Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/57736886d84d64744b8b46a3/80
Foto: D.N.

Otišli bez odjave s HZZO-a: U Hrvatsku dolaze po lijekove, zbog trudnoće...

Manje od 4 milijuna stanovnika živi u Hrvatskoj, a zdravstvenih osiguranika registrirano je 4,146 milijuna jer emigranti žele imati “rezervnu varijantu” i koristiti jeftinije usluge
U Hrvatskoj živi manje od 4 milijuna ljudi, no prema podacima HZZO-a od 31. prosinca 2018. imamo 4,146 milijuna zdravstvenih osiguranika. Očito je da brojni iseljeni unatoč propisima ne odjavljuju prebivalište ni zdravstveno osiguranje kako bi ga koristili u slučaju nužde ili da prođu jeftinije jer su, primjerice, u Irskoj odlazak liječniku, zubaru i boravak u bolnici jako skupi. 

HZZO ne zna koliko je iseljenih koji su osiguranje stekli u drugoj državi odjavilo zdravstveno osiguranje u Hrvatskoj jer se u postojeći sustav HZZO-a, ističu, ne unosi razlog odjave. No polažu nade u novi sustav koji se uvodi na razini EU, a to je elektronička razmjena podataka u okviru sustava Electronic Exchange of Social Security Information (EESSI). 

Priznanja na forumima 

– EESSI sustav će olakšati i ubrzati razmjenu podataka između članica EU. Razmjena podataka putem EESSI sustava olakšat će identifikaciju osoba s dvostrukim osiguranjem te posljedično dovesti do raščišćavanja nastale situacije – smatraju u HZZO-u. 

Prema hrvatskim propisima, ističu, osoba koja je stekla zdravstveno osiguranje u drugoj državi sama treba odjaviti osiguranje u Hrvatskoj, ali nam na upit koliko je točno iseljenih samo odjavilo osiguranje nisu odgovorili jer, kažu, u sustav se ne unosi točan razlog odjave. Nisu nam stoga odgovorili ni koliko je iseljenih odjavljeno s HZZO-a od ulaska Hrvatske u EU kad je počelo intenzivno iseljavanje građana, rekavši tek da je u 2018. u odnosu na 2017. bilo oko 40 tisuća osiguranih osoba manje. No, da se iseljeni ne odjavljuju, jasno je iz njihovih priznanja na forumima. Tako jedna žena na forumu o Irskoj priznaje: 

– Ja se iz Hrvatske ne bih odjavljivala jer želim bar neko vrijeme koristiti zdravstveno osiguranje. Drugi veći razlog jest što koristimo gradski stan. Kad bi se doznalo da nismo tu, ostali bismo bez ičega. Imamo sina koji bi bio u stanu dok nas nema. Koliko je dugo moguće to skrivati, a da država ne dozna da nismo u Hrvatskoj – pita. Dok joj drugi forumaš uzvraća zašto bi im netko pomogao u kršenju zakona, žena kaže: “Ako nemam ništa, trebam ostati i bez krova nad glavom? Da, mi smo krivi za ovakvo stanje u Hrvatskoj... Što ako ne uspijemo? Ako se razbolimo? Mislite da je lako ostaviti sve i krenuti u nepoznato?” 

Niz iseljenika na forumima priznaje da nisu odjavili osiguranje u Hrvatskoj ili se raspituju za mogućnosti da dopunsko plaćaju iz Irske. Nedavno je za Glas Slavonije predsjednica Hrvatske udruge ugovornih ordinacija Josipa Rodić izjavila da se iseljeni vraćaju kontrolirati trudnoću, kronični bolesnici dolaze po lijekove, a i njezina kolegica Sanja Klajić Grotić tada je kazala da prema procjenama Udruge dvije trećine građana koji rade vani koriste hrvatsko osiguranje osobno ili preko rodbine. 

200.000 vani, a osigurani u RH 

– Kako imamo manje od četiri milijuna stanovnika, vjerojatno je danas u Hrvatskoj oko 200 tisuća osiguranika više nego stanovnika. Sustav ne funkcionira jer nismo htjeli uvesti registar stanovništva. I sad će nam trebati netko drugi sređivati podatke i javljati iz EU tko je kod njih prijavljen kako bi se to prenijelo u baze podataka u Hrvatskoj – komentira demograf Stjepan Šterc. 

Iz HZZO-a ističu da provode postupak odjave iseljenih u suradnji s drugim članicama EU ako se utvrdi da su stekli osiguranje u drugoj državi. Najčešće od zdravstvenih osiguranja tih država prime upit o statusu osigurane osobe u Hrvatskoj. No, koliko su takvih građana odjavili, ne navode jer se u sustav HZZO-a ne unosi razlog odjave! 

– Zaposleni u drugoj članici EU ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje i nije realno da postoji potreba zloupotrebe hrvatskog sustava. Problem se javlja kod osoba koje rade u članicama EU bez reguliranog radnog odnosa i/ili statusa u zdravstvenom osiguranju, zbog čega potencijalno dolazi do potrebe korištenja našeg sustava – drže u HZZO-u. Surađuju s MUP-om i, kad osoba odjavi prebivalište u RH, provodi se odjava s obveznog zdravstvenog osiguranja. Ne navode koliko su takvih odjava proveli, piše vecernji.hr
hr Thu Mar 28 2019 08:41:34 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2e0af329111ce00e8b45cd/80
Foto: Pexels

Postavljena prva punionica za električne automobile u Imotskom

U Imotskom je u pogon puštena prva ePunioca
Punionica za električne automobile koji je dio projekta u okviru EU projekata STANDARD + STEP UP prekogranične suradnje Hrvatske i Italije postavljena je u Imotskom.

Vrijednost samog projekta je 100 000 kuna, a Grad napokon ima interoperabilnu AC ePunionicu za električna vozila koja će se povezati putem interaktivne eRoaming platforme, uz pomoć koje će se u realnom vremenu moći demonstrirati pretraživanje lokacije ePunionica, njihov dinamički status, rezervacija, kao i aktivna promocija pametne intermodalne infrastrukture u Imotskom gradu.

Grad Imotski ovim činom pokazuje kako ide u korak s vremenom te da je spreman pratiti vrhunske svjetske trendove. Ovo je jedan od pokazatelja i način poticanja sugrađana, ali i posjetitelja toga kraja.

Također, odgovornim i učinkovitim upravljanjem energijom osigurava se našim građanima čišći zrak što u konačnici rezultira zdravijim i kvalitetnijim načinom življenja.
hr Tue Jul 16 2019 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2df87329111cfb0f8b457e/80
Foto: Pixabay/Facebook

Direktorica Turističke zajednice Makarska javno 'oprala' noćne klubove: 'Privatnici dolaze zaraditi i dovode Karleuše'

Direktorica Turističke zajednice Makarska na Facebooku je napala makarske ugostitelje
Bivša HRT-ova novinarka i voditeljica te sadašnja direktorica TZ Makarska, Hloverka Novak Srzić javno je poslala ljutitu poruku zbog glazbenog repertoara u Makarskoj:

"Uglavnom dragi prijatelji nastojim.podijeliti na ovim stranicama neke pozitivne vibracije...večeras sam baš ljuta..ljuta..TZ se potrudio ovog ljeta zajedno.s Gradom napraviti.odličan program za Makarsko kulturno.ljeto, od operete do opere..koncerata klasične glazbe, vrhunskog jazza i rock'n'rolla ..i onda privatni poduzetnici koji dođu na mjesec dana po profit u grad u Petar Pan dovode Karleuše svih fela...i jedino po tome na koncu neki žele zapamtiti i " obilježiti " naš grad...baš sam ljuta...😣☹️☹️" napisala je Novak Srzić na svom Facebook profilu.


hr Tue Jul 16 2019 18:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2df13429111c95108b4571/80
Foto: Pixabay

Kako se rješavaju prometne gužve u Dalmaciji? Brišu se zebre!

Omiš je gradić u Dalmaciji koji je, prekrasnoj prirodi usprkos, široj javnosti najpoznatiji po nesnosnim gužvama. Svakog ljeta ista priča - pred gradom iz smjera Splita formiraju se kilometarske kolone, a za prelazak nekoliko kilometara nekad se čeka satima.

Hrvatske ceste imaju rješenje - obrisali su tri pješačka prijelaza u gradu

Hrvatske ceste ovog su ljeta ovom problemu doskočile tako što su obrisale tri pješačka prijelaza u samom gradu. To, jasno, neće ni blizu riješiti problem ogromnih gužvi, eventualno će ga malo umanjiti, ali je ovaj potez izazvao podsmjeh hrvatske javnosti, piše Index.hr

"Na temelju inicijative MUP-a, Policijske postaje Omiš i Grada Omiša te suglasnosti Hrvatskih cesta, izrađen je Prometni elaborat ukidanja pješačkih prijelaza na državnoj cesti DC8 u Gradu Omišu. Elaborat je izrađen s ciljem povećanja protočnosti prometa kroz Grad Omiš jer veliki broj pješaka, posebice u turističkoj sezoni, koji koriste pješačke prijelaze, zaustavljaju promet vozila te na takav način generira zastoje. Nakon što je na navedeni elaborat Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture dalo suglasnost, pristupilo se izvedbi radova.

Navedeni elaborat izrađen je na temelju brojanja prometa vozila i pješaka i analize prometnih tokova. Elaboratom je predviđeno ukinuti dio postojećih pješačkih prijelaza, točnije ukinuta su 3 pješačka prijelaza, dok se drugi pješački prijelazi zadržavaju.

Također, Hrvatske ceste su izradile i novi plan rada semaforskih uređaja kroz Grad Omiš koji će se sukladno dogovoru s lokalnom samoupravom implementirati po završetku turističke sezone", stoji u odgovoru Hrvatskih cesta.

Ograda na mjestu pješačkog

Gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović u razgovoru za Index kaže kako je ovo vatrogasno rješenje dogovoreno u suradnji grada, policije i Hrvatskih cesta. Svjestan je, kaže, kako to neće riješiti problem, ali nešto se, veli, trebalo poduzeti.

Brisanje pješačkih prijelaza dovelo je do (ne)očekivanih problema. Naime, brojni ljudi, navikli prelaziti cestu na istom mjestu desetljećima, nisu se preko noći mogli naviknuti da pješačkih prijelaza nema pa su imali problema s policijom. Tomasović kaže da je kontaktirao policiju i zamolio ih za razumijevanje. Na kraju je na mjesto na kojem je do prije nekoliko dana bio pješački prijelaz stavljena improvizirana ograda, da ljudi znaju da se tu više ne prelazi, tvrdi Index.hr.

Brisanje pješačkih nije najgora stvar u ovoj priči

No, u cijeloj priči brisanje pješačkih prijelaza nije najveći problem.

Brisanje tri pješačka prijelaza u centru grada koji Jadranska magistrala dijeli na dva dijela zapravo i nije toliko problematično. Naime, na području od oko 500 metara postoji deset pješačkih prijelaza pa tri pješačka prijelaza zapravo neće uvelike pokvariti kvalitetu života Omišana i njihovih gostiju.

U priči o Omišu i gužvama, koja se ponavlja iz godine u godinu, postoji jedan puno veći problem. A to je činjenica što bezbroj puta obećane omiške zaobilaznice još nema ni blizu. Gradnja zaobilaznice, jasno, jest problem koji nadilazi mogućnosti i financije jednog Omiša ili bilo kojeg grada kojeg se tiče. Za to su odgovorne više instance - županija i vlada.

Smiješno je i tužno u isto vrijeme što se zaobilaznica obećava već desetljećima, a nakon svog tog silnog vremena, planova, studija i obećanja došlo se do toga da se - pobrišu pješački prijelazi.

Pa podsjetimo, stoga, na priču o omiškoj zaobilaznici. Obećanje je to starije od moderne Hrvatske. O tome da postojeća Jadranska magistrala nije primjerena rastućem turizmu počelo se pričati još u Jugoslaviji. Onda se raspala Jugoslavija, a došli su Hrvatska i HDZ. Omiš i Dalmacija postali su utvrde HDZ-a, a ova je stranka priču o omiškoj zaobilaznici odlučno ubacila u obećanja pred svake izbore. Tako je Ivo Sanader govorio da će biti izgrađena do 2008. godine. Onda je otišao Sanader, a obilaznica nije završena. Obećali su je i SDP-ovci, oni su rekli da će biti gotova do 2017. godine. Otišli su i SDP-ovci s vlasti, a pojavili su se neki novi datumi kad će zaobilaznica biti gotova. Prvo se govorilo o 2020. godini, a kao najnoviji datum navodi se 2023. godina. Pa do neke nove odgode.

Jedan od strateških projekata

Cijela investicija, spomenimo i to, košta oko 200 milijuna eura, a ovom cestom, koja prema planovima ide kroz unutrašnjost, rasteretio bi se promet između Trogira i Omiša. Dakle, nije riječ o rasterećenju jednog grada, nego ogromnog područja u kojem stalno živi oko 200.000 ljudi, a u ljetnim mjesecima ta brojka je višestruko veća. Zapravo, ima i mjesta koja su više pogođena nepostojanjem adekvatne ceste. Općina Dugi Rat, smještena između Omiša i Splita, u ljetnim je mjesecima u potpunosti blokirana. Omiš ima alternativni put prema Splitu, a Dugom Ratu je Jadranska magistrala jedina veza sa svijetom pa velik dio ljeta zbog gužvi ne mogu ni prema Splitu ni prema Omišu. No, za razliku od Omišana koji su barem skinuli HDZ i promijenili gradsku vlast, Dugoraćani uporno na svim razinama biraju HDZ pa im valjda ljetne gužve i blokada ne predstavljaju neki pretjeran problem.

Tunel koji vodi ni iz čega ni u što završio na BBC-ju

Treba na kraju članka biti pošten i kazati da nije sve ostalo na riječima. Zaobilaznica se zaista počela graditi te je prije nekoliko godina probijen tunel iznad Omiša. Riječ je o besmislenom tunelu koji vodi ni iz čega ni u što, a koji je zbog svoje besmislenosti lani završio i na naslovnici BBC-ja.

"Hrvatski porezni obveznici bijesni zbog tunela od 44 milijuna dolara koji ne vodi nikamo", naslov je BBC-jevog članka prošlog ljeta.

Gradnja će početi na jesen. Tako bar tvrde

No, da završimo u optimističnom tonu, frazom o svjetlu na kraju tunela. To svjetlo se, tvrdi gradonačelnik Omiša, napokon vidi.

"Konačno se dogodilo nešto pozitivno, na jesen počinje gradnja mosta, natječaj je završio. Slijedi potpisivanje ugovora da može do kraja godine početi gradnja mosta preko Cetine i tunela Komornjak Sjever koji će spojiti most i tunel prema Naklicama, Tugarama i Splitu", govori Tomasović za Index.

Vrijedi pričekati. Ljudi su tu ionako navikli čekati. Đava odnija prišu. 

hr Tue Jul 16 2019 17:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2dc55529111c14088b46dd/80

Mostovci poručili: "Pravo na pitku vodu zajamčit ćemo Ustavom RH!"

Prikupili su, kako kažu, 34 potpisa saborskih zastupnika

Predsjednik Mosta Božo Petrov, te saborski zastupnici Robert Podolnjak i Miro Bulj na današnjoj su konferenciji za novinare istaknuli kako je Most prikupio potpise saborskih zastupnika vezano za prijedlog izmjene Ustava RH kojom bi se ustavom zaštitilo ljudsko pravo na pitku vodu, vodne resurse i opskrbu vodom putem javnih isporučitelja.

- Predloženom promjenom jamči se ustavno pravo na čistu i pitku vodu svakom pojedincu. To je civilizacijska obaveza našeg društva, čiji učinci  izravno utječu na buduće generacije i njihov opstanak - rekao je Petrov.

Profesor Robert Podolnjak radio je Mostovoj ustavnoj izmjeni i razradio što se želi postići ovom inicijativom, profesor Slaven Dobrović osmislio je plan inicijative vezano uz vode koja će se provoditi cijelo ljeto, a Miro Bulj godinama se bavi ovom temom zaštite voda.

Robert Podolnjak je naglasio kako su ispunjeni formalni uvjeti za prijedlog promjene ustava jer je prikupljeno 34 potpisa saborskih zastupnika.

- Naša je zadaća osigurati pravo na čistu pitku vodu, vodne resurse i opskrbu kućanstava, a važno je da je to neprofitna komunalna djelatnost koju isporučuju javni isporučitelji. Dobar je primjer susjedne Slovenije koja je ugradila pravo na pitku vodu. Mi smo sada započeli formalno ovaj postupak, u jesen će se vjerojatno o ovme raspravljati, ali ono što nam je jako važno jest građanima osvijestiti važnost zaštite voda, zato ćemo pokrenuti on line peticiju, a ovu inicijativu ćemo provoditi među vijećnicima, gradskim i županijskim. Važno nam je da  općinska i gradska vijeća i županijske skuštine podrže ovu inicijativu jer je riječ o komunalnoj djelatnosti i zato su jedinice lokalne samouprave bitne. Bilo bi dobro da ovo preraste u jedan široki pokret zaštite prava na vodu koja se neće privatizirati već će je osiguravati javni isporučitelji - rekao je Podolnjak.

Miro Bulj je istaknuo da pored važne ustavne zaštite temeljnog prava na vodu, želimo jače naglasiti potrebu zaštite okoliša, posebno vodeni okoliš za kojeg držimo da je danas ugrožen.
- Voda je život, to će se svi odmah složiti, ali to i u praksi treba podržati. Zato želimo ukazati na neiskorištene potencijale ekološke poljoprivrede i drugih segmenata održivog razvoja naše Hrvatske. Od ovoga tjedna on line peticijom i nizom akcija na terenu tijekom ljeta ukazati na važnost ove inicijative - zaključio je Bulj.

hr Tue Jul 16 2019 14:38:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .