Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/593ee058b9e03eec298b4609/80

Hrvatska protiv jednostrane provedbe arbitražne odluke, vjeruje u dogovor - Pejčinović Burić

Arbitražna odluka o graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije ne smije po međunarodnom pravu biti provedena jednostrano i rješenje može biti postignuto samo dogovorom dviju strana, a Hrvatska vjeruje da je dogovor moguć, izjavila je u srijedu potpredsjednica Vlade i ministrica europskih i vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić.

Ministrica Pejčinović Burić govorila je u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" o odnosima Hrvatske i Slovenije nakon susreta premijera Andreja Plenkovića i Mire Cerara u utorak u Zagrebu, na kojem dvije strane nisu uspjele približiti stajališta o načinu rješavanja graničnog spora.

Slovenija, naime, i dalje arbitražnu odluku smatra obvezujućom za obje države i ustraje na njezinoj provedbi, što Hrvatska ne želi jer arbitražni proces smatra kompromitiranim i Ljubljani nudi pravni okvir za rješavanje tog pitanja.

Cerar je kazao da će Slovenija provoditi arbitražnu odluku u onom dijelu u kojem to može sama, dok je Plenković naglasio da granica mora biti određena na način da je mogu prihvatiti obje zemlje i oba parlamenta, smatrajući da je potrebna stanovita fleksibilnost.

Pejčinović Burić naglasila je da arbitražna odluka po međunarodnom pravu ne smije biti provedena jednostrano nego rješenje treba tražiti u dogovoru dviju strana te je izrazila uvjerenost da je dogovor moguć.

"Provedba po međunarodnom pravu može ići samo dogovorom dviju strana", kazala je.

"Mi se nadamo i takve su poruke došle i sa slovenske strane da neće biti jednostranih poteza i nikakvih incidentnih situacija. Mislim da to nikome ne bi bilo u interesu", dodala je.

Hrvatskih pet elemenata pravnog okvira

Ministrica je istaknula da dijalog nema alternativu i da Hrvatska vjeruje kako ima prostora za dogovor.

"Premijer Plenković je izložio pravni okvir u kojem mi možemo sigurno pregovarati o nečem što je vrlo blisko onome što slovenska strana želi", kazala je.

Pravni okvir predviđa pet elemenata: kopno, more, režim plovidbe, formiranje mještovitog povjerenstva koje bi se bavilo bitnim aspektima identifikacije i demarkacije granice te ratifikaciju u parlamentima.

Dijalog sa Slovenijom nastavit će se na ekspertnoj razini, a premijeri će se i dalje susretati na marginama raznih sastanaka koji predstoje, kazala je ministrica.

"Do dogovora će u jednom trenutku morati doći i (…) vjerujemo da ima prostora za dijalog i da smo sada bliže nego ikada do sada da se možemo dogovoriti", dodala je.

Pejčinović Burić je podsjetila da je Hrvatska u arbitražu ušla u dobroj vjeri iako je Slovenija „nevjerojatnim ucjenama“ dugo blokirala njezine pregovore o pristupanju EU, no dobra vjera je nestala kada je arbitraža krivnjom slovenske strane kompromitirana.

Ministrica smatra da će se ovaj slučaj odraziti i na države koje još nisu ušle u EU, a imaju neriješena granična pitanja. Kompromitacija arbitražnog sporazuma po njezinu je mišljenju potpuno isključila mogućnost takvog načina rješavanja otvorenih pitanja ubuduće.

"Između Belgije i Nizozemske otvoreno granično pitanje postoji sto godina, oni to rješavanju mirno, nitko skoro za to ne zna osim stručnjaka koji se time bave i svake godine dogovore po par kilometara. Dakle, nije dobro da je došlo do ove situacije i svakako će se to na neki način reflektirati kako će se pristupati tom pitanju od strane EU-a za države koje još uvijek nisu ušle u Uniju", kazala je.

Komentirajući prijedlog predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera da Hrvatskoj u pregovorima sa Slovenijom pomogne potpredsjednik Komisije Frans Timmermans, Pejčinović Burić je objasnila da su granična pitanja bilateralna pitanja i da EU za njih nije nadležan.

"Komisija nema nadležnosti nad bilateralnim pitanjima, to valja naglasiti. To je uvijek i isključivo samo pitanje dviju strana kojih se to tiče", kazala je, dodavši kako posredništvo ima smisla jedino ako se dvije zemlje same ne mogu dogovoriti.

"Mi mislimo da smo u stanju i da moramo biti u stanju to riješiti sami", istaknula je.

Do kraja 2018. ispunjenje uvjeta za šengenski prostor

Ministrica je uvjerena da će Hrvatska do kraja 2018. ispuniti sve tehničke uvjete za ulazak u šengenski prostor, a tada je na državama članicama da donesu političku odluku o tome.

"Postupak pristupanja Schengenu ima puno sastavnicaOna najzahtjevnija u financijskom i provedbenom smislu je infrastruktura, čuvanje vanjskih granica i mi očekujemo da do kraja 2018. Hrvatska ispuni te tehničke uvjete", kazala je. A tada će sve biti na političkoj odluci članica EU-a.

"Mislimo da je u današnjim okolnostima u interesu svih, ne samo Hrvatske, da Hrvatska čim prije, čim ispuni tehničke uvjete, pristupi šengenskom prostoru (…) Hrvatska je važan čuvar europske sigurnosti“, dodala je.

U pogledu pristupanja Hrvatske pojačanoj suradnji EU-a na području obrane (PESCO) zajedno s još 24 države članice, ministrica je objasnila da je takva pojačana suradnja potrebna jer je EU suočen s brojnim globalnim izazovima, ali i naglasila da će obrana uvijek ostati prije svega nacionalno pitanje.

PESCO je također zamišljen da potiče razvoj obrambene i istraživačke industrije i Hrvatska u tome vidi veliku priliku za svoje male i srednje tvrtke, kazala je.

Naglasila je da će suradnja u sklopu PESCO-a biti komplementarna s NATO-om.

Ministrica je pritom ponovila da se Hrvatska protivi Europi u više brzina ili bilo kakvim podjelama među zemljama članicama. "Mi mislimo da nije dobro da Europa ide u smjeru više brzina (…) Mi želimo ići u tzv. mainstream, želimo ići prema putu sigurne, solidne i konstatne integracije, ali svakako želimo da taj put bude uključiv", kazala je.

Facebook komentari

hr Wed Dec 20 2017 12:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/57514c0a1e353e31018b45ab/80
Foto: HRT

Međunarodna misija za slobodu medija upozorila na najveće probleme HRT-a

Delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke

Stanje na Hrvatskoj radioteleviziji, porast govora mržnje i nedovršena medijska politika neki su od najvećih problema koje je prilikom drugog posjeta Zagrebu 15. i 16. siječnja uočila Međunarodna misija vodećih organizacija za zaštitu slobode medija, priopćilo je u četvrtak navečer Hrvatsko novinarsko društvo (HND).

Nakon nalaza misije u lipnju 2016., čiji su rezultati dijelom bili nezadovoljavajući, predstavnici Medijske organizacije jugoistočne Europe (SEEMO), Europske federacije novinara (EFJ), Reportera bez granica (RSF), Europskog centra za slobodu tiska i medija (ECPMF), Europske radiodifuzijske unije (EBU) i Udruge europskih novinara (AEJ) uočili su nešto bolju situaciju početkom 2018., navodi delegacija u službenom priopćenju nakon posjeta Hrvatskoj, objavilo je Hrvatsko novinarsko društvo.

Delegacija ističe da konzervativno-liberalna vladajuća koalicija (HDZ–HNS) "u najmanju ruku ima medijske slobode kao pitanje od posebne važnosti za državu članicu EU". No "tu još ima mnogo posla", kazao je Oliver Vujović iz SEEMO-a.

Pauline Adès-Mével iz RSF-a naglasila je da nije dobar znak da delegacija dolazi u posjet jednoj zemlji članici dva puta u dvije godine. "Prema indeksu sloboda medija u svijetu, koji radi RSF, Hrvatska pada otkad se pridružila Europi 2013. i sada je na 74. mjestu pri čemu je pala za 10 mjesta.

Misija navodi da su se na sastancima s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, ministricom kulture Ninom Obuljen Koržinek, sindikatima, novinarskim udrugama i profesionalnim organizacijama, novinarima, medijskim stručnjacima i veleposlanicima iskristalizirale kritične točke.

Različiti izvori tvrde da se pristrano izvještavanje i unutrašnja struktura upravljanja na HRT-u, javnom medijskom servisu, nije znatno promijenila od 2016., kaže delegacija, navodeći da su uočili nekoliko problema i nerazriješenih pitanja, ali zbog bolesti Uprave i druge novinarske udruge nisu mogli provjeriti te primjedbe. Iako primjećuje i ohrabrujuće znakove, delegacija upozorava da je HRT izložen ne samo političkim pritiscima već i pritiscima raznih interesnih grupa koje se žele uplitati u uredničke i upravne odluke. Boris Bergant iz EBU-a naglasio je da to pokazuje temeljno nerazumijevanje uloge javnog medijskog servisa u društvu.

Delegacija upozorava i da se povećao utjecaj govora mržnje na društvo. Iako u Saboru nema ekstremnih stanaka, delegacija navodi kako se čini da je javni prostor zatrovan dnevnim verbalnim napadima, pa i na novinare. 

- Prilično smo se čudili da je Agencija za elektroničke medije utvrdila da ni jedan od 30 prijavljenih slučajeva 2017. godine ne spada u govor mržnje. U 2016. je kao takav prepoznat samo jedan slučaj. Hrvatska se zaista mora pozabaviti problemom govora mržnje. - rekla je Sophie Albers Ben Chamo iz ECPMF-a.

Delegacija je pozvala predsjednicu Grabar-Kitarović da iskoristi svoj položaj i da svakako progovori protiv poticanja na napade. 

Delegacija je navela da cijeni rad policije koja je nedavno uhitila više osoba zbog napada na novinare, no, drži da su fizički napadi i prijetnje, posebno online i dalje veliki problem.

U priopćenju se navodi da još nema medijske strategije, te da je ministrica kulture najavila da će njeno ministarstvo prionuti izmjenama medijskog zakonodavstva kao i o Zakona o elektroničkim medijima.

Delgacija smatra da bi strategija trebala uključiti i potpore neprofitnim medijima, kojima su one ukinute za vrijeme prethodnog ministra.

Osim toga, potrebno je razmotriti i pitanje vlasništva medija koje u mnogo slučajeva nije transparentno.

- Poznata osoba, koja nije iz svijeta medija, vlasnik je niza medija. Strane grupacije nepoznatih vlasnika kontroliraju nekoliko regionalnih i lokalnih medija. - rekao je Otmar Lahodynsky iz AEJ-a.

Marijana Camović iz EFJ-a navela je da se uvjeti rada novinara nisu poboljšali, sindikalisti su diskriminirani, a kolektivni ugovori postoje samo u nekoliko medija.


Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:57:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a367dfcb9e03e062b8b4591/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Oblačno s kišom, poslijepodne zahladnjenje

Na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva

Bit će umjereno do pretežno oblačno, povremeno s kišom, posebice u drugome dijelu dana, a na kopnu poslijepodne slijedi i postupno zahladnjenje, prognoza je Državnog hidrometeorološkog zavoda za Hrvatsku za petak.

Ponegdje na sjevernom Jadranu i u gorju moguća obilnija kiša.

Poslijepodne i osobito navečer u gorju snijeg, a malo snijega može pasti i u nizinama središnje Hrvatske te u Posavini.

Vjetar slab i umjeren jugozapadni i zapadni, u gorju na udare i jak, u drugome dijelu dana sjeverni.

Na srednjem i južnom Jadranu umjereno i jako jugo, na sjevernom i jugozapadnjak pa prema kraju dana sjeverozapadnjak i bura.

Najviša dnevna temperatura između 6 i 11, a na Jadranu od 10 do 15 Celzijevih stupnjeva.

Facebook komentari

hr Fri Jan 19 2018 08:34:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53bc1b72179942af05ac68cd/80

Predstavljena prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj"

Prva hrvatska slikovnica o istospolnim obiteljima "Moja dugina obitelj", koja je nedavno izišla u nakladi Udruga Dugine obitelji, predstavljena je u četvrtak navečer u Francuskom institutu u Zagrebu.

Slikovnica čiji je autor teksta Ivo Šegota, a ilustracija Borna Nikola Žeželj, tiskana je uz financijsku podršku Francuskog veleposlanstva u Zagrebu u nakladi od 500 primjeraka, koji su, kako je rečeno, već razgrabljeni.

Novinarima je podijeljena izjava savjetnika iz Veleposlanstva Francuske u Zagrebu Guillaume Colin koji je kazao: Uvjereni smo da se vrijedi boriti za toleranciju i poštivanje različitosti, koja je u središtu naših zajedničkih europskih vrijednosti. Borba protiv diskriminacije na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta jedan je od ključnih prioriteta francuske politike zaštite ljudskih prava. Zato je francusko Veleposlanstvo u Zagrebu s ponosom podržalo objavljivanje slikovnice "Moja dugina obitelj".

Iznenadio nas je interes javnosti, pa planiramo i nova izdanja, izjavio je koordinator udruge Daniel Martinović.

Autor Ivo Šegota kazao je da su napravili malu analizu o tome koje dječje slikovnice u Hrvatskoj prikazuju dugine obitelji, te kako su zapazili da nema ni jedne slikovnice koja bi govorila samo o duginim obiteljima na hrvatskom jeziku. Namjera je slikovnicom približiti priču o duginim obiteljima i različitostima u našem društvu svima koji to žele te olakšati roditeljima razgovor s djecom o duginim obiteljima, dodao je.

Prema tumačenju psihologinje Marine Štambuk istraživanja ne podržavaju stereotipe o štetnosti odrastanja djeteta s LGBT roditeljima. Također je ustvrdila da prema znanstvenoj literaturi nema razlike u različitim aspektima mentalnog zdravlja djece koju su odgajale majke lezbijke, gej očevi, biseksualni i heteroseksualni roditelji.

U deskriptivnom istraživanju provedenom u Hrvatskoj 2016., pokazalo se da za optimalan razvoj djeteta veću važnost ima kvaliteta obiteljskih odnosa i procesa, nego sam oblik obitelji, rečeno je na prestavljanju. Kako je dodano, stresori koju djeca iz LGBT obitelji doživljavaju povezani su s razvodom roditelja, kao i kod druge djece razvedenih roditelja, te s nepovoljnom reakcijom, ili očekivanom nepovoljnom reakcijom okoline na njihovu obitelj.

Rečeno je i da obitelj i obiteljske zajednice imaju različite pojavne oblike. Nekad su to mama i tata s djecom, što je najčešći tip obitelji, no postoje i drugačiji tipovi obitelji, npr. jednoroditeljske, kojih je prema zadnjem Popisu stanovništva iz 2011. bilo više od 15 posto. Također, postoje udomiteljske obitelji, obitelji u kojima djed i baka odgajaju dijete, zatim prakse da dijete jedan tjedan živi kod mame a drugi kod tate, te dugine obitelji, rečeno je.

Koordinator udruge Martinović kazao je i da se broj poznatih duginih obitelji širi. Danas je u Zagrebu poznato oko 80 osoba, dok je prije četiri godine, kad je izglasan Zakon o životnom partnerstvu, bilo poznato svega 12 takvih osoba, dodao je.

 Često se radi o jednoroditeljskoj obitelji, većinom s djecom, koje su bile u heteroseksualnom braku. Javljaju se također slične osobe iz Rijeke, Splita, Pule, najčešće kao bi dobili informaciju o svojim pravima i savjet da riješe neke probleme, kazao je Martinović.

Prema različitim istraživanjima, broj osoba LGBT populacije unutar stanovništva kreće se između dva i 10 posto, što bi prema najrestriktivnijim procjenama značilo da u Hrvatskoj ima oko 12 tisuća LGBT osoba. Jedno istraživanju Zagreb Pridea, izvršeno metodom neposrednih razgovora, utvrdilo je u Zagrebu brojku od oko 700 osoba koja pripadaju toj populaciji, kazao je Martinović. Preme njegovom tumačenju to potvrduje da se ljudi boje kazati tko su.

Prema zadnjem popisu stanovništva, samo desetak osoba se izjasnilo da živi u istospolnom partnerstvu, kazao je Martinović.

 Na predstavljanju je također rečeno da je slikovnica Moja dugina obitelj drugačija po tome što ne pothranjuje stereotipe. Iz nje dijete može naučiti kako živi jedna drugačija obitelj, napomenuto je na predstavljanju prve hrvatske slikovnice o istospolnim obiteljima.

Na ulazu u Medijateku Francuskog instituta u Zagrebu postavljeni su zaštitari koji su puštali samo najavljene posjetitelje, pa neki novinari nisu mogli pratiti predstavljanje slikovnice, za što su se iz udruge potom ispričali.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 21:47:19 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a32951ab9e03e8a268b457c/80
Foto: totalinfo

Brodosplit odbacuje tvrdnje Bulja i Bunjca: U knjizi narudžbi 17 brodova, zaposlenost sljedeće dvije godine...

Brodosplit d.d. odbio je tvrdnje koje su o njemu u četvrtak u Saboru izrekli zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac, ističući da je po svim pokazateljima već restrukturiran te da u knjizi narudžaba ima 17 brodova novogradnji i mnoge izvanbrodograđevne projekte, što osigurava zaposlenost ove i sljedeće dvije godine

- Nakon nepromišljenih i potpuno netočnih i neistinitih informacija koje su u javnosti iznijeli saborski zastupnici Miro Bulj i Branimir Bunjac na današnjoj sjednici Sabora, Brodosplit je utvrdio da je sve svoje obveze koje proizlaze iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica ispunio, što je posljedica vrlo složenih procesa koji su se odradili, a koji mnogima nisu bili jasni niti su ih podržavali", ističe se u popodnevnom priopćenju Brodosplita.

 U cjelokupni proces Brodosplit grupa ušla je sa svim svojim povezanim poduzećima, i to nakon trogodišnjeg postupka odlučivanja o prihvaćanju ponude za kupnju dionica u kojem se "nagomilalo dodatnih 1,5 milijardi kuna potrebe za novim potporama koje ponuditelj za kupnju, DIV grupa, na početku uopće nije tražio".

Za razliku od Brodosplit grupe, '3. maj' je, iako je bio likvidno u gotovo dvije milijarde boljoj situaciji od Brodosplita, u restrukturiranje ušao tako da su prije privatizacije izdvojena neka problematična poduzeća i ostavljena su u portfelju države, kao na primjer 3. maj TIBO, zatim 3. maj MiD.  Nikakvog nenamjenskog trošenja novca nema, što je utvrdila i inspekcija Ministarstva financija. Sva financijska sredstva koja se spominju isplaćena su iz vlastitih sredstava Brodosplita, a ne iz doprinosa države.

Brodosplit je 2016. godinu završio s dobiti u koju nisu uračunate državne potpore (za razliku od, na primjer, '3. maja'), što je vjerojatno jedinstven rezultat u povijesti Brodosplita, ističe se u priopćenju i dodaje da je u Društvu zaposleno više od 2000 ljudi, a kod podizvoditelja i partnera 2500.

 Brodosplit je imao neravnopravan položaj u odnosu prema drugima, što se, među ostalim, vidi u činjenici da je država koncesijsku naknadu za 2011.-2013. u iznosu od 24 milijuna kuna od Brodosplita naplatila ovrhom, unatoč tome što je nastala prije privatizacije, a za što se prodavatelj obvezao da će to obavezu pokriti, stoji u priopćenju.

 U istom tom razdoblju druga su velika brodogradilišta imala po četiri-pet puta manju naknadu za koncesiju. Uz to, još je neriješeno kašnjenje u plaćanju obveznog doprinosa države od 121 milijun kuna, ističe se u priopćenju Brodosplita.

 Saborski klubovi oporbenih Mosta i Živog zida pozvali su u četvrtak u Saboru da se razradi koncept opstanka Brodosplita, a pozivu za spas domaćih brodogradilišta pridružio se i HDZ.  S obzirom na "teško stanje i očitu propast koja slijedi Brodosplitu, ako se nastavi ovakvo upravljanje tvrtkom", Živi zid predlaže da se hitno raskine privatizacijski ugovor, da Vlada protestira jamstva u visini od 50 milijuna kuna, da se utvrdi kaznena odgovornost za sve aktere prije i poslije privatizacije Brodosplita te da se razradi koncept opstanka Brodosplita u suradnji s drugim brodogradilištima u Hrvatskoj.


Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 18:46:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .