Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58f9fa1fb47398ec3d8b469b/80

Maja Punoš Rebić: Klapsko pjevanje neraskidiv je dio tradicije grada Imotskog

U Imotskom, u Gradskoj kino dvorani, idući petak održava se već deseta klapska manifestacija “Pismo moja“. Prilika je to za razgovor s Majom Punoš Rebić, koja je jedna od organizatorica i idejnih začetnica čitavog ovog projekta.

Gospođo Punoš Rebić, ovo je jubilarni deseti susret klapa “Pismo moja“ u Imotskom. Jeste li takvo što očekivali kada ste startali s ovim projektom?

Pri planiranju svih naših projekata volim parafrazirati izreku kako početak nikad nije početak te kako je predodžba kraja/cilja nužna kako bi išli naprijed. Od početka smo se nadali kako će naš projekt zaživjeti i održati se i neumorno radili na tome. Unatoč mnogim poteškoćama, financijske i osobne prirode, održanje imotskog susreta klapa nikad nije bilo upitno. Zahvaljujući predanosti svih članova Udruge, besprijekornoj suradnji i ljubavi prema klapskoj pjesmi i gradu Imotskom  te hvalevrijednoj potpori naših pokrovitelja,sponzora i suradnika, s radošću i ponosom iščekujemo ovaj jubilarni susret klapa.

U Imotskom se u šali kaže kako, osim političkih skupova, Gradsku kino dvoranu još jedino mogu napuniti nastupi klapa. Jeste li zadovolji odazivom publike na ovoj glazbenoj priredbi?

Uvijek smo zadovoljni odazivom,napunili dvoranu ili ne. Klapska publika zna što može očekivati na našim susretima klapa. Nastojimo uvijek ponuditi kvalitetan program-kvalitetne izvođače te raznolik klapski repertoar s naglaskom na izvorne klapske napjeve. Proteklih nekoliko godina, imotski susreti klapa bili su ''tematski''. Dosad smo imali susret klapa posvećen Vinku Coci, susret klapa sa sakralnom tematikom, kao i susret klapa koji je spojio dvije imotske tradicije:klapu i mandolinu. Ovogodišnji susret klapa naglasit će doprinos imotskih autora klapskoj pjesmi i time potvrditi činjenicu kako je i klapsko pjevanje neraskidiv dio tradicije grada Imotskog.

Koje sve klape nastupaju na ovogodišnjoj manifestaciji “Pismo moja“?

Osim ''lokalnih''klapa-klape Neviste Imotski, Sv. Mihovil Proložac i Bratovštine Sv. Stjepana iz Gorice i Sovića, u goste nam ponovno dolaze ženska klapa Kurjože iz Podstrane, muška klapa Pasika iz Kostanja te klape Kaše iz Dubrovnika i Cambi iz Splita. Po prvi put će u Imotskom nastupiti jedino ženska klapa Rećina iz Šibenika. Ljubiteljima klapske pjesme itekako su poznata imena izvođača, pogotovo klape Cambi koja je nezaobilazno ime hrvatske glazbene scene.

Stignu li gosti obići prirodne ljepote u Imotskom? Kako se osjećaju u našem gradu?

Svi naši gosti jako su zadovoljni i organizacijom i prijemom. Nastojimo ih sve upoznati s ljepotama našeg grada i okolice, no neke se klape zbog profesionalnih obveza ne mogu dulje zadržati u Imotskom. Te klape najčešće dođu ponovno k nama kako bi nadoknadile propušteno. Na obostranu radost.

Tko pomaže u organizaciji ove manifestacije? Kako uspijevate zaokružiti financijsku konstrukciju čitavog programa?

Osim organizacijske jezgre,članica Udruge i klape Neviste ( Ivana Kujundžić,Mara Garac,Vanja Domazet,Kristina Amulić, Ana Đuzel ,Ivana Đuzel,Maja Punoš Rebić) pomažu nam naše obitelji kao i mnogi naši prijatelji, zaljubljenici u klapsku pjesmu i svoj grad. Nikad nismo naišli na zatvorena vrata i sa zadovoljstvom možemo reći kako je suradnja sa svim institucijama te kulturnim,turističkim i gospodarskim subjektima Imotskog jako dobra. Svatko pomogne kako može i smatram da bi se na uzajamnoj pomoći i suradnji trebalo temeljiti puno toga na  područjima  slabijeg gospodarskog razvoja. Puno toga temeljimo na istini kako ''nije u šoldima sve''. Iako uvijek sanjamo o realizaciji kvalitetnijeg pa tako i zahtjevnijeg i skupljeg Susreta klapa, uvijek uspijemo izbalansirati dobru kvalitetu izvedbe programa sa oskudnim financijskim mogućnostima. Nije jednostavno doći do financijskih sredstava u siromašnim vremenima stoga zahvaljujemo svima na svakoj doniranoj kuni, poklonjenom vremenu i razumijevanju. Sav angažman članova i prijatelja kulturne udruge Pismo moja oko imotskog susreta klapa isključivo je volonterski. Svima koji su na bilo koji način uključeni u realizaciju Susreta, motivacija je dobrobit našeg grada i povećanje kvalitete njegove kulturne ponude. Zahvaljujemo svima na pomoći, a prije svega Bogu i zaštitnici Imotskog-Gospi od Anđela. Izgleda da je i njima klapska pisma draga.

Ovogodišnja posebnost ovog glazbenog programa je i ponovno okupljanje imotske ženske klape “Neviste“. Radi li se samo o prigodnom okupljanju ili postoje i trajniji planovi rada?

Ženska klapa Neviste nije bila aktivna kroz protekle tri godine. No,sve članice klape bile su stalno aktivne u organizaciji susreta klapa. Razne obiteljske i profesionalne obveze nisu nam dozvoljavale okupljanje na klapskim probama pa tako ni nastupe. Obveze su prisutne i sad ,no jubilej nas je ipak dodatno motivirao za ponovno okupljanje. Planiramo još neke nastupe ovo ljeto, no ponovno sve ovisi o mogućnostima i obvezama svake od nas. Odlučile smo ne planirati previše unaprijed što se klape tiče. No, što se klapskih susreta tiče, isplanirale smo već imotske susrete klapa do 2025.godine. Zezaju nas kako nas je ponovno okupila 300-a obljetnica oslobođenja od Turaka pa smo sad mirne narednih 300 godina.

Na koncertu će biti uručena i određena priznanja i nagrade. U čije ruke idu ta priznanja i zbog čega?

Na ovogodišnjem Susretu uručit ćemo dva priznanja za poseban doprinos klapskoj pjesmi. Ta priznanja idu u ruke autorima klapskih i inih popularnih pjesama koji su porijeklom iz imotskog kraja. Radi se o gospodinu Peri Picukariću, najplodonosnijem imotskom autoru,tekstopiscu čije su stihove pjevale mnoge estradne zvijezde od Mate Miše Kovača, Mile Hrnića, Dražena Žanka, Mladena Grdovića, Tereze Kesovije do klapskih prvaka-klapa Šibenik, Luka, Nostastalgija, Adriona te ansambla Bonaca. Njegov tekst ''Na omiškoj stini'', kojeg pjevaju sve klape,uklesan je u kamen grada Omiša i postao je himnom prijestolnice klapske pisme. Drugi Imoćanin kojem će biti uručeno priznanja je dr. Vlade Vicić, autor nekoliko zbirki pjesama, a njegov klapski talent sažet je izborom njegovih najljepših klapskih pjesama posvećenih svom Imotskom pod naslovom-Mojoj Imoti. Živeći i radeći u Zagrebu, uspio je dr. Vicić ljubav prema rodnom kraju i klapi predstaviti i na Radio Zagrebu, gdje su njegove pjesme izvodile mnoge klape s naglaskom na ansambl  Dalmacija. Oba autora doprinijela su promociji Imotskog i njegove kulturne baštine a njihovo stvaralaštvo dokazuje kako je klapsko i serenadno pjevanje dio tradicije grada Imotskog te se ne može ni osporiti ni zanijekati. U prilog tome ide i činjenica kako je na 1.omiškom festivalu klapa 1967.godine nastupila i muška klapa ''Imotski'' . Klapska pisma grada Imotskog i ganga imotskog sela, sjajan su i jedinstven pleter nematerijalne kulturne baštine ovoga kraja.

Također, ove se godine u povodu 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog od Turaka, održava još jedan susret klapa. Možete li nam već kazati neke pojedinosti vezane uz taj događaj?

S radošću možemo najaviti još jedno veliko klapsko događanje u Imotskom. Naime,radi se o velikom klapskom koncertu marijanskih pjesama koji će se održati 23.srpnja, 2017., ususret našem velikom blagdanu- Gospi od Anđela, te Danu grada Imotskog.

Tih dana obilježavanje ovogodišnje 300-te obljetnice oslobođenja Imotskog od Turaka zasigurno će doseći svoj vrhunac, a osim mnogih vjerskih događanja pripremljen je i bogat program kulturnih manifestacija,znanstvenih skupova i izložbi.

Klapski koncert u čast Gospe od Anđela organiziraju Franjevački samostan Sv.   Imotskom i Kulturna udruga Pismo moja Imotski, a na koncertu će nastupiti 10 klapa. Organiziranjem ovog događaja, dat ćemo svoj doprinos proslavi velike obljetnice imotskog kraja.

Za kraj razgovora, poruka svima onima koji će doći na susret klapa “Pismo moja“. Što mogu očekivati?

Svi ljubitelji klapske pjesme, kako tradicionalnih napjeva tako i popularnih klapskih pjesama, uživat će u klapskom višeglasju muških i ženskih klapa. Osim uživanja u klapskim izvedbama moći ćemo upoznati i naučiti nešto više o našim sugrađanima koji su uvelike doprinijeli obogaćivanju riznice klapskih pjesama za kojom posežu mnoge klape. Brojnim dolascima na susrete klapa i ostale klapske koncerte, uvijek nanovo potvrđujemo kako imotsko srce voli klapsku pjesmu i spremno je održavati svoju klapsku tradiciju. Za političare ne znam, ali klape će još dugo puniti našu Gradsku kino dvoranu. Dobrodošli!

Facebook komentari

hr Fri Apr 21 2017 14:26:27 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58eff3c1b473983b228b4579/80
Foto: Pixabay

Korisni trikovi: Jaja zamrznite bez ljuske, a sir prije zamrzavanja naribajte

Sačuvaj pa uštedi - višak vina zamrznite u kalupima za led pa ih iskoristite za bolju aromu gulaša i rižota, a ledene kockice kave ubacite u smoothie ili napitke s mlijekom
Kava, jaja, svježe začinsko bilje, pa čak i sir samo su neke od namirnica koje možete zamrznuti i na taj način im produljiti rok trajanja. Ako se zamrzava povrće, potrebno ga je najprije očistiti, oprati, prema potrebi narezati i potom kratko obraditi kipućom vodom, tj. blanširati. Nakon blanširanja slijedi hlađenje pod mlazom što hladnije vode, temeljito sušenje i pakiranje, kaže Vesna Bosanac, nutricionistica i koautorica računalnog programa za izradu jelovnika “Program prehrane”. Jednom odmrznute namirnice upotrijebite u roku od 24 sata, pišu 24 sata.

Zamrznuti se mogu i jaja, ali bez ljuske koja će se raspuknuti na niskim temperaturama u zamrzivaču. Jaja pospremite u vrećice ili plastične posude te koristite za omlet i kajganu. 

Na hermetički zatvorenu posudu stavite naljepnicu s datumom i brojem jaja, a u zamrzivaču mogu izdržati do osam mjeseci. Jaja možete i zamrznuti tako da ih umutite sa soli ili šećerom. Tako ćete biti sigurni da će zadržati lijepu strukturu nakon odleđivanja.
 

Na svakih pet velikih jaja dodajte žličicu i pol šećera ili pola žličice soli. Na isti način možete zamrznuti samo žumanjke, a bjelanjke najprije propustite kroz cjedilo i zamrznite bez dodataka, u prikladnoj posudi. Tijesto za pizzu razvaljajte u mini pizze i zaledite. Nije ga potrebno odmrzavati, nego samo dodati nadjev i ispeći. Kruh prethodno zamotajte u foliju i stavite u vrećicu za zamrzavanje. 

Odledite ga u zagrijanoj pećnici na 150°C. Pecite ga oko deset minuta i dobit ćete svjež kruh, s hrskavom koricom i mekom sredinom. Svježi đumbir se često presuši u hladnjaku, ali sitno nasjeckanom i zamrznutom produljit ćete vijek trajanja. Bez imalo grižnje savjesti možete pospremiti u hladnjak i humus, namaz od slanutka te bilo koji drugi povrtni namaz.
 

Orašastim plodovima će zamrzivač produljiti rok trajanja, a hladnoća spriječiti da ulja u njima užegnu. Očišćene bademe, orahe ili lješnjake pospremite u plastične vrećice ili posude.
 

Orahe čuvajte do šest mjeseci, a lješnjake i do godinu dana. Tvrde sorte sireva mogu se zamrzavati, najbolje naribani i pospremljeni u plastičnim vrećicama. Sir naribajte jer ga tako možete bez odmrzavanja posipati po pizzi, tjestenini ili gratiniranim jelima. 

Ostatke vina i kave zamrznite u kalupe za led pa aromatizirajte gulaše, rague i umake ili iskoristite za druge napitke, koktele i slastice od kave.

Cijeli članak pročitajte ovdje.

Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 21:30:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/543bea111899429279000302/80
Foto: Screenshot

Novi Zeland postaje magnet za istospolne brakove

Novozelandski krajolici nisu jedini razlog prekomorskih dolazaka parova koji se ondje žele vezati za čitav život jer otkad je Novi Zeland 2013. legalizirao istospolne brakove onamo hrle homoseksualni i lezbijski parovi iz cijelog svijeta.

Svojim netaknutim plažama, planinama pod snijegom i bujnim šumama, Novi Zeland nudi raskošnu pozadinu za fotografije s vjenčanja. Međutim nudi i ono što parovi iz Njemačke, Australije, Singapura i mnogih drugih zemalja ne mogu dobiti kod kuće: mogućnost da se zakonito ožene.

Novi Zeland legalizirao je istospolne brakove 2013. i otad je postao magnet za parove koji se žele vjenčati.

Procjenjuje se da je 2016. pola od blizu 1000 istospolnih brakova koji su se oženili na Novom Zelandu bili stranci. Gotovo 60 posto došlo ih je iz Australije i 17 posto iz Kine, a u obje zemlje istospolni brakovi nisu legalni. 

Za usporedbu, samo 11 posto heteroseksualnih parova koji su se oženili na Novom Zelandu bili su iz prekomorskih zemalja.

 


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 20:59:08 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/574bf756aae0e30f008b4679/80

Omiljeni sladoled od vanilije mogao bi još poskupjeti

Cijena prirodnog sladoleda od vanilije proteklih je godina porasla širom svijeta i male su nade da će se smanjiti, rekao je Bernd Hachmann, vlasnik tvrtke Aust&Hachmann koja tržište opskrbljuje vanilijom.

Cijene su na nekim mjestima povećane 16 puta, skočivši od prosječno 30 eura po kilogramu na oko 500 eura.

Aust&Hachmann, osnovan 1881. u Hamburgu, specijalizirao se za sve vrste vanilije i na godinu prodaje oko 300 tona tog sastojka.

"Proizvodnja vanilije u dubokoj je krizi", rekao je Hachmann čija je tvrtka jedna od najpoznatijih opskrbljivača.

 Burbon vaniliju primjerice, koja potječe s Madagaskara, otoka Reunion ili Komora,  gotovo je nemoguće naći, naglasio je. "Trenutno je uopće ne možemo ponuditi", rekao je Hachmann. Umjesto toga prodaje se tahićanska vanilija, koja ima blagu aromu i potječe s Papue Nove Gvineje.

Dok se proizvodnja prirodne vanilije smanjila ponajviše zahvaljujući niskim cijenama na Madagaskaru, potražnja među potrošačima za prirodnim sastojcima je porasla. 

Aroma vanilije dobiva se iz fermentirane mahune vanilije, koja je posebna vrsta orhideje i budući da treba tri do četiri godine da se uspostavi plantaža vanilije zasad nema načina da se situacija poboljša.  


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 20:57:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ebda94b473982c128b45b9/80
Foto: Ljubav je na selu

Nevenka Bekavac rodila je sina!

Umirovljeni nosač kofera iz Sinja, Zvone Petričević (44), još nije stigao vidjeti malenog

Nevenka Bekavac (41), koja je nedavno otkrila da je u trudnoći dobila 15-ak kilograma, danas je u rodilištu u Splitu na svijet donijela malenog dječaka. Maleni se rodio sasvim zdrav. - javlja 24sata

Iako su ona i njezin Zvone najavljivali da će malenog nazvati Tomislav, sad govore kako još nisu odabrali ime.

Umirovljeni nosač kofera iz Sinja, Zvone Petričević (44), još nije stigao vidjeti malenog.

Par se u travnju vjenčao u Sinju nakon dvije godine veze. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Thu Jun 22 2017 17:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .