotinjak polagalo je ispit iz glazbenog i etike, piše 24sata.hr

- Danas su krenuli takozvani mali ispiti, glazbeni i etika. Na glazbenom je bilo svega dvoje naših učenika. Većina je trenutačno u panici, intenzivno uče i pripremaju se, no to je dobro. To znači da su odgovorni. Matura im je važna za upis na fakultet i nimalo ne sumnjam u njih - rekao nam je u četvrtak Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke II. gimnazije.

Dodao je kako na ovogodišnjoj maturi ne očekuje probleme.

- Ovo je deveta državna matura i za nas nema nikakvih nepoznanica. Sve smo to već isprobali i uvjeren sam da će i ove godine matura proći odlično. Sve teče u najboljem redu i tako ćemo odraditi cijelu državnu maturu. Uvjeren sam da će se svi upisati na željene fakultete jer su to sve dobra djeca - istaknuo je Bagić.

Uz ispit iz etike i glazbene kulture, u četvrtak su maturanti pripadnici nacionalnih manjina pisali i test iz srpskog jezika. Sljedeći ispiti na rasporedu su već danas, kad đaci polažu testove iz logike i francuskog jezika, na nižoj i višoj razini.

Potom slijede ispiti iz sociologije i geografije, koji se polažu u ponedjeljak. Dan kasnije pisat će se ispit iz biologije i psihologije, u srijedu fizika te politika i gospodarstvo, a u četvrtak talijanski jezik i likovna umjetnost. Drugi tjedan održavanja državne mature završit će ispitima iz fizike i kemije. Obavezni hrvatski jezik polagat će se 18. lipnja, a dan kasnije će đaci pisati i esej iz hrvatskog. Nižu razinu iz hrvatskog prijavilo je nešto više od 10.000 polaznika, a višu njih nešto više od 22.500.

Ovogodišnja matura nosi novinu u ispitu iz hrvatskog. Uveden je prag prolaznosti pa će ispit položiti oni maturanti koji ostvare minimalni prag na eseju, kao i na ispitu znanja. U četvrtak, 21. lipnja, polažu se obje razine engleskog jezika. Matematika će se polagati 27. lipnja, a ovogodišnja državna matura završit će 29. lipnja pisanjem ispita iz latinskog. Konačni rezultati bit će objavljeni 16. srpnja.

hr Thu Jun 07 2018 18:27:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5899702cb47398e41e8b4631/80
Foto: Ipost

Dok nas smrt ne rastavi: Rastava braka može čak uzrokovati ranu smrt

Razvod može toliko loše utjecati na zdravstveno stanje da u nekim slučajevima uzrokuje i raniju smrt.

Rastava braka može uzrokovati veliki broj loših zdravstvenih ishoda, uključujući i ranu smrt. Nova su istraživanja pokazala kako na to ukazuju dva razloga - veća vjerojatnost pušenja nakon rastave te smanjenje tjelesne aktivnosti, piše Život i stil.

"Pokušali smo popuniti praznine u dokazima koji povezuju bračni status i ranu smrtnost", rekla je Kylie Bourassa, studentica doktorskog studija psihologije na Sveučilištu u Arizonite voditeljica samog istraživanja. 

"Znamo da je bračni status povezan s psihološkim i tjelesnim zdravljem, a jedna se poveznica između razvoda i zdravstvenih rizika očituje kroz zdravstveno ponašanje, poput pušenja i vježbanja. Također, znamo da je zdrav život često povezan s psihološkim varijablama poput zadovoljstva životom", nadodala je Kylie. 

Istraživači su svoje rezultate temeljili na podatcima iz jednog već provedenog istraživanja koje se bavilo temom zdravlja osoba iz Velike Britanije starijih od 50 godina. Provodilo se u sedam navrata s početkom u 2002. godini. 

Vditelji istraživanja su analizirali podatke prikupljene od 5786 sudionika od kojih je njih 926 bilo rastavljeno, a ostatak u braku. Pratili su varijable kao što su zadovoljstvo životom, učestalost fizičke aktivnosti te navike u pušenju. Uz to, pratili su i njihovu stopu smrtnosti te došli do zaključka kako oni rastavljeni posjeduju 46 % veći rizik od umiranja za vrijeme istraživanja nego oni koji su i dalje u braku.

Kao jedan od razloga ovakvih rezultata navode i kontrolu partnera koja više ne postoji kada se odluče na rastavu. "Kontrola partnera što se zdravlja tiče može igrati veliku ulogu. Zamislite li situaciju u kojoj muž ili žena ne puši, a njihov parner da, jedan će pokušati utjecati na ponašanje drugog. No, kada se veza završi, završi i taj utjecaj koji je možda igrao važnu ulogu u brizi za zdravlje", rekla je Bourassa.

Naravno, važno je napomenuti kako rastava ne vodi uvijek u negativnom smjeru. Primjerice, osobama koje su bile dio loših brakova i veza, prekid može značajno poboljšati životne navike pa i samo zdravstveno stanje. 

hr Fri Jun 01 2018 16:18:57 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .