Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5d5d98ac29111c05568b4599/80

Pouka tragične nesreće na A3: uvedimo opće ograničenje noću, u zimskim uvjetima, od 100 km/h

Sklizak kolnik, magla, umor, brzina, razmak, mobitel i pretolerantni propisi – smrtonosni ‘koktel’

Više sam puta naglašavao pa ponavljam: alkohol je (pre)veliki problem našeg prometa, ali korištenje mobitela u prometu postaje veći. Naime, kad je osoba alkoholizirana tada cijelo vrijeme upravljanja gubi velik dio psiho-fizičkih značajki za upravljanje, što s pogoršava istodobnim negativnim utjecajem na obrazac ponašanja (alkoholizirani vozači voze brže i agresivnije, češće krše prometne propis).

Korištenje ‘pametnih telefona’ u vožnji postaje čak opasniji problem od alkoholiziranosti, jer u intervalima kad vozač skreće pogled s ceste na monitor smartphonea, pogotovo kad pregledava poruke i odgovara na njih (mnogima se tada, krajnje neodgovorno, žuri pročitati poruku, pa i odgovoriti!), vozač potpuno gubi uvid u prometnu situaciju, dovoljno da naleti na drugo vozilo, pješaka, skrene na suprotni trak, sleti s ceste.

Ima još jedna gora situacija, s kojom se moramo početi ozbiljnije nositi: umor koji generira rizik sna za volanom. A to je, logično, najopasnija situacija, tek tada vozač potpuno gubi kontrolu nad vozilom i situacijom. Najvećem su riziku izloženi oni koji putuju dugi put, a ne žele plaćati za poželjni odmor, posebice ‘gastarbajteri’ i turisti iz susjednih i daljih zemalja.

Usto takvi često voze uz potporu tempomata, nažalost onog prve generacije, bez radarskog sustava za kontrolu udaljenosti i autonomnog kočenja. Automobili, dok vozač spava, nekontrolirani jure dok se ne zabiju u drugo vozilo, prepreku, slete s ceste…

Nema efekta usporenja motorom, kad noga zaspalog vozača, opružnim efektom, sklizne s papučice gasa, odnosno ona se vrati u početni položaj. To je dodatni generator tragedije, ali nije posljednji. Neodgovorni domaći i strani vozači dobro su upoznati s nelogičnostima i neodgovornim blagonaklonostima pravosudno-policijskog sustava prema teškim prometnim prekršiteljima.

Naime, kod nas se autocestama, na dionicama bez posebnog ograničenja legalno može voziti 160 km/h (po brzinomjeru), čak i noći, po skliskom kolniku i magli! Gotovo nepojmljivo, ali je istinito, Evo kako:

1. Brzinomjer je, zbog sigurnosti, podešen da pokazuje 3 posto više, dakle realno je 155 km/h.
2. Kad radarski uređaj to izmjeri, dobiva 10 posto i ostaje 139,5 km/h.
3. Ta ‘korigirana’ brzina se po članku 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ne kažnjava (do 10 km/h).

To je ‘formula za smrt’, kojom je jučer oko 4:30, na autocesti A3 kod Velike Kopanice, 57-godišnji vozač iz Srbije, velikom brzinom, automobilom švicarskih registarskih oznaka, zabio u automobil pulskih registarskih oznaka, kojim je upravljao 72-godišnjak. Poginuo je 52-godišnji suvozač iz Srbije, a pet osoba je ozlijeđeno.

Koliko je brzo vozio još se ne zna, ali ako je tempomat postavio na 180 km/h, po čl. 54. st. 4 riskirao je kaznu, zamislite, od 34 eura, pola od 500 kn! U zemlji gdje radi, kazna bi bila najmanje 3000 švicarskih franaka i najmanje godinu sana bez dozvole.

Pametnome dosta!

Zbog toga, kao interventnu mjeru, dok toleranciju radarskog mjerenja ne smanjimo na 3 posto i ne ispravimo nelogičan članak 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (niže), na autocestama treba uvesti opće ograničenje od 100 km/h u zimskim uvjetima noću, dakle kad je veliki rizik negativne sinergije skliskog asfalta, loše vidljivosti (magla) i umornih vozača.

100 km/h je malo? Pa to bi (po izračunu 1-2-3, gore), vozačima omogućavalo da po brzinomjeru legalno voze malo sporije od 130 km/h, a vožnja od 150 km/h (po brzinomjeru bila bi kažnjiva s 250 kn).

Pa to je tolerantnije i neusporedivo blaže nego što Švicarci toleriraju i kažnjavaju na svojim cestama u idealnim uvjetima!

PRIJEDLOG IZMJENE ČL. 54. ZAKONA O SIGURNOSTI PROMETA NA CESTAMA

Sadašnji:
(1) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti,
3) 90 km na sat na ostalim cestama.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(5) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:
1) najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put,
2) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
(6) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka.

Prijedlog novog (dorađenog):
(1) Na cesti izvan naselja vozač se ne smije vozilom kretati brzinom većom od brzine dopuštene postavljenim prometnim znakom, a najviše:
1) 130 km na sat na autocestama,
2) 110 km na sat na cestama namijenjenim isključivo za promet motornih vozila i brzoj cesti,
3) 90 km na sat na ostalim cestama.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 30 do 50 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji se vozilom na cesti izvan naselja kreće brzinom koja je do 10 km na sat veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine.
(6) Vozaču koji je proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka izreći će se zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od:
1) najmanje tri mjeseca, ako je prekršaj počinjen drugi put,
2) najmanje šest mjeseci, ako je prekršaj počinjen treći odnosno svaki sljedeći put.
(7) Vozaču motornog vozila se u evidenciju upisuju tri negativna prekršajna boda ako je pravomoćnom odlukom o prekršaju proglašen krivim za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka.

hr Sun Jan 19 2020 16:50:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/56f8ea6a0890d2c0268b6188/80
Foto: Ilustracija

Liječnika sve manje: Ne mogu ni na bolovanje jer ih nema tko zamijeniti

U Zadru su i danas upozorili da taj nedostatak više ne mogu pokrivati jer rade u neizdrživim uvjetima
Samo obiteljskoj medicini u Hrvatskoj nedostaje nekoliko stotina liječnika. U Zadru su i danas upozorili da taj nedostatak više ne mogu pokrivati jer rade u neizdrživim uvjetima.

Liječnik koji je iz Amerike došao raditi na otok Ist već dvije godine nije bio na godišnjem odmoru.

Velimir Vuk, liječnik na otoku, rekao je da je u Hrvatskoj mnogo krajeva i otoka nezaštićeno kada se liječnik razboli ili mora ići na stručno usavršavanje.

Ima i gorih primjera. Liječnica na Ravi je radila s išijasom, pa čak i s upalom pluća jer ju nije imao tko zamijeniti. A bit će još teže, upozoravaju ovi liječnici.

Damir Biloglav, obiteljski liječnik, rekao je da će u idućih pet godina oko 500 obiteljskih doktora otići u mirovinu, a da ih je trenutačno na specijalizaciji svega 160.

Prema svemu sudeći, za koju godinu neće svi pacijenti imati obiteljskog liječnika. Već sada postoje tzv. timovi bez nositelja, posebno u udaljenijim područjima. To znači da dislocirani liječnik u ordinaciju dolazi onda kada može. Takvih ordinacija u Hrvatskoj je već 180. - piše HRT
hr Fri Feb 21 2020 18:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e4ff88d29111c9a458b46b7/80
Foto: Grad Split

"Siromaštvo u urbanim sredinama": Stotinjak stručnjaka sudjelovalo na konferenciji o siromaštvu

Konferencija se održava drugu godinu zaredom, na inicijativu četiri najveća hrvatska grada Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka

Stotinjak stručnjaka s područja socijalne skrbi iz Hrvatske okupilo se u Splitu 20. veljače povodom obilježavanja svjetskog Dana socijalne pravde na konferenciji pod nazivom Siromaštvo u urbanim sredinama. Konferencija se održava drugu godinu zaredom, na inicijativu četiri najveća hrvatska grada Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, čiji su predstavnici službi socijalne skrbi sudjelovali u radu konferencije. Prvo izdanje održalo se u Zagrebu prošle godine, a domaćin druge konferencije bio je Grad Split.


- Cilj ovog susreta je razmjena iskustva i zajednički iskorak u radu svih nas koji se bavimo ovom temom - kazala je zamjenica gradonačelnika Splita Jelena Hrgović Tomaš u svom uvodnom obraćanju te se zahvalila svima koji sudjeluju u raspravi o jednom značajnom dijelu socijalne skrbi ne samo u Splitu nego i u Republici Hrvatskoj.

Konferencija je, kako je kazala Hrgović Tomaš, koncipirana u dva dijela. U prvom dijelu su dionici s lokalne razine koji su postali nacionalno prepoznatljivi dali svoj doprinos u onom najosnovnijem, a to je svakodnevni kontakt s korisnicima socijalnih usluga, a u drugom dijelu su predstavljene socijalne politike upravnih odjela četiri najveća grada u Hrvatskoj s ciljem pregleda raznolikosti usluga i planiranja daljnjih aktivnosti.

- Ovakva konferencija iznošenja iskustava i primjera dobre prakse nas dovodi do toga da donosimo zaključke i prijedloge što treba unaprijediti i na kojem polju možemo donijeti još bolje mjere kako bi što više pomogli sugrađanima i kako bi odgovorili izazovima koji se nameću – rekla je pročelnica UO za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Magda Vrvilo koja je bila u ulozi domaćina splitske konferencije. Prema njenim riječima, svi koji rade na području socijale u lokalnim samoupravama, provode Zakon o socijalnoj skrbi po kojem se sugrađanima osigurava čitav niz mjera pomoći u svakodnevnom životu. – No, danas živimo u vremenu kada se ne radi samo o materijalnoj pomoći, a cilj ove konferencije je i ukazivanje na snagu svih koji provode razne usluge kako u našem gradu, tako i u drugim sredinama – naglasila je Vrvilo.

Donacija hrane u porastu

Konferenciju je u prvom dijelu programa otvorila predstavnica Ministarstva poljoprivrede Iva Skelin Paulić koja je predstavila aktivnosti koje Ministarstvo provodi u cilju izgradnje sustava doniranja hrane. Donacija hrane u Hrvatskoj je u porastu i u odnosu na prošlu godinu za oko 3 milijuna veća, a to je evidentirano nakon što je Ministarstvo poljoprivrede izradilo IT sustav,  tzv. platformu „e-doniranje“ na kojoj donatori ukucavaju svoje viškove hrane i preko centralnog upravitelja informacija se širi posrednicima. 

Ravnateljica Caritasa Splitsko-makarske nadbiskupije s. Vlatka Topalović predstavila je paletu usluga Caritasa koje obuhvaćaju razne kategorije korisnika, djecu, žene žrtve zlostavljanja u programu Sigurna kuća, ovisnike i beskućnike, korisnike prehrane i bonova pomoći i dr. na području cijele Nadbiskupije

Edita Maretić Dimlić, ravnateljica Ustanove DES predstavila je rad ove zaštićene radionice za osobe s invaliditetom s posebnim naglaskom na rad pučke kuhinje za 500 korisnika. Ova Ustanova jedina je takva od Pule do krajnjeg Juga Hrvatske, a obzirom da sukladno zakonu zapošljava više od 50% osoba s invaliditetom i ima veliku ulogu u zaštiti od siromaštva ove teško zapošljive skupine. 

Građanska solidarnost

Đordana Barbarić ispred Udruge MoSt predstavila je dvadesetogodišnji rad na polju civilnog sektora s marginaliziranim skupinama ovisnika, siromašnih, beskućnika itd. te istakla vrijednost akcije A di si ti? kao primjer građanske solidarnosti. Svojim radom na polju civilnog sektora dokazan su akter na području socijale izvan granica Splita.

Ispred Crvenog križa Split Mirela Zorić progovorila je o prednostima projekta Fead kojeg provode na području grada Splita, uz redovne aktivnosti usmjerene u velikoj mjeri socijalno ugroženima. 

Rad udruge mladih SKAC Split predstavila je Doris Nazor koja je izdvojila primjere akcija 72 sata i Agenti dobrote koje su samo protekle godine uključile više od 700 volontera u različitim akcijama pomoći socijalno ugroženima.

Drugi dio konferencije

U drugom dijelu konferencije o siromaštvu u urbanim sredinama govorili su pročelnici gradova nositelja inicijative Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, s ciljem razmjene iskustava i promišljanja daljnjih aktivnosti za unaprjeđenje nacionalnog programa socijalne skrbi koji će biti primjenjiv ne samo na velike gradove, nego i manje sredine koje su manje stručno kapacitirane za pružanje usluga socijalne skrbi. 

Romano Kristić iz UO za socijalnu zaštitu, umirovljenike i zdravstvo Grada Osijeka predstavio je Socijalni program Grada Osijeka za iskorjenjivanje svih oblika siromaštva i naglasio važnost socijalnih partnera u civilnom sektoru. 

Karla Mušković iz Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke govorila je o mjerama u sustavu socijalne skrbi s posebnim naglaskom na nužnost planiranja stambene politike zbrinjavanja ugroženih. Romana Galić iz Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom okupljene je upoznala sa Socijalnim programom Grada Zagreba u borbi protiv siromaštva, kao i o velikom problemu nedostatka radne snage, posebno medicinskih djelatnika i njegovatelja u sustavu socijalne skrbi. 

Zaključno izlaganje imala je Magda Vrvilo iz Upravnog odjela za socijalnu skrb, zdravstvenu zaštitu i demografiju, koja je predstavila aktivne mjere u sklopu socijalnog programa Grada Splita, s posebnim naglaskom na projekt umirovljeničke kartice Moj zlatni Split i pozitivna iskustva provedbe projekta Zaželi.

U zaključnoj raspravi sudjelovali su svi izlagači i stručna javnost koja je pratila konferenciju, gdje je istaknuto kako je najvažniji faktor poboljšanja rada institucija i drugih pružatelja usluga u međusobnom umrežavanju i ubrzanju administrativnih procesa. Otvoreno je niz pitanja o daljnjem radu, a unatoč različitosti sredina pojavljuju se zajednički problemi na koje treba u narednom razdoblju pokušati odgovoriti.

hr Fri Feb 21 2020 16:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e4ff59629111c5e488b45d9/80
Foto: Grad Trogir

Festival starih dalmatinskih igara u Trogiru: prijavi igru iz svog mjesta pa dođi i zaigraj s ekipom!

Pozivaju se svi da prijave igre koje su igrali u djetinjstvu ili igre specifične za njihovo mjesto ili kraj na mail adresu: info@visittrogir.hr

Grad Trogir na jesen je predstavio novu brand strategiju. Osim plana razvoja i brendiranja Trogira kao turističke destinacije, novog slogana, promo videa..., među drugim novitetima tu je i novi logo grada – motiv trlje, stare dalmatinske igre koja je uklesana u kameni pod diljem stare gradske jezgre.  Trlja je izabrana jer predstavlja spoj umjetničkog i svakodnevnog i svjedoči o isprepletenosti uzvišenog i životnog što je oduvijek obilježavalo Trogir. Trlju su nekad davno klesali i igrali stari majstori svjetskoga glasa koji su gradili katedralu, a poslije su je prihvatile i igrale mnoge generacije Trogirana.

Međutim, stare dalmatinske igre sve se manje igraju i polako bi mogle otići u zaborav. Da to ne bi bilo tako, Turistička zajednica grada Trogira u listopadu organizira svojevrsne Olimpijske igre u tradicionalnim dalmatinskim igrama.

Želja je privući i educirati mlade generacije da se upoznaju s dalmatinskom tradicijom, ali privući i one starije da se uključe i sami zaigraju igre koje su voljeli kao djeca te sve to pokazati turistima kao vrijednu nematerijalnu baštinu.

Festival starih dalmatinskih igara održat će se u posezoni, u listopadu. Među ostalim, uključivat će klasike poput briškule i trešete, balota, trlje, šijavice, laštika, franja i slično.

Pozivaju se svi da prijave druge igre koje su igrali u djetinjstvu ili igre specifične za njihovo mjesto ili kraj na mail adresu: info@visittrogir.hr s naslovom maila 'Dalmatinske igre'. Nakon toga slijedi selekcija igara te informacije o prijavama i sudjelovanju, a na jesen i festival koji slavi ovu jedinstvenu dalmatinsku tradiciju.

hr Fri Feb 21 2020 16:22:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e4fda4b29111cab488b45b3/80

U Splitu besplatan pregled autosjedalica

U nedjelju, 23. veljače 2020. od 16 h do 18 satii na parkiralištu Mediteranskog instituta za istraživanje života, Meštrovićevo šetalište 45, udruga Roda organizira besplatan pregled dječjih autosjedalica.

Roditelje, koji žele obaviti pregled, iz udruge Roda mole da svoj dolazak najave na broj telefona 098 651 699 i rezerviraju termin kako bi se izbjegla duža čekanja.

Pregled prvenstveno služi da bi roditelji mogli provjeriti jesu li pravilno postavili autosjedalicu u svoje vozilo i smještaju li pravilno svoje dijete u nju. Naime, autosjedalice smanjuju rizik pogibije djeteta u sudaru do 70 %, a rizik ozbiljne ozljede za više od 90 %, no samo ako se pravilno koriste.

Međutim, u Hrvatskoj se broj pravilno korištenih autosjedalica kreće od 10 % do 20 %, a to su brojke koje volonterke i volonteri udruge Roda ovakvim pregledima nastoje povećati.

Kako bi savjeti o pravilnoj upotrebi autosjedalica bili što učinkovitiji, Roda moli vozače koji dolaze na pregled da, ako je to moguće, sa sobom donesu upute proizvođača sjedalice te da svakako dovedu i svoje dijete.

Osim samog pregleda, Rodini savjetnici i savjetnice za autosjedalice roditeljima i ostalim vozačima/icama dijelit će savjete i informacije o važnosti i pravilnom korištenju autosjedalica, te odgovarati na sva pitanja. Pozvane su i sve trudnice sa svojim partnerima, ako im treba savjet u odabiru prve autosjedalice.

hr Fri Feb 21 2020 14:31:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .