Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/59636dd2b9e03e87378b45d1/80

Hrvatski helsinški odbor stao uz Al Jazeeru

Zbog pritiska na Al Jazeeru, Hrvatski helsinški odbor poziva na snažnu podršku slobodi medija

Hrvatski helsinški odbor iznijelo je mišljenje o situaciji s Al Jazeerom. Stali su uz njih zbog osude i pokušaja pritiska na emirat Katar posebno zbog zahtjeva za zatvaranje medijske mreže Al Jazeera.

Saudijska Arabija , Bahrein i Egipat. 05.06.2017. uveli su sankcije i blokadu Katara uz optužbu da je pomagao financijski muslimanske radikalne, pa i terorističke skupine. Nametanje sankcija  Kataru ne samo što  negira njegov suverenitet nego istovremeno predstavlja kršenje međunarodnog načela vladavine prava pokušavajući promijeniti i unutarnja načela vladavine prava. Time ujedno krše i ljudska prava. To se posebno odnosi na zahtjev za  zatvaranje medijske mreže Al Jazeera.  Al Jazeera je poznata u svijetu po svom objektivnom i profesionalnom novinarstvu, a nije poznato kakve veze ima s terorizmom ili terorističkim skupinama.  Kada bi država Katar pristala na ovu ucjenu priznala bi da je Al Jazeera bila glasilo terorističkih organizacija u svijetu. O apsurdnosti  zahtjeva za gašenjem ove TV kompanije govori i činjenica da četiri arapske zemlje traže i zabranu sportskih kanala Bein Sports, čiji je također vlasnik AlJazeera.

Kao što je poznato Al Jazeera Media Network sastoji se od  Al Jazeera Arabic, Al Jazeera English, Al Jazeera Balkans, AJ+ platforme na arapskom, engleskom i španjolskom, Al Jazeera Mubasher,  Al Jazeera Documentary, a mreža je i vlasnik sportskih kanala BeIn Sports.  Trenutačno zapošljava oko 3000 osoba u uredima i uredništvima  u 75 zemalja širom svijeta.

 Network je ujedno vlasnik  Al Jazeere Balkans koja  zapošljava oko 250 ljudi u državama nastalim raspadom Jugoslavije. Uredi su joj u Sarajevu ( Bosna i Hercegovina), u Zagrebu (Republika Hrvatska), u Beogradu( Republika Srbija),u  Skopju (Republika Makedonija) ,Podgorici (Republika Crna Gora), Priština (Republika Kosovo), a dopisništva postoje još u Nišu (Srbija) i Banja Luci (Bosna i Hercegovina). Al Jazeera Balkans prepoznata je u novonastalim državama ex Jugoslavije kao visokoprofesionalni medij  prepoznatljiv po njegovanju tolerancije, zalaganju za multietičnost, multikulturalnost, te suživot i međureligijski dijalog. 

HHO-o kao nevladina udruga za ljudska prava koja već dvadeset pet godina djeluje u Hrvatskoj smatra svojom obvezom progovoriti u svrhu zaštite ovog važnog medija . Ne samo zato što bi gašenjem Al Jazeere Balkans značilo egzistencijalnu ugrozu zaposlenika, nego što bi se ukidanjem AlJazeere Balkans  ozbiljno smanjio demokratski prostor i ugrozila sloboda izražavanja na ovim prostorima.

Konačno gašenje svjetske mreže Al Jazeere predstavljalo bi ugrozu ljudskih prava i medijskih sloboda u cijelom svijetu. U mjeri u kojoj mediji na simboličan način predstavljaju pluća modernog demokratskog  društva prožetog idejom i praksom ljudskih prava, udar na Al Jazeeru predstavlja pokušaj uskrate „intelektualnog zraka“ i duha slobode u arapskom svijetu. Upravo zbog toga četiri arapske države  predvođene Saudijskom Arabijom posebni udar sankcija usmjerile su na AlJazeeru koja im je dugi niz godina trn u oku zbog  slobode mišljenja i drugačijeg načina razmišljanja koje širi arapskim svijetom

Nedavna optužba protiv Katara, inicirana posjetom američkog predsjednika Trumpa, zapravo je pokušaj miniranja začetaka koncepta otvorenog društva u arapskom svijetu, kojega kroz Al Jazeeru simbolizira Katar. Katar je prisiljen biti „otvoreno društvo“ u okvirima arapske realnosti i tradicije s obzirom na činjenicu da u toj zemlji od 2.300.000 stanovnika samo 300.000 su izvorni staorosjedioci –Katari. Svjesni smo činjenice da Katar ne spada u idealne demokratske tvorevine po visokim zapadnim standardima, ali je također činjenica da Katar nastoji njegovati i unapređivati  demokratske vrijednosti, otvarajući se i spram onih koje dolaze iz zapadnog svijeta, i time je drugačiji od  susjednih arapskih država  što mnogima posebno smeta.

 Zbog sadašnjosti i budućnosti upozoravamo na ugrozu i pokušaj zatiranja ideja i koncepta otvorenoga društva čije izvorište po papi Franji proizlazi  iz " otvorenoga srca".

Haranga prema Al Jazeeri samo je izvedenica sve češćih i otvorenijih udara na demokratske vrijednosti , posebno na ideju ljudskih prava, a takve pokušaje prepoznajemo u različitim državama svijeta, počam od Rusije, Mađarske  i Turske, pa sve do Poljske i SAD-a. Svugdje je prisutna teza o novinarima koji su kao glasnici "nepoćudnih informacija" proglašeni krivcima i najvećom opasnošću za demokraciju.

HHO-a poziva  na snažnu podršku vlastima u Kataru nadajući se  da će izdržati pritisak i ucjene moćnih . O njihovoj čvrstini ovisi i zaštita Al Jazeere kao jedinog snažnog i prepoznatljivog novinarskog brenda u arapskom svijetu. I to brenda koji je simbol neovisnog novinarstva. Danas Al Jazeera , sutra CNN . I samo je pitanje tko će biti sljedeći na udaru protivnika medijskih sloboda, demokracije i ljudskih prava!? 

Facebook komentari

hr Mon Jul 10 2017 14:06:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/56113dac3ce1f472218b4862/80
Foto: Božidar Vukičević / CROPIX

Zbog odluke ECJ-a stotine izbjeglica mogle bi biti deportirane u Hrvatsku

Najviši sud EU-a odlučio je u srijedu da se pravila, po kojoj izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj članici Unije u koju uđu, primjenjuju čak i u izvanrednim situacijama, pa bi se u Hrvatsku mogle deportirati stotine izbjeglica kojima je odbijen azil u Sloveniji i Austriji, prenose u srijedu agencije.
(Hina) Europski sud pravde (ECJ) u Luxembourgu odlučivao je o slučaju koji su Austrija i Slovenija pokrenule protiv Hrvatske.

Prema humanitarnim organizacijama, ona bi mogla pogoditi nekoliko stotina ljudi koji su stigli u Europu u izbjegličkom valu 2015. i 2016.

ECJ se bavio sudbinom dviju afganistanskih obitelji i Sirijca koji su zatražili azil u Austriji i Sloveniji nakon što su napustili Hrvatsku.

Prema presudi, za rješenje njihova slučaja odgovorna je Hrvatska, koja je otvorila svoje granice kako izbjeglicama omogućila siguran prolaz na Zapad.

Hrvatske su im vlasti dopustile ulaz i organizirale prijevoz do granice sa Slovenijom, s namjerom da se njihov zahtjev za azilom procesuira u drugim članicama Unije.

Izbjeglice su zatražile azil u Austriji i Sloveniji koje su utvrdile da su u te zemlje ušli ilegalno i da su hrvatske vlasti odgovorne za rješavanje njihova zahtjeva za međunarodnom zaštitom.

Odlučujući o njihovu slučaju, ECJ je ocijenio da je prema dublinskim pravilima njihov prelazak hrvatske granice bio ilegalan.

Samo zato što jedna članica EU-a iz humanitarnih razloga dopušta neeuropskim građanima ulazak na svoj teritorij ne znači da to odobrenje vrijedi za druge članice, odlučili su suci.

Izbjeglička kriza dosegnula je vrhunac u ljeto 2015. kada je milijun izbjeglica prešlo preko zapadnog Balkana na putu u bogate europske zemlje.

Prema Dublinskom protokolu, izbjeglice moraju zatražiti azil u prvoj zemlji EU-a u koju stignu. No, Njemačka je suspendirala dublinska pravila za sirijske izbjeglice i zaustavila deportacije u zemlje ulaska.

Od kolovoza 2015., stotine, a ponekad i tisuće ljudi svakodnevno su stizale u Austriju, najprije preko Mađarske, a kasnije preko Slovenije.

Većina ih se uputila prema Njemačkoj, no oko 90.000 zatražilo je azil u Austriji, što je oko jedan posto populacije te zemlje.

Među njima su dvije sestre iz Afganistana, Khadija i Zainab Jafari te njihova djeca koji su na austrijsku granicu stigli u veljači 2016.

Prema Stephanu Klammeru, odvjetniku iz humanitarne zaklade Diakonie, "došle su prijevozom koji su organizirale austrijske i vlasti drugih zemalja".

"Za nekoliko dana stigle su u Austriju izravno iz Makedonije. Na austrijskoj su granici puštene jer su rekle da žele u Austriju i tamo zatražiti azil", rekao je.

No, za razliku od brojnih Afganistanaca, azil im nije odobren.

Austrijske vlasti su na kraju odlučile deportirati ih natrag u Hrvatsku, točku njihova ulaska u EU.

Klammer ističe da nema pouzdanih brojki, ali procjenjuje da je u Hrvatsku vraćeno nekoliko stotina tražitelja azila.

Facebook komentari

hr Wed Jul 26 2017 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/588cd36b1eea8faa348b46c6/80
Foto: Screenshot / YouTube

Amerikanci uputili hitac upozorenja Irancima

Tijekom vojnih vježbi u Arapskom zaljevu, američki patrolni brod ispalio je hitac upozorenja iranskom plovilu koje mu se približio na 137 metara.
Američki patrolni brod ispalio je hitac upozorenja u utorak ujutro prema iranskom plovilu koje mu se tijekom vojne vježbe u Arapskom zaljevu previše približio. Trump je istog dana zaprijetio Teherenu da će biti suočen sa velikim problemima ukoliko se ne bude držao sporazuma o nuklearnom naoružanju. Prema izvješću američkih vojnih izvora iranski brod došao je na 137 metara od američkog patrolnog broda koja je bila primorana ispaliti hice jer posada iranskog plovila nije odgovarala na radio poruke.
-Kretanje iranskog plovila nije bilo u skladu s međunarodno priznatim "pravilima puta" niti u skladu s međunarodnom morskom praksom, čime se pojavila mogućnost sudara, objavila je američka mornarica u priopćenju. U izvješću iranska agencija ISNA nazvala je djelovanje američke mornarice neprofesionalno i provokativno.

Facebook komentari

hr Wed Jul 26 2017 14:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5856c67d1eea8f24668b45d4/80
Foto: Radio Velkaton

Napad džihadista na sjeveru Sinaja

Na području Sinaja djeluje egipatski ogranak džihadističke organizacije Islamske države (IS).

Sedmero osoba poginulo je u ponedjeljak na sjeveru Sinaja kada su džihadisti pokušali izvesti napad na policijsku stanicu. Autobomba je eksplodirala prije nego što je uspjela pogoditi metu, priopćila je egipatska policija.

Policija je izvjestila kako su se četvorica džihadista htjeli zaletjeti u policijsku stanicu automobilom punom eksploziva.

Jedan od policajaca otvorio je vatru kako bi zaustavio automobil koji je eksplodirao u blizini stanice te je pritom ubio sedmero civila.

Vojska procjenjuje da je u automobilu bilo stotinjak kilograma snažnog eksploziva. Prema izjavi vojske, žrtve su se na mjestu nesreće našle slučajno.

Facebook komentari

hr Tue Jul 25 2017 14:18:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
http://www.dalmacijanews.hr/files/5933d167b9e03e7e208b46fb/80
Foto: Screenshot / YouTube

Osmero mrtvih migranata u kamionu u Teksasu

U užarenoj prikolici kamiona na parkiralištu robne kuće Walmart u San Antoniju u nedjelju ujutro nađeno je osmero mrtvih ljudi za koje vlasti vjeruju da su ilegalni migranti koji su stradali u pokušaju krijumčarenja u Sjedinjene Države.
(Hina) Pored tijela umrlih u kamionu nađeno je još 30-oro ljudi od kojih su mnogi bili iscrpljeni i ošamućeni uslijed toplinskog udara, rekao je šef vatrogasne službe San Antonija, Charles Hood.

Vozač kamiona je uhićen i protiv njega će se podići optužnica, rekao je tužitelj Richard Durbin i najavio da će tužiteljstvo nastaviti raditi kako bi identificiralo i ostale odgovorne.

"Ti su ljudi bili bespomoćni u rukama prijevoznika", rekao je Durbini i dodao da su vrućine u ovo doba godine u južnom Teksasu nemilosrdne.

"Zamislite njihovu patnju, zarobljeni u užarenoj prikolici" rekao je. Oni su bili žrtve "bešćutnih krijumčara ljudi ravnodušnih spram njihovog stanja".

Čelnik policije u San Antoniju William McManus događaj je opisao kao "užasnu tragediju" i rekao da su drugi osumnjičeni pobjegli kada su došli policajci.

"Po video snimkama bilo je više vozila koja su došla i pokupila druge ljude koji su bili u kamionu", rekao je McManus.

Dvadesetero osoba prevezeno je helikopterima u sedam bolnica a njihovo stanje je "kritično do vrlo kritično", rekao je Hood.

Facebook komentari

hr Sun Jul 23 2017 15:05:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .