Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/591972edb9e03e2d0c8b45aa/80
Foto: Dnevnik.hr

Guverner Vujčić od banaka traži da uvedu fiksne kamate na kredite

Vujčić smatra da je "rak-rana Hrvatske desetljećima nedostatak snažnih koraka u strukturnoj reformi". Kaže da su one u svim sektorima, da svaki ministar u svom resoru treba provesti na desetke strukturnih reformi

Ministar financija Zdravko Marić i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, gostujući u emisiji "Poslovni tjedan" Hrvatskog radija, rekli su da su zadovoljni projekcijama Europske komisije iako je prošli tjedan smanjila stopu rasta hrvatskoga gospodarstva s 3,1 na 2,9 posto, dok je za sljedeću godinu blago povećala procjenu s 2,5 na 2,6 posto. 

Istaknuli su da su te projekcije u skladu s predviđanjima Vlade i HNB-a. Ministar financija rekao je da, zbog dobrih rezultata, možemo očekivati skori izlazak iz procedure prekomjernog deficita, a guverner HNB-a da politička kriza ne bi trebala utjecati na gospodarski rast.

"Fokus smo stavili na gospodarski rast i zapošljavanje kako bi se ukupna klima poboljšala, kako bismo imali trajnije održiva rješanja. EK je revidirala i objavila svoje makroekonomske projekcije kojima sam zadovoljan, prije svega time što ne odstupaju znatno od naših projekcija", rekao je Marić. 

Na pitanje hoće li RH izaći iz procedure prekomjernog deficita, odgovorio je da su očekivanja velika jer je mnogo preporuka ispunjeno, ili smo bili mnogo bolji. "Naši su deficiti 2014. bili više 17 mlrd. kuna, a 2015. godine 3 mlrd. kuna. Smanjili smo javni dug i on nastavlja padati", istaknuo je

Vujčić je objasnio da se preporukom bankama da se promjenjive kamatne stope mijenjaju u fiksne potrošače želi zaštititi od kamatnog rizika. Kamatne stope danas su na povijesno niskim razinama, dok je ukupan iznos kredita velik. 

"Postoji vjerojatnost da kamate rastu. Za one koji imaju dugi rok kredita rizik je veći i bilo bi dobro da razmisle o mogućnosti zaštite od kamatnog rizika. Na trenutačnu stopu stambenih kredita kamatna je stopa viša od 4,8%, a danas se odobravaju oni od 4 - 4,5%", rekao je. HNB želi da banke ponude mogućnost refinanciranje kredita. "Ako banke odluče ne poslušati našu preporuku, HNB će obavijestiti njihove klijente o drugim bankama koje provode našu preporuku", naglasio je.

 Vlada razmišlja kako može pridonijeti zaštiti potrošača, kaže Marić. Smatra da je informairanost potrošača slaba. "Ljude treba educirati. Imamo veliki projekt financijske pismenosti za tijela državne uprave kako bi građanima mogli što bolje pojasniti o čemu je riječ. Želimo transparentan pregled među bankama. Potrebna je konkurencija među bankama", kazao je. 

S time se složio i Vujčić koji kaže da se potrošačima mora dobro objasniti što za njih znači porast kamatnih stopa. "Nitko ne zna kamo će kamatne stope ići, ali može se razmišljati o koracima koji se mogu poduzeti. To bi bankari u banci trebali znati", rekao je.

Na pitanje može li uz očekivano jačanje eura očekivati situaciju kao sa švicarskim francima, Vujčić je rekao da se to se ne očekuje, jer bi kamatne stope morale brzo porasti. "Očekuje se da FED nastavi s rastom kamatnih stopa. U rujnu i ECB treba navijestiti što će činiti 2018. Očekuje se da će ići u smjeru zatezanja kamatne politike, ne više otpuštanja, što onda ide prema rastu kamatnih stopa. Za 2-3-4 godine one bi mogle porasti. Postoje dva mišljenja - da smo u eri niskih kamatnih stopa, zbog demografskih kretanja, visoke štednje, te oni koji smatraju da će kamatne stope rasti. Jedan od argumenata je taj što smo imali dugo razdoblje visokog rasta produktivnosti zbog tržišta u nastanku (Kina, Brazil...), i to je dovodilo do pritiska na pad inflacije. Sada dolazimo do kraja tog ciklusa gdje više nema toliko ljudi koji se mogu prebaciti iz poljoprivrede u industriju, pa će početi pritisak na rast plaća i kamatne stope će početi rasti", objasnio je.

Odgovornije upravljanje javnim dugom ima veliki efekt, naglasio je Marić. "Odluka da odgodimo zaduženje na stranom tržištu bila je dobra odluka, da idemo probati iskoristiti mogućnost povijesno niskih kamata. U 2016. platili smo 763 mil. kuna kamata manje nego 2015. Godine 2016. javni smo dug smanjili za 500 mil. kuna. Što se tiče potreba zaduživanja, dobar dio potreba smo zadovoljili i želimo zadržati sličan deficit kao 2016. Sada nam se fokus miče prema širem sektoru opće države, osobito sektoru autocesta i cesta. On ima veliku vrijednost, ali njime treba dobro upravljati. Fokus je na financijskom restrukturiranju, imamo dobru suradnju s financijskim institucijama, osobito sa Svjetskom bankom. Imamo njihovu snažnu potporu", rekao je.

Vujčić smatra da je "rak-rana Hrvatske desetljećima nedostatak snažnih koraka u strukturnoj reformi". Kaže da su one u svim sektorima, da svaki ministar u svom resoru treba provesti na desetke strukturnih reformi. "RH mora raditi na tome da gospodarstvenicima omogući što lakše poslovanje", komentirao je Vujčić.

"Uz sustav javne uprave, problematičan je i zdravstveni sustav. Unutar sustava postoje znatne rezerve za efikasnije poslovanje, a prioritet je i obrazovanje", naglasio je Marić. Stanje proračuna ocijenio je zadovoljavajućim, pa i više od toga. - piše HRT

Facebook komentari

hr Mon May 15 2017 11:20:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/53516b99179942ac0e9f885c/80
Foto: Vladimir Dugandžić / CROPIX

HGK: Još se ne kampira ispred trgovina, ali očekuje se oko 500 mil. kn više

Hrvatska gospodarska komora (HGK) procjenjuje da će hrvatski građani tijekom ovogodišnjeg prosinca potrošiti 12,5 milijardi kuna, što je 500 milijuna kuna ili 4,16% više nego u prosincu lani.
Naš gospodarski komentator Mladen Sirovica iznio je podatke o potrošnji posljednjih godina te njenom utjecaju na BDP i gospodarstvo u cjelini.

Najviše se tijekom prosinca kupuju dječje igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana, bezalkoholna i alkoholna pića, elektronika, knjige, rekla je pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK Tomislava Ravlić na konferenciji za novinare.

Prosinački šoping je prigoda da kupovinom domaćih proizvoda podupremo hrvatsko gospodarstvo u skladu s trendovima diljem Europe, gdje se građani sve češće okreću kupovini autohtonih proizvoda, kazala je. Poručila je stoga da se tijekom blagdana kupuju domaći proizvodi jer kupovinom domaćih proizvoda darujemo dvostruko - i osobu koju darujemo i hrvatsku proizvodnju.

Direktorica Sekotra trgovine HGK Ema Culi 
Iznijela je i podatke da u potrošnji prosječnog hrvatskog kućanstva najveći udio otpada na hranu i bezalkoholna pića, čak 29,5%, po čemu smo daleko ispred prosjeka EU. Slijede troškovi stanovanja, prijevoza i potrošnje energenata, na koje otpada oko 30% kućnog budžeta, zatim odjeća i obuća s 8,5%, rekreacija sa 6,7%, dok se na kulturu troši tek 5,9%.

Istraživanja pokazuju da je gotovo 80% hrvatskih građana spremno izdvojiti više novca za hrvatski proizvod koji svojom kvalitetom i cijenom ne zaostaje za stranim, stoga je važno da i trgovci prilagođenom ponudom daju svoj doprinos., piše HRT

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 21:06:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5919ea7db9e03ee30d8b45b2/80

Treće i svako iduće dijete županija će financirati do treće godine života

Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore

Župan Blaženko Boban predstavio je demografske mjere Splitsko-dalmatinske županije. Uviđajući trendove depopulacije kao i depopulacijske trendove iz Europske unije, a posebice Hrvatske, kao i analize koje ukazuju na negativnu razliku broja rođenih i broja umrlih u posljednjih šest godina, Splitsko-dalmatinska županija je, kao dio ukupnih politika, intenzivirala mjere demografske obnove. Najznačajnija od njih je jedinstvena mjera potpore za novorođenu djecu na području cijele Županije., piše lokalni.hr

- Glavni ciljevi ovih demografskih mjera je zaustavljanje depopulacijskih trendova, demografska obnova ruralnih područja i otoka, smanjenje migracije prema priobalnim gradovima, poticanje mladih na zasnivanje obitelji, poticanje obitelji na rađanje djece te osiguranje sufinanciranja potreba djeteta u prvoj godini života, a na pojedinim područjima do tri godine života - objasnio je župan. Kao razloge poduzimanja ovih mjera župan Boban je naveo smanjenje broja stanovnika u odnosu 2011-2001 za 8.878 stanovnika te negativna razlika broja rođenih i umrlih na području naše županije u razdoblju 2016-2011 godine za 2.440 osobe, izvijestili su iz Županije.

Mjere Splitsko-dalmatinske županije analizirale su demografsko stanje na cijelom području te su gradovi i općine podijeljeni u pet kategorija, određenih na osnovu razlike broja stanovnika 2011.-2001. godina, razlike rođenih i umrlih 2016.-2011. godina, broja rođene djece na području općine ili grada te poreznog prihoda po stanovniku na području općine ili grada. Za sveukupnu potporu za novorođenu djecu Splitsko-dalmatinska županija iz proračuna će izdvojiti 6 milijuna i 248 tisuća kuna, a uvjet za ostvarivanje potpore je neprekidno prebivalište roditelja najmanje tri godine na području grada ili općine gdje ostvaruju potpore.

Dječji vrtići u poslijepodnevnoj smjeni

- Kroz ove demografske mjere svako novorođeno dijete od 1. siječnja 2018. na području Splitsko-dalmatinske županije dobiti će financijsku pomoć, ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica. Svako novorođeno dijete dobit će i poklon-bon od Ljekarni Splitsko-dalmatinske županije u vrijednosti od 400 kuna - kazao je župan Blaženko Boban.

Župan Boban je dodao kako će pojedine obitelji s područja gradova i općina iz 1. kategorije imati još jednu povlasticu.

- Treće i svako daljnje dijete će biti financirano od rođenja do svoje treće godine života. Time želimo potaknuti ostanak roditelja i djece na njihovim ognjištima - naglasio je župan Boban.

Izrazio je zadovoljstvo što je nacionalna mjera demografske politike preuzeta iz programa demografskog razvoja Splitsko-dalmatinske županije, a odnosi se na mjeru sufinanciranja odgajateljica u dječjim vrtićima u popodnevnoj smjeni. Splitsko-dalmatinska županija će s time krenuti već od 1. siječnja 2018.

- Kako će nacionalni program to financirati od 1. srpnja 2018. godine, u prijedlogu proračuna osigurat ćemo oko 900 tisuća kuna kako bi pokrili taj interval od 1. siječnja do 1. srpnja 2018. godine, na trošak Splitsko-dalmatinske županije - istaknuo je župan Blaženko Boban.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 20:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/589c27feb473987c2b8b45e7/80
Foto: Stranka Pametno

Sanacija odlagališta otpada Karepovac Splitu je donijela smrdljiv zrak

Građani trebaju biti oprezni

Split se danas gušio u smradu koji se širio s odlagališta otpada Karepovac na kojem je prije dva dana počela sanacija. Dok bageri kopaju po smeću koje je odlagano 30-tak godina neugodan smrad širio se istočnim dijelom Splita. Koliko god bilo čudno, od nadležnih službi nije danas bilo moguće doznati je li i koliko taj zrak štetan za zdravlje jer nitko u gradu nije smatrao da treba izmjeriti koncentracije opasnih plinova u zraku. 

 Profesor Mate Balić pored Karepovca živi trideset godina. O odlagalištu otpada, koje je prva stvar koju vidi kada izađe iz kuće, napisao je, prije dvadeset godina i diplomski rad, a sada je konačno dočekao sanaciju. Međutim ni sanacija, za Matu i njegove susjede, neće proći bez neugodnosti.

"Sinoć je bio nesnosni smrad i smrad je imao jedan sasvim drugačiji karakter. U prolazu od kata do prizemlja, kad sam iša vidit šta mi je sa unukom i kćeri, ima san osjećaj da ću past u nesvjest i to su činjenice", kazao je Mate Balić iz Splita., pišu vijesti.hr

Kaže zadovoljan je što je sanacija konačno počela, ali ne pod svaku cijenu.

 "Mi moramo izdržat, ali isto tako nećemo dozvolit da kroz ovih trideset mjeseci se svi porazbolimo i pomremo. Šta smo onda dobili? Što je bit? Bit je da se radi kvalitetno, ima načina, da se ulože novci i da se sačuva ljudsko zdravlje", priča Balić.

U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo kažu kako neugodnog mirisa ne bi trebalo biti te da je to odgovornost izvođača radova.

 "Izvođač radova koji radi sanaciju, u svome opisu poslova ima i postupke koje je potrebno uraditi kod ovakvih situacija, naime predviđeno je studijom utjecaja na okoliš što se treba napraviti prilikom sanacije ovakvih mirisa," kaže Nenad Periš, voditelj odjela za ispitivanje zraka NZJZ.

Magistar Periš upozorava i kako se s primjenom ne smije čekati do zadnjeg trenutka iako naglašava da su radovi tek počeli., pišu vijesti.hr

 "Na licu mjesta treba se reagirati kako ne bi dobili plinove u gradu Splitu. U gradu kad dobijemo plinove oni su već tu i mi ćemo reći koliki su. I što onda?", kaže Periš.

Što onda pitaju se i građani.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 19:35:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a184a9bb9e03ebe0b8b45e6/80
Foto: novilist.hr/Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Hrvatska pošta traži radnike: Posla ima, radnika nedostaje

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

"Četiri, pet poštara bilo je na bolovanju. Ja nisam mogao pokriti sve lokacije", rekao je za Dnevnik.hr jedan karlovački poštar. "Nemamo beneficije nikakve. Mučimo se po kiši, snijegu i zimi", dodao je.

On je jedini poštar koji obiđe više od 1.500 sumještana u nekoliko naselja. A sada je ostao i bez pomoći.

Zbog takvih uvjeta mnogi više ne žele raditi te odlaze u inozemstvo. Kronično je u većini hrvatskih županija, u kojima je poslodavac u potrazi za novim radnicima., piše poslovni.hr

"Nama nedostaje radne snage, potrebni su nam poštari. Pozivamo sve koji su zainteresirani za stabilan posao, puno radno vrijeme, urednu plaću i sve beneficije propisane kolektivnim ugovorom", rekla je Jo Kempen iz Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pošte.

Traže da su komunikativni, da imaju nižu ili srednju stručnu spremu. Ali i da znaju voziti motor do 50 kubika.

"Radi se ujutro, vikende si slobodan, dobro je okruženje, upoznaš jako puno novih ljudi", rekao je drugi poštar.

Na burzi je trenutno 41 nezaposlen poštar.

Facebook komentari

hr Fri Nov 24 2017 17:36:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .