Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/553589b3c0cbdc1a0c8b4917/80
Foto: Zvonimir Barišin / CROPIX, Miroslav Lelas, Festival Znanosti promo

Otvoren 13. Festival znanosti u Splitu: Izađite u znanstveni grad

u Splitu je u ponedjeljak otvoren 13. Festival znanosti koji će, uz bogat svekodnevni program, potrajati sve do petka

U Galeriji umjetnina je u ponedjeljak 20. travnja rektor splitskog Sveučilišta prof. dr. sc. Šimun Anđelinović otvorio trinaesti po redu Festival znanosti u Splitu. Na otvaranju su prikazani brojni pokusi, uređaji i demonstracije mnoštvu zainteresirane publike, među kojima su brojem prednjačila djeca iz brojnih splitskih škola i vrtića. 

Neposredno prije svečanog otvaranja su djeca iz Osnovne škole Spinut pod voditeljstvom profesorice Sanje Bilač izvela plesnu točku posvećenu Suncu, glavnoj temi ovogodišnjeg Festivala znanosti. Voditeljica organizacijskog odbora, prof. Livia Puljak s Medicinskog fakulteta u Splitu pozdravila je nazočne i podsjetila da je organizator splitskog Festivala znanosti Sveučilište u Splitu, a organizacija ne bi bila moguća bez kontinuirane podrške Grada Splita i Županije Splitsko-dalmatinske uz aktivno sudjelovanje svih splitskih fakulteta, brojnih škola, vrtića i udruga sa splitskog područja. U ime Grada Splita je Igor Baković, pomoćnik gradonačelnika za znanost i kulturu istaknuo kako je Grad Split godinama podrška splitskom Festivalu znanosti. Branko Franceschi, ravnatelj Galerije umjetnina koja već tradicionalno ugošćuje otvaranje Festivala znanosti, istaknuo je važnost promoviranja znanosti i kulture među najmlađima, dok je župan Zlatko Ževrnja istaknuo važnost znanosti za društvo.

Ove godine su po prvi put na otvaranju sudjelovali znanstvenici Pomorskog fakulteta i Građevinskog fakulteta. I brojne druge prezentacije i pokusi zaintrigirali su znatiželju brojne djece iz vrtića i osnovnih škola. Otvaranje u Galeriji umjetnina bilo je fantastična uvod u još pet dana popularno-znanstvenih aktivnosti koje nas ovaj tjedan očekuje u Splitu. Na mrežnoj stranici www.festivalznanosti.hr možete pogledati program splitskog Festivala znanosti 2015 i naći nešto za svaku dobnu skupinu i za svačiji ukus. Moto je "Izađite u grad na Festival znanosti" – sudjelujte ovih tjedan dana u brojnim aktivnostima koje je za vas pripremilo više od 500 volontera sa Sveučilišta u Splitu i brojnih dalmatinskih škola, instituta i udruga.

Na Festivalu znanosti prikazana sunčana strana matematike

Da i matematika može biti zabavna i na kreativan način se prikazati učenicima, pokazali su danas na Festivalu znanosti 2015. u Splitu nastavnici matematike iz dalmatinskih osnovnih i srednjih škola koji su u Kinoteci Zlatna vrata imali zanimljivu radionicu koju je organizirala Antonela Czwyk Marić, viša savjetnica za matematiku iz Agencije za odgoj i obrazovanje.

Pa je tako Alen Andrijić pokazao kako su igrom Sunca i sjene učenici izmjerili visinu mjesne crkvice i svjetionika, Jurica Barišin je nazočne proveo kroz jedno zanimljivo putovanje u Sunčev sustav, šetnju kroz prostor i vrijeme, kako bi izračunali udaljenost Sunca i Zemlje, masu Zemlje i Sunca. Nastavnice matematike Olga Nerlović i Zlata Bilanđija pokazale su kako izgleda drniški Sunčev sustav, odnosno Sunčev sustav iz drugačije perspektive. Nastavnica Vesna Josipović govorila je o LED rasvjeti i sjaju zvijezda, a Emira Martinić iz Klesarske škole iz Pučišća na Braču govorila je o sunčanom satu kroz povijest, poznatim primjercima u svijetu, u hrvatskim gradovima te što su učenici isklesali u svojoj radionici posljednjih dana. Na koncu je Antonela Czwyk Marić prikazala dodatne zanimljive matematičke zadatke o Suncu.

Nakon svega toga odrasli radni čovjek bude ljubomoran što nije imao takve kreativne nastavnike iz matematike koji svoju ljubav prema poslu iskazuju kroz zanimljiv i motivirajući pristup matematici.

Crometeo izložba fotografija

Navečer je, s početkom u 19,30, otvorena Crometeo izložba fotografija "Meteorološki kontrasti IV". Popularna izložba već je obišla sve krajeve Hrvatske, a nakon pune dvije godine vratila se u Split. Izložba je otvorena u predvorju Kinoteke Zlata vrata.

Voditeljica organizacijskog odbora, prof. Livia Puljak, dala je uvodnu riječ o samoj izložbi, za koju je rekla da izaziva odlične reakcije publike gdje god da se postavi, a naglasila je da su mnoge fotografije s ove izložbe našle i u National Geographicu.

U ime udruge Crometeo na otvaranju su govorili Rade Popadić, jedan od osnivača udruga, te Zvonimir Barišin, profesionalni fotograf čije su meteorološke fotografije preuzete u brojnim medijima diljem svijeta.

- Živimo u svijetu brzih i naglih klimatskih promjena. Više energije u atmosferi znači i dinamičnije meteorološke procese. Ostaje neizvjesno koliko će se čovječanstvo brzo i kvalitetno moći adaptirati na njih. Fotografi su ti koji svojim objektivima, često u surovim uvjetima, znaju ovjekovječiti dramatične prizore manifestacije moći podivljale prirode, a radi se o spoju ljepote i upozorenja za sve nas - rekao je Popadić na otvaranju i najavio predavanje na istoj lokaciji, u četvrtak s početkom u 17 sati. Predavanje, koje će se također  održati u sklopu Festivala znanosti nosi naziv "Lovci na oluje".



hr Tue Apr 21 2015 07:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a1bc250b9e03e41108b456a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Vozili ste brže od 130 na sat? Evo zašto vas ne mogu kazniti

Rješenje nisu samo države s većim maksimalno dozvoljenim brzinama, i u Hrvatskoj zbog određenih odredbi vozači nisu kažnjavani ako prekorače 130 km/h

Autoceste su projektirane tako da bi se na njima moglo voziti brzo, no u želji da pojurimo onoliko koliko bismo htjeli ili mogli sprečava nas stalni strah od kazni. Legalno na autocestama možete slobodno juriti samo u Njemačkoj koja ostaje jedina država bez ograničenja brzine. Neko vrijeme brzinu nisu bili ograničavali i dijelovi Australije te savezna država Novi Meksiko u SAD-u, no vrijeme jurnjave je u međuvremenu i ondje završilo. Ograničenja nema ni na britanskom Otoku Man, no ondje nema ni autocesta, piše Auto start.  

Dakle, njemački 'autobahni' su svjetski raritet, egzotika i mnogi u Njemačku dolaze da bi 'vidjeli to čudo' i doživjeli iskustvo jurnjave bez granica. No mnogi koji dođu brzo se i razočaraju. Sve veći dijelovi autocesta u Njemačkoj su iz raznoraznih razloga (ekologija, zaštita od buke, oštećenje autoceste) obilježeni znakovima ograničenja pa dionice na kojima možete juriti koliko vas volja postaju sve rjeđe. A gdje nema ograničenja promet je uglavnom izuzetno gust pa ćete na njemačkim autocestama vrlo često, umjesto da jurite 200 km/h i brže, plaziti u koloni ili stajati u zastojima.  

Osim što nema ograničenje brzine, Njemačka nema nikakav oblik naplate cestarine za osobna vozila na autocestama pa su one, za razliku od naših, prepune automobila. I tako Njemačka, s gustim prometom i autocestama koje su nerijetko u mnogo lošijem stanju od naših, nema ograničenja, a mi na polupraznim autocestama koje su uglavnom u savršenu stanju i savršeno konstruirane, moramo paziti da ne pojurimo brže od 130 km/h. No, u Hrvatskoj na autocesti se može voziti i dok auto na brzinomjeru pokazuje 160 km/h, a policija vas neće moći kazniti.

Kad automobil pokazuje brzinu 160 km/h vi zapravo vozite 5 ili čak 10 km/h sporije od toga. Brzinomjer svakog automobila (bez iznimke) ima u sebi ugrađeno tvorničko odstupanje tako da pokazuje malo veću brzinu od stvarne. Dakle kad na brzinomjeru stoji 160 vi vjerojatno vozite 155 km/h. Da vas pri toj brzini zaustavi prometna policija ne bi vas mogla kazniti. Naime, nakon što policija očita tu brzinu od nje će oduzeti 10 posto tolerancije, što u tom slučaju iznosi 15,5 km/h. Tako ispada da ste vi zapravo, po slovu zakona, vozili 139,5 km/h. Iako je i to brže od maksimalno dopuštene brzine i vi ste pritom u prekršaju, policija vas ne može kazniti. Zašto? Zato što kazna za takvu vrstu prekršaja ne postoji.  

U Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, u članku 54. stoji: “...na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene prometnim znakom”. Međutim u istome članku nema odredbe po kojoj bi se kaznilo nekoga tko vozi od 0 do 10 km/h brže od ograničenja izvan naseljena mjesta. Jednostavno kazna za takav prekršaj ne postoji, on se tolerira, a kažnjavaju se samo prekoračenja od 10 km/h naviše. Zbog te sive zone, presretači iglavnom ne zaustavljaju vozače niti će ih neka nadzorna kamera snimiti pri toj brzini.  

Naime, u državama diljem svijeta nisu ni približno liberalni glede jurnjave kao u Njemačkoj. 'Najbolji od ostalih' su u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U toj se državi na jednoj autocesti smije voziti 160 km/h. Riječ je o novoj autocesti 'Abu Dhabi', koja je u promet puštena ove godine. Ipak, ako prekršite maksimalnu brzinu samo 1 km/h bit ćete strogo kažnjeni jer su kamere na svakih nekoliko kilometara. Ispada da se u 'drugoj najbržoj državi svijeta' smije voziti samo nekoliko km/h brže nego u Hrvatskoj.  Osim Ujedinjenih Arapskih Emirata, pustinjska oaza za jurnjavu je i Kraljevina Saudijska Arabija. Službeno ograničenje na autocestama je 140 km/h, no policija u principu tolerira prekoračenje do 20 km/h. Ni policijske kontrole nisu tako česte kao u Emiratima, a kamere su vrlo rijetke. 

Maksimalna brzina do 140 km/h dozvoljena je i u dvjema europskim državama. U Poljskoj takvo ograničenje vrijedi na novoizgrađenim autocestama, a stare, kojima nedostaje moderna prometna infrastruktura i  nerijetko imaju i semafore te klasična križanja, imaju ograničenje do 100 km/h. Policija u Poljskoj je također vrlo tolerantna pa vas na autocesti s ograničenjem do 140 km/h neće kazniti ni ako vozite 150 km/h. Prilikom vožnje Poljskom primijetili smo da ni veće brzine u osnovi ne predstavljaju problem. Naime, klasična putna brzina za većinu bržih vozača kreće se između 160 i 180 km/h, kamera je malo, kao i policijskih ophodnja. Slično je u Bugarskoj, drugoj europskoj državi u kojoj je maksimalna brzina podignuta na 140 km/h.  

Među svjetske brzinske oaze, vjerovali ili ne, spada i SAD, preciznije Teksas. U toj saveznoj državi na snazi je ograničenje do 85 milja na sat, oko 137 km/h, što je više nego u velikoj većini Europe. U ostatku SAD-a nisu ni približno tako izdašni pri postavljanju ograničenja, a na Havajima ne smijete voziti brže od 97 km/h. 

Najstrože države s modernim mrežama autocesta su u Europi i Aziji. Singapur i Makao imaju zakrčene autoceste koje uglavnom vode kroz gusto naseljena područja pa je ograničenje 90 km/h razumljivo. A u Latviji i Estoniji su (pre)oprezni tijekom zime,  kada maksimalnu brzinu sa 110 spuštaju na krajnjih 90 km/h. Autoceste su projektirane za velike brzine, no u većini država te se brzine ne smiju postizati. Ograničenja se opravdavaju sigurnošću, no u Njemačkoj, gdje se nerijetko juri i 250 km/h, imaju jedan od najmanjih postotaka poginulih na autocestama u odnosu na ukupan broj vozila koja se po njima kreću, bolji nego i u Hrvatskoj.  

Novi automobili su nemjerljivo sigurniji i stabilniji od onih iz razdoblja kada su se ograničenja postavljala. I zbog toga su neke države već najavile kako ozbiljno razmišljaju o povećavanju ograničene brzine na svojim autocestama. A to mnogi nestrpljivo čekaju, piše 24sata.hr

hr Sat Dec 08 2018 21:25:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0bb5010e4938fd3e8b4576/80
Foto: Pixabay

Je li sigurno pojesti hranu koja je pala na pod ili treba zanemariti pravilo od 'pet sekundi'

Nekoliko stručnjaka smatra da ovisi i o vrsti namirnice hoće li biti zahvaćena bakterijama, logično, ljepljive namirnice lakše će privući bakterije nego suhe, poput sendviča, keksa i sl.
Koliko ste puta čuli za pravilo pet sukundi? Ako slučajno niste, riječ je o tome da se smatra da hranu koja je pala na pod možete podignuti i konzumirati ako ju podignete u roku od pet sekundi, piše Večernji list.

To se pravilo povezuje sa studenticom Jillian Clarke, koja je sudjelovala u istraživanju na Sveučilištu Illinois. Postavila je komadiće hrane na pločice i držala ih u određenom vremenskom razdoblju kako bi utvrdila hoće li se bakterije "uhvatiti" na hranu.  

Istraživanje provedeno na Sveučilištu Clemson 2007., utvrđeno je da količina bakterija koja će prijeći na hranu ovisi o tome koliko bakterija ima na određenoj površini, a ne o vremenu izloženosti.

Nije svejedno ni kakva je površina na koju je hranu pala, pokazalo je isto istraživanje. Primjerice, na tepihu će biti manje bakterija nego na pločicama ili drvenim površinama. Vjeruje se da su glatke površine "opasnije" kad je riječ o bakterijama.

Nekoliko stručnjaka smatra da ovisi i o vrsti namirnice hoće li biti zahvaćena bakterijama, logično, ljepljive namirnice lakše će privući bakterije nego suhe, poput sendviča, keksa i sl.

Ipak, većina ljudi odmah baca hranu koja padne na pod ne razmišljajući o pravilu "pet sekundi" jer smatra da čim je palo na nečistu površinu da je i hrana postala nečista. 



hr Sat Dec 08 2018 13:12:18 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c08d0330e493871398b45db/80
Foto: PIXABAY

Znanstvenici otkrili revolucionarni test kod rođenja koji bi mogao spasiti milijune od kancerogenih bolesti

Revolucionarni test koji bi se radio kod rođenja djeteta mogao bi spasiti milijune života

Znanstvenici su objavili da su napravili 100.000 genetskih sekvenciranja na dobrovoljcima uz pomoć kojih će se moći predvidjeti dugoročni rizik od raka.

Genetski podaci pet milijuna Britanaca pomoći će u odlučivanju kako najbolje liječiti tumor kod bolesnih osoba, odnosno da li bi ga trebalo liječiti operacijom ili kemoterapijom, piše Mirror.

Test, koji trenutno košta oko 500 funti ili 4150 kuna po osobi, omogućit će ljudima koji imaju povećan rizik od razvijanja određenog tipa tumora da prilagode dijetu ili da piju tablete kako se tumor ne bi ni pojavio.

Znanstvenici tvrde da bi genetsko sekvenciranje moglo postati rutina te jednog dana zamijeniti testove koji se danas obavljaju pri rođenju.

Britanska vlada rekla je da je Nacionalna zdravstvena služba (NHS) prvi zdravstveni sustav na svijetu koji se na ovoj razini bavi ljudskim genima. Britanski ministar zdravstva Matt Hancock rekao je da je sekvenciranje 100.000 gena veliki korak na putu prema zdravstvu budućnosti, piše RTL.

"Razumijevanje ljudskog koda na ovoj razini je dio naše misije da pacijentima pružim personaliziranu brigu kako bismo im pomogli živjeti duže, zdravije, i sretnije živote", rekao je Hancock.

DNK podaci pacijenata će, zajedno s povijestima bolesti pacijenata, omogućiti da se predvidi kako će tumor reagirati na određene tretmane.

U određenom trenutku bi određena vrsta genetskog testiranja trebala postati rutina. Kako cijena bude padala, rekli su voditelji projekta, sekvenciranje genoma će postati sve prisutnije.

Voditelji projekta priznali su da su hakeri pokušali ukrasti podatke iz baze DNK koji bi mogli biti vrijedni tvrtkama koje razvijaju nove načine liječenja.

hr Thu Dec 06 2018 08:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bfbbf270e493860268b45ab/80

Prvi Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe

Glazbena mladež Split kao jedan od suorganizatora sa ponosom predstavlja 1. Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe (iSTeM_2018) koji će se održati u Splitu od 7. do 9. prosinca 2018.
1. Međunarodni znanstveni simpozij mladih istraživača glazbe (iSTeM_2018), jedinstveni simpozij u hrvatskom glazbeno-istraživačkom miljeu, ima za cilj okupiti i povezati hrvatske i inozemne doktorande i mlade znanstvenike (do pet godina od obrane doktorske disertacije) iz područja muzikologije, etnomuzikologije, teorije glazbe i glazbene pedagogije.

Jedan je od dugoročnih ciljeva ovog Simpozija stvoriti platformu za nove znanstvene diskurse s aspekta suvremenih istraživačkih interesa koja će predstavljati prijeko potreban prijelaz od inicijalne do samostalne znanstveničke djelatnosti s naglaskom na umrežavanje i afirmaciju mladih istraživača u međunarodnom znanstveničkom krugu. Ovo je prvi ovakav događaj u Hrvatskoj.
hr Wed Dec 05 2018 12:34:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .