Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a074153b9e03ed8a68b4571/80
Foto: Screenshot N1

"Ležao sam u zatvoru zbog pet milijuna eura, gdje su dokazi?"

Sanader je kazao kako je iznimno zadovoljan jučerašnjom objavom presude Arbitraže Ina-Mol. Nije mu, kaže, jasno zašto Vlada nije objavila presudu donesenu prije gotovo godinu dana

Nakon što su u javnost procurili detalji arbitražne presude u slučaju Ina-MOL, Ivo Sanader je za N1 dao ekskluzivni intervju, prenose 24 sata

- Mislim da ovo nisu samo detalji, ovo je cijela arbitražna presuda. Moja obitelj, moji odvjetnici i ja smo zadovoljni i javnost koja već više od sedam godina gleda ovu farsu od procesa. Pravo je pitanje zašto je skrivan dokument, presuda je donesena pred Božić prošle godine, a tek sada je vidimo.

Upitan kome odgovara da se presuda arbitraže tek sad objavi, Sanader je rekao:

- Prema informacijama koje ja imam, stekli su se uvjeti za objavu nakon što je sud u Ženevi odbio Hrvatsku. Vlada to nije htjela objaviti, meni nije jasno zašto, meni nije jasno jer ovu je arbitražu pokrenuo MIlanović i njegovi ministri. Kada je došla nova Vlada, ona se našla u neobranom grožđu, u jednoj situaciji u kojoj se nije trebala naći. Milanović je u to krenuo na temeju nepravomoćne presude, ali i da je bila pravomoćna, bilo bi isto, arbitražni sud je utvrdio da nije bilo mita, zašto se skriva istina, vidimo da je ona sada objelodanjena.

Govorio je i o svom svjedočenju pred UN-ovim arbitražnim tijelom.

- Sud me pozvao, a ako je to bio samo prijedlog MOL-a, pitam zašto je bilo u interesu Vladi da ja ne svjedočim. Odazvao sam se i odazvat ću se i drugima ako me pozovu. Nebitna je činjenica tko me je pozvao, stalno vodimo raspravu i zašto je ovo objavljeno, nije to važno, nego što piše, a to se godinu dana skrivalo od hrvatske javnost - kazao je Sanader pa istaknuo kako je on branio Hrvatsku, braneći sebe.

- Nije bilo korupcije i Ježić je lagao - kazao je.

- Do ugovora je došlo mukotrpnim pregovaranjem Vlade, Istražno povjerenstvo Sabora je provelo istragu i utvrdilo da su ugovori dobri. No tema je je li do ugovora došlo korupcijom, a odgovor je na to je utvrdio arbitražni sud komisije UN-a.

Sanader je ponovio i kako je snimka iz restorana montirana.

- To je javni restoran, došli smo unutra – bili smo trojica, odjednom na snimci nema Ježića.  Kad se to dogodilo? Četiri mjeseca nakon mog odlaska iz politike, i nakon što je Ježić rekao na sudu da sam ja rekao da će biti neki novac.

- Sastali smo se jer sam ja osnovao konzultantsku tvrtku, Ježić me molio da mu pomognem riješiti dugove s Molom, i ja sam bio posrednik. Sastali smo se na javnom mjestu gdje ima kamera, gdje smo znali da se snima i gdje je bilo drugih gostiju. Kako smo mogli nešto dogovarati u listopadu da se dogodi u lipnju?To je smiješno.

Na pitanje što mu je Hernadi napisao na papiriću kojeg mu je dao, kazao je kako ga je pitao za jedan telefonski broj, i da mu ga je on zapisao.

- U svemu mediji nisu nedužni. Vlasnik restorana je montirao snimku i on je to priznao – kazao je Sanader i dodao kako se nije još vidio sa svojim odvjetnicima.

Upitan hoće li tražiti premještanje predmeta s obzirom na suca Turudića, Sanader je rekao da to treba pitati njegove odvjetnike.

Na pitanje zna li hrvatskog predstavnika u arbitražnom vijeću Jakšu Barbića kazao je kako ga poznaje samo iz viđenja.

- Predložila ga je hrvatska Vlada. Kada se imenuju član arbitražnog suda, sudac kojeg imenuje Hrvatska nema zadaću da brani interes te strane, nego interes istine. I oni su utvrdili istinu i na tome sam im jako zahvalan – kazao je Sanader i zaključio kako  'ovo mučenje i kazneni progon predugo traje'.

- U prosincu će biti osam godina, a ja vas pitam gdje su dokazi i zašto se to ne završi. Ja vas pitam gdje su dokazi. Bile su presude koje su srušene na višim sudovima. U svakom predmetu imate nekog kao Ježić koji je i sam optužen i da sebe oslobodi tereti mene. Riječ protiv riječi, gdje su dokazi? – upitao je Sanader.

Ponovio je kako nije uzeo spornih pet milijuna eura.

- Ja sam zbog 5 milijuna eura odležao u zatvoru, a ja ih nemam, a nema ih ni Hrvatska.

Na kraju razgovora još jednom je potvrdio kako se ne misli vraćati u politiku.

Facebook komentari

hr Sat Nov 11 2017 19:45:14 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5877fb4e1eea8f46eb8b45ec/80
Foto: Zastita.info

U mirovinu zbog otpremnine želi 1700 policajaca

Pozitivno je riješeno 36 zahtjeva, a 7000 ih ima potrebne uvjete
Nakon što je zbog kroničnog manjka novca u državnoj blagajni sedam godina bila tek mrtvo slovo na papiru, odredba iz Zakona o policiji o pravu policajaca na isplatu otpremnina zaživjela je s prvim danom 2018. godine. - piše Večernji 

To znači da umjesto tri proračunske osnovice - kao što je to dosad bilo pravilo - policajci koji odlaze u invalidsku mirovinu dobivaju 12 prosječnih plaća, za odlazak u starosnu mirovinu otpremnina iznosi deset prosječnih plaća, a oni koji se odluče otići u prijevremenu starosnu mirovinu imaju pravo na prosječnu plaću uvećanu šest puta. Tako bi policijske otpremnine iznosile između 50 i 70 tisuća kuna.

Benificirani staž

Ministarstvo unutarnjih poslova dosad je pozitivno riješilo 36 zahtjeva. No, koliko ih je točno podneseno ne navodi se. Neslužbeno se spominje da su dosad zaprimili već oko 1700 zahtjeva policajaca koji žele ići u mirovinu. Prije nešto više od godinu dana tadašnji ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić (koji je poput svojih prethodnika bio tražio da se opet odgodi isplata otpremnina policajcima) iznio je podatak da u policijskom sustavu ima oko 7000 policajaca koji imaju uvjete za odlazak u mirovinu. Naime, policijski je radni staž beneficiran, a oni koji su bili u Domovinskom ratu za svaku godinu na bojištu dobivaju još godinu staža.

Poučeni dugogodišnjim odgađanjem primjene odredbe o otpremninama, za pretpostaviti je da je tolika navala među policajcima nastala zato što strahuju da bi odredba mogla biti kratkog daha, iako za to - barem zasad - nema baš nikakvih naznaka. Nema baš nikakve šanse da svi zahtjevi budu pozitivno riješeni. Sve kad bi i bilo novca, toliki bi odljev ozbiljno urušio funkcioniranje sustava.

Pretpostavlja se da će godišnje u mirovinu biti “pušteno” između 250 i 400 policajaca, kao i dosad. Postoji mogućnost da se taj broj poveća jedino ako se rebalansom proračuna uspiju namaknuti dodatna sredstva za otpremnine policajaca. Navodno će se o zahtjevima za otpremnine odlučivati kvartalno, kako ne bi odmah na početku godine bila potrošena sva sredstva.

 Diskrecijsko je pravo ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića da odluči čiji će zahtjev biti, a čiji neće biti potpisan. – Načelnici policijskih uprava dostavljaju zahtjeve policijskih službenika, uz obrazloženo mišljenje, Ministarstvu u sjedištu. Svi se zahtjevi razmatraju te ministar unutarnjih poslova, sukladno potrebama službe, donosi rješenja o prestanku službe radi ostvarivanja prava na mirovinu”, objašnjavaju nam u MUP-u proceduru odlaska u mirovinu.

– Ministarstvo treba osigurati sredstva za otpremnine onolikom broju policijskih službenika koliko ih je u prosjeku odlazilo u posljednjih deset godina. Tako bi se izbjegle špekulacije da će se provoditi restrikcije broja odlazaka – kaže predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić. Cijeli članak pogledajte ovdje.


Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 20:17:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f9f52b9e03e8d508b4589/80
Foto: Dnevnik.hr

Kupili kuću na Viru i zbog duga bivšeg vlasnika država ih je deložirala: “Gotov je naš hrvatski san”

Erna i Ernst Schumacher deložirani su u srijedu iz kuće na Viru koju su kupili još 2006. godine za 47 tisuća eura, no zbog duga bivšeg vlasnika i hrvatskog pravosuđa iz nje su sudski istjerani. Kuća je pripala Branimiru Petraviću koji ju je na dražbi kupio za 10 tisuća eura

- Naš hrvatski san je gotov. Boli me, ali nisam ni na koga ljuta. Ali sam tužna što je sve ovako završilo. - rekla je Erna Schumacher, Njemica koja je zajedno sa suprugom Ernstom jutros deložirana iz kuće na Viru. - piše Dnevnik.hr

Riječ je o kući koju su Schumacheri kupili još 2006. godine od Josipa Gržete, platili mu traženih 47 tisuća eura i preko odvjetnika pokrenuli postupak legalizacije. I taman kad su kućicu od 50-ak četvornih metara uspjeli legalizirati i kad su podnijeli zahtjev za upis u zemljišne knjige, istog je dana pokrenuta ovrha Gržete, u stvarnosti bivšeg, ali za sud još aktualnog, vlasnika te kuće. 

Iako je i Gržeta na sudu posvjedočio da kuća od 2006. nije njegova, već da je u vlasništvu Schumacherovih, sud to nije uvažio već je ona prodana na dražbi kako bi se namirio Gržetin dug. Kupio ju je Branimir Petravić iz Kutine za 10 tisuća eura. Iako su mu Schumacheri nudili 20 tisuća eura da kuća ostane u njihovu vlasništvu, Petravić na to nije htio pristati, već traži 47 tisuća eura. 

Nada Landeka, tajnica udruge Veronika Vere, koja pokušava pomoći Schumacherima, kaže da se radi o presedanu u hrvatskom pravusuđu. 

- Erna i Ernst Schumacher, njemački državljani, s punim su povjerenjem angažirali agenciju za prodaju nekretnina koja je imala sjedište u Njemačkoj, a koja je angažirala odvjetnika iz Zadra koji je trebao srediti kompletnu pravnu dokumentaciju za stjecanje vlasništva. Međutim, grubo su prevareni i rješavali su vlasništvo nekoliko godina. Nakon što su uspjeli riješiti dokumentaciju, legalizirali su objekt koji je bio bespravno sagrađen. 

Nakon što su uspjeli ishoditi legalizaciju, istog dana kad su podnijeli dokumentaciju u zemljišne knjige, iako je i prije bilo vidljivo da su se dva puta pokušavali uknjižiti, zabilježena je i ovrha protiv druge osobe. Ne protiv njih jer oni nisu ništa dugovali, nego protiv Josipa Gržete. U tom postupku prvo je protiv njega bio pokrenut postupak ovrhe na novčanim sredstvima, a potom je promijenjeno na nekretninama, kad su oni sve lijepo riješili i legalizirali", kaže Landeka.

Iako je Petrović, koji je kuću kupio na dražbi, pokrenuo postupak ovrhe protiv Gržete, sutkinja Dubravka Novaković dopisom ga je uputila da zapravo treba ovršiti Schumachere. "Dosad takvo što nisam vidjela u sudskoj praksi, a ni u Ovršnom zakonu. Sutkinja je bila dužna odbiti rješenje o ovrsi i obrazložiti zašto se ne može provesti postupak predaje u posjed Gržete. U tom bi slučaju morala priznati da su Schumacheri vlasnici kuće, što je i znala", kaže Landeka. 

Ovrha je protekla mirno iako se pred kućom okupilo nekoliko prijatelja Schumacherovih i članova udruge Veronika Vere. Schumacherovi su iznijeli dio svojih stvari i utovarili ih na kamion. Erna Schumacher pokušala je razgovarati s Petravićem, no bez uspjeha. 

- Mislila sam da ću moći s njim razgovarati, ali me nije želio ni pogledati. - rekla je vidno potresena Erna Schumacher. Njezin je suprug situaciju podnio nešto bolje, no njihovih osmero djece najviše se brine za nju. "Moja djeca se boje za mene, kažu da će me to uništiti", rekla je Erna novinarima. - prenosi Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 20:09:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f84c9b9e03e8e508b4575/80
Foto: Grad Split

Posjet Krstulović Opare u AD Plastiku: Potrebno je potaknuti i podržati proizvodnju u automobilskoj industriji

Uprava je gradonačelniku predstavila svoje trenutne aktivnosti te ga upoznala s tehnologijom proizvodnje u samoj tvornici

Gradonačelnik Grada Splita Andro Krstulović Opara sa suradnicima posjetio je danas AD Plastik d.d. te s Upravom društva razgovarao o jačanju međusobne suradnje i potpori Grada u realizaciji novih investicija ove tvrtke, budući da se AD Plastik d.d. nalazi dijelom na području grada Splita, a strukturu zaposlenik u najvećem postotku čine upravo Splićani.

Uprava je gradonačelniku predstavila svoje trenutne aktivnosti te ga upoznala s tehnologijom proizvodnje u samoj tvornici. Također su ukazali i na problem prometne infrastrukture, točnije potrebu izrade prometnog spoja s velikog kružnog toka na Bilicama, ispod bivšeg „Mercatora“, odnosno brzom izlazu iz kruga tvornice u cilju olakšanja transporta auto-dijelova.

Gradonačelnik Krstulović Opara rekao je kako će gradske službe pronaći optimalno i sigurno prometno rješenje. Također, Upravu je upoznao i s namjerama o dovođenju proizvođača automobila te rekao kako je upravo jučer, prilikom obilaska Dračevca s ministrom Goranom Marićem razgovarao i o pokretanju proizvodnje za automobilsku industriju na tom području. 

Usuglašen je zajednički stav o potrebi dovođenja jednog od renomiranih proizvođača automobila, što bi rezultiralo povećanjem investicija kao i broja zaposlenih.  

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 18:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5f600eb9e03e8d508b4569/80
Foto: Google maps

Splitsko-makarska nadbiskupija: Gradit ćemo crkvu na Splitu 3

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene

Splitsko-makarski Nadbiskupski ordinarijat reagirao je u srijedu na stajališta koja se protive gradnji crkve u četvrti Splitu 3, u blizini raskrižja Ulice Brune Bušića i Poljičke ceste, priopćivši kako će se crkva graditi na tome mjestu koje pripada župi Blatine - Škrape nakon što se dobiju svi zakonom propisani dokumenti i dozvole.

Crkva će se u župi Blatine - Škrape graditi nakon ishođenja dozvola i "pravomoćnosti svih zakonom propisanih alegata za gradnju", a bit će na površini od 400 četvornih metara uz trg javne namjene. Predviđene su i prostorije za dva svećenika te dvorane za vjeronauk i druge susrete, ističu iz Nadbiskupskog ordinarijata.

Ocjenjuju kako je "apsolutna neistina" da će zvonik crkve biti udaljen manje od pet metara od stambenih zgrada, kao što su to istaknuli neki dužnosnici u javnoj raspravi o gradnji te crkve.

U vezi s lokacijom nove crkve u župi Blatine - Škrape sva navedena traženja, kao što su tržnica, parkiralište, trg i slično, već su implementirana u prijedlog Detaljnog plana uređenja (DPU) koji je izrađen u skladu sa zakonskim propisima, pa tako i Zakonom o prostornom uređenju, poručuju.

Nadbiskupija je sama tražila smanjene gabarita crkve i pastoralnog centra

Naglašavaju i kako je, vodeći računa o toj lokaciji i potrebama građana, baš Nadbiskupija zatražila izmjene DPU-a u smislu smanjivanja gabarita crkve i pastoralnog centra, a u korist povećanja društvenih sadržaja. Kao poseban kuriozitet kad je riječ o vlasničkim odnosima navode i podatak da se obitelj Treursić odrekla prava na povrat čestice oduzete za vrijeme komunističke vladavine pod uvjetom da se na njoj gradi crkva.

- Žalosti što su tzv. primjedbe, prijedlozi i inicijative nekih sudionika javne rasprave izneseni izvan zakonskog konteksta. Nisu utemeljeni na činjenicama, protivni su interesima grada i građana te predstavljaju neprimjeren oblik pritiska na sudionike u realizaciji projekta, za što smo se nadali da su dolaskom demokracije postali stvar prošlosti. K tome, posebno zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa nekih predstavnika Društva arhitekata Splita (DAS) izraženo u sklopu javne rasprave. Još više zabrinjava nepoznavanje zakonskih propisa predstavnika političkih stranaka koji na nacionalnoj i vjerskoj osnovi pokušavaju diskriminirati i dovesti u zabludu većinu naših sugrađana i stanovnika ovoga dijela grada. - navodi u priopćenju Nadbiskupski ordinarijat.

Ordinarijat također izražava neslaganje s inzistiranjem pojedinih sudionika javne rasprave na socijalnoj (ne)osjetljivosti Crkve te ističe kako je lako provjeriti koliko je dječjih vrtića na području te nadbiskupije smješteno u crkvenim objektima (u gradu Splitu su četiri takva vrtića) i kolika je želja roditelja da se njihova djeca primarno u njih upisuju.

Kao najnoviji primjer ističu da Splitsko-makarska nadbiskupija u Trogiru gradi moderni vrtić, zajedno s crkvom i pastoralnim centrom, te dodaju da tako žele i nastaviti, ne samo u Splitu, nego i na području cijele Splitsko-makarske nadbiskupije. 

Potaknuti nebrojenim upitima roditelja i građana, iz Splitsko-makarske nadbiskupije poručuju kako im je želja što prije otvoriti još jedan vrtić koji bi radio u dvije smjene i osnovati katoličku osnovnu školu s cjelodnevnim boravkom učenika i sa sportskim sadržajima.

- Podsjećamo da su na području Nadbiskupije i dvije 'crkvene' srednje škole - Nadbiskupijska klasična gimnazija u Splitu i Franjevačka gimnazija u Sinju. - navode u priopćenju.

SDP gradskog kotara Splita 3 priopćio je u utorak kako se protivi gradnji crkve u toj gradskoj četvrti, a stranka Pametno najavila je za srijedu u 18 sati u toj četvrti zbor građana.

U priopćenju Nadbiskupski ordinarijat podsjeća "one koji su možda (ne)namjerno zaboravili" da je do 1991. bilo nezamislivo i nedopustivo u planove gradnje staviti crkvu i pastoralni centar.

Opće je poznato i nepotrebno dokazivati da tadašnja komunistička vlast i tadašnja država Jugoslavija nisu poštovale vjerske slobode i prava Crkve, osobito na izgradnju novih objekta, a poduži je popis crkvenih objekata koje su te vlasti oduzele, stoji u priopćenju.

Facebook komentari

hr Wed Jan 17 2018 15:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .