Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c914aca29111cd80f8b4663/80

U Hrvatskoj lani donirano hrane u vrijednosti tek oko 10 milijuna kuna: Kad će banka hrane?

Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane

Doniranje hrane u Hrvatskoj stagnira i potrebni su dodatni poticaji donatorima te potpora posrednicima kako bi se ono povećalo, upozorila je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan osvrnuvši se na podatke Porezne uprave o ukupnim prijavljenim donacijama.


U 2016. godini samo je 46 poreznih obveznika predalo izvješća o obavljenim donacijama hrane, nabavne vrijednosti 9.244.233 kune.


Za 2017. godinu izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 10.757.848 kuna predalo je 67 poreznih obveznika.


A u 2018. godinu ukupno su 62 porezna obveznika predala Izvješće o obavljenim donacijama hrane ukupne nabavne vrijednosti donirane hrane bez PDV-a 9.936.882 kuna, podaci su koje je još u veljači za Vijesti.hr prikupilo Ministarstvo financija.Sada su podaci objavljeni u sklopu priprema za dodjelu priznanja 'Najdonator' hrvatskim tvrtkama koje su prijavile najviše donirane hrane u prošloj godini, a bit će dodijeljena drugi put 3. travnja u Europskom parlamentu.


'Nagrada 'Najdonator' namijenjena je tvrtkama koje su se pokazale društveno odgovornima, u situaciji u kojoj se tek osmišljava i izgrađuje sustav doniranja hrane. Tvrtke koje dobivaju priznanje pokazuju da se inicijativom donatora može pokrenuti lanac doniranja i pokazati odgovornost prema marginaliziranim članovima našega društva, istaknula je Ivana Vretenar iz 'Mreže hrane Hrvatske' te pozvala sve gospodarske subjekte da se pridruže kako bi kroz odgovorno poslovanje zajedno izgradili sustav potpore onima kojima je to zaista potrebno.


Valja podsjetiti, kako smo već upozoravali, iako je oslobađanje doniranja hrane PDV-a trebao biti prvi korak za izgradnju sustava kojim će se učinkovito donirati i transportirati hranu, često se čini da je u ove tri godine to bio i posljednji korak, a na što je višekratno upozoravala je Inicijativa 'Oslobodimo donacije hrane PDV-a'.


Ono što i dalje nedostaje jest organiziran sustav doniranja hrane odnosno 'banka hrane', koja je potrebna kao institucija, odnosno ured koji će pratiti situaciju na terenu, skupljati informacije i od donatora i od socijalnih samoposluga te preusmjeravati doniranu hranu. Bez toga će oslobođenje hrane PDV-a i dalje biti prepušteno pojedinačnim akcijama donatora i/ili socijalnih samoposluga, ali rješenje neće biti sustavno.


U međuvremenu, u zemljama Europske unije godišnje na smeću završi 88 milijuna tona neprodane zdravstveno ispravne i iskoristive hrane ili oko 865 kilograma hrane po osobi, a Hrvatska godišnje baci oko 400.000 tona ili od 70 do 90 kilograma hrane po osobi. Istovremeno, u EU živi 125 milijuna siromašnih osoba ili onih u riziku od socijalne isključenosti, a ukupno 3,5 milijuna su beskućnici.

Borzan, koja je i izvjestiteljica Europskog parlamenta za povećanje doniranja i smanjenje bacanja hrane, višekratno je upozoravala da je bacanje hrane postalo veći problem za okoliš nego bacanje ambalaže, a jedan od najvećih problema je upravo skladištenje i distribucija hrane jer donirane namirnice moraju biti zdrave i ne smiju ugrožavati zdravlje primatelja.


''Donator je odgovoran za sigurnost hrane i to je uz nepoznavanje propisa jedna od većih prepreka pri doniranju, a prepreka je i to što je riječ o multisektorskom problemu pa treba povezati rad više ministarstava'', istaknula je Borzan podsjetivši ranije na podatke za 2016. godinu kada je putem Europskog saveza banaka hrane od ukupno 88 milijuna tona hrane koju se baci, distribuirano 535.000 tona hrane, odnosno spašeno je i donirano tek 0,6 posto od ukupno bačene hrane.


Neke države poput Španjolske i Portugala imaju takve zakone da donatori hrane kroz porezne olakšice gotovo pa zarađuju donirajući, a u Danskoj je svijest tako razvijena da građani znaju kako kupiti proizvod kojemu ističe rok nije sramota, već građanska dužnost.



''Irski Food Cloud uspio je pak organizirati sustav doniranja hrane tako što je veliki svjetski poznat trgovački lanac Tesco shvatio da je hranu bolje donirati nego bacati. Centrala tog lanca naložila je svim svojim trgovinama u irskoj, a kasnije i u velikoj Britaniji da se povežu s Food Cloudom, koji ih povezuje sa socijalnim samoposlugama i humanitarnim organizacijama, i da izdvajaju iz svojih trgovima hranu za doniranje. Radi se o velikom naporu i želji tog trgovačkog lanca, koji je, usput budi rečeno, time jako dobio na pozitivnom imidžu u toj zemlji da hrana dođe do potrebitih“, za Vijesti.hr bio je kao primjer dobre prakse naveo koordinator platforme 'Mreža hrane' Zoran Grozdanov.


Iako Hrvatska zasad još uvijek prilično slabo stoji u rješavanju ovog problema, stvari su se barem malo pomaknule s mjesta s obzirom na to da je Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo izradu Studije izvedivosti banke hrane. Ovisno o njezinim rezultatima daljnji bi koraci trebali biti ''umrežavanje ciljanih skupina u svrhu pokretanja daljnjih aktivnosti, poticanje korištenja EU fondova i doprinos olakšavanju komunikacije među dionicima sustava doniranja hrane'', kako je za Vijesti.hr objašnjeno iz Ministarstva poljoprivrede.


Sama studija, odnosno banka hrane, dio je Plana sprječavanja otpada od hrane RH za razdoblje 2019. - 2022. godine, no on tek treba u e-savjetovanje u kojemu će se zadržati 30 dana. Taj bi dokument, kao što smo već pisali, Hrvatskoj trebao biti nit vodilja u ispunjavanju zadatka koji je pred nju postavio Europski parlament. Prema njegovu izvještaju za smanjenje bacanja i povećanje sigurnosti hrane Hrvatska bi u sljedećih desetak godina trebala prepoloviti količinu bačene hrane. Jedna od mjera za smanjenje otpada upravo je doniranje hrane, koje pridonosi rješavanju problema bacanja hrane ne samo s moralnog, nego i ekološkog te ekonomskog aspekta, pišu Vijesti.hr

hr Tue Mar 19 2019 21:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ae5f4202af47f77948b4892/80
Foto: Dalmacija News

Rumunji otišli iz hotela i nisu podmirili račun od 49 tisuća kuna

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku

Policijski službenici Policijske uprave zagrebačke dovršili su kriminalističko istraživanje nad dvojicom državljanina Rumunjske starosti 26 i 29 godina zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela prijevare.

Sumnja se da su tijekom lipnja došli u jedan zagrebački hotel, u kojem su spavali, jeli i pili, a tom prilikom kao garanciju plaćanja usluka 26-godišnjak je na recepciji ostavio bankovnu karticu i putovnicu iako je znao da na bankovnom računu nema dovoljno novčanih sredstava za naplatu korištenih usluga.

Hotel su obojica napustila u ranim jutarnjim satima 23. lipnja 2019. godine, bez da su o tome obavijestili zaposlenike i bez da su podmirili troškove svog boravka čime su trgovačko društvo iz Zagreba oštetili za oko 49.000 kuna.
 
Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja osumnjičeni su predani pritvorskom nadzorniku, a kaznena prijava dostavljena je Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, javljaju Vijesti.hr

hr Tue Jun 25 2019 15:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d11f83f29111cdfdf8b457d/80
Foto: Društvo Marjan/Facebook

Društvo Marjan upozorava: Stabla za sječu su nepropisno doznačena

O svemu su upozorili na svojoj Facebook stranici

Društvo Marjan je na svojoj Facebook stranici upozorilo na sljedeće:

Pet nepropisno doznačenih stabala u krugu od 50 m sjeverno od ZOO vrta, bez zatesa i bez vidljivog žiga doznačnog čekića.
Propisno doznačeno stablo pri samom dnu debla mora, uz oznaku bojom, imati vidljiv žig doznačnog čekića na deblu (ne na kori stabla) s kojeg je prethodno sjekiricom uklonjena kora (zates). 
Također, na prsnoj visini je oznaka bojom vidljiva sa sve 4 strane.
Iz ovih fotografija vidljivo je da je nepoznata neovlaštena osoba, na nepropisan način označavala stabla za sječu.


hr Tue Jun 25 2019 12:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d11d86c29111c2bdf8b458c/80
Foto: Pixabay

Hrvatska na dnu EU po skraćenom radnom vremenu: Ne možemo si to priuštiti

S obzirom na niske plaće i za puno radno vrijeme i neosviještenost poslodavaca o važnosti usklađenosti poslovnog i privatnog života, ali i države koja treba poticati zaposlenost oboje partnera ne čudi što smo zajedno sa Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom na dnu EU po udjelu radnika s nepunim radnim vremenom
Hrvatska se ubraja u rijetke države EU u kojima rad sa skraćenim radnim vremenom jedva postoji jer ga koristi tek 4,9% muškaraca i žena u dobi od 20 do 64 godine za razliku od Nizozemske, Austrije i Njemačke koje prednjače po broju zaposlenih na nepuno radno vrijeme.

S obzirom na niske plaće i za puno radno vrijeme i neosviještenost poslodavaca o važnosti usklađenosti poslovnog i privatnog života, ali i države koja treba poticati zaposlenost oboje partnera ne čudi što smo zajedno sa Slovačkom, Mađarskom i Bugarskom na dnu EU po udjelu radnika s nepunim radnim vremenom.

Pokazuju to podaci Eurostata za 2018. U prosjeku u EU petina radnika radi skraćeno. No u zapadnoj Europi obitelji si mogu priuštiti da jedan član radi puno radno vrijeme, a drugi skraćeno i pritom pristojno žive. Nizozemska prednjači s 46,8% radnika koji rade skraćeno, slijede Austrija s njih 28% te Njemačka s njih 27%. U cijelom EU veći je udio žena (31%) koje rade skraćeno u odnosu na muškarce (8%) što je isto znakovit podatak, piše Večernji.hr


hr Tue Jun 25 2019 10:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d11cfa729111cdfdf8b456b/80
Foto: Pixabay

Danas je Dan državnosti: Evo što se dogodilo prije 28 godina

Na današnji dan prije 28 godina Hrvatski sabor je donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razduživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ.

Odluci Hrvatskog sabora o pokretanju postupka razduživanja od ostalih republika SFRJ prethodio je referendum građana održan 19.svibnja 1991. godine.

Dan državnosti se do 2001. obilježavao 30. svibnja jer je na taj dan konstituiran prvi višestranački Sabor 1990.godine. Na današnji datum slavi se pak od 1991. jer je tada Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske.

Odluku o samostalnoj i suverenoj državi objavio je 1991. godine prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman.

Brijunskom je pak deklaracijom određen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke, a istekom moratorija 8. listopada 1991. Hrvatska je raskinula sve državno-pravne veze s ostalim republikama i postala samostalna i neovisna država.



hr Tue Jun 25 2019 09:39:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .