Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5806351b1eea8fff678b45b8/80

Koliko je teško programirati? Otkrijte u četiri popodneva

Splitska DUMP Udruga mladih programera organizira osmu po redu Školu osnova programiranja, besplatni ciklus predavanja koji će sve zainteresirane uvesti u programiranje, jednu od danas najtraženijih vještina. Predavanja počinju 22.10. i trajat će četiri vikenda, a održavat će se subotom popodne na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

DUMP Udruga mladih programera poziva vas na novu Školu osnova programiranja kojom već osmu godinu za redom održava tradiciju prenošenja znanja iz osnova programiranja. Riječ je o ciklusu predavanja koji se održava na početku svake akademske godine, a predstavlja priliku da se upozna vještina koja je veoma korisna i poželjna u informacijskoj eri u kojoj se danas nalazimo.

Entuzijastični dumpovci će vam zabavnim predavanjima i jednostavnim primjerima iz svakodnevnog života razbiti mit da je započeti karijeru programera, jednog od najtraženijih zanimanja danas, nešto teško ili zastrašujuće, ili da je programiranje rezervirano samo za one najmlađe. Osim što predavanja mogu posjetiti sve dobne skupine neovisno o predznanju, također su i besplatna, a sve što vam treba je malo znatiželje i nekoliko slobodnih popodneva.

Članovi DUMP Udruge mladih programera su, kao što i samo ime kaže, mladi pojedinci našeg društva koji nesebično dijele svoje stečeno znanje iz širokog raspona tehnoloških tema. Samo ove godine organizirali su i Malu školu Photoshopa te DUMP Day, prvu besplatnu IT konferenciju u Splitu, a od početka rada Udruge su uz njih održali i preko sto predavanja i radionica na kojima je bilo preko deset tisuća posjetitelja.

Predavanja će se održavati subotom u 17 sati u amfiteatru A100 na splitskom FESB-u, a prvo od četiri predavanja vas očekuje 22. listopada. Nakon svakog predavanja će idući dan, odnosno nedjeljom, biti organizirane besplatne radionice na računalima gdje će polaznici biti u mogućnosti praktično usvojiti naučeno gradivo.

Za više informacija o DUMP-u i nadolazećem ciklusu posjetite web (www.dump.hr) ili Facebook stranicu Udruge.






Facebook komentari

hr Tue Oct 18 2016 16:50:25 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/5849319d1eea8ff62f8b45b9/80
Foto: Rade Popadić

Obilježena 130. obljetnica prvog meteorološkog mjerenja u Komiži: "Klimatske promjene stigle su i u Dalmaciju"

Brojne meteorološke zanimljivosti za Dalmacija News otkrili su Jurica Mihovilović, prvi motritelj profesionalac u Komiži, i Davor Tomšić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda

Komiža je u utorak proslavila dan Grada, ali i prigodnim predavanjem obilježila 130. obljetnicu prvog meteorološkog mjerenja. Jurica Mihovilović prvi je profesionalni meteorološki motritelj iz Komiže koji se svojim poslom bavi već punih 30 godina. Karijeru profesionalnog motritelja počeo je na zagrebačkom Griču, potom je 3 godine motrio vrijeme u Karlovcu, a od 1992. trajno živi i radi u Komiži.

- Ranih devedesetih sam počeo raditi na meteorološkoj postaji u Komiži koja spada u glavne meteorološke postaje. To znači da se svakoga dana na njoj izvrši 14 mjerenja. Temperatura mora se mjeri 3 put dnevno. Mjerenja u Komiži kontinuirano su počela 1956. godine, no prvi meteorološki podatak zabilježen je daleke 1886. godine. Bilo je to prije 130 godina, a mjerenja je napravio gospodin Marinković - kazuje nam komiški motritelj. 

 Pitali smo ga odudara li klima Komiže od ostatka otoka?

- Kako smo okrenuti prema jugu, klima je sigurno specifična. Imamo višu temperaturu od sjevernog dijela otoka. Kod nas su osobito poznati vjetrovi trećeg kvadranta. Garbin (lebićada), zbog specifičnog položaja Komiže, donesu goleme valove, a svakih nekoliko godina ti vjetrovi rade štetu na obali. U Komiži smo zabilježili čak i stanje mora 6.

Za Vas se zaista može reći da živite s vremenom. Jeste li ovih zadnjih nekoliko desetljeća osobno primijetili klimatske promjene i u Komiži?

- Apsolutno. Stvari koje su se prije 30 godina događale, sada se više ne događaju na isti način. Vrijeme se mijenja, a s njim i klima. Sva su godišnja doba zabilježila porast prosječne temperature zadnjih nekoliko desetljeća, a pri tome je ljeto najizraženije.

Evo nas u prosincu, prvom mjesecu klimatološke zime. Kada je u Komiži posljednji put pao snijeg?

- Možda ste očekivali da je to bilo u veljači 2012. godine, kada je velik dio Dalmacije zatrpao snijeg, no tada je kod nas tek lagano sniježilo, bez snježnog pokrivača. Posljednji snijeg pamtim u zimi 1991. godine. U samom gradu Visu snijeg je nešto češća pojava nego u Komiži, a znatno češće padne na Humu.

Pojave li se pijavice u Komiži?

- Kod dojava pijavica ima jedna "zamka". Statistika sigurno ne održava pravo stanje. Motritelj motri nebo prosječno svakih 60 minuta, i ako baš tada uoči pijavicu on će dojaviti. Vjerujem da brojne pijavice ostanu neevidantirane. Osobito su česte pijavice oko Biševa. Tamo se zna formirati i više njih u isto vrijeme. Ipak, iznimno rijetko pijavica stigne do samoga grada.

Koliko vas radi na meteorološkoj postaji Komiža?

- Tri motritelja. Voditelj meteorološke postaje je Ivan Vitaljić, a uz mene tu je još Aldo Martinis. Sve podatke šaljem službeno u Split, a potom oni idu u Zagreb na daljnju obradu.

U planu je promjena lokacije meteorološke postaje u Komiži?

- Nova lokacija nešto je uvučenija od dosadašnje. Očekujem da će biti nešto vjetrovitija nego postojeća. Pri izlazu ćemo gubiti, a pri zalazu dobivati sunce. Moguće je da će noći na novoj lokaciji biti nešto hladnije. Vrijeme će pokazati... Komiža je općenito zimi jedna od naših najtoplijih lokacija u državi. Ljeti ipak maestral ima rashladni utjecaj.

Pitaju li vas sugrađani za prognozu?

- To se redovito događa. Najviše me pitaju količinu oborina koja je pala. U Komiži inače prosječno padne oko 720 litara godišnje. No to je prosjek. Komiža je vrlo varijabilna. Nekada mjesecima ne padne ni kap, a onda u dva mjeseca padne 500 litara.

Može li se po nekim znakovima u prirodi, primjerice ponašanju životinja, znati kakvo će nam biti određeno godišnje doba?

- Nikako, to su gluposti.

Koje meteorološke ekstreme u Komiži pamtite?

- Evo, ne moramo ići daleko u prošlost. Prije dvije godine, 1. lipnja palo je 100 litara kiše u samo 10 minuta. Naravno, to je rezultiralo velikim bujicama. Jednog dana u srpnju 2001. palo je oko 300 litara. Kiša se prelijevala preko ombrografa koji je prestao raditi, tako da je možda palo i više od zabilježene količine.

Za kraj, što bi poručili mladim ljudima koji žele postati motritelji kao i Vi?

-  Preporučio bih im da upišu Šumarku školu u Karlovcu, jedinu u kojoj se školuju meteorološki tehničari u Hrvatskoj.

Tomšić (DHMZ): Uskoro će podaci s Huma biti javno dostupni

Svečanoj sjednici Grada Komiže nazočio je Davor Tomšić, načelnik sektora za motrenje vremena i klime DHMZ-a. Tomšić je i održao prignodno predavanje povodom 130. obljetnice prvog meteorološkog mjerenja u ovom viškom biseru.

U razgovoru za naš portal Davor Tomšić je naglasio važnost kontinuiranih, svakodnevnih meteoroloških mjerenja...

- Prije 30 godina počela su kontinuirana meteorološka mjerena na glavnom meteorološkoj postaji u Komiži i to na inicijativu grada Komiže i DHMZ-a , a tada su u priči bili još gospodin Vitaljić ispred udruge Modra Špilja, kao i hotel. Jurica je bio prvi profesionalni motritelj GMP Komiža, imamo niz od 30 godina kontinuiranig mjerenja, pa se sada može početi s ozbiljnijom klimatologijom. Sada su se prvi put stekli uvjeti za pravo praćenje i analizu klime. Sada i Gradu Komiži i njegovim ljudima možemo pokazati koliki je značaj svakodnevnog praćenja vremena. Da toga nije bilo, ne bismo postigli ovakve rezultate.

Na otoku Visu postoje mjerenja i drugdje?

- Tako je. Postoje još dvije postaje. Na Humu imamo postaju za prćenje kvalitete zraka i jednu automatska meteorološka postaja. U planu je njeno prilagođavanje standardima mjerenja u DHMZ-u i od iduće godine podaci s nje bit će javno dostupni. Druga je postaja također glavna meteorološka postaja u gradu Visu,

Mogu li se podaci s automatskih meteoroloških postaja koristiti kao službeni?

- Bez obzira što automatske meteorološke postaje imaju elektronske osjetnike i nema direktnog očitanja motritelja, uvijek je potreban nadzor i kontrola nad sustavom. Koncept unutar DHMZ-a što se tiče automatskih meteoroloških mjerenja da na glavnim meteo postajama imamo klasična mjerenja s profesionalnim motriteljima i automatski meteorološki sustav, tako da imamo komplementaran par podataka. Jedno se s drugim nadopunjuje, te je bitno provesti usporedbu podataka s automatske i klasične meteo postaje. Ti podaci se kroz daljnje kontrole, verifikacije i obrade dobivaju svoju težinu, kako za klimatologiju, tako i za prezentiranje podataka u realnom vremenu, što je i glavni smisao postojanja automatskih postaja.

UK Met Office prije nekoliko godina krenuo je s pionirskim projektom sjedinjenja državnih meteoroloških postaja s onima u vlasništvu fizičkih osoba. Je li takav projekt ostvariv u Hrvatskoj?

- To je eksperiment Met Officea. Oni gledaju što raditi s podacima „trećih“ strana. Tu se više ide na masovnost, a manje na kvalitetu. Met Office je poznat po tome da mnoge stvari rade na malo drugačiji način. Primjerice, živin termometar već jako dugo besprijekorno „radi“ svoj posao mjerenja temperature zraka. Je li ga pametno zamijeniti nečim drugim jer je količina žive u njemu potencijalno opasna za okolinu ili taj instrument ima slijedivost unazad nekoliko stotina godina, koliko je u uporabi. Bitno je je li takvu odluku donosi neki uredski činovnik ili netko iz struke koji bolje pozna problematiku. Meteorologija je preteća ISO standarda jer imate ponavljanje određenih radnih radnji prema strogo predefiniranom sadržaju. To je vrlo standardizirana djelatnost koja se malo kasnije razvila. Na našim područjima standardizirana mjerenja krenula su preko Austro-Ugarske sredinom 19. stoljeća.

Kontrola i verifikacija podataka je proces koji nikada ne staje. Uvijek se mogu uočiti određene pogreške kod podataka, pa i nekoliko desetaka godina nakon što su izmjereni.

Dalmacija ni danas nije pokrivena bilo kakvih mjerenjima meteoroloških radara. Hoće li se to promijeniti u skoroj budućnost, osobito zato jer bez radara nema kvalitetnog praćenja vremena nekog kraja?

- Što se tiče radara, današnji radarski sustav naslijeđen je iz Jugoslavije u sklopu obrane od tuče. 3 radara su modernizirana i rade i danas. To su Osijek, Bilogora, i Sljeme. Slijedi nam modernizacija kompletne mreže radara u Hrvatskoj, a koja bi uključivala 6 radara i to 3 kopnena i 3 na Jadranu. Ti radari bi pokrili cijelo područje radara koji bi pokrili cijeli Jadran, a moramo znati da je Jadran općenito slabo pokriven meteorološkim mjerenjima. Radi se o lokacijama Monte Cope u Istri, jedan na širem zadarskom području, a treći se planira postaviti na Pelješac. Vis je bio u „igri“, no nije se pokazao kao idealan odabir.

Može li radar izmjeriti, primjerice, koliko godišnje padne oborina na otvorenom moru?

- Ne bih dao ruku da je to moguće. Svi se radarski podaci verificiraju izmjerenim podacima na meteorološkim postajama. To je pouzdan sustav kontrole. Radaru pravili pokazuje stanje iznad neke točke, a ono što se izmjeri pri tlu ne mora biti identično stanju iznad točke motrenja. Postoje metode aproksimacije s kojim se približno može odrediti koliko je oborina negdje palo.

Određen krug ljudi u javnosti, pa čak i znanosti negira postojanje klimatskih promjena ili niječu čovjekov (dominantan) utjecaj na iste?

Klimatske promjene vrlo su kompleksan pojam i vjerojatno brojni faktori kombinirano utječu na te promjene. Koliki je udio svakog pojedinog još se jasno ne zna. Kada se gleda vremenska linija Zemlje, prisutnost čovjeka na njoj i razdoblja u kojem uopće pratimo vrijeme nije zavidno velika. Primjerice, da se netko u zimi 2014. godine zatekao na Palagruži i vidio tamo snježni pokrivač, mogao bi pogrešno zaključiti da smo krenuli s globalnim zahlađenjem (op.a. 30.12.2004. na Palagruži je zabilježen prvi snježni pokrivač od početka službenih meteoroloških mjerenja koja su krenula 1952. godine). Vremenski odmak od neke situacija je vrlo bitan. Klimatske promjene su svakako tu, možemo diskutirati o njihovima uzrocima, a posljedice su dokazane kroz sve veće ekstreme i sve češća odstupanja od određene normale.

Ugroze za gospodarstvo i život općenito povećavaju se s intenziviranjem klimatskih promjena. To je neminovno. Uvijek je pitanje koliko sustav i društvo toga svjesni i koliko su se spremni prilagoditi promjenama. Zadaća klimatologa je prvenstveno evidentirati stanje, a nakon toga to isto stručno interpretirati, kako bi se na temelju stručne analize mogle donijeti konkretne i kvalitetne odluke koje će pomoći stanovništvu i državi.






Facebook komentari

hr Thu Dec 08 2016 11:13:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/584817661eea8f9d2e8b4586/80
Foto: oecd.ogr

Učenici se nisu proslavili, znate li vi riješiti PISA-in test?

PISA istraživanje pokazalo je da su rezultati hrvatskih petnaestogodišnjaka ispodprosječni u kategoriji pripreme učenika za nastavak školovanja i proces rada.
Istraživanje PISA 2015 u Hrvatskoj je u ožujku i travnju 2015. proveo Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), a njegove je rezultate predstavila u utorak u Zagrebu nacionalna voditeljica PISA istraživanja u Hrvatskoj Michelle Braš Roth koja je istaknula da se ''moramo zabrinuti kako će se učenici dalje snalaziti u životu', piše N1.

Dodala je da ovi rezultati ne znače da naši petnaestogodišnjaci nemaju znanja nego da jednostavno svoja znanja ne znaju primijeniti u praksi.

PISA-in test nije klasično ispitivanje naučenog gradiva već je to ispitivanje o tome jesu li učenici stekli vještine i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u današnjem društvu.

Na web stranicama PISA-e moguće je pronaći neka od pitanja s kojima su se neki od naših školaraca morali suočiti. Test obuhvaća tri osnovna područja procjene: čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost.

Ako vas zanima kako izgledaju pitanja na koja su učenici morali odgovoriti možete ih pronaći OVDJE.

Facebook komentari

hr Wed Dec 07 2016 15:16:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/544a9907189942232b000b38/80
Foto: Screenshot

I samo jedna cigareta na dan povećava opasnost od prerane smrti

Pušenje samo jedne cigarete ili čak manje svaki dan tijekom života povećava opasnost od preuranjene smrti za 64 posto, odnosno za 87 posto u osoba koje puše od jedne do deset cigareta na dan, navodi studija

Čak i samo jedna cigareta na dan povećava opasnost od preuranjene smrti u odnosu na osobu koja nikada ne puši, pokazuje studija koju je objavio medicinski časopis JAMA Internal medicine. 

Pušenje samo jedne cigarete ili čak manje svaki dan tijekom života povećava opasnost od preuranjene smrti za 64 posto, odnosno za 87 posto u osoba koje puše od jedne do deset cigareta na dan,  navodi studija. 

- Rezultati te studije potvrđuju utemeljenost upozoravanja na štetnost duhana i na činjenicu da nema bezopasne razine pušenja - kaže Maki Inoue-Choi, direktor odjela epidemiologije raka u Američkom nacionalnom institutu za rak (NCI). 

Pušenje je odgovorno za pet milijuna smrti svake godine u svijetu, navodi znanstvenik u studiji objavljenoj u ponedjeljak. 

U osoba koje odbace cigaretu smanjuje se opasnost od preuranjene smrti u odnosu na one koje nastavljaju pušiti, kažu autori studije. Nadasve je važno upozorenje da što je osoba mlađa kada odbaci cigaretu, to je manji rizik od preuranjene smrti. 

U takozvanih 'pušača na malo" preuranjena smrt najčešće je posljedica raka pluća. Smrtna opasnost od raka pluća zapravo je devet puta veća u osoba koje redovito puše cigaretu na dan ili manje u odnosu na osobe koje nikada nisu taknule cigaretu.

U osoba koje puše između jedne i deset cigareta na dan, vjerojatnost da će umrijeti od raka pluća je gotovo 12 puta veća nego u nepušača, navodi studija. 

Opasnosti pušenja dobro su dokumentirane od 1964., kada je u Sjedinjenim Državama prvi put bilo objavljeno izvješće koje je upozorilo na štetnost pušenja, no učinci male količine cigareta, manje od deset na dan, dosad nisu bili temeljito proučavani.

Za ovu studiju znanstvenici su analizirali medicinske podatke više od 290.000 bijelih odraslih osoba u dobi od 59 do 82 godine od kojih su 22.337 (7,7 posto) pušile, 156.405 (54 posto) su bile bivši pušači, a 111.473 (38,4 posto) nisu nikada uživale duhan. 

Među pušačima, 159 je navelo da puši manje od cigarete na dan tijekom života, a gotovo 1500 je reklo da puši od jedne do deset cigareta na dan. 

Buduće se studije moraju usredotočiti na mlađe skupine i na razlike među rasama i manjinama, navode autori. 

Facebook komentari

hr Tue Dec 06 2016 12:52:42 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost
http://www.dalmacijanews.hr/files/576a3ce0d84d64d82e8b4573/80
Foto: Screenshot YouTube

Dojenje u Hrvatskoj je "out"?: Samo 1 od 10 majki doji svoju bebu

Istraživanje je pokazalo da u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije samo jedna od 10 majki i dalje doji dijete u dobi od šest mjeseci.

Nezavisna, zdravstveno-informacijska mreža SteadyHealth, izvršila je opširnu analizu razloga zašto majke u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini ne doje šestomjesečne bebe. Majke, njihovi društveni krugovi i zdravstveni radnici predstavljaju tri neosporiva stupa potrebna za uspješno dojenje, prenosi portal živim.

U anketi u kojoj je sudjelovalo 800 majki iz regije, SteadyHealth je utvrdio da su štetne bolničke prakse i vjerovanja majki da nemaju dovoljnu količinu mlijeka, bile dvije glavne prepreke koje su spriječile više majki da doje svoje bebe u prvih šest mjeseci njihovog života u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Iako je 9 od 10 majki u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini počelo dojiti, samo je jedna majka od tih deset svoju bebu hranila isključivo svojim mlijekom do šestog mjeseca djetetove starosti. 


Dojenje u hrvatskim rodilištima
1,1 posto - Doktor me natjerao da prestanem dojiti
4,6 posto - Nisam mogla dojiti svoje dijete, jer je bilo u bolničkim jaslicama
7,4 posto - Moja je beba bila hranjena formulom, ali bez mog pristanka
24,7 posto - Mogla sam dojiti svoje dijete unutar prvog sata nakon porođaja
28,1 posto - Kad sam se suočila s problemima tijekom dojenja, dobila sam podršku koja mi je pomogla da ih prevladam
33,9 posto - Zdravstveni djelatnici su mi dali korisne upute da bi dojenje bilo uspješno


Što hrvatske majke misle o stručnosti medicinskih djelatnika
1 posto - Nemaju vremena, jer su prezaposleni
6 posto - Neutralni
15 posto - Dobro informirani, ali nezainteresirani za posao
25 posto - Nisu dobro informirani
53 posto - Dobro informirani

 

Što bi majke napravile kako bi povećale stopu dojenja
12 posto – Ništa se ne treba promijeniti, trenutačna situacija je zadovoljavajuća
13 posto – Bolja informiranost majki
17 posto – Bolja društvena prihvatljivost dojenja
20 posto – Više aktivizma, da se podigne svijest o koristima dojenja

 

Nagli pad dojenja

Šta može objasniti tako nagli pad stope dojenja? SteadyHealth otkriva da su štetne zdravstvene prakse kao što su hranjenje novorođenčadi adaptiranim mlijekom bez pristanka roditelja, odvajanje novorođenčadi od majki u bolničkim jaslicama, vršenje pritiska na majku da koristi adaptirano mlijeko, odbijanje pomoći majkama koje je traže, pa čak i sugeriranje majkama da ispumpaju kolostrum, kako bi ga odbacile, široko rasprostranjene i obuhvaćaju više od jedne četvrtine majki i novorođenčadi, kojima nije pružena odgovarajuća zdravstvena zaštita.

- Mišljenje, koje je rasprostranjeno u cijeloj regiji je i glavni razlog zbog kojeg majke prijevremeno prestaju dojiti, a to je da se majčino mlijeko vidi kao rijedak resurs, koji može jednostavno nestati. To je usko vezano za suptilnu promociju adaptiranog mlijeka i široko rasprostranjene prakse smještanja novorođenčadi u bolničke jaslice, što u neposrednom periodu nakon rođenja spriječava dojenje na zahtjev djeteta te dodatno onemogućava nastajanje mlijeka – rekla je istraživačica Olivia Maloy.

Pedijatrica iz Bosne i Hercegovine, Gordana Mučibabić, prokomentirala je tvrdnje do kojih je došao SteadyHealth.

-  Uprkos činjenici da  se o dojenju i pozitivnim efektima koje ono donosi, kao i razlikama između majčinog mlijeka i adaptiranih formula, nikad više nije govorilo i znalo, istovremeno mi se čini da nikad manje žene nisu dojile. Kao i svaki problem i ovaj je multifaktorijalan. Znam da, kada krenemo od toga da mi zdravstveni radnici, koji smo svakodnevno u kontaktu sa mladim majkama, damo sve od sebe da promoviramo dojenje, svijet će biti bolje mjesto - zaključila je.

Facebook komentari

hr Mon Dec 05 2016 08:39:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Znanost

Pročitajte još . . .