Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5563105be0a75b5b008b45a5/80

Stanovnici Kapusa poručili Sveučilištu: Ne spriječavajte legalizaciju naših kuća!

Okupljanjem u petak su istaknuli kako će se samo legalizacijom njihovih objekata stvoriti pravna podloga za izvlaštenje, a time i otkup zemljišta kada se Kampus bude širio

Vlasnici bespravnih objekata na rubnim dijelovima Sveučilišnog kampusa na Visokoj okupili su se kako upozorili na netočne informacije koje je nedavno iznijelo splitsko Sveučilište. Naime, predloženim izmjenama i dopunama GUP-a predviđa se legalizacija dvadesetak objekata koji se nalaze u planiranim granicama Kampusa. Rektor Šimun Anđelinović nedavno je reagirao na to rekavši kako legalizacijom tih objekata Sveučilište "gubi" 20 posto površine. Vlasnici tvrde, a gradonačelnik Ivo Baldasar potvrđuje, da na legalizaciju njihovih kuća otpada tek 3,6 posto površine Kampusa.

- Ovdje ima objekata koji su građeni 40-ih godina, a netko je možda 70-ih godina dignuo još jedan kat kuće. Prizemlje je legalno, a kat čeka legalizaciju. Na sjednici Gradskog vijeća u sedmom mjesecu 2015. godine, Vijeće je donijelo odluku da se naši objekti legaliziraju i mi na tome inzistiramo. Danas-sutra kada Sveučilište bude htjelo graditi platit će vlasnicima zemlju i kuće po tržišnim cijenama i to je rješenje - kaže Jure Zec, predstavnik stanara te naglašava kako oni ni u kojem slučaju ne koče razvoj Kampusa.

- Sveučilište i sada može graditi. Imaju dosta površine u svom vlasništvu, ali nemaju novca - pojašnjava Zec.

O svemu su, dodaje, htjeli razgovarati sa Sveučilištem. Imali su neformalan razgovor s rektorom Anđelinovićem, ali odgovor na dopis u kojem traže službeni razgovor još nisu dobili.

Joso Bojčić, jedan je od vlasnika bespravnih kuća u krugu Kampusa.

- Mi smo starosjedioci, tu smo od 40-ih, 50-ih godina i tvrdnje da mi ugrožavamo Kampus nemaju nikakve osnove. Zadnjih 50 godina oni nas drže u zatvorenom krugu i mi ne možemo ništa. Želimo živjeti slobodno, dobiti legalizaciju, a kada njima dođe vrijeme za gradnju, mogu slobodno. Neka dođu na dogovor i mi pristajemo. Nismo mi ti koji njima ne dozvoljavamo neku gradnju ili neko širenje Kampusa - kaže Bojčić, a Marija Buzov, koja živi u kući koju je njezin svekar sagradio 1939. godine, dodaje kako oni samo žele napokon biti svoji na svome. 

- To su stare kuće, treba ih ili renovirati ili oni moraju poduzeti mjere da nas dignu. Želimo biti svoji na svome, a ne da su uvijek oni gospodari. Ja ne znam gdje to sve vodi zadnjih 60 godina? Je li oni promišljaju da je njima ovako kao što je nama, kako bi se oni osjećali - pita se ona.

Komentirajući navode rektora o ovom slučaju splitski gradonačelnik Ivo Baldasar je između ostalog istaknuo kako se objekti unutar Kampusa moraju najprije legalizirati da bi se mogli otkupiti. Stanovnici Kampusa zaključuju kako su zahvalni što je gradonačelnik prepoznao njihove probleme, a Sveučilištu su poručili da ne spriječavaju legalizaciju njihovih objekata jer će samo tako u budućnosti imati pravnu podlogu za izvlaštenje, a time i otkup zemljišta kada se Kampus bude širio.

Facebook komentari

hr Fri Nov 04 2016 12:46:33 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583db1621eea8f6b048b45bb/80
Foto: Screenshot / YouTube

Cappelli: Hoteli Plat u Župi dubrovačkoj važan investicijski projekt

Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske

 Ministar turizma Gari Cappelli u nedjelju je u sklopu službenog posjeta Dubrovačko-neretvanskoj županiji, sudjelovao na predstavljanju projekta obnove Hotela Plat, nakon čega je obilašao Hotele Plat u Općini Župa dubrovačka, koji bi Vlada RH uskoro trebala proglasiti i strateškim investicijskim projektom.

 Hoteli Plat, investitora Hoteli Plat d.d., su jedan od 10 turističkih projekata koji se nalaze na listi investicijskih projekata Republike Hrvatske. Za dva projekta s navedene liste - autokamp Puna Nova i Hotel Park u Rovinju, hrvatska Vlada je 2016. godine već donijela odluku o proglašenju projekata strateškima. 

 Ministar Cappelli je prilikom obilaska Hotela Plat istaknuo važnost investicija za turizam, posebice kada je riječ o smještajnim objektima visoke kategorije koji Hrvatskoj nedostaju, a itekako su potrebni jer imaju najbolju popunjenost tijekom godine, što je ključno za cjelogodišnje zapošljavanje.

 Osim toga, hoteli visoke kategorije podižu sveukupnu konkurentnost destinacije, ali i cijele Hrvatske jer turistima pružaju visoku razinu usluge i ponude. 

- Posebno mi je drago da obilazimo još jednu investiciju koja će biti vrlo važna za lokalni, ali i turizam cijele Hrvatske. Ova je investicija vrlo važna i zato jer je tvrtka Plat d.d. od tvrtke pred stečajem postala tvrtka koja je pronašla investitora te će uskoro cijeli projekt biti proglašen strateški za turizam Republike Hrvatske - rekao je ministar turizma Cappelli.

 Naglasio je kako je interes Vlade RH da se ovaj projekt realizira u što je moguće kraćem roku i da novo obnovljeni Hotel Plat nastavi primati goste kao hotel visoke kategorije.

 Dubrovačko-neretvanska županija trenutno u hotelskim kapacitetima raspolaže sa 22 tisuće kreveta, što je tek oko 25 posto ukupnih kapacitete, a  nakana je da se taj udio poveća, posebice u segmentu hotela s 4 i 5 zvjezdica, dodao je Cappelli.

 Projekt Hoteli Plat vrijedan 428 milijuna kuna

 Trenutno u Hotelu Plat posluje jedan hotel i sedam samostalnih vila, kategorije 3 zvijezdice s ukupno 236 smještajnih jedinica, dok su ostali objekti (hotel i paviljoni) izvan funkcije jer su devastirani u srpsko-crnogorskoj agresiji tijekom Domovinskog rata.

 Projektom Investitor planira kompletno obnoviti sve postojeće smještajne kapacitete, i one koji su trenutno u funkciji i one izvan funkcije. Navedeni projekt ukupne vrijednosti 428 milijuna kuna odnosi se na rekonstrukciju hotelskog kompleksa Hoteli Plat u hotelski resort s 5 zvijezdica, kapaciteta od oko 550 smještajnih jedinica uz otvaranje više od 400 radnih mjesta, dok se završetak projekta planira za turističku sezonu 2019. godine. 

- Nakon završetka planiranog investicijskog ciklusa vrijednog više od 428 milijuna kuna u rekonstrukciju i izgradnju novih kapaciteta, hoteli Plat na tržištu će zasjati pod TUI-jevim najluksuznijim i najprestižnijim brandom SENSATORI, što će za hrvatsku  turističku ponudu značiti dodatnu kvalitetu i još višu razinu usluge - istaknuo je Pero Matić, direktor Hotela Plat d.d.

 TUI Group, dodao je, "jedna je od vodećih svjetskih turističkih grupacija koja godišnje opslužuje više od 30 milijuna klijenata na preko 30 baznih tržišta.  Poslovni model Karisma Hotels Adriatic dodatno ističe i vrijedna suradnja temeljem dugogodišnjih ugovora s TUI Grupom, koji garantira visoku zauzetost kapaciteta i dodatnu uspješnost poslovanja, a što će uz ovaj luksuzan brand zasigurno doprinijeti podizanju standarda hotela Plat, ali i hotelskih standarda u Republici Hrvatskoj u cijelosti. Jednak tako sve navedeno osigurat će veću popunjenost te stvoriti uvjete za stvarni produžetak sezone“, rekao je direktor Hotela Plat d.d. Matić.

 Privatizacija društva Hoteli Plat d.d. provedena je u lipnju 2015. godine, prodajom većinskog paketa dionica u vlasništvu Republike Hrvatske trgovačkom društvu KHA četiri d.o.o.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 12:44:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58694f271eea8f00b28b45b0/80
Foto: Pixabay

Splitsko-dalmatinska županija druga s najviše rođene djece u prošloj godini

Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu, njih 3727, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2350)
Lani je u maticu rođenih upisano 36.372 djece, najviše ih je rođeno u Zagrebu, najpopularnije ime za djevojčice bilo je Mia, a za dječake Luka, navodi se u statističkom prikazu Ministarstva uprave za prošlu godinu, objavljenom na njihovim internetskim stranicama. - piše klokanica.hr

Od 36.372 upisanih u maticu rođenih, 18.474 je novorođenih dječaka i 17.898 djevojčica. Najviše djece rođeno je u gradu Zagrebu, njih 11.630, potom u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4200), a potom u Primorsko-goranskoj (2548), te u Osječko-baranjskoj (2383).

Najpopularnija imena koja su roditelji davali dječacima bilo je Luka (906), a slijede David, Ivan, Jakov, Marko, Petar, Matej, Filip, Leon i Ivano. Najviše curica dobilo je ime Mia (611), a slijede Lucija, Ema, Petra, Sara, Lana, Ana, Nika, Marta i Iva, navodi se u podacima Ministarstva uprave. U maticu vjenčanih upisano je 20.544 brakova sklopljenih u Hrvatskoj, od čega je 10.979 sklopljeno pred službenikom vjerske zajednice, dok ih je 9565 sklopljeno pred matičarom.

U 13 županija više je bilo vjerskih brakova pri čemu prednjači Splitsko-dalmatinska sa 1454 vjerska naspram 896 građanska braka. U preostalih osam županija više je mladenaca sklapalo građanske brakove nego vjerske, a predvode ih Primorsko-goranska (691 : 522), Istarska (592 : 421) i Grad Zagreb (1912 građanska naspram 1815 vjerska).

Brak je sklopilo 18.671 hrvatskih državljana, 479 stranaca, a mješovitih brakova (hrvatski državljanin i stranac) sklopljeno je 1394. Najviše brakova sklopljeno je u Zagrebu, njih 3727, zatim u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2350).  Najviše brakova stranaca sklopljeno je u Dubrovniku (207). Životno partnerstvo sklopilo je ukupno 66 parova istog spola, najviše u Zagrebu - 39 te Istarskoj županiji - osam. U maticu umrlih u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca upisane su 52.034 osobe, od čega 25.717 muškog spola i 26.317 ženskog spola. - piše klokanica.hr


Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 11:42:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/583bf52d1eea8f72fd8b4569/80
Foto: Rade Popadić

HAK: Jaka bura otežava promet

Večeras će trajekt na liniji Split- Vis isploviti iz luke Split u 19,30 (umjesto 19 sati)

 Na Jadranskoj magistrali (DC8) između Karlobaga i Svete Marije Magdalene promet je zabranjen za I. skupinu vozila - autobuse na kat, vozila s kamp prikolicama i motocikle. Na autocesti A1 između južnog dijela tunela Sveti Rok i mosta Maslenica vozi se uz ograničenje brzine od 80 km sat zbog jakih, bočnih udara bure, izvijestio je u nedjelju Hrvatski autoklub (HAK).

 Magla smanjuje vidljivost mjestimice u unutrašnjosti, a ima je i na autocestama: A3 Bregana-Lipovac između Nove Gradiške i Lipovca te na A5 Osijek-Sredanci.

 Zimski su uvjeti, zabrana je prometa za kamione s prikolicama i tegljače s poluprikolicama dok ostala vozila moraju imati zimsku opremu, na cestama u Lici i dijelu  Zadarske županije: DC42 u mjestu Poljanak, DC218 GP Užljebić-Dobroselo-Mazin-Bruvno, ŽC5169 Bjelopolje-Donji Lapac.

Kolnici su mokri ili vlažni i skliski u Lici, Gorskom kotaru te dijelu središnje Hrvatske, Dalmacije i Slavonije.

 Ugaženog snijega ima mjestimice na cestama u Lici. Mogući su odroni zemlje i kamenja duž Jadranske (DC8) i Ličke (DC1) magistrale te na ostalim cestama u gorju. 

 Na izlaznom kraku čvora Rujevica u smjeru GP Rupa, zbog rekonstrukcije raskrižja na državnoj cesti D427- čvor Rujevica (riječka obilaznica), vozi se usporeno suženim kolnikom.

 Danas se održava biciklistička utrka Grand prix Laguna Poreč sa startom u 11 sati na slijedećoj relaciji: Funtana-Poreč-Žbandaj-Baderna-Tićan-Vižinada-Ponte Porton-Bužinija-Novigrad-Dajla-Umag-Juricani-Buje-Krasica-Ponte Porton-skretanje za Motovun-Karojba-Katun Trviški-Kičer-Tinjan-Baderna-vrh Limskog kanala-Vrsar-Funtana-Zelena laguna.

 Vozače se upozorava da poštuju privremenu regulaciju prometa, upute organizatora i prometne policije te koriste obilazne pravce.

  Na graničnim prijelazima nema dužih čekanja

 Zbog radova na graničnom prijelazu Županja, u oba se smjera povremeno vozi usporeno, a teretna vozila dodatno otežavaju protočnost putničkog prometa.

 Radovi su i na graničnom prijelazu Slavonski Brod, smanjen je broj ulaza i izlaza, pa se savjetuje korištenje susjednih graničnih  prijelaza.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Večeras će trajekt na liniji Split- Vis isploviti iz luke Split u 19,30 (umjesto 19 sati).

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 10:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58335be41eea8f70da8b4599/80
Foto: FB

Tolušić:Uskoro uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom

Namjera je suzbiti i sankcionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, rekao je ministar

Ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić najavljuje da bi prijedlog zakona o zabrani nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom trebao biti poslan Vladi u prvom tromjesečju.

Kako je istaknuo za Hinu, on bi uravnoteženim odnosom i fer raspodjelom dohotka od prodaje poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, trebao povećati udio dohotka koji će ostvariti hrvatski proizvođači hrane.

Cilj - uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi

Cilj i svrha donošenja tog zakona, istaknuo je Tolušić, jest osiguranje, uspostava i zaštita poštenih trgovačkih praksi kojima se štite svi sudionici u lancu opskrbe hranom, a očekivana posljedica uređenih odnosa jest, kako tvrdi, znatno povećanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačkog sektora u cjelini.

Zakonom će se utvrditi nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom, čijim se nametanjem iskorištava znatna tržišna snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu prema njihovim dobavljačima. Namjera je suzbiti i sankcionirati sustavne pojave pojedinih oblika izrazito nepoštenih praksi, rekao je ministar.

Neke od njih su nepropisno ili nepošteno prebacivanje troškova ili poduzetničkih rizika na drugu stranu; zahtijevanje naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene; jednostrane izmjene ugovorenih uvjeta te raskid ugovora s dobavljačima bez ili uz neprimjereno kratak otkazni rok.

Po Tolušićevim riječima, u javnoj raspravi o prijedlogu zakona pristigle su mnoge primjedbe, od načelnih do izravnih sugestija kako preformulirati neke odredbe te se razmatraju sve pristigle primjedbe.

Mnogi primjeri nepoštene trgovačke prakse

Tolušić je rekao da se člancima 11. i 12. zakona mogu prepoznati mnogi primjeri nepoštene trgovačke prakse u bilo u kojem dijelu lanca opskrbe.

Takve prakse se temelje na iskorištavanju znatne tržišne snage, a izražene su kroz izravno ili neizravno nametanje obveza dobavljačima. To su, primjerice, zahtijevanje financiranja naplata naknade radi proširenja prodajne mreže trgovca, preuređenja prodajnih mjesta i skladišnih kapaciteta trgovca, proširenja distributivne mreže te naplata naknade za usluge koje nisu pružene ili koje su pružene iako nisu ugovorene, prebacivanje uobičajenog rizika poslovanja trgovca na dobavljače i naplata naknade za kazne izrečene trgovcu.

Onemogućiti prodaju proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om

Zasebno područje su cijene i utvrđivanje dampinga, istaknuo je Tolušić, dodavši da znatan dio zakona ima zadaću onemogućiti nametanje prodaje proizvoda ispod nabavne cijene s PDV-om.

- Sklopljeni ugovor između sudionika u lancu opskrbe hranom mora sadržavati i odredbe o nabavnoj cijeni proizvoda i/ili načinu formiranja nabavne cijene. Kako bi se zaštitilo krajnjeg potrošača, a time i trgovca, obvezni pisani ugovori moraju sadržavati i odredbe o kvaliteti i vrsti prehrambenoga ili poljoprivrednog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču te trgovcu. Isto tako, tim se ugovorima moraju definirati pošteni i transparentni uvjeti i rokovi plaćanja između dionika u lancu opskrbe hranom - istaknuo je Tolušić.

Petir: U EU različiti zakonodavni pristupi

Zastupnica u Europskom parlamentu i članica u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta Marijana Petir istaknula je za Hinu da su članice odabrale različite zakonodavne pristupe za suzbijanje zloporabe gospodarskih neravnoteža.

Neke od njih, primjerice Njemačka i Austrija, imaju općenite pravne propise kojima se zahtijeva ocjenjivanje na temelju pojedinačnih slučajeva o tome postoji li znatna gospodarska neravnoteža između dvaju tržišnih subjekata i je li jači subjekt zloupotrijebio položaj kako bi slabijoj strani nametnuo nepoštene uvjete.

Druge, poput Češke, Slovačke i Mađarske, odabrale su uvođenje detaljnijeg zakonodavstva, koje se odnosi posebno na nepoštene trgovačke prakse. Neki od tih zakona sadržavaju opširne popise praksi koje se smatraju nepoštenima i nezakonitima - tzv. "crne liste".

Petir smatra da Hrvatska treba donijeti detaljni zakon o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe u kojem bi se, osim toga, trebao definirati i udio domaćih hrvatskih proizvoda koji bi se obvezno trebao naći na policama supermarketa.

- Zalažem se za donošenje EU legislative za suzbijanje nepoštene trgovačke prakse kako bi se zaštitilo poljoprivrednike kao najslabiju kariku u lancu opskrbe hranom, ali i potrošače koji moraju biti sigurni da ne kupuju 'mačka u vreći - istaknula je Petir.

Rekla je kako se dosad pokazalo da dobrovoljni pristup rješavanju tog problema u državama članicama koje su ga uvele nije dao željene rezultate, osim u Belgiji, čime se potvrdila potreba za regulatornim mjerama i djelotvornom neovisnom provedbom.

Petir je rekla da je Vijeće EU 12. prosinca 2016. prihvatilo zaključke o jačanju položaja poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom i rješavanju problema nepoštenih trgovačkih praksi, kojima se predlažu rješenja koja bi Europska komisija i članice mogle uspostaviti kako bi zajamčile i ravnomjerniju raspodjelu rizika u lancu opskrbe, povećano ugovaranje te transparentnost tržišta i poboljšano upravljanje rizicima.

Istaknuta je važnost osiguravanja jednakih uvjeta za sve uključene u lanac opskrbe hranom koji bi se mogli postići zajedničkim europskim zakonodavnim okvirom, istaknula je Petir.

U supermarketima minimalno 50 posto domaćih proizvoda

Osim Danske i Švedske, sve ostale članice imaju zakonodavstvo koje regulira područje nepoštenih trgovačkih praksi.

Tako je, istaknula je Petir, u Poljskoj sredinom prosinca 2016. parlament prihvatio Zakon o suzbijanju nelojalnog korištenja ugovorne prednosti u trgovini poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima, a odnosi se na uvođenje administrativnih novčanih kazni za korištenje nepoštenih ugovornih prednosti.

Španjolska ima poseban zakon koji se odnosi na nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom koji je stupio na snagu u siječnju 2014. te je otad nadopunjavan. Njegovim donošenjem uspostavljena je Agencija za informacije i kontrolu hrane i Observatorij za kontrolu lanaca opskrbe hranom.

Litva je 2009. donijela zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse kojim se osigurava ravnoteža između dobavljača i velikih trgovaca. U Latviji je od početka 2016. na snagu stupio zakon koji se odnosi i na nepoštenu trgovačku praksu u lancu opskrbe hranom kako bi se ograničila kupovna moć trgovaca nad dobavljačima te uravnotežilo interese dobavljača i trgovaca u maloprodaji.

U Sloveniji je 1. ožujka 2015. imenovana pučka pravobraniteljica za odnose u lancima opskrbe hranom, koja obavještava slovensku Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja o bilo kakvoj nezakonitoj praksi u lancu opskrbe hranom.

Petir je istaknula da su u Mađarskoj na snazi čak dva zakonska akta koja reguliraju pitanja vezana za ugovorni odnos između proizvođača i kupca.

U Rumunjskoj je 2016. izmijenjen zakon s naglaskom na uvođenje zabrane plaćanja od strane davatelja usluga trgovcima. Uvedeni su rokovi plaćanja za trgovce koji ne mogu biti duži od 30 dana u cjelini, a za svježu hranu najviše 7 dana.

Ujedno, Mađarska i Rumunjska uvele su pravilo, prva dogovorom, a druga zakonom, da na policama njihovih supermarketa mora biti minimalno 50 posto domaćih proizvoda, za što se zalaže i Petir.

Facebook komentari

hr Sun Feb 19 2017 08:15:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .