Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f9fa1fb47398ec3d8b469b/80

Maja Punoš Rebić: Klapsko pjevanje neraskidiv je dio tradicije grada Imotskog

U Imotskom, u Gradskoj kino dvorani, idući petak održava se već deseta klapska manifestacija “Pismo moja“. Prilika je to za razgovor s Majom Punoš Rebić, koja je jedna od organizatorica i idejnih začetnica čitavog ovog projekta.

Gospođo Punoš Rebić, ovo je jubilarni deseti susret klapa “Pismo moja“ u Imotskom. Jeste li takvo što očekivali kada ste startali s ovim projektom?

Pri planiranju svih naših projekata volim parafrazirati izreku kako početak nikad nije početak te kako je predodžba kraja/cilja nužna kako bi išli naprijed. Od početka smo se nadali kako će naš projekt zaživjeti i održati se i neumorno radili na tome. Unatoč mnogim poteškoćama, financijske i osobne prirode, održanje imotskog susreta klapa nikad nije bilo upitno. Zahvaljujući predanosti svih članova Udruge, besprijekornoj suradnji i ljubavi prema klapskoj pjesmi i gradu Imotskom  te hvalevrijednoj potpori naših pokrovitelja,sponzora i suradnika, s radošću i ponosom iščekujemo ovaj jubilarni susret klapa.

U Imotskom se u šali kaže kako, osim političkih skupova, Gradsku kino dvoranu još jedino mogu napuniti nastupi klapa. Jeste li zadovolji odazivom publike na ovoj glazbenoj priredbi?

Uvijek smo zadovoljni odazivom,napunili dvoranu ili ne. Klapska publika zna što može očekivati na našim susretima klapa. Nastojimo uvijek ponuditi kvalitetan program-kvalitetne izvođače te raznolik klapski repertoar s naglaskom na izvorne klapske napjeve. Proteklih nekoliko godina, imotski susreti klapa bili su ''tematski''. Dosad smo imali susret klapa posvećen Vinku Coci, susret klapa sa sakralnom tematikom, kao i susret klapa koji je spojio dvije imotske tradicije:klapu i mandolinu. Ovogodišnji susret klapa naglasit će doprinos imotskih autora klapskoj pjesmi i time potvrditi činjenicu kako je i klapsko pjevanje neraskidiv dio tradicije grada Imotskog.

Koje sve klape nastupaju na ovogodišnjoj manifestaciji “Pismo moja“?

Osim ''lokalnih''klapa-klape Neviste Imotski, Sv. Mihovil Proložac i Bratovštine Sv. Stjepana iz Gorice i Sovića, u goste nam ponovno dolaze ženska klapa Kurjože iz Podstrane, muška klapa Pasika iz Kostanja te klape Kaše iz Dubrovnika i Cambi iz Splita. Po prvi put će u Imotskom nastupiti jedino ženska klapa Rećina iz Šibenika. Ljubiteljima klapske pjesme itekako su poznata imena izvođača, pogotovo klape Cambi koja je nezaobilazno ime hrvatske glazbene scene.

Stignu li gosti obići prirodne ljepote u Imotskom? Kako se osjećaju u našem gradu?

Svi naši gosti jako su zadovoljni i organizacijom i prijemom. Nastojimo ih sve upoznati s ljepotama našeg grada i okolice, no neke se klape zbog profesionalnih obveza ne mogu dulje zadržati u Imotskom. Te klape najčešće dođu ponovno k nama kako bi nadoknadile propušteno. Na obostranu radost.

Tko pomaže u organizaciji ove manifestacije? Kako uspijevate zaokružiti financijsku konstrukciju čitavog programa?

Osim organizacijske jezgre,članica Udruge i klape Neviste ( Ivana Kujundžić,Mara Garac,Vanja Domazet,Kristina Amulić, Ana Đuzel ,Ivana Đuzel,Maja Punoš Rebić) pomažu nam naše obitelji kao i mnogi naši prijatelji, zaljubljenici u klapsku pjesmu i svoj grad. Nikad nismo naišli na zatvorena vrata i sa zadovoljstvom možemo reći kako je suradnja sa svim institucijama te kulturnim,turističkim i gospodarskim subjektima Imotskog jako dobra. Svatko pomogne kako može i smatram da bi se na uzajamnoj pomoći i suradnji trebalo temeljiti puno toga na  područjima  slabijeg gospodarskog razvoja. Puno toga temeljimo na istini kako ''nije u šoldima sve''. Iako uvijek sanjamo o realizaciji kvalitetnijeg pa tako i zahtjevnijeg i skupljeg Susreta klapa, uvijek uspijemo izbalansirati dobru kvalitetu izvedbe programa sa oskudnim financijskim mogućnostima. Nije jednostavno doći do financijskih sredstava u siromašnim vremenima stoga zahvaljujemo svima na svakoj doniranoj kuni, poklonjenom vremenu i razumijevanju. Sav angažman članova i prijatelja kulturne udruge Pismo moja oko imotskog susreta klapa isključivo je volonterski. Svima koji su na bilo koji način uključeni u realizaciju Susreta, motivacija je dobrobit našeg grada i povećanje kvalitete njegove kulturne ponude. Zahvaljujemo svima na pomoći, a prije svega Bogu i zaštitnici Imotskog-Gospi od Anđela. Izgleda da je i njima klapska pisma draga.

Ovogodišnja posebnost ovog glazbenog programa je i ponovno okupljanje imotske ženske klape “Neviste“. Radi li se samo o prigodnom okupljanju ili postoje i trajniji planovi rada?

Ženska klapa Neviste nije bila aktivna kroz protekle tri godine. No,sve članice klape bile su stalno aktivne u organizaciji susreta klapa. Razne obiteljske i profesionalne obveze nisu nam dozvoljavale okupljanje na klapskim probama pa tako ni nastupe. Obveze su prisutne i sad ,no jubilej nas je ipak dodatno motivirao za ponovno okupljanje. Planiramo još neke nastupe ovo ljeto, no ponovno sve ovisi o mogućnostima i obvezama svake od nas. Odlučile smo ne planirati previše unaprijed što se klape tiče. No, što se klapskih susreta tiče, isplanirale smo već imotske susrete klapa do 2025.godine. Zezaju nas kako nas je ponovno okupila 300-a obljetnica oslobođenja od Turaka pa smo sad mirne narednih 300 godina.

Na koncertu će biti uručena i određena priznanja i nagrade. U čije ruke idu ta priznanja i zbog čega?

Na ovogodišnjem Susretu uručit ćemo dva priznanja za poseban doprinos klapskoj pjesmi. Ta priznanja idu u ruke autorima klapskih i inih popularnih pjesama koji su porijeklom iz imotskog kraja. Radi se o gospodinu Peri Picukariću, najplodonosnijem imotskom autoru,tekstopiscu čije su stihove pjevale mnoge estradne zvijezde od Mate Miše Kovača, Mile Hrnića, Dražena Žanka, Mladena Grdovića, Tereze Kesovije do klapskih prvaka-klapa Šibenik, Luka, Nostastalgija, Adriona te ansambla Bonaca. Njegov tekst ''Na omiškoj stini'', kojeg pjevaju sve klape,uklesan je u kamen grada Omiša i postao je himnom prijestolnice klapske pisme. Drugi Imoćanin kojem će biti uručeno priznanja je dr. Vlade Vicić, autor nekoliko zbirki pjesama, a njegov klapski talent sažet je izborom njegovih najljepših klapskih pjesama posvećenih svom Imotskom pod naslovom-Mojoj Imoti. Živeći i radeći u Zagrebu, uspio je dr. Vicić ljubav prema rodnom kraju i klapi predstaviti i na Radio Zagrebu, gdje su njegove pjesme izvodile mnoge klape s naglaskom na ansambl  Dalmacija. Oba autora doprinijela su promociji Imotskog i njegove kulturne baštine a njihovo stvaralaštvo dokazuje kako je klapsko i serenadno pjevanje dio tradicije grada Imotskog te se ne može ni osporiti ni zanijekati. U prilog tome ide i činjenica kako je na 1.omiškom festivalu klapa 1967.godine nastupila i muška klapa ''Imotski'' . Klapska pisma grada Imotskog i ganga imotskog sela, sjajan su i jedinstven pleter nematerijalne kulturne baštine ovoga kraja.

Također, ove se godine u povodu 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog od Turaka, održava još jedan susret klapa. Možete li nam već kazati neke pojedinosti vezane uz taj događaj?

S radošću možemo najaviti još jedno veliko klapsko događanje u Imotskom. Naime,radi se o velikom klapskom koncertu marijanskih pjesama koji će se održati 23.srpnja, 2017., ususret našem velikom blagdanu- Gospi od Anđela, te Danu grada Imotskog.

Tih dana obilježavanje ovogodišnje 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog od Turaka zasigurno će doseći svoj vrhunac, a osim mnogih vjerskih događanja pripremljen je i bogat program kulturnih manifestacija,znanstvenih skupova i izložbi.

Klapski koncert u čast Gospe od Anđela organiziraju Franjevački samostan Sv.   Imotskom i Kulturna udruga Pismo moja Imotski, a na koncertu će nastupiti 10 klapa. Organiziranjem ovog događaja, dat ćemo svoj doprinos proslavi velike obljetnice imotskog kraja.

Za kraj razgovora, poruka svima onima koji će doći na susret klapa “Pismo moja“. Što mogu očekivati?

Svi ljubitelji klapske pjesme, kako tradicionalnih napjeva tako i popularnih klapskih pjesama, uživat će u klapskom višeglasju muških i ženskih klapa. Osim uživanja u klapskim izvedbama moći ćemo upoznati i naučiti nešto više o našim sugrađanima koji su uvelike doprinijeli obogaćivanju riznice klapskih pjesama za kojom posežu mnoge klape. Brojnim dolascima na susrete klapa i ostale klapske koncerte, uvijek nanovo potvrđujemo kako imotsko srce voli klapsku pjesmu i spremno je održavati svoju klapsku tradiciju. Za političare ne znam, ali klape će još dugo puniti našu Gradsku kino dvoranu. Dobrodošli!

Facebook komentari

hr Fri Apr 21 2017 14:26:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59c0ed6eb9e03edf678b46d6/80

Osvoji ulaznice za fillm Kingsman: Zlatni krug

Zajedno sa Cinestarom dijelimo 4x2 ulaznice!
Kada je film Matthewa Vaughna „Kingsman: The Secret Service“ prikazan početkom 2015., dogodilo se nekoliko stvari. Prvo, naučili smo tko su Kingsmen – nezavisna, samofinancirajuća britanska špijunska organizacija posvećena očuvanju svjetske sigurnosti. Zahvaljujući paravanu vrhunskih krojača, njezini agenti izgledaju kao da su iskoračili iz izloga trgovine Savile Row. 

Vaughn kaže da je otpočetka želio da njegov film Kingsman: The Secret Service dobije nastavak no to nije lako jer publika uvijek želi nešto novo i  originalno. Za inspiraciju je pogledao brojne uspješne nastavke poput The Godfather Part II i The Empire Strikes Back. On kaže: „Volim kada se u nastavku nastavlja priča, u ovom slučaju priča o Eggsyju.

Film Zlatni krug počinje na šokantan način: organizacija je pretrpjela razarajući napad.  Zbog toga Eggsy mora izaći van, raširiti krila i upoznati druge ljude.

 

Nakon napada, Eggsy se udružuje s Merlinom, koji se čini kao jedini preživjeli, kako bi istražili okolnosti napada. Kingsmanov „Protokol sudnjeg dana“ vodi ih u Kentucky gdje otkrivaju da Kingsman nije jedino ime u međunarodnoj špijunaži. Dobrodošli u bogato financiranu sveameričku organizaciju Statesmen.

 

„Oni su američka verzija Kingsmena i sada moraju raditi zajedno”, objašnjava Vaughn. „Amerikanci i Englezi imaju zajednički jezik, ali smo vrlo različiti u kulturološkom smislu. Gledateljima se u prvom filmu Kingsman: The Secret Service svidjelo što su svjedočili sudaru različitih svjetova Colina Firtha i Tarona Egertona i želio sam nastaviti to i u ovom filmu gdje se američki svijet sudario s našim”.


Tajna služba, uveo vas je u svijet Kingsmana – nezavisne, međunarodne obavještajne agencije, čiji je glavni cilj održati svijet sigurnim. U novom nastavku naši junaci se suočavaju s novim izazovima. Kada njihovo sjedište bude uništeno,  njihovo putovanje će ih odvesti do otkrića srodne špijunske agencije u SAD-u pod nazivom Statesman, koja datira iz vremena kada su obje agencije osnovane. U novoj avanturi koja testira njihove granice i snage, ove dvije elitne agencije će se morati udružiti kako bi pobijedili nemilosrdnog zajedničkog neprijatelja. 

Ulaznice dijelimo do petka, 22.rujna do 15 sati. Pobjednike ćemo objaviti na portalu!


Facebook komentari

hr Tue Sep 19 2017 12:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58c100e4b473988eac8b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Umrla najstarija osoba na svijetu, Jamajčanka rođena 1900.

Umrla je Jamajčanka Violet Mosse Brown u dobi od 117 godina, koja je u travnju postala najstarija osoba na svijetu nakon smrti Talijanke Emme Morano, piše MailOnline.

Za prijatelje "teta V", Violet Mosse Brown rodila se 10. ožujka 1900. i živjela je cijeli svoj život u istoj kući u Trelawneyju u sjeverozapadnom dijelu Jamajke, a umrla je u petak. 

Majka šestero djece i prabaka postala je najstarija osoba na svijetu u dobi od 117 godina i 38 dana 15. travnja kada je umrla Emma Morano rođena 1899.

Na pitanje što je njezin recept za dug život "teta V" je odgovarala da jede ribu i ovčetinu, katkad kravlje nogice, ali ne svinjetinu ni piletinu i ne pije rum te služi Boga i čita Bibliju svaki dan.

Gospođa Mosse Brown dobila je pločicu s porukom kraljice Elizabete II. kada je postala najstarija građanka Commonwealtha.

Ona je i posljednja osoba koja je živjela u doba kraljice Viktorije jer je Jamajka 1900. bila dio Britanske Zapadne Indije. 

U ranoj mladosti radila je na plantaži šećera, a zatim kao služavka "nakon ukinuća ropstva", rekla je njezina obitelj.

Zatim je uspjela kupiti vlastitu kuću i postala je uspješna poslovna žena prodajući kruh iz jedine pekarne u okrugu. 

Nakon njezine smrti titula najstarije Zemljanke preuzela je 117-godišnja Nabi Tajima iz Japana.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 18:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59bfb9f4b9e03ef46a8b45be/80

Vlado Gotovac: Prosvjetitelj i savjest hrvatskog naroda

Jedna od najpoznatijih Vladinih izreka je: ˝Čuvajte mi Hrvatsku od niskosti i mržnje˝
Vladimir (Vlado) Gotovac rođen je 18. rujna 1930 godine u Imotskom. Osnovnu školu pohađao je u Prnjavoru, a srednjoškolske dane u gimnazijama u Imotskom i Zagrebu. Diplomirao je filozofiju na filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Vlado je djelovao kao političar, književnik, filozof, ali i odličan govornik koji će upravo po tome ostati zapamćen. Završio je u zatvoru zbog promicanja ideje hrvatskog proljeća. Svoj prvi rad objavio je 1952. godine dok je bio novinar i urednik redakcije za kulturu na Radioteleviziji Zagreb. Kasnije je postao glavni urednik Hrvatskog tjednika, za vrijeme Hrvatskog proljeća. Kao jedan od glavnih Proljećara završio je u zatvoru četiri godine kao politički zatvorenik. Također je izgubio građanska prava, prava zapošljavanja u građanskoj službi i zabranu javnog nastupa. U zatvoru je bio u Novoj Gradiški bez da je zatražio pomilovanje i svoju kaznu odradio do kraja. 

Ponovno je bio optužen 1981. godine na dvije godine zatvora u Lepoglavi i još četiri godine gubitka građanskih prava zbog održavanja javnih govora i nakon intervjua za strane novine. Nakon intervjua za švedsku televiziju ponovno je osuđen na zatvor, a kaznu je služio od 1982. do 1984. godine. Nakon izlaska objavio je knjigu ˝Moj slučaj˝ 1989. godine.  

Tek 90-ih godina zapošljava se na HRT-u kao savjetnik direktora. Pridružuje se HSLS-u i kao njihov kandidat izabran je u Hrvatski sabor. Oštro je kritizirao politiku Franje Tuđmana i bio jedan od uglednijih opozicijskih političara. Bio je izabran za predsjednika stranke, ali nedostajalo mu je političke vještine te je ugled stranke bio narušen zbog njegovih pregovora s HDZ-om.

Ostao je upamćen i kao velik govornik, a među njegovim govorima zasigurno se najviše ističe onaj održan 30. kolovoza 1991. godine ispred Komande 5. vojne oblasti na zagrebačkom Trgu kralja Petra Krešimira u povodu prosvjeda majki vojnika koji su silom zadržani u ondašnjoj JNA. 'I kad bih morao birati hoću li s vama umrijeti ili s generalskim strašilima živjeti, izabrao bih smrt', rekao je tada ovaj velikan hrvatske politike., piše dnevnik.hr



Kandidirao se za predsjednika 1997. godine, ali nije uspio pobjediti Tuđmana. Nakon izbora došlo je borbe za vlašću između Gotovca i Budiše u stranci HSLS. Budući da se Budiša zalagao za koaliciju s HDZ-om, Gotovac odučuje osnovati Liberalnu stranku.

Gotovac je bio vrstan govornik. Njegove su riječi imale puonoću i emociju. Bio je osoba koju je narod voli slušati i slijediti. Gotovčev osobni prijatelj, Zvonimir Berković za Vladu je jednom rekao: "Gotovčevi govori mogu nekima biti teški, naporni, nerazumljivi ili nepotrebni, ali nikada glupi. Ako je riječ o iole ozbiljnijoj stvari, on praktički ne može izreći glupost jer, na neki svoj neobjašnjiv način, odmah dođe u prisni kontakt sa samom idejom te stvari, a same ideje zaista nikada nisu bedaste."

Objavio je 15 zbirki pjesama. Pjesme su mu bile prevođene na albanski, engleski, francuski, njemački, talijanski. Neke od njih uvrštene su i antologiju hrvatskog suvremenog pjesništva. Gotovac je 1968. dobio nagradu Tin Ujević za dotadašnji pjesnički rad. 

Veliki hrvatski govornik koji će ostati zapamćen po svom britkom jezik. Vlado Gotovac čitav svoj život posvetio je za djelovanje Hrvatske. Njegovi govori i tekstovi ostali su kao jedni od najpopularnijih politički govora. Umro je u Rimu, 7. prosinca 2000. godine.

Neke od Gotovčevih izreka:

''Čovjek se čuva na mnogo načina. Nekad i umire zbog toga jer i smrt može biti ljudska obrana''.
 
''U životu nas uvijek vuče kočija s dva crna i dva bijela konja. Mjera je naše snage u tome koliko će nam uspjeti crne konje zauzdati, a bijele potaknuti''.

''Ni jedna riječ kojom se čovjeka brani i daje mu se prilika, da još jednom proba živjeti na drugi način, nije uzaludna. Ni jedna prilika koja se daje i najgrešnijem čovjeku, nije uzaludna''.

''Ne može vlada živjeti kao da je u Njemačkoj, a narod kao da je u Zanzibaru. Vlada mora dijeliti sudbinu svog naroda, inače nema vjerodostojnosti ni politike ni političara''.

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 14:24:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/59bf9286b9e03e5e6b8b458c/80

Radio Kampus traži novinare

Radio Kampus traži novinare. Svi zainteresirani mogu se javiti od 18. rujna do 22. listopada.

Jeste li znali da studenti Sveučilišta u Splitu od lipnja ove godine imaju svoj radio? E, pa imaju, Radio Kampus! Nakon uspješno odrađenog jednomjesečnog eksperimentalnog emitiranja, od 2. listopada krećemo s emitiranjem i tražimo novinare.

 Regrutacija počinje danas, 18. rujna, a traje sve do 22. listopada, al ne čekaj ni tren, jer ako želiš biti novinar/reporter/voditelj/tonac ili 4u1, ti si naš čovik! Iskustvo nije važno! Pošalji životopis, motivacijsko pismo i kontakt na info@radiokampus.com.hr i postani dio RK ekipe!

Facebook komentari

hr Mon Sep 18 2017 11:32:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .