Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b7834a1cb557a27508b4fd6/80

Mineral života: 10 namirnica koje sadrže najviše magnezija

Magnezij se s pravom naziva mineralom života jer bez njega naše tijelo ne bi moglo napraviti niti jedan pokret. Ključan je za rad živčanog sustava i mišića, ali kod većine odraslih ljudi ga nedostaje. Kako biste povećali unos magnezija, neka se na vašem tanjuru svakodnevno nađu ove namirnice.

1. Bademi
U 30 grama badema nalazi se 105 miligrama magnezija. Također su bogati vitaminom E, antioksidantom koji održava imunitet i pomaže u održavanju zdravlja očiju. Krcati su proteinima koji vas čine sitima i pomažu kod mršavljenja te omega 3 masnim kiselinama dobrima za srce. Kako ih je najbolje jesti? Uzmite šaku badema za zdravu užinu ili ih dodajte salati, piše Zadovoljna.

2. Sjemenke sezama
U 30 grama prženih sjemenki sezama nalazi se 101 miligram magnezija. Sjemenke sezama također su dobar izvor željeza i vitamina B6.  Umiješajte ih u granolu ili ih dodajte jelu koje pržite na naglo. 

3. Sjemenke suncokreta
U 30 grama sjemenki suncokreta nalazi se 128 miligrama magnezija. Sjemenke suncokreta jako su dobar izvor kalcija i polinezasićenih masti koje pomažu u snižavanju lošeg kolesterola u krvi, kada se konzumiraju umjereno. Možete ih jesti kao grickalice, ali budite svjesni da većina zapakiranih sjemenki suncokreta sadrži puno soli. Zato je bolje kupiti sirove sjemenke suncokreta koje ćete samo prepržiti, a možete ih dodati i salati.

4. Banane
Jedna banana sadrži 22 miligrama magnezija. Banane koje su još uvijek malo zelene jedan su od najboljih izvora otpornog škroba, zdravog ugljikohidrata koji vas čini sitima i ubrzava metabolizam. U bananama ima i kalija, elektrolita koji pomaže u snižavanju krvnog tlaka. Kako ih je najbolje jesti? Opcije su bezbrojne: napravite smoothie, narežite bananu na kolutiće i dodajte zobenoj kaši, narežite na tost namazan maslacem od kikirikija ili jednostavno ogulite bananu i pojedite.

5. Indijski oraščić

U 30 grama indijskih oraščića nalazi se 89 miligrama magnezija. Jedno serviranje indijskih oraščića pruža gotovo 10 posto preporučenog dnevnog unosa željeza. Ovi orašasti plodovi također su dobar izvor folne kiseline i vitamina K. Jedite ih same kao ukusnu grickalicu ili dodajte salati. 

6. Tofu
U 65 grama tofua nalazi se 37 miligrama magnezija, a ista količina ovog vegetarijanskog izvora proteina zadovoljava 43 posto dnevnih potreba za kalcijem. Tofu će vam dati i dozu željeza, minerala koje tijelo treba da proizvodi hemoglobin, protein koji pomaže crvenim krvnim stanicama da dovode kisik u sve stanice tijela. Tofu će poprimiti okus bilo koje hrane u kojoj ga kuhate. Probajte ga pripremati kao zamjenu piletini ili govedini te naglo popržiti. Vrlo tvrdi tofu možete staviti i na gril.


7. Sjemenke bundeve
U 30 grama sjemenki bundeve nalazi se 74 miligrama magnezija. Dobar su izvor i vlakana, mononezasićenih masnoća dobrih za srce, a ne manjka im ni proteina. Zbog vlakana i proteina sjemenke bundeve odlična su grickalica za sve koji žele smršavjeti. Pržite ih u tavi dok ne poprime zlatnosmeđu boju i ne počnu pucati, oko četiri minute, a zatim ih premjestite na papir za pečenje. Povremeno ih protresite dok se potpuno ne ohlade. Sjemenke bundeve također su pikantan dodatak salatama. 

8. Sjemenke lana
U jednoj žlici cjelovitih sjemenki lana nalazi se 40 miligrama magnezija. Pospete li jogurt ili žitarice mljevenim sjemenkama lana, imat ćete doručak koji pospješuje zdravlje srca. Žlica sjemenki lana sadrži više od polovice dnevno preporučenog unosa omega 3 masnih kiselina, a sadrže i vlakna i antioksidante. 
Sjemenke lana imaju orašasti okus, zbog čega odlično pašu uz jogurt ili žitarice ili u smoothieju. Samo je važno prije konzumacije ih samljeti (ili ih kupite samljevene) jer će u suprotnom samo proći kroz organizam a da ih ne probavite i tako nećete imati nikakve koristi od njih.


9. Brokula
U 65 grama kuhane brokule nalazi se 51 miligram magnezija te više vitamina C nego u naranči. Najviše hranjivih tvari iz brokule dobit ćete ako ju jedete sirovu ili lagano kuhanu na pari te u kombinaciji s rajčicama.

10. Grašak
U 130 grama graška nalazi se 48 miligrama magnezija te skoro dnevna doza vitamina C. Grašak je i dobar izvor bjelančevina, kalija i vitamina A. Bacite grašak u brzo prženje ili ga dodajte salati, napravite zasitnu juhu od graška, napravite rizi-bizi, dodajte tjestenini, a mladi grašak možete jesti i sirov.

hr Tue Nov 27 2018 17:26:24 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5c0820970e49384c3a8b457c/80
Foto: Pixabay

Najpametniji ljudi piju najviše alkohola, otkriveno je istraživanjem

Nedavno provedeno istraživanje otkrilo je da najpametniji ljudi ujedno piju najviše alkohola.

“Što su žene educiranije, tim više piju alkohola i priznaju da imaju problema s pićem”, stoji u izvješću londonske Škole za ekonomiju koja je promatrala tisuću 39-godišnjaka, piše Index.

Otkriveno je da žene s fakultetskim diplomama imaju 50 posto veće šanse da svaki dan piju alkohol, a muškarci 49 posto veću vjerojatnost.

Grupa znanstvenika iz Finske provela je slično istraživanje i došla do gotovo jednakog zaključka.

“Inteligentnije osobe često počinju piti u adolescentskoj dobi, a i kasnije u životu konzumiraju više alkohola”, kažu.

Iako alkohol neće povećati inteligenciju i nije zdrav, jasno vam je zašto možda češće posežete za alkoholom od drugih.

hr Mon Dec 10 2018 19:46:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bd5a5a30e493810138b4811/80
Foto: PIXABAY

Stručnjaci tvrde: Ljudi iznad 40 godina ne bi trebali raditi više od tri dana tjedno

Ako ste stariji od 40 godina, niste ljubitelji petodnevnog radnog tjedna i u potrazi ste za razlogom kako biste radili manje - znanost je na vašoj strani

Prema rezultatima istraživanja objavljenim u publikaciji Melbourne Institute Worker Paper, osobe starije od 40 godine su najviše produktivne kada rade tri dana tjedno ili manje, piše tportal.

Do navedenog zaključka znanstvenici su došli nakon što su pratili navike 3 tisuće muških i 3500 ženskih ispitanika. Tijekom provođenja studije, istraživači su od sudionika tražili izvršavanje kognitivnih testova, analizirali su njihove radne navike, pamćenje, načine argumentiranja i apstraktnog zaključivanja.

U kognitivnim ispitivanjima od sudionika istraživanja očekivalo se da čitaju tekst unatrag, riječi naglas i spajaju brojeve sa slovima u određenom vremenskom okviru. Kako se moglo zaključiti iz navedenog ispitivanja, kognitivni rezultati sudionika istraživanja poboljšali su se nakon što istraživači povećali radno vrijeme do 25 sati. Međutim, nakon 25 sati istraživači su otkrili da je uspješnost na testovima počela podjednako opadati kod muških i ženskih sudionika istraživanja.

Možda najveće iznenađenje istraživanja je činjenica da su sudionici zaduženi za rad 55 sati tjedno imali gore rezultate u kognitivnih ispitivanjima od onih koji su u mirovini ili nezaposleni.

'Mnoge zemlje trude se podići dobnu ljestvicu odlaska u mirovinu, što znači da više ljudi nastavlja s radom u kasnijim životnim fazama. Razina intelektualne stimulacije može uvelike ovisiti o radnom vremenu. Rad može biti dvosjekli mač. On stimulira aktivnost mozga, ali istodobno dugo radno vrijeme može uzrokovati umor i stres, što ostavlja posljedice na kognitivnim funkcijama', izjavio je koautor studije i profesor na Sveučilištu Kei, Collin McKenzie.

Sveučilišni profesor napomenuo je kako njegovo istraživanje ističe da su razlike u radnom vremenu 'važne za održavanje kognitivnog funkcioniranja sredovječnih i starijih odraslih osoba', te da skraćeno radno vrijeme može biti 'učinkovito u održavanju kognitivnih sposobnosti vitalnim'.

hr Mon Dec 10 2018 15:51:36 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b5a04dacb557a1f348b4a95/80
Foto: Pixabay

Psi nam pomažu da živimo dulje i sretnije, tvrde znanstvenici

Ako dvojite oko toga uzeti psa ili ne, donosimo vam jedan veliki razlog u korist ovog čovjekovog starog prijatelja. Vi njemu dom, on vama puno više

Vlasnici pasa reći će vam da je najljepše kada dođu kući, a tamo im se od srca, svaki dan istim žarom obraduje neka njuška, piše Život i stil.

Takav doček grije dušu, a znanstvenici idu korak dalje i kažu da psi ne samo da djeluju na naše emocionalno stanje, nego i na tjelesno. 

Ljud i koji imaju pse imaju manji rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti. 

"Psi dobro djeluju na naše zdravlje. Smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti potičući nas na tjelesne aktivnosti i snižavajući razinu stresa svojom prisutnošću.

Zabilježeno je da vlasnici pasa ne pate od manjka društva i socijalnih kontakata, odnosno da nisu usamljeni", stoji u studiji objavljenoj u časopis Scientific Reports. 

Za razliku od osoba koje žive same, vlasnici pasa imaju 36 posto manji rizik da razviju bolesti srca i krvnih žila te 33 posto manji rizik od prijevremene smrti. Kod vlasnika pasa koji žive u domaćinstvu s više ljudi ta rizik se snižava za još 11 posto.

Razlog je vrlo jednostavan. Ljudikoji imaju pse više su fizički aktivni što dobro djeluje na zdravlje. Tjelesna aktivnost čuva srce, žile, krvni tlak drži pod kontrolom i općenito produljuje vitalnost.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:43 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/534883901799429e5daa3386/80

Iza nesanice se može skrivati šokantno očigledan razlog: provjerite koji točno

Mnogi od nas pate od nesanice, često ne znajući što se krije iza problema sa spavanjem. Ali nova studija dala nam je trag u pravom smjeru

Znanstvenici su izvijestili o značajnoj povezanosti između nesanice kod starijih odraslih osoba i razina svjetlosnog onečišćenja na nekom području - što upućuje na povezanost između umjetne svjetlosti i problema sa spavanjem, piše Život i stil.

Nova istraživanja izdvojila su podatke iz Nacionalne službe za zdravstveno osiguranje (National Sample Group - NHIS-NSC) u Južnoj Koreji tijekom 2002-2013. godine, koristeći lijekove koji su pomoć kod nesanice kao pokazatelj poteškoća sa spavanjem.

Izloženost umjetnoj svjetlosti zabilježena je satelitskim podacima i mapirana na stambenim površinama. Ukupno su korišteni podaci od 52.027 odraslih osoba u dobi od 60 i više godina, a žene čine oko 60% sudionika.

Ne samo da su ljudi u područjima gdje je veće svjetlosno onečišćenje vjerojatnije uzimali ove lijekove, nego su ih i koristili dulje vrijeme i u većim dozama.  

"Naši rezultati potvrđuju da se vanjska, umjetna, noćna svjetlost može povezati s nedostatkom sna", kaže jedan od istraživača Kyoung-bok Min iz Nacionalnog sveučilišnog fakulteta u Seulu u Južnoj Koreji.

To ne dokazuje jednom zauvijek da svjetlosne onečišćenja uzrokuje ili pogoršava nesanicu - može biti i drugih čimbenika koji se nisu gledali u ovoj studiji.

Prethodna istraživanja pokazuju da je kvaliteta i trajanje sna od vitalnog značaja za naše zdravlje, od starenja kože do zdravlja srca. Ako ne dobivamo dovoljno sna, onda cijelo naše tijelo pati.

"S obzirom na nedavne znanstvene dokaze koji uključuju naše rezultate, jaka vanjska rasvjeta može biti novi čimbenik rizika za propisivanje hipnotičkih lijekova", kaže Min. Istraživanje je objavljeno u Journal of Clinical Sleep Medicine.

hr Mon Dec 10 2018 15:50:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .