Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb8ad6429111cef4f8b45a0/80
Foto: Pixabay

"Nanesena nam je šteta, zaražene dagnje nisu iz šibenskog akvatorija, vlasnik je iz Kaštela!"

Zbog slučaja povlačenja s tržišta pakiranih svježih dagnji obrta Katić iz Obrtničke komore Šibensko-kninske županije uputili su apel nadležnim institucijama da utvrde podrijetlo neispravnih dagnji

 Obrtnici smatraju da one nisu s uzgajališta u šibenskom zaljevu te da im je ovaj slučaj nanio ogromnu štetu, što je za ŠibenikIN potvrdio i jedan uzgajivač školjaka iz šibenskog akvatorija.

- Vlasnik tvrtke Katić je iz Kaštela. On ima koncesije i u Šibeniku, ali i na drugim na mjestima na obali. Svakodnevno provodimo monitoring i naše pidoče su odlične. Tako da je pitanje odakle su zapravo zaražene pidoče tvrtke Katić – kaže šibenski uzgajivač školjaka.

Da se porijeklo spornih školjaka istraži inzistiraju šibenski obrtnici.

- Ceh marikulture Obrtničke komore Šibensko-kninske županije ovim putem izražava žaljenje i zabrinutost zbog slučaja povlačenja s tržišta pakiranih svježih dagnji obrta Katić temeljem odluke Ministarstva poljoprivrede zbog utvrđene Escherichia coli u školjki. Ceh smatra da je taj slučaj nanio ogromnu štetu svim uzgajivačima dagnji u šibenskom zaljevu te tradiciji kvalitete 'šibenske pidoče' i to prvenstveno zbog toga što redovite i česte analize kvalitete dagnje uzgojene na uzgajalištima u šibenskom zaljevu potvrđuju njenu potpunu, kontinuiranu, zdravstvenu ispravnost – piše u priopćenju kojeg potpisuju Joso Smolić, predsjednik Županijske obrtničke komore i predsjednik Ceha marikulture Dušan Prelević.

Oni također smatraju da dagnje Obrta Katić nisu na tržište stigle sa uzgajališta u šibenskom zaljevu, a potvrđuju i informaciju da su ta uzgajališta pod stalnim monitoringom resornog ministarstva. - piše ŠibenikIN

- Temeljem svega navedenog ovim putem molimo nadležne institucije da utvrde porijeklo zdravstveno neispravne dagnje, a koju je spomenuti obrt stavio u prodaju – zaključuju u priopćenju Joso Smolić i Dušan Prelević. 

hr Thu Apr 18 2019 19:01:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb8a3a729111c65508b458d/80
Foto: BeachRex

Uklonjene betonske barijere u uvali Firule: Ponovno omogućen prolaz za pješake

Danas su uklonjene barijere od betonskih elemenata na dijelu šetnice uz more i znakovi zabrane prolaska za pješake

Nakon izvršenih hitnih sanacijskih radova na uklanjanju problematičnog betonskog bloka i osiguranju postojeće terase u privatnom vlasništvu na vrhu padine u uvali Firule, danas su uklonjene barijere od betonskih elemenata na dijelu šetnice uz more i znakovi zabrane prolaska za pješake te je ponovno omogućen prolaz.

Radovi su obavljeni na temelju rješenja Uprave za inspekcijske poslove Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja i po uputama i geotehničkom nadzoru Instituta IGH – Odjela za geotehniku. 

Konačno i cjelovito uređenje cijelog pokosa uvale Firule obaviti će se u skladu s projektnom dokumentacijom koju izrađuju stručne službe Grada Splita. - izvijestili su iz Grada Splita

hr Thu Apr 18 2019 18:19:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5cb891bd29111cce4f8b45a1/80
Foto: Grad Split

Modernizacija javne rasvjete u Splitu: Ušteda, energetska učinkovitost, očuvanje okoliša

Zastarjela i neekološka rasvjetna tijela rasipaju svjetlost iznad horizonta te izazivaju svjetlosno zagađenje...

Grad Split je u sklopu aktivnosti na promicanju energetske učinkovitosti izradio video o potencijalima ušteda u sustavima javne rasvjete gradova. Video je sufinanciran sredstvima projekta CitiEnGov u sklopu programa transnacionalne suradnje Interreg CENTRAL EUROPE, a sve s ciljem stvaranja gradova i regija u srednjoj Europi s niskim emisijama ugljika u atmosferu. 

Zastarjela i neekološka rasvjetna tijela rasipaju svjetlost iznad horizonta te izazivaju svjetlosno zagađenje, nepotrebne emisije svjetlosti gotovo da su izbrisale zvijezde s neba, a nestanak noći u velikoj mjeri utječe i na ljudsko zdravlje. Troškovi energije za sustave javne rasvjete predstavljaju značajan trošak za proračune gradova, budući da u ukupnim troškovima energije sudjeluju i do 30%.

Modernizacijom, odnosno zamjenom zastarjelih neekoloških svjetiljki s novim, energetski učinkovitim i ekološkim LED svjetiljkama, te upotrebom kvalitetne regulacije i upravljanja, mogu se postići značajne uštede u energiji koje mogu biti veće i od 40%. 

Povećavaju se standardi osvijetljenosti, unapređuje sigurnost prometa, te ujedno značajno reducira svjetlosno zagađenje. Na primjeru Grada Splita koji ima sustav od 17000 rasvjetnih tijela, modernizacija ima potencijal uštede do 9.000.000 kWh godišnje, odnosno smanjenje od 2.200 tona CO₂ na godinu.

Ne samo da je to financijska ušteda za gradski proračun i odgovorno korištenje novca naših građana, već je također i energetsko rasterećenje sustava opskrbom električne energije i veliko smanjenje zagađenja okoliša. Sve ovo doprinosi i cilju Europske unije za smanjenje emisije CO₂ za barem 40% do 2030. godine, odnosno za barem 80% do 2050. a što je put ka razvoju nisko ugljičnog društva.


Nadalje projekt CitiEnGov, a posebno Pilot projekt pametne Javne rasvjete postavljen na Bačvicama pokazan je kao jedan od najboljih primjera provedenih projekta:

Tekst se nalazi na web stranicama programa Interreg CENTRAL EUROPE.

hr Thu Apr 18 2019 17:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b6e8ebecb557a244f8b4ccb/80

Završeni radovi obnove i sanacije šest dječjih vrtića, a priprema se i izgradnja novih

Zajednički projekt ulaganja u dječje vrtiće Grada Splita i resornog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku uspješno je proveden kraju.
Programom podrške poboljšanja materijalnih uvjeta obuhvaćeno je šest objekata za odgoj i boravak splitskih mališana, a koji djeluju u sklopu Dječjih vrtića Cvit Mediterana, Radost, Grigor Vitez i Marjan.

DV Ružmarin sada ima posve novu fasadu, kao i DV Iskrica. U DV Tratinčica obavljeni su radovi na kompletnoj sanaciji krova. DV Mali princ spojen je na novu gradsku plinsku mrežu, čime su postignute znatne uštede zbog korištenje novog energenta. Također, sanacija stolarije obavljena je u Dječjim vrtićima Kekec, Gajeta i Koralj.

Kada se sve skupa zbroji, vrijednost ugovorenih radova je 2.620.730,62 kuna,od čega je Ministarstvo za demografiju sudjelovalo s iznosom od 1.175.830,00 kuna. Valja podsjetiti da je u srpnju prošle godine, temeljem uspješne projektne prijave koju je za Grad Split izradila Razvojna agencija Split – RaST d.o.o., zamjenica gradonačelnika Jelena Hrgović Tomaš u Zagrebu svečano potpisala Ugovor o sufinanciranju projekata usmjerenih na poboljšanje materijalnih uvjeta u splitskim dječjim vrtićima, a što je bio finalni korak za početak opsežnih radova na obnovi i sanaciji.

Dodajmo da se planira izgradnja novih dječjih vrtića u gradu podno Marjana. Tako je sredstvima Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a temeljem Ugovora o sufinanciranju, predviđeno sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju Dječjeg vrtića Pujanki do najvišeg ukupnog iznosa od 70.000,00 kuna, kao i za Dječji vrtić Kila do najvišeg ukupnog iznosa od 88.122,00 kuna.
hr Thu Apr 18 2019 13:45:07 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .