Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1465b0e4938ea168b45f0/80
Foto: www.ob-vukovar.hr

Vukovarska bolnica priča je o smrti, ratu i nadi

Vukovarska ratna bolnica je emocionalni paradoks. Ta zgrada i sve što ona predstavlja izaziva mučninu, tugu i bijes. Podrum i atomsko sklonište bolnice, danas pretvoreni u dio memorijalnog centra, rekonstruirani su tako da podsjećaju na stanje u kojem su bili 1991. Ta podzemna rupetina bila je vjerojatno najsigurnije mjesto u gradu tijekom cijele okupacije.

Mjesto života i smrti

Dok su granate gruvale po Vukovaru, ondje su liječnici, izolirani od ostatka svijeta, spašavali živote sretnika koji su uspjeli stići do bolnice. Netko se pobrinuo da što vjernije uhvati trenutak tog vremena. 

Gipsane lutke pacijenata i djece smrznute su na krevetima, amputiranih udova, prekrivenih trudničkih trbuha i ruku podignutih u nijemi poziv upomoć. Smeđe tapete zamračuju ionako mračne podzemne prostorije, dok eterom treperi glas Siniše Glavaševića. U jednoj izdvojenoj prostoriji iščitavaju se imena žrtava Ovčare. Stalno iznova.

Emocionalni paradoks

Na jednom mjestu probijen je strop. Tu je pala "krmača" teška 250 kilograma, probila pet etaža i završila jednom pacijentu među nogama. Nije eksplodirala. Da jest, urušilo bi se i ono što je bilo ostalo od bolnice.

Zidovi su oblijepljeni imenima pobijenih.

Mučnina, tuga i bijes.

S druge strane, ova zgrada i sve što ona predstavlja izaziva nadu i snažan ponos.

Dok je grad gorio, dok su ljudi jaukali i umirali na krevetima, nekoliko desetaka liječnika i liječnica, medicinskih sestara i ostalog osoblja bolnice doslovno je stvaralo razliku između života i smrti. U tom podrumu, dok su slušali potmulu grmljavinu neprijateljske paljbe koja je najavljivala nove ranjenike, stasala je druga generacija vukovarskih heroja, piše index.hr 

Nada i snažan ponos.

Vukovarska ratna bolnica zbilja jest emocionalni paradoks.

Život pod granatama

Jedna od onih koji su trčali tim polumračnim hodnicima je doktorica Mirjana Semenić Rutko. 

U vukovarskoj bolnici završila je kao 25-godišnjakinja, mjesec dana nakon diplome. Primljena je na volonterski staž u kolovozu 1991., nedugo nakon što je bolnicu počela voditi legendarna Vesna Bosanac.

Rodom iz Tuzle, mlada liječnica započela je karijeru u gradu koji će se u roku od nekoliko dana pretvoriti u bojišnicu.

Počela je na internom odjelu. Međutim, kako je broj ranjenika rastao, Mirjana je prebačena na kirurgiju, na sekundarnu obradu rana. Brinula se o pacijentima nakon operacija. Previjala je po pet, šest ili sedam rana na jednom čovjeku. Najteže joj je bilo gledati ranjenu djecu.

Došao je i rujan. Od tada pa sve do pada grada, nisu izašli iz bolnice. Ondje su živjeli, radili, spavali. 

"Svi oko vas su izdržavali pa ste izdržavali i vi. Kao jedna velika obitelj. Kako svi, tako i vi", priča nam liječnica. 

Imala je 25 godina, spašavala živote, razmišljala o obitelji i zaručniku i nadala se da će sve jednom proći.

Kad je ona "krmača" pala u bolnicu, ona je bila tu. Ne na tom odjelu, ali bila je tu negdje, radila je i previjala rane. 

Grad je pao

Mjeseci su prolazili, ljudi su se rađali i umirali u tom podrumu, a glas Siniše Glavaševića krčao je kroz prijamnik. Jednog dana je utihnuo. 

Grad je pao. U Vukovar je ušla JNA s četnicima. Svi iz bolnice su bili evakuirani.

Mirjana nam priča kako su ih izvukli iz bolnice na isti dan kad je preko 200 ranjenika potjerano na Ovčaru. Ona je izašla dva sata kasnije. Pozdravljala se s kolegama i pacijentima misleći da i oni idu prema Zagrebu, da im neće biti ništa.

Tek nakon nekoliko dana shvatili su što se dogodilo.

Dok je hodala kroz ono što je nekad bio grad, priča kako je bila u šoku. U bolnici nije imala osjećaj što se događa vani. U nju je ušla dok je grad još bio čitav. Izašla je, a vani nije bilo grada. Samo mrtvaci, u uniformama i bez njih.

Obitelj joj je za to vrijeme bila na Mitnici. Oni su preživjeli. Zaručnik joj se borio, ranjen je u Borovo Commerceu.

Ubijen je na Trpinji. Bio je tri godine stariji od nje.

Mirjana je nakon toga otišla u Zagreb. Odstažirala je do kraja, položila državni ispit i odmah se prijavila u 124. vukovarsku brigadu. Vratila se na bojišnicu. Bila je ranjena negdje kod Slavonskog Broda, dva mjeseca je provela u bolnici. 

Novi život i staro razočaranje

Specijalizirala je ginekologiju i vratila se u Vukovar. Obišla je bolnicu i prošetala po gradu. Po danu jer po noći Vukovar nije bio osvijetljen. To je bilo 1999.

Danas Mirjana ima privatnu ginekološku ordinaciju. U istoj zgradi ima i tvrtku koja se bavi medicinskim tretmanima lica i tijela. Tamo smo i razgovarali s njom, gotovo dvadeset godina od njenog povratka.  

Nadala se kako će se stanje u Vukovaru popraviti brže i bolje, kaže nam. Nadala se da će biti malo drugačije.

"Ova razjedinjenost nakon rata je dovela do toga da je masa ljudi depresivna i nesretna. Izgubili su vjeru u razvoj Hrvatske, one Hrvatske u koju smo vjerovali kad smo se išli boriti. Mislili smo da ćemo imati svoju državu u kojoj ćemo moći slobodno i ravnopravno raditi sa svima. Ono za što smo se borili je rasprodano", kaže Mirjana. 

Daje nam primjer zemljišta Vupika. 

"Prodano je Todoriću za jednu kunu, a sad ne znamo čije je", kaže liječnica i poduzetnica.

Borba nakon rata

Gotovo trideset godina nakon rata, Mirjana se i dalje bori. Ovaj put s beskrajnim državnim aparatom koji guši one koji su dovoljno hrabri da u Vukovaru započnu posao.

"Idemo naprijed jer ne možete biti poduzetnik ako nećete gledati naprijed", priča Mirjana koja trenutno zapošljava četiri djelatnice. 

Kad je tek otvarala ordinaciju, pakao papirologije trajao je 8 mjeseci. Tek onda je mogla početi konkretno raditi. Smeta joj što se vrijeme i novac nepotrebno troše jer, kako kaže, sve se moglo riješiti ulaskom u jednu kancelariju koja bi nakon prijave samo sve proslijedila poreznoj, mirovinskoj i ostalima. 

"Svi oni su povezani, na kraju krajeva", kaže Mirjana.

Nekoliko puta nam je naglasila kako je nužno da država smanji silnu administraciju i besmislena, nepotrebna davanja. 

"Ja plaćam šumski doprinos", smije se. 

Otvoreno srce i otvoreno razmišljanje

Smeta joj ogroman porez. Pojašnjava nam kako zbog velike marže imamo strašno velike cijene lijekova. 

"Kad odete u drugu državu, cijene tih lijekova su tri puta jeftinije. Imate PDV koji je već u startu velik i onda još imate maržu koja ide na veledrogerije. Kad lijek napokon dođe u ljekarnu, bude skup kao Svetog Petra kajgana. Ne bi trebao biti", vrti glavom doktorica. 

Međutim, nije požalila što se vratila. 

Upitali smo je bi li preporučila mladima život u Vukovaru.

"Ako će doći, moraju doći otvorenog srca i otvorenog razmišljanja. Vukovar se sad koristi za političke bodove, prikazuje se da postoje nekakvi nemogući uvjeti. Mi koji ovdje živimo i radimo, nastojimo živjeti normalno i mirno. Nastojimo na sve građane gledati kao na one koji tu žive jer je jako teško opterećivati se mržnjom. Sve podjele od vrtića, škola i kafića su nešto što nam stalno smeta. To nije dobro", kaže nam. 

"Ne možete reći da idemo u Europu gdje bismo trebali svi biti jednaki, a onda u jednom gradu imate podijeljene vrtiće, osnovne i srednje škole. To ne ide tako", dodaje. 

"Vukovar je još uvijek područje od posebne državne skrbi i ima puno pogodnosti za obrtnike što se tiče poreza i doprinosa. Administrativno će imati iste probleme kao bilo gdje u Hrvatskoj", smatra liječnica. 

Znači li to da problem dolazi s vrha, od glave?

"Da."

hr Sun Nov 18 2018 12:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589214f3b473980f008b45d2/80
Foto: Ilustracija

Sve je spremno za europske izbore

Birališta se otvaraju sutra u 7, a zatvaraju u 19, ali tek u 23 sata i službeno ćemo znati tko putuje u Europski parlament.

Hrvatska sutra izlazi na izbore za Europski parlament i bira svojih 12 zastupnika. 
Na snazi je izborna šutnja, čije kršenje podliježe novčanim kaznama do čak pola milijuna kuna. 

Materijali za sutrašnje izbore stigli su spakirani na svoje prve postaje, odakle se preuzimaju kako bi stigli na birališta.

"Uvijek se nađe neki problem, sitnica, u prinicipu s biračima koji nisu upisani ili nemaju potvrdu, to su tehnikalije, treba ih uputiti, no što se nas tiče mi smo spremeni, u 7.00 otvaramo birališta", kaže Marin Grabar, predsjednik jednog od biračkih mjesta.

Pravo glasa ima više od tri milijuna i 800 tisuća birača. Njih 154 tisućeu inozemstvu - čak 42 puta više nego prije pet godina. Službeno objašnjenje - nove osobne iskaznice s podatkom o prebivalištu izvan Hrvatske pa se birače registrira automatski. 

Hrvatska sutra bira 12 eurozastupnika. 11 će ih odmah u Bruxelles i Strasbourg, dok će 12. čekati izlazak Britanije iz Unije. Rekordan interes za 12 mjesta potvrđuju 33 liste i 396 kandidata.

I dok će se u Hrvatskoj glasovati na više od 6300 mjesta, u inozemstvu će se birati na 119 lokacija. Najviše njih bit će u BIH. 

A među gotovo pet tisuća promatrača je i GONG, koji je pripremio on-line obrazac putem kojeg građani mogu prijavljivati nepravilosti

Veselimo se prilici pomoći građanima koji će imati neke dirketene upite za nas ili prijave koje ćemo proslijediti da se ne bi pretvorili u probleme", rekla je Jelena Berković, izvršna direktorica GONG-a.

Problem koji se prijavljuje DIP-u, a koji može koštati od tri tisuće do pola milijuna kuna je kršenje izborne šutnje.

Inače, ovo su izbori za koje birači do sada nisu bili motivirani. O ishodu je tako 2014. odlučila tek četvrtina birača.

"Bolje je izaći, nego ostati doma i kasnije njurgati", smatra Berković.

Po prvi put na europskim izborima provodi se izlazna anketa, a rezultate će RTL objaviti odmah po zatvaranju birališta.

"Kad glasači izlaze s birališta naši im anketari prilaze i zamole ga da nam popuni još jednom birači listić", rekla je Maja Martul, koordinatorica projekata za izlazne ankete.

Birališta se otvaraju sutra u 7, a zatvaraju u 19, ali tek u 23 sata i službeno ćemo znati tko putuje u Europski parlament, pišu Vijesti.hr

hr Sat May 25 2019 20:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5618c7ba3bb0d9af2f8b4662/80

Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je tek privremeno

Lani je u EU-u 14,1 posto radnika zaposleno privremeno, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto. Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska imaju veći udio od Hrvatske

Svaki peti radnik u Hrvatskoj zaposlen je privremeno, bilo da je riječ o zapošljavanju na točno određeno vrijeme, preko agencija koje njegov rad iznajmljuju poslodavcima, što može biti i nekoliko sati tjedno, ili na sezonskim poslovima.

Pokazuje to jučer objavljeno izvješće Eurostata po kojem je Hrvatska među prvih pet zemalja Europske unije po tim oblicima zapošljavanja. U prosjeku je u Europskoj uniji čak 14,1 posto radnika u prošloj godini zaposleno na osnovu privremenih ugovora, a u Hrvatskoj taj postotak je 19,9 posto.

Samo četiri zemlje - Španjolska, Poljska, Portugal i Nizozemska - imaju veći udio od Hrvatske. Ako je i danas udio takvih nesigurnih zaposlenja 20 posto, a nema razloga vjerovati da se smanjio u odnosu na prošlu godinu, to znači da u Hrvatskoj čak više od 278 tisuća zaposlenih ima posao samo na određeno vrijeme jer je Državni zavod za statistiku u srijedu objavio da Hrvatska ima milijun i 390 tisuća zaposlenih.

Takvo privremeno zapošljavanje ipak ništa nije povećalo broj zaposlenih jer je on ostao gotovo jednak broju zaposlenih kakav je Hrvatska u prosjeku imala 2010. godine kad je udar globalne krize na njezino gospodarstvo bio na vrhuncu.

Smanjio se naravno i to drastično broj nezaposlenih ali to je više posljedica iseljavanja iz Hrvatske nego povećanja zaposlenosti. U zemljama u koje Hrvati najradije iseljavaju u potrazi za poslom, Njemačkoj, Austriji i Irskoj postotak onih koji imaju privremeni posao je znatno niži nego u Hrvatskoj.

U Njemačkoj je 12,6 posto, i Irskoj i Austriji upola manji nego u Hrvatskoj, 9,9 i 9,1 posto. U svim privremeni poslovi u najvećem su postotku u skupini mladih od 15 do 24 godine i veći je postotak žena koje se tako zapošljavaju.

Nestabilnost radnog mjesta, uz niske plaće, razlog je zbog kojeg mladi ljudi iseljavaju upozoravaju već godinama i hrvatski demografi ističući da ta nesigurnost odgađa i zasnivanje obitelji.

Nedostaje radnika

- I prije deset godina kad je stopa tih privremenih poslova ili ugovora na određeno bila oko devet posto, posebice što je najveći postotak bio među mladima i među ženama, upozoravali smo kakav će to imati utjecaj na iseljavanje i odluku mladih da zasnuju obitelj. To je jak potisni čimbenik na iseljavanje. Mladi ljudi nemaju sigurnu egzistenciju i tražit će je negdje drugdje ili će ostati u Hrvatskoj ali će ih nesigurnost natjerati da odgađaju rađanje djece, upozorava demograf Anđelko Akrap koji je i savjetnik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović.

On dodaje i da je u Hrvatskoj, kao uostalom i u Španjolskoj i Portugalu, i veliki udio turizma u gospodarstvu uzrok velikog broja sezonskih radnika, ali da se privremenih oblika zapošljavanja ne libe ni poslodavci u ostalim sektorima dok država nema ni plan ni novac kojima bi uskočila s nekim mjerama za ljude koji mogu računati samo na takvo zapošljavanje, piše Novi list

hr Sat May 25 2019 20:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce981f129111cbfa68b456c/80
Foto: FB/Grad Split službena stranica

Opara se susreo s hrvatskim braniteljicama na izložbi fotografija 'Žena-majka-ratnica'

U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović skup je pozdravio župan Blaženko Boban, saborski zastupnik Petar Škorić prenio je pozdrave u ime Hrvatskog sabora, a u ime Ministarstva obrane RH okupljene braniteljice pozdravio je i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Ivo Raffanelli.

U sklopu ovogodišnjeg programa tradicionalnih susreta hrvatskih braniteljica iz Domovinskog rata, gradonačelnik Andro Krstulović Opara nazočio je otvaranju izložbe ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“ i svečanoj akademiji u Domu Hrvatske vojske na Poljudu. Pozdravljajući brojne braniteljice koje su se iz svih krajeva Hrvatske danas okupile u Splitu, gradonačelnik je izrazio zahvalnost što su čovjekoljublje i domoljublje utkale u neovisnu Hrvatsku.

- Ako je trenutak kada treba stati i zahvaliti se svima vama braniteljicama koji ste dali svoju mladost, snagu, a na žalost, brojne i vlastiti život, onda je to ovaj trenutak kada bivamo ponizni i kada ostajemo bez riječi. Tisuće žena, kćeri, majki i sestara branilo je i obranilo našu domovinu. Tu činjenicu valja stalno osvjetljavati i na nju podsjećati. O tome treba jasno i glasno govoriti, a mi, koji obnašamo javne dužnosti, obvezni smo u tome pomoći. Osim osjećaja ponosa zbog slavne prošlosti, vas zaokuplja i pitanje budućnosti, budućnosti naše djece te budućnosti naše zemlje. Upravo zbog toga, od nas na dužnostima, tražite, zahtijevajte i inzistirajte da se kao društvo pomaknemo naprijed uz daljnju afirmaciju vaše srčanosti s kojom ste branili Hrvatsku. Vaši ciljevi tada, moraju biti ostvareni sada, danas! To su vrijednosti o kojima nema spora, ni dvojbe. Čovjekoljublje i domoljublje utkale ste u našu domovinu - poručio je Krstulović Opara s govornice svečane akademije.

U ime predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović skup je pozdravio župan Blaženko Boban, saborski zastupnik Petar Škorić prenio je pozdrave u ime Hrvatskog sabora, a u ime Ministarstva obrane RH okupljene braniteljice pozdravio je i zapovjednik Hrvatske ratne mornarice, komodor Ivo Raffanelli.

Ovaj susret održava se u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH, podružnica Splitsko-dalmatinske županije te pod pokroviteljstvom Predsjednice RH, Ministarstva branitelja, Splitsko-dalmatinske županije, Grada Splita i Grada Solina. U ime organizatora okupljenima su se obratili Bruno Vukić, predsjednik UDVDR - ogranak Splitsko-dalmatinske županije te Mirjana Rakijar, predsjednica Kluba žena UDVDR - ogranak Splitsko-dalmatinske županije.

hr Sat May 25 2019 19:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce96d6c29111ca5a68b4569/80
Foto: Screenshot

Evo kako je Hod za život izgledao iz zraka

Organizatori pretpostavljaju kako je broj okupljenih čak peteroznamenkast
Iako točne brojke nisu poznate, izgleda da se u Splitu okupilo više ljudi no što je slučaj bio prošle godine. Jutros se za razliku od prošle godine, šetalo s Rive prema Zvončacu.

U Splitu je okupljene uveseljavao Petar Dragojević, a u Zagrebu Thompson. Dok Split nije zabilježio nikakve incidente, isto se ne može reći za glavni nam grad. Ondje su aktivistkinje prepriječile put povorci pa ih je policija privela. 

Na snimci iz zraka izgleda kako bi predviđanja organizatora o broju okupjenih mogla biti točna.

Da je sve prošlo bez ikakvog incidenta posvjedočili su i turisti koji su time lapse objavili na svom Facebook profilu, a i impresionirala ih je cijela povorka:

U Splitu se danas skupila ogromna skupina ljudi. Bili smo impresionirani volonterima koji su pratili paradu i skupljali smeće i uvjerili se da ništa za njima ne ostane. Uvjerite se sami, piše uz objavljeni video.


hr Sat May 25 2019 18:29:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .