Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/537fcb0317994261237b24bf/80

Birači koji izlaze na izbore su obrazovaniji i informiraniji od izbornih apstinenata

Birači koji izlaze na izbore su obrazovaniji, politički informiraniji i imaju izraženiji osjećaj vlastite političke efikasnosti od izbornih apstinenata pri čemu birači novih stranaka imaju nižu percepciju mogućnosti utjecaja na politiku od birača starih stranaka, što je očekivano jer podržavaju stranke koje kritiziraju status quo i traže promjenu, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Anali Hrvatskog politološkog društva.

Andrija Henjak, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, je u istraživanju "Lojalnost, glas ili izlazak: Izborna participacija i potpora novim strankama u Hrvatskoj"  analizirao promjene izborne participacije i izbornog ponašanja u parlamentarnim izborima 2015. i 2016., kada su podrška novim strankama i izborna apstinencija dosegnuli najvišu razinu od 1990.

Primarno je za istraživanje koristio podatke ankete koju je proveo istraživački tim Fakulteta političkih znanosti za 2015. i 2016. te podatke prikupljene anketom što je provedena u sklopu projekta "Žene na tržištu rada" početkom 2016. 

Prvu kategoriju ispitanika čine birači stranaka koje korijene vuku iz devedesetih godina i stranaka koje su nastale njihovim cijepanjem ili spajanjem: HDZ, SDP, IDS, HSS, HNS, HSLS i razne pravaške stranke.

Drugu kategoriju čine ispitanici koji su glasovali za nove stranke: Most, Živi zid, Stranku rada i solidarnosti, HDSSB i Pametno.

Treća kategorija uključuje ispitanike koji nisu glasovali u izborima. 

U kombiniranom uzorku nastalome iz anketa provedenih 2015. i 2016. godine, 46,4 posto ispitanika izrazilo je potporu starim strankama, 18,2 posto novim strankama, a 35,4 posto odgovorilo je da nisu glasovali. U anketi o tržištu rada iz 2015. godine, 44,6 posto ispitanika podržalo je stare, 16,5 posto nove stranke, a 39,9 posto ispitanika odgovorilo je da nisu izašli na izbore.

Birači starih stranaka imaju jasniji odnos prema povijesti od birača novih stranaka i apstinenata

Henjak ističe kako birače novih i starih stranaka razlikuje odnos prema političkim elitama i prevladavajućima ideološkim rascjepima, kao i vrednovanje ekonomskog stanja. Tako birači starih stranaka imaju znatno jasniji odnos prema povijesti od birača novih stranaka i izbornih apstinenata, odnosno birači starih stranaka skloniji su prihvatiti lijevu ili desnu interpretaciju povijesti od birača novih stranaka koji imaju manje polarizirano viđenje povijesti.

Birači novih stranaka znatno negativnije ocjenjuju stanje ekonomije od birača starih stranka te se u tome ne razlikuju značajno od izbornih apstinenata koji, također, negativno ocjenjuju ekonomsko stanje.

Uz to, birači starih stranaka imaju pozitivniji odnos prema političkim elitama od birača novih stranaka i izbornih apstinenata, dok birače novih stranaka i apstinente ne razlikuju bitnije njihov odnos prema političkim elitama.

Rezultati istraživanja pokazuju i da su izborni apstinenti donekle skloniji preferirati demokraciju od jakih vođa, dok su birači starih stranaka skloniji snažnim vođama. No, navodi Henjak, razlika između tih kategorija i birača novih stranaka nije značajna. Žene su donekle sklonije podržati nove stranke, religiozni ispitanici donekle su skloniji podržati stare stranke, dok su nereligiozni ispitanici skloniji izbornoj apstinenciji.

Birači novih stranaka značajno mlađi od birača starih stranaka

Što se tiče demografskog profila birača novih stranaka, Henjak navodi da se posebno značajnim čini to što su njihovi birači prosječno značajno mlađi od birača starih stranaka, dok su izborni apstinenti donekle mlađi od birača novih stranaka.

Prema dobnoj distribuciji, birači starih stranaka prosječno su najstariji, slijede ih birači novih stranaka, dok su izborni apstinenti najmlađi.

Henjak navodi i da su varijable koje mjere političku efikasnost, političku informiranost i procjenu stanja ekonomije na vjerojatnost glasovanja za stare i nove stranke te izbornu apstinenciju pokazale kako najveće učinke na biračko ponašanje ima politička efikasnost, slijedi politička informiranost, dok procjena stanja ekonomije ima najslabiji učinak. 

Dok su birači starih i novih stranaka slični prema političkoj informiranosti i percepciji političke efikasnosti, razlikuju se u procjeni stanja ekonomije, pri čemu vjerojatnost podrške novim strankama i nesudjelovanja na izborima opada kako se procjena stanja ekonomije kreće od negativne k pozitivnoj. Osim što su birači starih i novih stranaka obrazovaniji, oni žive u imućnijim kućanstvima, a pokazalo se i da su izloženiji kreditnim zaduženjima, iako je utjecaj te varijable manje značajan. Nadalje, pokazalo se i to da su apstinenti izloženiji socijalnoj isključenosti i da su češće zaposleni u privatnom sektoru od birača starih stranaka.

Apstinenti su nižeg obrazovanja, slabijeg imovinskog statusa i više razine socijalno-ekonomske isključenosti

Rezultati istraživanja pokazali su i da je utjecaj socijalno-ekonomskog položaja značajan, pogotovo na izborne apstinente. Izborni apstinenti imaju znatno manji interes i povjerenje u svoju sposobnost utjecaja na politiku od svih birača uzetih ukupno. Apstinente karakteriziraju niži stupanj obrazovanja, slabiji imovinski status i viša razina socijalno-ekonomske isključenosti.

Što se tiče razlika između birača novih i starih stranaka, analiza je pokazala da se razlikuje njihov odnos prema političkim rascjepima koji su dominirali hrvatskom politikom. Birači novih stranaka zauzimaju centrističku poziciju u odnosu prema novijoj hrvatskoj povijesti, dok su birači starih stranaka skloniji izrazitijoj lijevoj i desnoj interpretaciji povijesti.

Drugu osnovnu razliku čini odnos birača novih stranaka prema efikasnosti političkog sustava i političkim elitama. Kombinacija tih dvaju čimbenika pokazuje da su birači novih stranaka udaljeni od lijevih i desnih političkih identiteta i elita, te da se vrlo vjerojatno nalaze na novoj dimenziji natjecanja koja dijeli sustavske od protusustavskih pozicija.

Henjak navodi da je izbornu participaciju u Hrvatskoj je od 1990. do 2015. obilježio postupan pad broja birača koji su sudjelovali u parlamentarnim izborima, osim kritičnih izbora 2000. Najviše birača, gotovo tri milijuna, izašlo je na prve parlamentarne izbore 1990, a samo oko sto tisuća manje na parlamentarne izbore 2000. Na ostalim izborima, osim izbora 1992. na koje je izašlo malo više od 2,7 milijuna birača, broj birača kretao se od 2,4 do 2,5 milijuna.

Broj birača u izborima smanjivao se usporedno s porastom broja birača novih stranaka

Prvi je put broj birača znatnije pao u izborima 2015, u kojima je sudjelovalo oko 2,25 milijuna birača, da bi u izborima 2016. prvi put sudjelovalo manje od dva milijuna birača. Broj birača u izborima smanjivao se usporedno s porastom broja birača novih stranaka, odnosno s padom ukupnog broja birača koji su glasovali za stranke lijevoga i desnog bloka nakon izbora 2003. godine.

Broj birača koji su glasovali za stranke nastale devedesetih godina u svim je izborima do 2000. bio veći od 2,5 milijuna, dok je u izborima 2003. i 2007. bio neznatno veći od dva milijuna. U izborima 2011. ukupan broj birača koji su glasovali za stranke lijevoga i desnog bloka pao je ispod 1,8 milijuna, u izborima 2015. spustio se na oko 1,6 milijuna, da bi u izborima 2016. pao ispod 1,4 milijuna, što je najniža razina u povijesti suvremenoga hrvatskog parlamentarizma.

Istodobno, broj birača novih stranaka – ako ih se definira kao stranke koje nemaju ni organizacijski  kontinuitet ni kontinuitet političkih elita od devedesetih godina – postupno se povećavao od 2000. godine.

Nove stranke, odnosno stranke koje nisu nastale cijepanjem stranaka koje potječu iz devedesetih godina, osvojile su u izborima 2003. i 2007. manje od 150.000 glasova.

U izborima 2011. nove stranke, ponajprije Hrvatski laburisti, lista Ivana Grubišića i Blok umirovljenici zajedno, dobile su više od 250.000 glasova i osam mjesta u parlamentu. No taj rezultat nije promijenio bipolarnu dinamiku stranačkog natjecanja koje se strukturiralo oko rascjepa utemeljenih na povijesti, religiji i tradiciji, dok su se na vlasti smjenjivale stranke lijevoga i desnog bloka.

Tek je u redovnim izborima 2015. i prijevremenim izborima 2016. potpora novim strankama znatnije porasla. Nove stranke, Most, Živi zid, Pametno i Stranka rada i solidarnosti, dobile su više od 400.000 glasova u tima dvama izbornim ciklusima. Istodobno, broj glasova koje su osvojile etablirane stranke ljevice i desnice pao je na najnižu razinu dotad.

Izbori 2015. i 2016. promijenili obrasce biračkog ponašanja, stranačkog natjecanja i formiranja vlade

Henjak navodi i da su važnije od broja glasova bile promjene u stranačkom sustavu. Izborni rezultati novih stranaka proizveli su odnos snaga u parlamentu u kojemu koaliciju nisu mogle sastaviti samostalno ni stranke lijevoga ni desnog bloka pa su bile prisiljene birati između suradnje s novim strankama, koje su nastale iz prosvjeda protiv etabliranih elita i njihova načina upravljanja državom, odnosno protiv samih starih stranaka, i suradnje sa strankama iz suprotnoga ideološkog bloka s kojima ne dijele suglasnost o temeljnim vrijednostima i ideološkim pitanjima.

U tom su smislu izbori 2015. i 2016. promijenili obrasce biračkog ponašanja, stranačkog natjecanja i formiranja vlade. Slični trendovi u izbornoj apstinenciji i promjeni obrazaca biračkog ponašanja zabilježeni su i u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe.

hr Sun Jun 17 2018 09:04:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf075a30e4938ea168b45ba/80

Nikad više suza: Jean Michel Nicolier, francuski sin kojeg su četnici ubili jer je volio Hrvatsku

Svake godine Vukovar 18. studenog postane mjesto odavanja počasti žrtvi od strane Hrvata iz cijele Lijepe Naše te cijele političke scene. I ove godine brojni će branitelji, obitelji i ljudi dobre volje otići se pokloniti u grad koji je simbol svega onoga što je pratilo Hrvatsku kroz povijest. Portal Dalmacija News uoči dana ponosa donosi vam priče pod imenom "Nikad više suza"
Hrabrost je krasila Jean Michela Nicoliera, ali ne samo hrabrost nego i njegov osmijeh koji, bez obzira što je trpio bol ranjanjavanja, bol nepravde i bol suza i tuge Vukovara, nikad nije skidao s lica. Upravo je tako izgledao kada su u bolnicu ušli pripadnici JNA. Ovako se to odvijalo, po izjavi svjedoka, kada je Kemo tražio mladog Francuza:

Čim je ušao, pitao je: “Gdje je Francuz?” Jean je odmah istupio. “Dođi, majku ti ustašku, Kemo će ti pokazati!“ Kemo ga je tako tukao nekom palicom, a mi smo svi morali gledati kako mladi Jean vrišti i plače od bolova. I da, svi smo plakali, pa i ja. Plakao sam i tresao se dok mi se slijevala krv iz razbijenog uha… I zbog Francuza koji se valjao po podu i pred nama umirao, i zbog straha da će se to dogoditi i nama. Nemojte misliti da je tada bilo heroja među nama… Bili smo prestravljeni mučenjem...

1966. godine, prvog dana mjeseca srpnja u francuskom gradu Vesoulu rođen je Jean Michel Nicolier. Njegova priča kojom je upisan zlatnim slovima u povijest Vukovara, povijest cijele Hrvatske krenula je malo prije Domovinskog rata kada je mladić usprkos silnim molitvama i preklinjanju majke krenuo za Zagreb gdje je s Hrvatskim obrambenim snagama otišao na ratište kod Karlovca.

Suborci na bojištu zvali su ga „Francuz“, nakon Karlovca otišao je u Vukovar, na prvu crtu i ondje je 9. studenog ranjen da bi devet dana poslije bio odveden u Ovčaru. Sa zarobljenicima, u hangaru, prvo je, kako kaže svjedok Dragutin Berghofer Beli, pretrpio strašne batine, a onda je mladi život metkom ugasio Spasoje Petković zvan Štuka. Da je taj čin mučan i nezamisliv, ali i tek jedan od mnoštvo koje su nad Hrvatima činile četničke snage govori i činjenica kako je sitniš, od 20 franaka, poslije ubojstva spomenuti hladnokrvni četnik Štuka i uzeo iz Nicolierova džepa.

"Želim pomoći tim ljudima, oni me trebaju. Ja moram ići, ali vratit ću se. Ti znaš da sam ja divlja trava koja nikada ne nestaje!“, rekao je Nicolier svojoj majci prije odlaska znajući u što se upliće i gdje ide, ali s tolikom ljubavi i željom da pomogne narodu, koji je i kako sam kaže, bio toliko namučen da se to „skrštenih ruku“ više nije moglo gledati.

Mladi Francuz u razgovoru prije nego je njegov život ugašen na Ovčari za lokalnu francusku televiziju prizore koje je vidio u Vukovaru i mjestima koji su se odupirali krvnicima opisao s tri riječi koje odzvanjaju još i danas - "Klaonica, klaonica, klaonica!“ 

"Više puta su mi predložili da izađem iz grada i vratim se u Francusku, ali ja sam ostao. U Vukovar sam došao kao dragovoljac. Mislim da im trebam pomoći. Vukovar je moj izbor, i u dobru, i u zlu," rekao je Michel Nicolier za francuske kolege.

Tek nakon 20 godina majka je doznala sudbinu svoga sina. Brižno ga je čekala na svom pragu, nije znala što je s njim, a onda je Antun Ivanković istražujući došao do nje, poslao joj pismo i tek nakon spomenutih dvadeset godina majka je shvatila da njezina sina više nema i da je on krvlju ostao upisan u povijest Lijepe Naše.

Uplakana je majka uzvratila odgovorom na pismo u kojem je napisala kako je od svog rođenja Nicolier strašno emotivno podnosio nepravdu i kako je imao potrebu svaku ispraviti: "U vrlo bolnim okolnostima mog života želio me zaštititi i nazivao me 'njegovom košutom'. Osjećala sam da nije sretan na ovom svijetu, bio  je previše uspravan i nije prihvaćao kompromise," napisala je majka u pismu.

Upravo je Ivanković prije nekoliko godina napravio i film o francuskom dragovoljcu, heroju Vukovara sa potresnim scenama koje su francuski reporteri snimili tek nešto prije je Nicolier odveden te scene razgovora s majkom koja se sjeća svog sina, a naslova „Jean ili miris smrti“ knjiga je i utemeljena na istraživanju Nevenke Nekić o francuskom dragovoljcu.

Na kraju, pjesma o Jeanu koju je napisala Branka Mlinar u spomen na ovog francuskog ratnika koji je ostavio svoj rodni dom i krenuo ispraviti četničku nepravdu koju su činili lijepoj i jedinoj nam Hrvatskoj.



Ime francusko, srce hrvatsko

 

Još jedno svitanje u tvoju mladost uvire.

Eiffelov toranj s ovoga mjesta ne vidi se,

Ali ruka anđela u spomenar domovine, himnu nebesku upisuje.

Naš ponos, ljubav i sjećanje na sve heroje istinske.


Misao i molitva izdižu se iznad tišine Dunava.

Imenima hrabrih život se nadahnjuje, ljubav nosi nove pobjede, na prvoj

Crti bojišta brani se grad krvlju poškropljen. Srce hrvatsko, ognjište sveto, Božji dar!

Hrvatska pjesma odasvud odzvanja kao znamen slobode na usnama, utkan u osmijeh

                mladoga Francuza.

Eiffelov toranj s ovoga mjesta ne vidi se.

Liju kiše hladne, jesenje. Urliče vjetar, divlja trava

 

Nikad ne nestaje, divlja trava žilava, iščupati ne da se.

Izgovaram s poštovanjem njegovo ime: Jean Michel! U tišini razmišljam o ljubavi i sudbini,

                    mudrosti i svjetlosti, idealima za koje se borio, o knjigama koje je čitao,                                                                                        

Cvijeću koje je volio jer htjela bih pjesmu ovu njime

Okititi i leptire bijele nektarom radosti, umjesto njega okrijepiti.

Laticama  nježnim, rasutim po stihovima, svaku ti ranu cjelivam, Jean Michel! 

I koljena do zemlje priginjem za tvoju snagu i odlučnost, za žrtvu i hrabrost,

                    za osmijeh pobjednika kojim si prkosio zlu.

Eiffelov toranj s ovoga mjesta ne vidi se, na vodotornju vukovarskom hrvatski stijeg vijori se.

Ruka anđela u spomenar domovine himnu ljubavi upisuje. Izgovaram s poštovanjem,

                     tvoje ime: Jean Michel! Ime francusko. Srce hrvatsko.                      

hr Sat Nov 17 2018 21:10:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf0708c0e49381d128b471c/80
Foto: Grad Split

"Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju": Palac gore za Palčiće!

Banovina je osvijetljena ljubičastom bojom...
Danas se u cijelom svijetu obilježava „Međunarodni dan svjesnosti o prijevremenom rođenju“, a s ciljem podizanja svijesti javnosti o problemima prerano rođene djece i njihovih roditelja i zgrada Banovine večeras je zasvijetlila ljubičastom bojom!
hr Sat Nov 17 2018 20:48:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf067920e49384e168b45b9/80

Od bure oboreni bor na Marjanu postao zanimljiv i šetajućim likovnjacima

Oboreni bor pretvorio se u plivača...

Očito da među posjetiteljima Marjana ima i likovnjaka kojima je od bure oboreni bor postao zanimljiv izgledom svojih neuobičajenih korjena nalikujući na plivača koji pliva leptirovim stilom, pa su vjerojatno priručnim alatom (flomasterima) nacrtali glavu plivača koji pliva butterfly punom brzinom hvatajući more svojim snažnim rukama (korijenjem).

Veliki broj djece koja šetaju s roditeljima na sjevernoj strani Marjana moći će se ovog vikenda zabaviti gledajući neobičnog plivača među borovima na Marjanu. Pitanje je kako će reagirati psi ljubimci, a i vepar Špiro ako slučajno na njega naiđe.

hr Sat Nov 17 2018 20:10:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf052680e49383d178b456c/80

"I u mom gradu Vukovar svijetli": Splićani se sjećaju Grada Heroja

Ovaj vikend sve je u znaku Vukovara
U splitskoj Vukovarskoj ulici već možemo vidjeti veliki broj svijeća koje simboliziraju sjećanje na vukovarske žrtve.

Vukovarska ulica cijelom dužinom zasvjetlila je svijećama u spomen na stradale civile i branitelje Grada Heroja- Vukovara.

Na samom početku ulice, točnije kod spomenika "I u mom gradu Vukovar svijetli" kojeg predstavlja skulptura "Dječaka s luminom" okupili su se brojni Splićani i Splićanke kako bi odali počast svim žrtvama.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara nije prisustvovao paljenu svijeća, već su umjesto njega bili zamjenici Nino Vela i Jelena Hrgović te predsjednik splitskog HDZ-a Petar Škorić.

- Mi doista s ponosom dolazimo ovdje, posebno otkad je postavljen spomenik, to je postala točka okupljanja, onog početnoga, ali cijelom Vukovarskom posljednjih nekoliko dana ljudi izlaze na ulicu i odaju poštovanje, to je onaj minimum koji možemo napraviti, jednom godišnje u studenom sjetiti se velike žrtve Vukovara, i zahvaliti.- kazala je zamjenica splitskog gradonačelnika Jelena Hrgović.

U nedjelju, 18. studenog u kapeli samostana Školskih sestara franjevki na Lovretu održat će se sveta misa za sve poginule u Domovinskom ratu.

Sutra u 18 sati u Vukovarskoj ulici održat će se spomen čin "I u mom gradu Vukovar svijetli". 


hr Sat Nov 17 2018 18:41:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .