Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/537fcb0317994261237b24bf/80

Birači koji izlaze na izbore su obrazovaniji i informiraniji od izbornih apstinenata

Birači koji izlaze na izbore su obrazovaniji, politički informiraniji i imaju izraženiji osjećaj vlastite političke efikasnosti od izbornih apstinenata pri čemu birači novih stranaka imaju nižu percepciju mogućnosti utjecaja na politiku od birača starih stranaka, što je očekivano jer podržavaju stranke koje kritiziraju status quo i traže promjenu, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u časopisu Anali Hrvatskog politološkog društva.

Andrija Henjak, docent na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, je u istraživanju "Lojalnost, glas ili izlazak: Izborna participacija i potpora novim strankama u Hrvatskoj"  analizirao promjene izborne participacije i izbornog ponašanja u parlamentarnim izborima 2015. i 2016., kada su podrška novim strankama i izborna apstinencija dosegnuli najvišu razinu od 1990.

Primarno je za istraživanje koristio podatke ankete koju je proveo istraživački tim Fakulteta političkih znanosti za 2015. i 2016. te podatke prikupljene anketom što je provedena u sklopu projekta "Žene na tržištu rada" početkom 2016. 

Prvu kategoriju ispitanika čine birači stranaka koje korijene vuku iz devedesetih godina i stranaka koje su nastale njihovim cijepanjem ili spajanjem: HDZ, SDP, IDS, HSS, HNS, HSLS i razne pravaške stranke.

Drugu kategoriju čine ispitanici koji su glasovali za nove stranke: Most, Živi zid, Stranku rada i solidarnosti, HDSSB i Pametno.

Treća kategorija uključuje ispitanike koji nisu glasovali u izborima. 

U kombiniranom uzorku nastalome iz anketa provedenih 2015. i 2016. godine, 46,4 posto ispitanika izrazilo je potporu starim strankama, 18,2 posto novim strankama, a 35,4 posto odgovorilo je da nisu glasovali. U anketi o tržištu rada iz 2015. godine, 44,6 posto ispitanika podržalo je stare, 16,5 posto nove stranke, a 39,9 posto ispitanika odgovorilo je da nisu izašli na izbore.

Birači starih stranaka imaju jasniji odnos prema povijesti od birača novih stranaka i apstinenata

Henjak ističe kako birače novih i starih stranaka razlikuje odnos prema političkim elitama i prevladavajućima ideološkim rascjepima, kao i vrednovanje ekonomskog stanja. Tako birači starih stranaka imaju znatno jasniji odnos prema povijesti od birača novih stranaka i izbornih apstinenata, odnosno birači starih stranaka skloniji su prihvatiti lijevu ili desnu interpretaciju povijesti od birača novih stranaka koji imaju manje polarizirano viđenje povijesti.

Birači novih stranaka znatno negativnije ocjenjuju stanje ekonomije od birača starih stranka te se u tome ne razlikuju značajno od izbornih apstinenata koji, također, negativno ocjenjuju ekonomsko stanje.

Uz to, birači starih stranaka imaju pozitivniji odnos prema političkim elitama od birača novih stranaka i izbornih apstinenata, dok birače novih stranaka i apstinente ne razlikuju bitnije njihov odnos prema političkim elitama.

Rezultati istraživanja pokazuju i da su izborni apstinenti donekle skloniji preferirati demokraciju od jakih vođa, dok su birači starih stranaka skloniji snažnim vođama. No, navodi Henjak, razlika između tih kategorija i birača novih stranaka nije značajna. Žene su donekle sklonije podržati nove stranke, religiozni ispitanici donekle su skloniji podržati stare stranke, dok su nereligiozni ispitanici skloniji izbornoj apstinenciji.

Birači novih stranaka značajno mlađi od birača starih stranaka

Što se tiče demografskog profila birača novih stranaka, Henjak navodi da se posebno značajnim čini to što su njihovi birači prosječno značajno mlađi od birača starih stranaka, dok su izborni apstinenti donekle mlađi od birača novih stranaka.

Prema dobnoj distribuciji, birači starih stranaka prosječno su najstariji, slijede ih birači novih stranaka, dok su izborni apstinenti najmlađi.

Henjak navodi i da su varijable koje mjere političku efikasnost, političku informiranost i procjenu stanja ekonomije na vjerojatnost glasovanja za stare i nove stranke te izbornu apstinenciju pokazale kako najveće učinke na biračko ponašanje ima politička efikasnost, slijedi politička informiranost, dok procjena stanja ekonomije ima najslabiji učinak. 

Dok su birači starih i novih stranaka slični prema političkoj informiranosti i percepciji političke efikasnosti, razlikuju se u procjeni stanja ekonomije, pri čemu vjerojatnost podrške novim strankama i nesudjelovanja na izborima opada kako se procjena stanja ekonomije kreće od negativne k pozitivnoj. Osim što su birači starih i novih stranaka obrazovaniji, oni žive u imućnijim kućanstvima, a pokazalo se i da su izloženiji kreditnim zaduženjima, iako je utjecaj te varijable manje značajan. Nadalje, pokazalo se i to da su apstinenti izloženiji socijalnoj isključenosti i da su češće zaposleni u privatnom sektoru od birača starih stranaka.

Apstinenti su nižeg obrazovanja, slabijeg imovinskog statusa i više razine socijalno-ekonomske isključenosti

Rezultati istraživanja pokazali su i da je utjecaj socijalno-ekonomskog položaja značajan, pogotovo na izborne apstinente. Izborni apstinenti imaju znatno manji interes i povjerenje u svoju sposobnost utjecaja na politiku od svih birača uzetih ukupno. Apstinente karakteriziraju niži stupanj obrazovanja, slabiji imovinski status i viša razina socijalno-ekonomske isključenosti.

Što se tiče razlika između birača novih i starih stranaka, analiza je pokazala da se razlikuje njihov odnos prema političkim rascjepima koji su dominirali hrvatskom politikom. Birači novih stranaka zauzimaju centrističku poziciju u odnosu prema novijoj hrvatskoj povijesti, dok su birači starih stranaka skloniji izrazitijoj lijevoj i desnoj interpretaciji povijesti.

Drugu osnovnu razliku čini odnos birača novih stranaka prema efikasnosti političkog sustava i političkim elitama. Kombinacija tih dvaju čimbenika pokazuje da su birači novih stranaka udaljeni od lijevih i desnih političkih identiteta i elita, te da se vrlo vjerojatno nalaze na novoj dimenziji natjecanja koja dijeli sustavske od protusustavskih pozicija.

Henjak navodi da je izbornu participaciju u Hrvatskoj je od 1990. do 2015. obilježio postupan pad broja birača koji su sudjelovali u parlamentarnim izborima, osim kritičnih izbora 2000. Najviše birača, gotovo tri milijuna, izašlo je na prve parlamentarne izbore 1990, a samo oko sto tisuća manje na parlamentarne izbore 2000. Na ostalim izborima, osim izbora 1992. na koje je izašlo malo više od 2,7 milijuna birača, broj birača kretao se od 2,4 do 2,5 milijuna.

Broj birača u izborima smanjivao se usporedno s porastom broja birača novih stranaka

Prvi je put broj birača znatnije pao u izborima 2015, u kojima je sudjelovalo oko 2,25 milijuna birača, da bi u izborima 2016. prvi put sudjelovalo manje od dva milijuna birača. Broj birača u izborima smanjivao se usporedno s porastom broja birača novih stranaka, odnosno s padom ukupnog broja birača koji su glasovali za stranke lijevoga i desnog bloka nakon izbora 2003. godine.

Broj birača koji su glasovali za stranke nastale devedesetih godina u svim je izborima do 2000. bio veći od 2,5 milijuna, dok je u izborima 2003. i 2007. bio neznatno veći od dva milijuna. U izborima 2011. ukupan broj birača koji su glasovali za stranke lijevoga i desnog bloka pao je ispod 1,8 milijuna, u izborima 2015. spustio se na oko 1,6 milijuna, da bi u izborima 2016. pao ispod 1,4 milijuna, što je najniža razina u povijesti suvremenoga hrvatskog parlamentarizma.

Istodobno, broj birača novih stranaka – ako ih se definira kao stranke koje nemaju ni organizacijski  kontinuitet ni kontinuitet političkih elita od devedesetih godina – postupno se povećavao od 2000. godine.

Nove stranke, odnosno stranke koje nisu nastale cijepanjem stranaka koje potječu iz devedesetih godina, osvojile su u izborima 2003. i 2007. manje od 150.000 glasova.

U izborima 2011. nove stranke, ponajprije Hrvatski laburisti, lista Ivana Grubišića i Blok umirovljenici zajedno, dobile su više od 250.000 glasova i osam mjesta u parlamentu. No taj rezultat nije promijenio bipolarnu dinamiku stranačkog natjecanja koje se strukturiralo oko rascjepa utemeljenih na povijesti, religiji i tradiciji, dok su se na vlasti smjenjivale stranke lijevoga i desnog bloka.

Tek je u redovnim izborima 2015. i prijevremenim izborima 2016. potpora novim strankama znatnije porasla. Nove stranke, Most, Živi zid, Pametno i Stranka rada i solidarnosti, dobile su više od 400.000 glasova u tima dvama izbornim ciklusima. Istodobno, broj glasova koje su osvojile etablirane stranke ljevice i desnice pao je na najnižu razinu dotad.

Izbori 2015. i 2016. promijenili obrasce biračkog ponašanja, stranačkog natjecanja i formiranja vlade

Henjak navodi i da su važnije od broja glasova bile promjene u stranačkom sustavu. Izborni rezultati novih stranaka proizveli su odnos snaga u parlamentu u kojemu koaliciju nisu mogle sastaviti samostalno ni stranke lijevoga ni desnog bloka pa su bile prisiljene birati između suradnje s novim strankama, koje su nastale iz prosvjeda protiv etabliranih elita i njihova načina upravljanja državom, odnosno protiv samih starih stranaka, i suradnje sa strankama iz suprotnoga ideološkog bloka s kojima ne dijele suglasnost o temeljnim vrijednostima i ideološkim pitanjima.

U tom su smislu izbori 2015. i 2016. promijenili obrasce biračkog ponašanja, stranačkog natjecanja i formiranja vlade. Slični trendovi u izbornoj apstinenciji i promjeni obrazaca biračkog ponašanja zabilježeni su i u drugim zemljama Srednje i Istočne Europe.

hr Sun Jun 17 2018 09:04:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba67a25cb557ac9b28b4799/80

Šušur u splitskom Đardinu povodom Mediteranskog dana obale: Ribe, školjke, bicikl za reciklažu i razne igre privukli su veliki broj djece i mladih

Udruga Mala filozofija bavi se razvojem kritičkog mišljenja i projektima od ekološkog značaja kroz školski program

"Sredozemna medvjedica ugrožena je vrsta, jer su ljudi uništili njezin dom, bacali su puno smeća i sad ih ima jako malo", "U more se ni slučajno ne smije bacati plastični otpad, jer se životinje mogu otrovati i nasukati" – sve to moglo se čuti u subotu ujutro iz dječjih usta nakon radionice Udruge Mala filozofija, pod nazivom "Anuška, sredozemna medvjedica", koja je održana u Strossmayerovu perivoju (park Đardin), u sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale. Za najmlađe, koji su svojim pitanjima, maštovitim dosjetkama i zanimljivim zaključcima oživjeli Strossmayerov perivoj, upriličeno je više radionica ovisno o dobi, a zajedničke teme bile su biljni i životinjski svijet mediteranskog podneblja i očuvanje okoliša. 

Aktivisti Male filozofije tako su se pobrinuli da polaznicima kroz zabavu pruže vrijedne informacije, pa su održali još tri različite radionice: "Photo hunting" za tinejdžere – interaktivnu igru traženja i fotografiranja zadanih objekata kroz šetnju po gradu, edukativni kviz "Što znam o Mediteranu" i turnir "Mediteran" za djecu školske dobi.

„Udruga se najviše bavi razvojem kritičkog mišljenja, a u pripremi je i istraživački projekt o zastupljenosti tema od ekološkog značaja kroz školski program“ – kazao je predsjednik Male filozofije i profesor na splitskom Filozofskom fakultetu Bruno Ćurko. Najavio je i da uskoro izlazi knjiga s pedeset fotografija Stipe Suraća, čiju je izložbu "Legende Mediterana" moguće vidjeti u Galeriji Muzeja grada Splita i kojom je otvoren ovogodišnji Mediteranski dan obale. Svaka od fotografija bit će popraćena pričom. 

ReCan fondacija predstavila je projekt "ReCan bicikl: pedaliranjem do prvog stadija reciklaže limenki", a mogli su ga isprobati svi zainteresirani posjetitelji. Namjera projekta je postati spona između proizvođača limenki, distributera pića, potrošača, komunalnih tvrtki i centara za otkup recikliranog materijala, pojasnila je Milica Vujović, koordinatorica projekta za Crnu Goru. Ona nam je otkrila i da se aluminijske limenke mogu sto posto reciklirati, dok je primjerice, za razgradnju samo jedne limenke potrebno više od dvjesta godina. 

Živo je bilo i na promotivnom štandu Sveučilišnog odjela za studije mora, na kojem se kroz lupu moglo vidjeti teksturu ježeva, školjki i rakova, kao i upoznati se s morskim vrstama u akvariju. Zbog sve većih temperatura i podmorski ekosustav se mijenja, pa je tako uz dosadašnje morske jedinke, zadnjih godina zabilježena i pojava invazivnih vrsta, kao što su primjerice invazivne kamenice, pojasnila nam je stručna suradnica na Odjelu nastave Jelena Nejašmić.

Svoje aktivnosti na promotivnim štandovima predstavili su organizator Mediteranskog dana obale – Centar za upravljanje obalom (PAP/RAC) te partneri: Hrvatski hidrografski institut, RERA SD, Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, Ekonomski fakultet, Pomorski fakultet te Institut Plavi svijet, Udruga Sunce, CEDRA, Muzej grada Kaštela, Gimnazija Vladimir Nazor i Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije. 

Za one koji nisu stigli u subotu prošetati Strossmayerovim perivojem, svi štandovi bit će ponovno otvoreni u nedjelju, 23. rujna od 16.00 do 19.30 sati te u utorak, 25. rujna od 14.00 do 17.00 sati. Točne satnice početka radionica provjerite u programu događanja na www.coastday.org

hr Sat Sep 22 2018 19:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba669e2cb557a0fa98b49fc/80
Foto: FB Grad Split

Dovršen novi mural "Galeb i ja" na istočnom ulazu u Split!

Murali su oslikani u sklopu xSTaticJam-a

Muralom "Galeb i ja" splitskog umjetnika Senkone završeno je oslikavanje istočnog ulaza u Split u sklopu xSTaticJam 2018. Na suprotnoj strani nadvožnjaka na križanju Ulice Zbora narodne garde i Poljičke, mural "Nocturno" oslikao je američki graffiti umjetnik EWOK


xSTaticJAM - Graffiti okupljanje započelo je 27. kolovoza školom grafita za mlade i njihovim oslikavanjem pothodnika na Skalicama, nastavio se dvodnevnim okupljanjem međunarodnih graffitera na Turskoj kuli i kulminirao prošlih 10 dana na ulazu u grad. 

Obnavljanjem ovog urbanog festivala u Split su se ponovno vratili graffiti kao umjetnička disciplina, po prvi put obuhvativši i edukaciju najmlađih, što u konačnici stvara pretpostavku za razvijanje ovakvog oblika umjetničkog izražavanja.



hr Sat Sep 22 2018 18:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/591e9844b9e03e55138b4582/80
Foto: D.N.

Caruju Tommy, AD Plastik i Studenac, Braća Pivac imali prihode veće od milijardu kuna

Najlošiji status na nacionalnoj ljestvici za 2017. dalmatinski su poduzetnici “zaradili” kada su u pitanju ekonomičnosti poslovanja po kojoj su na 8. mjestu.

S više od 76 tisuća zaposlenih poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije drugi su u državi, a treće im je mjesto pripalo gledaju li se prihodi ostvareni u protekloj godini. Iznosili su, pokazuje analiza Financijske agencije, ukupno 46 milijardi kuna, dok je neto dobit za svih 13.211 poduzetnika dosegnula 1,7 milijardi kuna. Najlošiji status na nacionalnoj ljestvici za 2017. dalmatinski su poduzetnici “zaradili” kada su u pitanju ekonomičnosti poslovanja po kojoj su na 8. mjestu, produktivnost rada mjerena odnosom ukupnih prihoda i broja zaposlenih u kojoj zauzimaju 9. poziciju, te produktivnost mjerena odnosom neto dobiti i broja zaposlenih u čemu su 10.

“Između 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, izdvajaju se poduzetnici Splita koji su prvi po broju zaposlenih, ukupnom prihodu, dobiti i gubitku razdoblja i po neto dobiti. Osim poduzetnika Splita, više od milijardu kuna prihoda ostvarili su i poduzetnici Solina, Kaštela, Omiša, Vrgorca, Dugopolja, Trogira i Makarske”, stoji u analizi Fine.

Uvjerljivo najjači igrač gleda li se po prihodima trgovački je lanac Tommy s više od 2,7 milijardi kuna u protekloj godini. Prvi je i s 2700 zaposlenih i dobiti od 148 milijuna kuna. Još jedan trgovac - Poljacima nedavno prodani Studenac lani je imao 1,65 milijardi kuna prihoda, 2580 zaposlenih i 86 milijuna kuna dobiti. Mesna industrija Braća Pivac također spada u regionalne pokretače, s prihodima većim od 1,1 milijardu kuna, 1111 djelatnika i 18,6 milijuna kuna dobiti., piše Poslovni

Među velikanima je, naravno, i solinski AD plastik s 894 milijuna kuna prihoda u 2017. te 53 milijuna kuna dobiti.

hr Sat Sep 22 2018 17:22:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ba646fccb557a8ea08b4b9a/80

Big Blue na splitski način: u nedjelju UPA Rostrum u akciji čišćenja podmorja u Vranjicu

Nakon što je jutros u Đardinu počela glavnina događaja u sklopu proslave Mediteranskog dana obale, obilježavanje tog dana se nastavlja i drugim aktivnostima.

Ronioci Udruge podmorskih aktivnosti Rostrum, skupa s članovima Ronilačko-ekološkog kluba Solin, u nedjelju, 23. rujna čistit će podmorje u Vranjicu. U akciji čiji je cilj podizanje ekološke svijesti, pomoć će pružiti i članovi lokalnog vatrogasnog društva, kao i volonteri zaduženi za prihvat i odvoženje otpada, a ronioci pozivaju sve zainteresirane da ih podrže. Okupljanje počinje u 9:00 sati, a uron se očekuje oko 10:15 sati. 

Vranjičko čišćenje podmorja samo je jedno od dvadesetak akcija godišnje, koliko ih volonteri UPA Rostrum imaju običaj provesti tijekom godine. Osim fascinantnih prizora iz zeleno modrih morskih dubina, podmorski svijet, nažalost, krije i nezanemarive količine otpada. Glavni krivac za to, kako ističe tajnik Rostruma Marko Lete, je ljudski faktor. Upravo zato neophodno je kontinuirano raditi na edukaciji i podizanju svijesti o važnosti očuvanja obale i mora. U vranjičkoj akciji nakon koje će 

podmorje poluotoka – Male Venecije u splitskoj okolici zablistati novim sjajem, sudjeluje ukupno pedesetak zaljubljenika u ronjenje.

„Prije dva mjeseca proveli smo podvodna istraživanja te napravili kartu Splita na koju smo ucrtali sve kritične točke po pitanju otpada u moru. Vranjic je jedna od tih točaka, kojima je potrebna akcija čišćenja. Cilj nam je apelirati na lokalno stanovništvo – a dosadašnje iskustvo pokazalo je upravo da su lokalci, a ne strani turisti, najveći krivci po pitanju onečišćenja mora i obale – da zaista treba povesti računa o očuvanju flore i faune“ – naglašava tajnik UPA Rostruma.

Marko Lete podsjeća da je naš dio Mediterana dom brojnim eko-vrstama, pa je tako samo u jednu šaku moguće uhvatiti stotinjak različitih jedinki. Uz brojne akcije čišćenja podmorja, volonteri UPA Rostrum redovito provode podvodno-arheološka istraživanja, kao i ronilačke tečajeve i edukacije.

U sklopu obilježavanja Mediteranskog dana obale ronioci UPA Rostrum sinoć su u Pomorskom muzeju održali predavanje i projekciju pod nazivom "Hrvatsko podmorje – čega sve nema – Arheologija, ekologija, malakologija", a danas u 10:00 sati, također u Pomorskom muzeju, radionicu za djecu "Tajne jadranskog podmorja". Najmlađi polaznici mogu isprobati suvremenu ronilačku opremu te naučiti brojne zanimljivosti o ronjenju nekad i danas, dok će se na drugom dijelu radionice imati priliku i kreativno izraziti na teme vezane uz podmorje i ronjenje. 

Po završetku akcije čišćenja, ronioci UPA Rostrum pridružit će se proslavi u Đardinu.





hr Sat Sep 22 2018 15:43:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .