Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf1465b0e4938ea168b45f0/80
Foto: www.ob-vukovar.hr

Vukovarska bolnica priča je o smrti, ratu i nadi

Vukovarska ratna bolnica je emocionalni paradoks. Ta zgrada i sve što ona predstavlja izaziva mučninu, tugu i bijes. Podrum i atomsko sklonište bolnice, danas pretvoreni u dio memorijalnog centra, rekonstruirani su tako da podsjećaju na stanje u kojem su bili 1991. Ta podzemna rupetina bila je vjerojatno najsigurnije mjesto u gradu tijekom cijele okupacije.

Mjesto života i smrti

Dok su granate gruvale po Vukovaru, ondje su liječnici, izolirani od ostatka svijeta, spašavali živote sretnika koji su uspjeli stići do bolnice. Netko se pobrinuo da što vjernije uhvati trenutak tog vremena. 

Gipsane lutke pacijenata i djece smrznute su na krevetima, amputiranih udova, prekrivenih trudničkih trbuha i ruku podignutih u nijemi poziv upomoć. Smeđe tapete zamračuju ionako mračne podzemne prostorije, dok eterom treperi glas Siniše Glavaševića. U jednoj izdvojenoj prostoriji iščitavaju se imena žrtava Ovčare. Stalno iznova.

Emocionalni paradoks

Na jednom mjestu probijen je strop. Tu je pala "krmača" teška 250 kilograma, probila pet etaža i završila jednom pacijentu među nogama. Nije eksplodirala. Da jest, urušilo bi se i ono što je bilo ostalo od bolnice.

Zidovi su oblijepljeni imenima pobijenih.

Mučnina, tuga i bijes.

S druge strane, ova zgrada i sve što ona predstavlja izaziva nadu i snažan ponos.

Dok je grad gorio, dok su ljudi jaukali i umirali na krevetima, nekoliko desetaka liječnika i liječnica, medicinskih sestara i ostalog osoblja bolnice doslovno je stvaralo razliku između života i smrti. U tom podrumu, dok su slušali potmulu grmljavinu neprijateljske paljbe koja je najavljivala nove ranjenike, stasala je druga generacija vukovarskih heroja, piše index.hr 

Nada i snažan ponos.

Vukovarska ratna bolnica zbilja jest emocionalni paradoks.

Život pod granatama

Jedna od onih koji su trčali tim polumračnim hodnicima je doktorica Mirjana Semenić Rutko. 

U vukovarskoj bolnici završila je kao 25-godišnjakinja, mjesec dana nakon diplome. Primljena je na volonterski staž u kolovozu 1991., nedugo nakon što je bolnicu počela voditi legendarna Vesna Bosanac.

Rodom iz Tuzle, mlada liječnica započela je karijeru u gradu koji će se u roku od nekoliko dana pretvoriti u bojišnicu.

Počela je na internom odjelu. Međutim, kako je broj ranjenika rastao, Mirjana je prebačena na kirurgiju, na sekundarnu obradu rana. Brinula se o pacijentima nakon operacija. Previjala je po pet, šest ili sedam rana na jednom čovjeku. Najteže joj je bilo gledati ranjenu djecu.

Došao je i rujan. Od tada pa sve do pada grada, nisu izašli iz bolnice. Ondje su živjeli, radili, spavali. 

"Svi oko vas su izdržavali pa ste izdržavali i vi. Kao jedna velika obitelj. Kako svi, tako i vi", priča nam liječnica. 

Imala je 25 godina, spašavala živote, razmišljala o obitelji i zaručniku i nadala se da će sve jednom proći.

Kad je ona "krmača" pala u bolnicu, ona je bila tu. Ne na tom odjelu, ali bila je tu negdje, radila je i previjala rane. 

Grad je pao

Mjeseci su prolazili, ljudi su se rađali i umirali u tom podrumu, a glas Siniše Glavaševića krčao je kroz prijamnik. Jednog dana je utihnuo. 

Grad je pao. U Vukovar je ušla JNA s četnicima. Svi iz bolnice su bili evakuirani.

Mirjana nam priča kako su ih izvukli iz bolnice na isti dan kad je preko 200 ranjenika potjerano na Ovčaru. Ona je izašla dva sata kasnije. Pozdravljala se s kolegama i pacijentima misleći da i oni idu prema Zagrebu, da im neće biti ništa.

Tek nakon nekoliko dana shvatili su što se dogodilo.

Dok je hodala kroz ono što je nekad bio grad, priča kako je bila u šoku. U bolnici nije imala osjećaj što se događa vani. U nju je ušla dok je grad još bio čitav. Izašla je, a vani nije bilo grada. Samo mrtvaci, u uniformama i bez njih.

Obitelj joj je za to vrijeme bila na Mitnici. Oni su preživjeli. Zaručnik joj se borio, ranjen je u Borovo Commerceu.

Ubijen je na Trpinji. Bio je tri godine stariji od nje.

Mirjana je nakon toga otišla u Zagreb. Odstažirala je do kraja, položila državni ispit i odmah se prijavila u 124. vukovarsku brigadu. Vratila se na bojišnicu. Bila je ranjena negdje kod Slavonskog Broda, dva mjeseca je provela u bolnici. 

Novi život i staro razočaranje

Specijalizirala je ginekologiju i vratila se u Vukovar. Obišla je bolnicu i prošetala po gradu. Po danu jer po noći Vukovar nije bio osvijetljen. To je bilo 1999.

Danas Mirjana ima privatnu ginekološku ordinaciju. U istoj zgradi ima i tvrtku koja se bavi medicinskim tretmanima lica i tijela. Tamo smo i razgovarali s njom, gotovo dvadeset godina od njenog povratka.  

Nadala se kako će se stanje u Vukovaru popraviti brže i bolje, kaže nam. Nadala se da će biti malo drugačije.

"Ova razjedinjenost nakon rata je dovela do toga da je masa ljudi depresivna i nesretna. Izgubili su vjeru u razvoj Hrvatske, one Hrvatske u koju smo vjerovali kad smo se išli boriti. Mislili smo da ćemo imati svoju državu u kojoj ćemo moći slobodno i ravnopravno raditi sa svima. Ono za što smo se borili je rasprodano", kaže Mirjana. 

Daje nam primjer zemljišta Vupika. 

"Prodano je Todoriću za jednu kunu, a sad ne znamo čije je", kaže liječnica i poduzetnica.

Borba nakon rata

Gotovo trideset godina nakon rata, Mirjana se i dalje bori. Ovaj put s beskrajnim državnim aparatom koji guši one koji su dovoljno hrabri da u Vukovaru započnu posao.

"Idemo naprijed jer ne možete biti poduzetnik ako nećete gledati naprijed", priča Mirjana koja trenutno zapošljava četiri djelatnice. 

Kad je tek otvarala ordinaciju, pakao papirologije trajao je 8 mjeseci. Tek onda je mogla početi konkretno raditi. Smeta joj što se vrijeme i novac nepotrebno troše jer, kako kaže, sve se moglo riješiti ulaskom u jednu kancelariju koja bi nakon prijave samo sve proslijedila poreznoj, mirovinskoj i ostalima. 

"Svi oni su povezani, na kraju krajeva", kaže Mirjana.

Nekoliko puta nam je naglasila kako je nužno da država smanji silnu administraciju i besmislena, nepotrebna davanja. 

"Ja plaćam šumski doprinos", smije se. 

Otvoreno srce i otvoreno razmišljanje

Smeta joj ogroman porez. Pojašnjava nam kako zbog velike marže imamo strašno velike cijene lijekova. 

"Kad odete u drugu državu, cijene tih lijekova su tri puta jeftinije. Imate PDV koji je već u startu velik i onda još imate maržu koja ide na veledrogerije. Kad lijek napokon dođe u ljekarnu, bude skup kao Svetog Petra kajgana. Ne bi trebao biti", vrti glavom doktorica. 

Međutim, nije požalila što se vratila. 

Upitali smo je bi li preporučila mladima život u Vukovaru.

"Ako će doći, moraju doći otvorenog srca i otvorenog razmišljanja. Vukovar se sad koristi za političke bodove, prikazuje se da postoje nekakvi nemogući uvjeti. Mi koji ovdje živimo i radimo, nastojimo živjeti normalno i mirno. Nastojimo na sve građane gledati kao na one koji tu žive jer je jako teško opterećivati se mržnjom. Sve podjele od vrtića, škola i kafića su nešto što nam stalno smeta. To nije dobro", kaže nam. 

"Ne možete reći da idemo u Europu gdje bismo trebali svi biti jednaki, a onda u jednom gradu imate podijeljene vrtiće, osnovne i srednje škole. To ne ide tako", dodaje. 

"Vukovar je još uvijek područje od posebne državne skrbi i ima puno pogodnosti za obrtnike što se tiče poreza i doprinosa. Administrativno će imati iste probleme kao bilo gdje u Hrvatskoj", smatra liječnica. 

Znači li to da problem dolazi s vrha, od glave?

"Da."

hr Sun Nov 18 2018 12:00:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58d57063b473989dd08b4632/80
Foto: Dalmacija News

Na parkiralištu našao novčanik s 1000 eura i vratio ga vlasniku

Nije dvojio ni trena...

Umjesto da novac spremi u džep, ovaj je nesebični Varaždinac pronašao kontakt od vlasnika novčanika te ga nakon poziva, sretno dostavio na kućni prag.

Ovu priču sa sretnim krajem ispričao je redakciji Regionalnog tjednika vlasnik izgubljenoga novčanika Robert Mraz, radostan jer još uvijek postoje osobe koje čine dobra djela.

– Čuvao sam taj iznos u novčaniku kako bih platio registraciju za automobil i druge stvari, a to ću, zahvaljujući Josipu Zavrtniku, sad moću učiniti. Čovjek me zaista spasio i zahvalan sam mu na tome – ispričao je Robert Mraz.

hr Tue Dec 11 2018 16:01:11 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7316cc9e31334f008b45a3/80
Foto: Pixabay

Pogledajte kako iduće godine možete uz samo 10 dana godišnjeg imati 32 dana odmora

Koliko god ih bilo, praznika i blagdana nikada dosta. A malo kojeg hrvatskog radnika ne raduje kad padaju u utorak ili četvrtak pa ih se poveže s vikendom. Provjerili smo kakva je situacija s neradnim danima u 2019. i kakve se spajalice mogu složiti uz upotrebu jednog ili dva dana godišnjeg

Hrvatska ima 13 državnih praznika i blagdana koji obično donose nešto manje neradnih dana jer uvijek poneki od njih padne u dane vikenda. Tako iduće godine možemo računati na 11 neradnih dana, kao i 2018.

Prvi dio godine prilično je sušan: nakon Nove godine, koja pada u utorak, slijedi 'velika rupa' sve do Uskrsa.

Sveta tri kralja padaju u nedjelju pa i iduće godine ostajemo bez slobodnog dana. Uskrs je pak tri tjedna kasnije nego ove godine, što znači da ćemo gotovo četiri mjeseca raditi bez slobodnog blagdanskog dana.

No od 1. svibnja kreće puno povoljnije razdoblje. Prvomajski praznik pada u sredini tjedna pa je moguće lijepo povezivanje s jedne ili druge strane.

Lipanj donosi dva praznika, jedan blagdan i jednu prekrasnu priliku za spajanje. Nažalost, Dan antifašističke borbe gubimo zbog subote, ali Tijelovo 20. lipnja pada na četvrtak. Kako već u utorak 25. lipnja slavimo Dan državnosti, uz dva dana godišnjeg moguće je napraviti spajalicu dugu šest dana, piše tportal.

Dan pobjede donosi produženi vikend s ponedjeljkom, a priliku za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg' pruža Velika Gospa koja dolazi u četvrtak.

Ista mogućnost otvara se za Dan neovisnosti u utorak 8. listopada, a Svi sveti donose još jedan produženi vikend, ovaj put s petkom.

Godinu zatvaraju divno posloženi božićni blagdani, koji padaju u srijedu i četvrtak i omogućuju tri kombinacije: petodnevni odmor uz angažiranje jednog dana godišnjeg, šestodnevni uz dva dana godišnjeg ili pravi raspust od devet dana, uz potrošnju samo tri dana godišnjeg.

Sve u svemu, pred nama je dobra godina, samo treba pregrmjeti prva četiri mjeseca.

Računica pokazuje da najkreativniji, oni koji iskoriste sve mogućnosti spajanja, mogu u šest prazničnih mjeseci pogodnih za spajanje sa samo 10 dana godišnjeg doći do 32 slobodna dana.

hr Tue Dec 11 2018 16:00:35 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a7619ab9e31331f048b4631/80

Političari oprezni o mogućoj Milanovićevoj kandidaturi za Pantovčak, čekaju njegov potez

Bivši premijer i predsjednik SDP-a Zoran Milanović sve češćim pojavljivanjem u javnosti zagolicao je maštu političara i novinara, pa se sve češće spominje njegova moguća kandidatura za predsjednika Republike. On i dalje šuti, a i političari su oprezni u komentarima.

Izvori bliski Zoranu Milanoviću kažu da je bivši premijer sve bliže odluci da se kandidira za Predsjednika. I ankete mu idu u prilog i pokazuju da je on jedini kandidat koji bi mogao poremetiti planove Kolinde Grabar-Kitarović da osvoji drugi mandat.

Na Pantovčaku ne žele komentirati moguću Milanovićevu kandidaturu i čekaju da bude službena.

Milanovićev stranački kolega Siniša Hajdaš Dončić na upit portala DNEVNIK.hr rekao je da će kandidaturu komentirati kad i ako do nje dođe. ''O tom, potom'', rekao je i dodao da misli da bi Milanović bio dobar kandidat.

To mišljenje ne dijeli drugi SDP-ovac Zlatko Komadina. Poručuje da Milanović može biti samo nezavisni kandidat. "Kao stranački kandidat sam je sebe diskvalificirao", rekao je Komadina koji prednost daje Toninu Piculi.

U HDZ-u šute, a još čekaju i službenu objavu aktualne predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Neki izvori iz HDZ-a kažu da bi im Milanović bio prihvatljiv jer smatraju da bi s njim lakše mogli surađivati, a nakon sve češćih i žešćih sukoba s aktualnom šeficom države.

Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak rekao je da je još rano govoriti o tome kako će se HNS postaviti na predsjedničkim izborima. ''Ako me pitate osobno,sigurno ne bih podržao aktualnu predsjednicu, ali o tome će HNS donijeti odluke na stranačkim tijelima. Sa Zoranom Milanovićem dugo sam bio partner u Vladi i ne čudi me što njegov eventualni povratak u politiku izaziva interes javnosti. Smatram, međutim, da stav o kandidatima za predsjednika treba donositi temeljem programa i politika, a trenutno nemamo niti najave službenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu, a kamoli nešto više od toga'', rekao je Vrdoljak.

''Nemamo stav prema mogućim kandidaturama. Kad se netko kandidira onda ćemo komentirati'', poručio je Nikola Grmoja iz Mosta.

''Kad govorimo o izborima, IDS ima vrlo jasnu proceduru. Tijela IDS-a mogu se očitovati tek nakon što kandidat istakne svoju kandidaturu i predstavi svoj program. Dok se ne ispune ovi preduvjeti, nemamo običaj očitovati se'', odgovorili su na naš upit iz IDS-a.

HSS je danas bez komentara, ali njihov predsjednik Krešo Beljak već se u više navrata jasno izjasnio za Zorana Milanovića jer smatra da jedini može ugroziti Kolindu Grabar-Kitarović. No, najavio je da bi volio da se oporba udruži oko jednog kandidata, piše DNEVNIK.hr.

hr Tue Dec 11 2018 15:41:13 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0fbd500e4938aa448b456b/80
Foto: Pixabay

Djeca su nam među najdebljima u Europi: Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine

Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Trećina osmogodišnjaka u Hrvatskoj prekomjerne je tjelesne težine, što djecu u Hrvatskoj svrstava među najdeblju u Europi. Taj zabrinjavajući podatak predstavljen je u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Svemu je kriva loša prehrana i manjak tjelesne aktivnosti

Na petom smo mjestu ljestvice pretile djece u Europi. Dječaci su deblji od djevojčica. Najveća pretilost među dječacima je na Jadranu - 42 posto.

- Taj proces vesternizacije i XXL porcija je zahvatio Mediteran vrlo jako i ono što se u svijetu promovira ta poznata glasovita mediteranska prehrana na Mediteranu među dječacima ne funkcionira naprosto je ne konzumiraju. - kaže Sanja Musić Milanović, voditeljica Službe za promicanje zdravljhe, HZJZ.

Diljem zemlje djeca slabo i doručkuju. Njih 20 posto ih jede kada ustane dok povrće svakodnevno izbjegava njih 83 posto. Više od polovice djece ima svega 3 sata tjelesne aktivnosti u tjednu. - piše Život i stil

hr Tue Dec 11 2018 14:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .