Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b8b9998cb557a59888b4868/80
Foto: PIXABAY

Turisti odlaze: ‘Nećemo se više vraćati u Hrvatsku’, sve više pišu o smeću u dalmatinskim gradovima

Hrvatska je lijepa zemlja, no to ne poštuju njezini gosti, čak ni oni domaći. Smeće bacaju gdje god stignu. Primjećuju to sve više i stranci koji nakon boravka u Hrvatskoj sve više objavljuju negativne komentare o čistoći okoliša u Lijepoj našoj.

Hoće li nam odnos prema okolišu otjerati turiste?

Tako se turisti sasvim iskreno čude kako Hrvati, najčešće mladi, primjerice jedu burek, a onda papir u koji je bio zamotan samo ispuste na cestu. A koš je od njih udaljen samo metar. Turisti se na jednim fotografijama dive ljepotama Hrvatske, a na drugima ističu koliko ne poštujemo prirodu i koliko smo neodgovorni. Tako u moru znaju završiti i opušci i omoti od žvakaćih guma i čepovi boca i kore lubenica, pa čak i higijenski ulošci ili “napunjene” dječje pelene, prenosi net.hr

Naravno, nije to posebnost samo naših građana, evo imali smo nedavno primjer kćeri mađarskog premijera Orbana, koja je pelenu bacila pokraj ceste u Hrvatskoj. No, to što radi netko drugi nama ne smije biti opravdanje i nije argument da se i mi tako ponašamo.

Slobodna Dalmacija analizirala je blogove i specijalizirane turističke stranice te vodiče poput TripAdvisora na kojima turisti pišu o “prljavim Hrvatima”. Tako navode da se zbog smeća i prljavih WC-a neće više vratiti u Hrvatsku.

Negativnih postova sve više

“Osobno sam svjedočila tome kako je jedna osoba bacala na Korčuli smeće u more. Mislim da bi se vlasti trebale time pozabaviti. Kad sam bila na drugim otocima, plaže nisu bile očišćene. Čudi me kako se plaže, pune kojekakvog smeća, prije ne očiste. Odgovornost je vlasti da educira ljude kako bi se takvo stanje promijenilo. Velika je sramota da ovako prekrasna obala ima ovaj problem”, navodi jedna turistkinja.

“Moja supruga i ja posjetili smo Hrvatsku. U restoranima baš ne drže do higijene. Najveće razočaranje bila je prljava plaža”, pišu turisti koji su posjetili Dugi otok i tamošnju plažu Sakarun.

Druga turistkinja pak o istoj plaži piše da je prekrasna, a more čisto, ali da je sve ostalo puno smeća koje nitko, smatra ona, godinama ne čisti. Smeće leti na sve strane, ali to lokalne vlasti i ugostitelje koji imaju objekte na plaži nimalo ne zabrinjava, čude se turisti.

Ne tako dobre ocjene (prosjek tri zvjezdice) ima i plaža Bačvice. “Najprljavija plaža na kojoj sam bio. Ne tratite svoje vrijeme, idite na otoke i tamo doživite čisto more. Ne bih dao ni ovu jednu zvjezdicu da mogu. Puna je opušaka, omota kondoma…”, “Vjerojatno najgora plaža na kojoj sam bio. Prljava, smrdljiva…”

Ako nema wc-a može nužda i u prirodi

Evo još nekih komentara posjetitelja Hrvatske: “Ne mogu razumjeti zašto to nitko ne očisti i zašto ne stave kante za otpatke”, “Sve je puno plastike”, “Nismo imali gdje obavljati nuždu pa smo morali ići u šumu”, “Ovo je prava sramota. Sve je puno smeća, plastične boce, prazne limenke, odbačeni kupaći kostimi i odbačeni iskorišteni WC papir. Zahodi su bili odvratni”.

Stranci komentiraju i samo dalmatinske gradove. Za neke od njih pišu da su jako prljavi i smrdljivi, navode da se kante za smeće rijetko prazne, a da domaći ljudi, umjesto u koševe, smeće bacaju na ulici pa vrećice lete na sve strane.

Nedavno je o smeću na Jadranu pisao i Daily Mail, ipak navodeći da je možda dio smeća došao iz Albanije. Prenijeli su Facebook post koji je napisao Robert Pašičko s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu, te su preuzeli i njegove fotografije na kojima se vide gomile smeća i plastike. Daily Mail je tako milijunskom čitateljstvu opisivao kako su plaže na Visu uništene smećem, navodili su da se obala guši u smeću, a plažu su čistili jedna majka i njezina djeca. Pitali su se i kako je moguće da čišćenje nije organizirano, nego je spalo na jednu ženu i njezinu djecu.

Nikša Ivanović iz tvrtke “Bačvice plaža”, koncesionara najpoznatije splitske plaže, za Slobodnu Dalmaciju otkrio je kakve muke imaju sa smećem kojeg postavljaju neodgovorni posjetitelji.

“Mi plaćamo osam čistačica koje se svako jutro slome dok sve ne očiste, posebice nakon što grupe mladih uvečer ostave iza sebe krš, staklo, opuške, smeće… I u sedam sati plaža je čista kao sunce, slobodno provjerite. A onda preko plaže svaki dan prođe oko 20 tisuća ljudi, neki se kupaju, neki samo popiju kavu ili prošetaju, a gdje su oni koji navečer, nakon izlaska u gradu, dođu na plažu. Nažalost, ima naših, domaćih ljudi koji su možda i najveći problem jer ostavljaju smeće iza sebe iako je koš koji metar od njih. Ne možemo mi hodati iza ljudi i učiti ih kulturi. Mislim i da bi se u čišćenje Bačvica trebala više uključiti i gradska “Čistoća”, jer to su zaista enormne količine smeća koje pored sve naše volje i dežurnih radnika nekad nije moguće očistiti, pogotovo što to smeće ostavljaju i ljudi koji su u gradskim prostorima. No, ipak je najvažnije da je kvaliteta mora odlična, a analiza se obavlja svakih 15 dana”, kaže Ivanović.

Damir Perić, ravnatelj Turističke zajednice Dugog otoka uvjerava pak da smeće na plažu Sakarun dolazi iz Albanije. “Naša ustanova svake godine čisti plažu u više navrata prije same sezone, tijekom svibnja i lipnja, te plaćamo odvoz smeća. Plažu svakog jutra čiste naši sezonski čuvari motritelji i nemamo takva saznanja budući da su naši čuvari prirode vrlo često bili u obilasku značajnog krajobraza. I ove godine postavili smo tri velika kontejnera za smeće te dvije velike kante i dva koša za smeće na samu plažu, koje je dužna odvoziti JLS, što i radi te s kojom imamo sklopljen ugovor o odvozu smeća. Možda da malo više poradimo na svijesti posjetitelja, jer ovo bi bilo i više nego dovoljno. Što se tiče našeg napora za sprječavanje “prirodnog WC-a”, postavili smo čak pet WC-a koji se uredno prazne i čiste. Svjesni smo što se događa na cijelom području značajnog krajobraza i, kao što vidite, usmjeravamo velike napore (ljudske i financijske) u njegovu zaštitu, ali znamo da ćemo bez zajedničkog rada s ostalim dionicima područja, lokalnim stanovništvom, koncesionarima i samim turistima teško uspostaviti red. Ono što mi vidimo je da od nekoliko institucija koje imaju velike koristi od povećanja broja turista, jedino naša JU ulaže financijske i ljudske napore za očuvanje lokaliteta”, rekao je za Slobodnu Dalmaciju ravnatelj Perić.

hr Sun Sep 02 2018 10:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba3a00fcb557af5ab8b48cd/80

MEDEF – Predstavljanje Splita u Parizu

U sjedištu francuskog udruženja poslodavaca MEDEF u Parizu gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa svojim savjetnikom Krešimirom Budišom sutra će francuskim tvrtkama predstaviti Split.

Osim splitske delegacije, u MEDEF-u će svoje gradove predstaviti i gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel te gradonačelnik Zadra Branko Dukić sa svojim suradnicima, kao i predstavnici Slavonskog Broda i Osijeka.

Potporu organizaciji sastanka daje i hrvatska Agencija za investicije i konkurentnost koja će sutrašnji susret započeti izlaganjem o Hrvatskoj. Osim zajedničkog razgovora s predsjednikom Vijeća poduzetnika FR– RH pri MEDEF International te predsjednikom Radne skupine za održive gradove, MEDEF International, g. Gerardom Wolfom predviđeni su i pojedinačni sastanci gradonačelnika hrvatskih gradova s francuskim tvrtkama koje su iskazale interes za investiranje i poslovnu suradnju s određenim gradovima.

Mouvement des entreprises de France (MEDEF), odnosno Pokret poduzetnika Francuske, najveća je federacija poslodavaca u Francuskoj. Ima više od 750.000 tvrtki članica, od kojih su 90 posto mala i srednja poduzeća što čini ukupno 70% francuskog privatnog sektora. MEDEF se bavi lobiranjem na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini. Svake godine MEDEF International organizira niz izaslanstva francuskih poslovnih vođa s konkretnim projektima ciljanim zemljama. MEDEF podržava održivi razvoj, podižući svijest tvrtki na činjenicu da zaštita okoliša također može biti značajna među svojim konkurentnim prednostima.

Nakon programa u MEDEF-u, gradonačelnici će biti primljeni i u OECD-ovom Centru za poduzetništvo, male i srednje tvrtke, gradove i regije, gdje će također imati priliku predstaviti mogućnosti ulaganja i razvoja gospodarstva u svakom pojedinom gradu.


hr Thu Sep 20 2018 15:28:20 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba38aeccb557a7ba58b49c5/80
Foto: Grad Split

Dina Levačić u Banovini: Spremna sam za japanski "kurenat"

Čestitke su joj danas u gradskoj upravi uputili Mate Omazić, pročelnik Službe za društvene djelatnosti i Igor Maretić, voditelj Odsjeka za sport, zahvalivši joj na promociji sporta, ali i humanitarnom angažmanu, što je čini uistinu velikom sportašicom

- More kao more, svugdi isto, plivaš i ne misliš, zabavnije je kad su valovi. Morski pasi? Ma ništa strašno, idu oni 'o svom poslu' – komentar je to simpatične i samozatajne djevojke koja se 13 sati borila s tri metra visokim valovima i meduzama, pobijedivši tako i more i sebe na svom posljednjem plivačkom podvigu, preplivavši 42 km dug Moloko kanal na Havajskom otočju. 

Dina je prva plivačica iz Hrvatske kojoj je to pošlo za rukom s drugim najboljim vremenom među ženama koje su uspjele preplivati ovu zahtjevnu dionicu. 

Čestitke su joj danas u gradskoj upravi uputili Mate Omazić, pročelnik Službe za društvene djelatnosti i Igor Maretić, voditelj Odsjeka za sport, zahvalivši joj na promociji sporta, ali i humanitarnom angažmanu, što je čini uistinu velikom sportašicom. 

Podijelivši iskustva s Havaja, Dina je najavila novi plivački obračun s nemilosrdnim strujama na izazovnoj dionici u Japanu, čemu se veseli podjednako kao i skoroj diplomi na edukacijsko-rehabilitacijskom studiju u Zagrebu i povratku u svoj grad. 

Grad Split s veseljem će dalje pratiti i podržavati Dinu na njenom uspješnom sportskom i profesionalnom putu. 

 

hr Thu Sep 20 2018 13:56:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a915bc42af47f8e0b8b4684/80

Grad Split objavio je Poziv za podnošenje zahtjeva za otpis duga

Grad Split otpisat će dug dužnika najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška do 10.000,00 kuna

Grad Split objavio je Poziv za podnošenje zahtjeva za otpis duga u kojem se pozivaju sve fizičke osobe dužnici Grada Splita da temeljem odredbi članka 10. Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama ("Narodne novine" broj 62/18. - u daljnjem tekstu: Zakon) podnesu zahtjev za otpis dospjelog duga na ime komunalne naknade  i to u roku od 30 dana od dana objave Poziva na web stranicama Grada Splita.

Grad Split otpisat će dug dužnika najviše do ukupnog iznosa zbroja glavnice i troška do 10.000,00 kuna, a koji zbroj se uvećava za pripadajuće dospjele kamate.

Tekst poziva i obrazac Zahtjeva nalaze se OVDE.

 

hr Thu Sep 20 2018 13:28:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b570822cb557a4c418b4622/80

Mediteranski dan obale: Brojni stručnjaci okupljaju se u Splitu kako bi potaknuli regionalnu akciju zaštite obale Mediterana

U povodu Mediteranskog dana obale brojni će se stručnjaci 25. rujna 2018. okupiti u Splitu gdje je smješten PAP/RAC, jedan od šest regionalnih centara UN-ovog Mediteranskog akcijskog plana (MAP)

Ove godine, na Mediteranski dan obale, UN-ov akcijski plan za Mediteran (MAP) obilježava 40. godišnjicu jedne od svojih sastavnica –   “Centra za upravljanje obalom“ (poznatog po engleskoj kratici PAP/RAC). Tijekom proteklih 40 godina, PAP/RAC je bio ključnokoordinacijskotijelo za zaštitu obala Mediterana. Devet mediteranskih zemalja i EU već su ratificirale Protokol o integriranom upravljanju obalnim područjem (ICZM) kojim se, među ostalim uspostavlja zaštitna zona od 100 metara kojom bi se zaustavilo degradiranje mediteranskog obalnog područja, od kojega je 40% već pokriveno strukturama koje je izgradila ljudska ruka.

Taj sedmi po redu protokol Barcelonske konvencije o zaštiti okoliša u mediteranskoj regiji stupio je na snagu 2011. godine i postao pravno obvezujući instrument kojim su se zemlje obvezale na održivo upravljanje i korištenje obalnih područja.

U povodu Mediteranskog dana obale brojni će se stručnjaci 25. rujna 2018. okupiti u Splitu gdje je smješten PAP/RAC,  jedan od šest regionalnih centara UN-ovog Mediteranskog akcijskog plana (MAP). Sudionici skupa su predstavnici Ujedinjenih naroda i mediteranskih zemalja, znanstvene zajednice, udruga i ostalih sastavnica civilnog društva. Oni će raspravljati o uspjesima i nedostacima upravljanja mediteranskim obalnim područjem, kao i o novim okolišnim i razvojnim izazovima koji iziskuju ambicioznije i hitno djelovanje.

Sredozemno more jedno je od najcjenjenijih svjetskih mora, dom velike biološke raznolikosti, sa 17 posto poznatih morskih sisavaca prisutnih na području koje pokriva manje od 1 posto svjetskih oceana. Sredozemno more također igra važnu ulogu u gospodarstvu zemalja koje ga okružuju te je važan izvor zapošljavanja. Procjenjuje se da u sektoru ribarstva i marikulture radi 420.000 ljudi, dok ih je još 550.000 zaposleno u pomorskom prometu. Obale Sredozemnog mora zaslužne su za 30 posto ukupnih svjetskih turističkih dolazaka.

No, ovaj se gospodarski rast dogodio na štetu okoliša, a baština i resursi doživjeli su progresivno propadanje tijekom desetljeća, s time da pritisci od strane čovjeka postaju sve intenzivniji, a pridružuju im se i utjecaji klimatskih promjena. Danas u mediteranskim zemljama jedna od tri osobe živi u obalnim područjima, a većina ih je koncentrirana u velikim gradovima. Dok gradovi zauzimaju samo tri posto Zemljine površine, troše preko 75 posto prirodnih resursa.

Međutim, stručnjaci ponavljaju kako se gospodarski rast i zaštita Mediterana mogu i moraju usuglasiti, a upravo će to biti i središnja tema Mediteranskog dana obale 2018.

Mediteran se nalazi na raskrižju tri kontinenta, Afrike, Azije i Europe. Pravu je razliku moguće postići samo ako vlade budu djelovale žurno, zajedno i s većom ambicijom prema održivom korištenju Mediterana”. – najavio jeGaetano Leone, koordinator MAP-a.

- Važna prekretnica u usklađivanju politika koje se tičumediteranskog obalnog područja desila se upravo donošenjem Protokola čije odredbe trebaju pomoći zemljama regije da ostvare viziju i ciljeve koje su zacrtale za dobrobit svih nas i onih koji će doći nakon nas: preokrenuti negativne trendove i osigurati prostor koji je ugodan za življenje, produktivan, jedinstven i atraktivan. Uloga PAP/RAC-a kao koordinatora provedbe Protokola u cijeloj mediteranskoj regiji izuzetno je velika i odgovorna. – izjavila je Željka Škaričić, ravnateljica PRP/RAC centra u Splitu.

hr Thu Sep 20 2018 12:13:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .