Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/537fcb0317994261237b24bf/80

Birači koji izlaze na izbore su obrazovaniji i informiraniji od izbornih apstinenata

Birači koji izlaze na izbore su obrazovaniji, politički informiraniji i imaju izraženiji osjećaj vlastite političke efikasnosti od izbornih apstinenata pri čemu birači novih stranaka imaju nižu percepciju mogućnosti utjecaja na politiku od birača starih stranaka, što je očekivano jer podržavaju stranke koje kritiziraju status quo i traže promjenu, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Anali Hrvatskog politološkog društva.

Andrija Henjak, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, je u istraživanju "Lojalnost, glas ili izlazak: Izborna participacija i potpora novim strankama u Hrvatskoj"  analizirao promjene izborne participacije i izbornog ponašanja u parlamentarnim izborima 2015. i 2016., kada su podrška novim strankama i izborna apstinencija dosegnuli najvišu razinu od 1990.

Primarno je za istraživanje koristio podatke ankete koju je proveo istraživački tim Fakulteta političkih znanosti za 2015. i 2016. te podatke prikupljene anketom što je provedena u sklopu projekta "Žene na tržištu rada" početkom 2016. 

Prvu kategoriju ispitanika čine birači stranaka koje korijene vuku iz devedesetih godina i stranaka koje su nastale njihovim cijepanjem ili spajanjem: HDZ, SDP, IDS, HSS, HNS, HSLS i razne pravaške stranke.

Drugu kategoriju čine ispitanici koji su glasovali za nove stranke: Most, Živi zid, Stranku rada i solidarnosti, HDSSB i Pametno.

Treća kategorija uključuje ispitanike koji nisu glasovali u izborima. 

U kombiniranom uzorku nastalome iz anketa provedenih 2015. i 2016. godine, 46,4 posto ispitanika izrazilo je potporu starim strankama, 18,2 posto novim strankama, a 35,4 posto odgovorilo je da nisu glasovali. U anketi o tržištu rada iz 2015. godine, 44,6 posto ispitanika podržalo je stare, 16,5 posto nove stranke, a 39,9 posto ispitanika odgovorilo je da nisu izašli na izbore.

Birači starih stranaka imaju jasniji odnos prema povijesti od birača novih stranaka i apstinenata

Henjak ističe kako birače novih i starih stranaka razlikuje odnos prema političkim elitama i prevladavajućima ideološkim rascjepima, kao i vrednovanje ekonomskog stanja. Tako birači starih stranaka imaju znatno jasniji odnos prema povijesti od birača novih stranaka i izbornih apstinenata, odnosno birači starih stranaka skloniji su prihvatiti lijevu ili desnu interpretaciju povijesti od birača novih stranaka koji imaju manje polarizirano viđenje povijesti.

Birači novih stranaka znatno negativnije ocjenjuju stanje ekonomije od birača starih stranka te se u tome ne razlikuju značajno od izbornih apstinenata koji, također, negativno ocjenjuju ekonomsko stanje.

Uz to, birači starih stranaka imaju pozitivniji odnos prema političkim elitama od birača novih stranaka i izbornih apstinenata, dok birače novih stranaka i apstinente ne razlikuju bitnije njihov odnos prema političkim elitama.

Rezultati istraživanja pokazuju i da su izborni apstinenti donekle skloniji preferirati demokraciju od jakih vođa, dok su birači starih stranaka skloniji snažnim vođama. No, navodi Henjak, razlika između tih kategorija i birača novih stranaka nije značajna. Žene su donekle sklonije podržati nove stranke, religiozni ispitanici donekle su skloniji podržati stare stranke, dok su nereligiozni ispitanici skloniji izbornoj apstinenciji.

Birači novih stranaka značajno mlađi od birača starih stranaka

Što se tiče demografskog profila birača novih stranaka, Henjak navodi da se posebno značajnim čini to što su njihovi birači prosječno značajno mlađi od birača starih stranaka, dok su izborni apstinenti donekle mlađi od birača novih stranaka.

Prema dobnoj distribuciji, birači starih stranaka prosječno su najstariji, slijede ih birači novih stranaka, dok su izborni apstinenti najmlađi.

Henjak navodi i da su varijable koje mjere političku efikasnost, političku informiranost i procjenu stanja ekonomije na vjerojatnost glasovanja za stare i nove stranke te izbornu apstinenciju pokazale kako najveće učinke na biračko ponašanje ima politička efikasnost, slijedi politička informiranost, dok procjena stanja ekonomije ima najslabiji učinak. 

Dok su birači starih i novih stranaka slični prema političkoj informiranosti i percepciji političke efikasnosti, razlikuju se u procjeni stanja ekonomije, pri čemu vjerojatnost podrške novim strankama i nesudjelovanja na izborima opada kako se procjena stanja ekonomije kreće od negativne k pozitivnoj. Osim što su birači starih i novih stranaka obrazovaniji, oni žive u imućnijim kućanstvima, a pokazalo se i da su izloženiji kreditnim zaduženjima, iako je utjecaj te varijable manje značajan. Nadalje, pokazalo se i to da su apstinenti izloženiji socijalnoj isključenosti i da su češće zaposleni u privatnom sektoru od birača starih stranaka.

Apstinenti su nižeg obrazovanja, slabijeg imovinskog statusa i više razine socijalno-ekonomske isključenosti

Rezultati istraživanja pokazali su i da je utjecaj socijalno-ekonomskog položaja značajan, pogotovo na izborne apstinente. Izborni apstinenti imaju znatno manji interes i povjerenje u svoju sposobnost utjecaja na politiku od svih birača uzetih ukupno. Apstinente karakteriziraju niži stupanj obrazovanja, slabiji imovinski status i viša razina socijalno-ekonomske isključenosti.

Što se tiče razlika između birača novih i starih stranaka, analiza je pokazala da se razlikuje njihov odnos prema političkim rascjepima koji su dominirali hrvatskom politikom. Birači novih stranaka zauzimaju centrističku poziciju u odnosu prema novijoj hrvatskoj povijesti, dok su birači starih stranaka skloniji izrazitijoj lijevoj i desnoj interpretaciji povijesti.

Drugu osnovnu razliku čini odnos birača novih stranaka prema efikasnosti političkog sustava i političkim elitama. Kombinacija tih dvaju čimbenika pokazuje da su birači novih stranaka udaljeni od lijevih i desnih političkih identiteta i elita, te da se vrlo vjerojatno nalaze na novoj dimenziji natjecanja koja dijeli sustavske od protusustavskih pozicija.

Henjak navodi da je izbornu participaciju u Hrvatskoj je od 1990. do 2015. obilježio postupan pad broja birača koji su sudjelovali u parlamentarnim izborima, osim kritičnih izbora 2000. Najviše birača, gotovo tri milijuna, izašlo je na prve parlamentarne izbore 1990, a samo oko sto tisuća manje na parlamentarne izbore 2000. Na ostalim izborima, osim izbora 1992. na koje je izašlo malo više od 2,7 milijuna birača, broj birača kretao se od 2,4 do 2,5 milijuna.

Broj birača u izborima smanjivao se usporedno s porastom broja birača novih stranaka

Prvi je put broj birača znatnije pao u izborima 2015, u kojima je sudjelovalo oko 2,25 milijuna birača, da bi u izborima 2016. prvi put sudjelovalo manje od dva milijuna birača. Broj birača u izborima smanjivao se usporedno s porastom broja birača novih stranaka, odnosno s padom ukupnog broja birača koji su glasovali za stranke lijevoga i desnog bloka nakon izbora 2003. godine.

Broj birača koji su glasovali za stranke nastale devedesetih godina u svim je izborima do 2000. bio veći od 2,5 milijuna, dok je u izborima 2003. i 2007. bio neznatno veći od dva milijuna. U izborima 2011. ukupan broj birača koji su glasovali za stranke lijevoga i desnog bloka pao je ispod 1,8 milijuna, u izborima 2015. spustio se na oko 1,6 milijuna, da bi u izborima 2016. pao ispod 1,4 milijuna, što je najniža razina u povijesti suvremenoga hrvatskog parlamentarizma.

Istodobno, broj birača novih stranaka – ako ih se definira kao stranke koje nemaju ni organizacijski  kontinuitet ni kontinuitet političkih elita od devedesetih godina – postupno se povećavao od 2000. godine.

Nove stranke, odnosno stranke koje nisu nastale cijepanjem stranaka koje potječu iz devedesetih godina, osvojile su u izborima 2003. i 2007. manje od 150.000 glasova.

U izborima 2011. nove stranke, ponajprije Hrvatski laburisti, lista Ivana Grubišića i Blok umirovljenici zajedno, dobile su više od 250.000 glasova i osam mjesta u parlamentu. No taj rezultat nije promijenio bipolarnu dinamiku stranačkog natjecanja koje se strukturiralo oko rascjepa utemeljenih na povijesti, religiji i tradiciji, dok su se na vlasti smjenjivale stranke lijevoga i desnog bloka.

Tek je u redovnim izborima 2015. i prijevremenim izborima 2016. potpora novim strankama znatnije porasla. Nove stranke, Most, Živi zid, Pametno i Stranka rada i solidarnosti, dobile su više od 400.000 glasova u tima dvama izbornim ciklusima. Istodobno, broj glasova koje su osvojile etablirane stranke ljevice i desnice pao je na najnižu razinu dotad.

Izbori 2015. i 2016. promijenili obrasce biračkog ponašanja, stranačkog natjecanja i formiranja vlade

Henjak navodi i da su važnije od broja glasova bile promjene u stranačkom sustavu. Izborni rezultati novih stranaka proizveli su odnos snaga u parlamentu u kojemu koaliciju nisu mogle sastaviti samostalno ni stranke lijevoga ni desnog bloka pa su bile prisiljene birati između suradnje s novim strankama, koje su nastale iz prosvjeda protiv etabliranih elita i njihova načina upravljanja državom, odnosno protiv samih starih stranaka, i suradnje sa strankama iz suprotnoga ideološkog bloka s kojima ne dijele suglasnost o temeljnim vrijednostima i ideološkim pitanjima.

U tom su smislu izbori 2015. i 2016. promijenili obrasce biračkog ponašanja, stranačkog natjecanja i formiranja vlade. Slični trendovi u izbornoj apstinenciji i promjeni obrazaca biračkog ponašanja zabilježeni su i u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe.

hr Sun Jun 17 2018 09:04:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7102510e49388bb68b4621/80

Izbjegavajte dio oko Doma mladih! Bura raznosi velike komade lima

Policija upozorava građane da izbjegavaju područje oko Doma mladih i koriste druge pravce
- Uslijed jakog vjetra sa zgrade u ulici Slobode u Splitu odvajaju se i padaju veliki komadi lima, pa upozoravamo građane da ne idu na navedenu lokaciju, te da u prometu koriste druge cestovne pravce. Ovo se posebno odnosi na Ulicu Slobode i dio Mažuranićevog šetališta - upozoravaju iz PU splitsko-dalmatinske.
hr Sat Feb 23 2019 09:20:51 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c70fcf80e4938a9b98b4569/80
Foto: Čitatelji DN-a

Bura stoljeća ruši sve pred sobom: U Kaštelima prevrnula kamion

U Pomorskome hidrometeorološkom centru Split potvrdili su da je noćas i jutros najjača bura puhala u Makarskoj, čak 191 kilometar na sat, a u Splitu je dosegnula 176 kilometara na sat i najjača je u posljednjih deset godina.
Tijekom noći na području PU splitsko-dalmatinske, a posebno na području Grada Splita, evidentiran je veliki broj dojava vezano uz rušenju stabala na cestu, oštećenja vozila, oštećenja prozora na objektima, oštećenja uslijed udara kontejnera i slično, a sve zbog jakog vjetra. Policijski službenici su zajedno s vatrogascima cijelu noć bili na terenu i postupali po dojavama. Prema informacijama kojima se raspolaže u ovom trenutku, ozlijeđenih nema.

Sinoć oko 18:00 sati u ulici Marka Marulića u Solinu, došlo do oštećenje krovne konstrukcije na plasteniku na kojem su se otkinuli dijelovi, te su pali i oštetili osobno vozilo koje je bilo parkirano u blizini.

U Makarskoj se jutros oko 1 sat u trgovačkom centru urušio panel zid kojom prilikom su se u prodavaonici srušile police.

U Trogiru oko 4 sata u ulici Hrvatskih mučenika palo je stablo na tri vozila na kojima su nastala veća oštećenja.

Oko 05,45 sati u Kaštel Sućurcu u Ulici Pape Ivana Pavla II, zbog jakog udara vjetra došlo je do prevrtanja parkiranog kamiona, uslijed čega je došlo do curenja goriva. Vatrogasci su na mjestu događaja sanirali onečišćenje.

Također, evidentirano je i osam požara na otvorenom prostoru.

Bura je i u Dubrovniku čupala je stabla, bacala montažne objekte, motocikle, uništila dječja igrališta, parkirane automobile. Grad je pun iščupanih grana, ne može se voziti. Žurne službe jutros imaju pune ruke posla. Gorjelo je na Mljetu, u Čilipima, Drveniku, srećom požari su unatoč jakoj buri uspješno ugašeni, javio je Libero portal.

Zbog jake bure pukao je dio konstrukcije na Marini Frapi. Čitatelji Dubrovnik Insidera javljaju da cijelim putem oko Pomorske škole i Orsana lete dijelovi plastike Marine Frape te se građani pozivaju na oprez.
hr Sat Feb 23 2019 08:58:27 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/584fe26a1eea8fbb468b45f2/80
Foto: Aleksandar Gospić

Orkanska bura zatvorila ceste, brodski promet u prekidu

Bura će na Jadranu najjača biti u prvom dijelu subote kada će biti jaka i olujna, s orkanskim udarima i do 180 km/h, stoga je za cijeli Jadran upaljen crveni meteoalarm.
Zbog orkanskih udara vjetra za sve skupine vozila zatvoreni su: 
  • autocesta A1 između čvorova Posedarje i Sveti Rok. Obilazak je državnim cestama DC27 i DC50 preko Karina, Obrovca i Gračaca,
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Kikovica i Delnice. Obilazak je DC3 - starom cestom kroz Gorski Kotar,
  • državna cesta DC54 Maslenica-Zaton Obrovački,
  • most dr. Franje Tuđmana kod Dubrovnika. Obilazak: Mokošica-Komolac-Dubrovnik.

Samo za osobna vozila otvoreni su:
  • autocesta A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Čavle i Kikovica,
  • Jadranska magistrala (DC8) između Novog Vinodolskog i Senja te Karlobaga i Svete Marije Magdalene,
  • Paški most (DC106).

Na brzoj cesti Solin-Klis (DC1), autocesti A7 čvor Draga-Šmrika, lokalnoj cesti Križišće-Kraljevica (LC58107) zabrana je prometa za autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle (I. skupina), a na Jadranskoj magistrali (DC8) između Bakra i Novog Vinodolskog te Senja i Karlobaga dodatno je zabrana i za dostavna vozila i vozila s natkrivenim teretnim prostorom (I. i II. skupina).

Zbog loših vremenskih uvjeta u prekidu su:

  • trajektna linija Stinica-Mišnjak
  • trajektna linija Lopar-Valbiska
  • trajektna linija Porozina-Brestova
  • trajektna linija 602 Vis-Split
  • trajektna linija 606 Drvenik Veli-Drvenik Mali-Trogir
  • trajektna linija 635 Stari Grad-Split
  • trajektna linija 636 Rogač-Split u prekidu
  • trajektna linija Sumartin-Makarska
  • trajektna linija Split-Supetar
  • trajektna linija 634 Orebić-Dominče
  • brzobrodska linija 9601 Milna-Rogač-Split
  • brodska linija Mali Lošinj-Unije-Susak
  • brodska linija Šibenik–Zlarin–Prvić Luka–Šepurine–Vodice
  • katamaranska linija Mali Lošinj-Cres-Rijeka
  • katamaranska linija Novalja-Rab-Rijeka
  • katamaranska linija Vis-Split
  • katamaranska linija Ubli-Vela Luka-Hvar-Split
  • katamaranska linija Korčula-Hvar- Split
  • katamaranska linija Jelsa-Bol-Split
  • katamaran Bišovo na liniji 9141 Pula-Zadar
  • katamaranska linija Brbinj - Božava - Zverinac - Sestrunj - Rivanj
hr Sat Feb 23 2019 08:20:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c7027610e4938e3b88b4577/80
Foto: Google karte

Zbog Županijskog krnjevala u nedjelju zatvorit će se cesta dr. Franje Tuđmana

Zbog održavanja 13. Županijskog krnjevala na dva sata zatvorit će se cesta dr. Franje Tuđmana od Marine Kaštela - Kaštel Gomilica do Dudanovog puta u Kaštel Kambelovcu u periodu od 15:00 do 17:00h.
Nakon nekoliko uvodnih krnjevalskih događanja, ovog nas vikenda, točnije u nedjelju 24. veljače, očekuje 13. Županijski krnjeval. Karnjevalska povorka kreće u 15:00h od Marine Kaštela (Kaštel Gomilica) do Brca u Kaštel Kambelovcu.

Na krnjevalu će sudjelovati sve najpoznatije grupe iz Splitsko-Dalmatinske županije te prijatelji iz okolnih županija.

Krnjeval je u organizaciji KU Polantane iz Kaštel Kambelovca. Zainteresirane grupe se mogu prijavit do ponoći 22. Veljače. Prijave se vrše putem obrasca na službenim stranicama
.

Da će povorka biti zanimljiva, govore duge pripreme članova KU Polantana koje se polako privode kraju. Rezultirat će s nekoliko udarnih točaka uključujući i glavnu atrakciju sa kojom grupa učestvuje na riječkom krnjevalu: ROCKY 6 I nastavlja se…

Nakon događanja na otvorenom nastavlja se druženje u prostorima Marine Kaštela gdje će biti organizirana večera za sve sudionike ovogodišnjeg Županijskog krnjevala.


hr Fri Feb 22 2019 17:48:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .