Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec5270c6f2ab808348b45ce/80
Foto: pixabay

Rat za online istinu: Što tvrtke i države rade kako bi se borile protiv lažnih vjesti?

Tehnološki svijet prošao je kroz prilično buran period u posljednje vrijeme. Gdjegod pogledali, gorući problem su na vidiku. Radi li se o realnim problemima koji su pogodili industriju zbog koronavirusa ili o državnim i javnim ispadima i komentarima, kada govorimo o virtualnom svijetu.

Sa svim tim problemima koji izmiču kontroli te se međusobno isprepliću, običnom čovjeku može biti teško shvati što se zapravo događa. U ovom članku ćemo probati osvijetliti problematiku kako bi bolje shvatitili o čemu se radi. 

Problem definiranja problema

“Lažne vijesti” ili izmišljenje vijesti su dva pojma koja se često pojavljuju u svakodnevnom životu. 

Iako se ovi termini koriste u komuniciraji s glavnim konceptom onoga što prilično često spominjemo u svakodnevnom životu, oni  su opterećeni osnovnim problemom. Istina je da su to termini koji koriste efikasnu regulaciju prostora na društvenim mrežama. 

 Postoje tri vrste podtipova, koji se zajednički nazivaju“informacijski poremećaj”. 

1) dezinformacija– lažne informacije koje se šire s namjerom da nanesu štetu


2) loše prenijeta informacija – lažna informacija koja se širi bez znanja da je lažna ili bez namjere da se nanese šteta

3) malformacija – istiniti sadržaj koji se dijeli u okviru lažne vijesti s namjerom da se nanese šteta

Sličan problem nastaje kada se krene razgovarati o temi “deepfake-a”. Ako niste upoznati, “deepfake” je bilo koji dio medijskog zapisa (slika ili video) gdje je lik jedne osobe zamijenjen s drugim likom koji je sličan. Kao takva, ova definicija se ne odnosi samo na zlonamjerni sadržaj koji pokušava prevariti svoje gledatelje. “Memes” i Instagram filteri koji modificiraju izgled osobe putem algoritma te također spadaju pod ovu definiciju.

Imajući u vidu ova saznanja, problem s tvrtkama koje su najavile svoju namjeru da se bore protiv ovih fenomena, počinju tražiti daljnju klasifikaciju. U suprotnom, postavljeni sadržaj koji bi trebao biti podložan regulaciji, postaje i ostaje nejasan. 

Kroz kooperaciju do efikasne regulacije

Velike tvrtke kao što su Facebook, Twitter, Instagram i čak Reddit,  izrazile su vjerovanje u ideju regulacije, a države i javnost su se složile s tom konstatacijom.    

Zahtjevi za boljom transparentnošću i regulacijom rastu iz dana u dan i sada se čini da bi konačno industrija mogla poduzeti korak u pravom smjeru. Čak i na ovogodišnjem CES 2020, tehnološkom konvencijom s prikazom svih najnovijih uređaja i gadgeta, iako je bilo vrlo sadržajno s bilo čime vezano za prepoznavanje korisnika, nije imala dosta sadržaja o temama koje se tiču privatnosti. 

Prije nego što se pravilno udubimo u dubinu ove teme, važno je napomenuti da je moderacija sadržaja složeno pitanje. Tvrtke se neprestano nalaze na tankom ledu i moraju birati između onoga što spada pod izraze „slobodnog govora“, kako ne bi narušile nečija prava, a pritom daju sve od sebe da zaštite svoje korisnike od potencijalne štete.

 A osim sadržaja povezanog s nezakonitim ponašanjem (maloljetna pornografija, prijetnje itd.), to se u velikoj mjeri odvija na subjektivnoj osnovi za svaki slučaj.

Pravila tvrtke

Kao što smo već spomenuli, Twitter, Facebook i Instagram su bile jedne od prvih platformi koje su se uhvatile u koštac s problemom, zajedno s nekim drugim tvrtkama koje nisu  (npr. Google, Microsoft i IBM). Iako su njihove težnje da se pravilno suoče s gore razmotrenim pitanjima naišle na prihvaćanje, mnogima to baš i nije odgovaralo

Facebook je izjavio da će koristiti algoritam koji će tražiti i zabranjivati "deepfake". Svakako ovo nije rješenje za blago modificirani sadržaj i druge forme problematičnih informacija o kojima smo pričali do sada. Nakon fijaska iz 2016. godine, Facebook je odlučio uvesti “Vrhovni sud” moderacije sadržaja, neovisan tim koji procjenjuje specifične slučajeve koji se događaju unutar Facebook ekosistema (i Instagrama).

Ipak, postoji dosta problema s novo implementiranim sistemom. Kao prvo, ovaj sud će biti prenatrpan velikim brojem pritužbi koje će se bez ikakve sumnje dobiti. Neki se također brinu da će biti spomenutim platformama, jer će svakako neke od platformi biti obuhvaćene ovim pritužbama.  

Također, bitno je napomenuti da Youtube i Facebook moderatori moraju potpisati odricanje od potencijalnih tužbi za dobivanje bolesti PTSD kao direktnog rezultata ispunjavanja svojih dužnosti na poslu (napominjemo da je ovo kršenje odredbi OSHA.). 

Drugo pitanje koje brine industriju je WhatsApp, koji je postao glavno pitanje za dezinformacije, pogotovo u Indiji zahvaljujući "end-to-end" enkripcijama, što limitira moderator da efikasno rade svoj posao i brišu potencijalno opasne informacije i objave. Državna regulacija različite države imaju različite pristupe kada se priča o regulaciji internet sadržaja. Iz tog razloga je gotovo nemoguće staviti ih pod “isti šešir” jer sve države imaju drugačije politike i pravila. Europska Unija uvela je veliki broj pravilnika tijekom prethodnih godina. Posebno su uspjeli  ukinuti puštanje terorističkog sadržaja, a GDPR također se bavi nekim od ovih gorućih problema jer su se uveli pravilnici korištenja osobnih podataka korisnika. 

Velika Britanija razmišlja postaviti sav online sadržaj pod jurisdikciju  Ofcom, koji, do sad, nadgleda TV i radio sadržaj koji se emitira. Poanta je da će korisnicima biti dozvoljeno objavljivanje neprimjerenog sadržaja dok će tvrtke biti odgovorne za bilo što nelegalno što ostane na njihovim platformama. 

Ovo je suprotan pristup koji se koristi u drugim industrijama u Ujedinjenom kraljevstvu. Primjerice, u kockarskoj industriji gdje se igrači mogu koristiti opcijom samo-isključenja, čime efikasno mogu pratiti svoje ponašanje.  

Pod Ofcom pravilima, tvrtke moraju odrediti koji sadržaj se krši s njihovim principima. U slučaju neuspjeha skrivanja problematičnog sadržaja u primjerenom roku, mogu biti odgovorni kako materijalno tako i prekršajno. Ipak, hoće li neko otići u zatvor zbog toga, ostaje za vidjeti.  

Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra zabranu prepoznavanje lica u narednih 5 godina. Njemačka je uvela NetzDG zakon 2018.godine. Svaka tvrtka koja ima preko 2 milijuna korisnika spada pod isti.

Po ovom zakonu, tvrtke moraju uvesti nove softvere za pregled sadržaja, te brisati illegalan sadržaj u roku od 24 sata i redovno  izvještavati o svom napretku. Ako ne uspiju u tome, pojedinci mogu biti kažnjeni kaznama do 5 milijuna eura, a tvrtke čak do 50 milijun eura.

Rusija je također regulirana, jer njihove tvrtke imaju mogućnost isključiti svoje servere s mreže ako dođe do problema, iako to još nitko nije vidio kako funkcionira u stvarnosti. Dodatno sve tvrtke moraju čuvati podatke o ruskim građanima na serverima koji se nalaze fizički u državi. 

Kina blokira stranice kao što su Twitter, Google i WhatsApp, a napravili su identične platforme pod drugim imenom. Ova država zapošljava na tisuće online policajaca, koji pregledavaju web i prate neprikladno ponašanje svojih korisnika. Kina ide toliko daleko, da su čak zabranili da se pojedine riječi koriste preko interneta, kako korisnici ne bi mogli pretraživati neke stvari. 

Australija je usvojila Sharing of Abhorrent Violent Media zakon 2019.godine, kojim je uvela kriminalne kazne za tvrtke pa čak i potencijalne kaznene mjere u visini do 10% godišnjeg neto prihoda tvrtke. 2015. godine Enhancing Online Safety zakon dao je mogućnost eSafety komisiji da zahtjeva od tvrtki brisanje problematičnih objava. Tvrtkama se šalje upozorenje da u roku od 48 sati uklone sadržaj i izbjegnu plaćanje kazne od 525.000 australijskih dolara za tvrtke i 105.000 dolara za pojedince.

Zaključak bez rješenja 

 Virtualni svijet trenutno ima puno problema na koje nema odgovora. Za sada, možemo samo strpljivo čekati dok online regulatori, i državni i privatni, ne nađu način da se usuglase i probaju riješiti ove probleme.  Ali dok taj dan ne dođe, morat ćemo ostati strpljivi. Klonite se neprikladnog sadržaja i nesigurnih stranica. Abraham Lincoln jednom je prilikom rekao: “Nije sve što pročitate i istinito”. 
hr Wed May 20 2020 14:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2d73c9daf72d55588b461f/80
Foto: Pixabay

Amerikanci hrvatske plaže Nugal i Zlatni rat uvrstili među najljepše u Europi

Spektakularni pogled, kristalno čisto more..
Prestižni američki magazin posvećen putovanjima Condé Nast Traveler uvrstio je hrvatske plaže Nugal u Makarskoj i Zlatni rat u Bolu među top 25 najljepših europskih plaža, izvijestila je Ina Rodin, direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice u SAD-u.
 
„Najnovija objava jednog od najutjecajnijih i najčitanijih američkih magazina za putovanja potvrđuje kako Hrvatska zadržava vidljivost i pozitivan imidž na američkom tržištu. Unatoč trenutnoj situaciji, zbog koje u ovoj godini ne očekujemo velik broj američkih gostiju, važno je kontinuirano održavanje interesa i percepcije naše zemlje kao sigurne i atraktivne turističke destinacije“, istaknuo je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
 

U svojoj objavi Condé Nast Traveler ističe sve blagodati plaže Nugal, poput spektakularnog pogleda i kristalno čistog mora, zbog čega se 40-minutna šetnja do plaže apsolutno isplati. Navedene su i prednosti plaže Zlatni rat koja je, uz svoj upečatljiv i neobičan oblik, idealna za ljubitelje vodenih sportova poput jedrenja ili uspravnog veslanja na dasci. Uz dvije hrvatske, na popisu 25 najljepših plaža našle su se i brojne grčke, francuske, španjolske i talijanske plaže.
hr Fri Aug 07 2020 17:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2bd14cdaf72dfe548b4678/80

'Uhvatite meteore': Razgledajte Perzeide u Zvjezdanom selu Mosor

Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom.

Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 11/12. kolovoza (utorak/srijeda) uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje u utorak u večernjim satima, te u srijedu izjutra. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena u 20.30 h (utorak).

Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje će započeti u 21.00 h, a održat će ga Ante Radonić, dobro poznati popularizator astronomije i astronautike, stručni suradnik radijske emisije Andromeda!

Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez i Ante Radonić. Mjesec će te noći biti u fazi zadnje četvrti i izaći će tek oko jedan sat iza ponoći, tako da neće predstavljati veliku smetnju. Možemo očekivati da će u svakih sat vremena biti vidljivo po nekoliko desetaka tih nebeskih krijesnica.

Promatranje će potrajati do 1.30 h iza ponoći (srijeda), a bit će posvećeno isključivo „hvatanju“ Perzeida. Ulaz je besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli.

Važna napomena:

Zbog epidemiološke situacije izazvane pandemijom bolesti COVID-19, ove će godine predavanju u velikoj dvorani zvjezdarnice moći prisustvovati najviše 60 posjetitelja. Molimo sve one koji će možda zbog toga ostati bez svog mjesta u dvorani da pokažu razumijevanje! Slično tome, tijekom promatranja meteora u datom trenutku na terasi zvjezdarnice neće moći boraviti više od 80 ljudi. Pored toga, tijekom predavanja svi koji će mu prisustvovati obavezni su nositi zaštitne maske.

hr Thu Aug 06 2020 11:46:13 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2bcc91daf72d0c558b465f/80

'Melodije hrvatskog juga' u Opuzenu: Festival će ugostiti preko 100 poznatih izvođača i autora

U petak 07.08. na opuzenskoj pjaci održava se 27. festival zabavne glazbe Melodije hrvatskog juga Opuzen 2020, koji je zasigurno uz maraton lađa, najznačajniji događaj u ovom kraju.
- Iz godine u godinu sve je veći interes kako izvođača, tako i autora jer ove godine je na natječaj stigao iznimno veliki broj skladbi pa je zadatak za odabir najboljih bio doista težak. Mogu iskreno reći da smo zadržali kvalitetu i mislim da je to zaista najvažnije. Tako ove godine imamo 22 pjesme koje kao i prethodnih godina odišu dalmatinsko-mediteranskim ugođajem jer su Opuzenci inače poznati po klapskom pjevanju i vole taj timbar.

Vrijedno je napomenuti da će festival i ove godine ugostiti preko 100 poznatih izvođača i autora (što je jako veliki broj umjetnika na jednom mjestu), a također daje mogućnost mladim debitantima da se i oni mogu kvalitetno predstaviti publici, govori nam umjetnički direktor festivala prof. Želimir Škarpona.

Za autore i izvođače predviđene su po tri nagrade stručnog ocjenjivačkog suda i publike, nagrada za najboljeg debitanta, najbolje stihove, te Grand Prix festivala kao i Nagrada za poseban doprinos Hrvatskoj glazbenoj kulturi.

Dosadašnji nositelji te nagrade su Arsen Dedić, Tereza Kesovija, Meri Cetinić, Marko Perković – Thompson, Zorica Kondža, Đorđi Peruzović, Hrvoje Hegedušić i Oliver Dragojević. Ove godine tu nagradu festival će dodijeliti Ibrici Jusiću.

Festival će s ponosom i ove godine uručiti nagradu koja nosi ime slavnoga tenora Vinka Coce, a koja se dodjeljuje pojedincima ili grupama koji na najbolji način predstavljaju najsjajnije autorske i pjevačke izdanke dalmatinskog izričaja.

Uspjeh svakog festivala tako i ovog potvrđuju pjesme koje ostanu i koje ljudi pjevaju u svim prigodama, pa se iskreno nadam da će i ove godine zasigurno biti takvih pjesama, govori Škarpona.



Neizbježno je spomenuti i pjesme koje su iznikle s ovog festivala: Oči boje levande – Pino i Denis,
Zapuvala je bura – klapa Cambi, Božja arija – Davor Radolfi i klapa Maslina, Tri gitare – Tri tenora, Cvite moj – Marko Škugor, Zar ne vidiš da mi fališ – Boris Oštrić, Oprosti mi - Matko Jelavić, Povij me – klapa Cambi, Da mi nije moje dice – klapa Maslina, Za tebe učinija bi sve – klapa Cambi, Dobro ti bilo more – Tedi Spalato, Judi o' soli – Saša Jakelić, Vraćam se Dalmaciji – Vinko Coce, Čarolija – Zorica Kondža, Uvijek sve ti oprostim – grupa Tutti Frutti, Ne traži od mene to - Saša Jakelić i Ana Opačak, Lijepa moja – klapa Maslina, Dome moj – Artemija Stanić i Zoran Bebić-Beba, Sve prolazi – Nenad Kero, Moja Dalma – Branko Medak i Nevena, Nisam sritna ja uz njega – Lidija Bačić, Stare kuće – Johnny Gitara, Romantičan od sebe – Tutti Frutti, Kada poklope se švere – Mješovita klapa Filip Dević, Dite s Jadrana – Zoran Bebič – Beba i Petar Radaić i druge.

Dvostruki festivalski CD izašao je u izdanju Craotia recordsa. Snimku festivala možete pogledati na HTV-u i CMC televiziji u odgođenom terminu i izravan prijenos na HRT radio Splitu i Dubrovniku 7.08. u 21h.

Obzirom kako zbog Covid krize vladaju posebne mjere civilnog stožera i mi smo se kao organizatori prilagodili spomenutoj situaciju i osigurali potrebite mjere i uvjeta kako bi se ovogodišnji festival u Opuzenu mogao održati na najbolji prilagođeni način, zaključio nam je direktor festivala Zlatko Mustapić.
hr Thu Aug 06 2020 11:37:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f2b0d9ddaf72dfe548b463c/80
Foto: Privatni album

Imoćanin na putovanju života: Biciklom od Frankfurta do Imotskog - za bolesnu djecu!

Cilj mu je ohrabriti i motivirati djecu koja se trenutno nalaze u borbi sa zloćudnim bolestima jer se i on sam, kao dijete, suočio s tim
Miljenko Mrkonjić, 26-godišnji Imoćanin s njemačkom adresom već se neko vrijeme priprema za putovanje života. Naime, radi se o putovanju biciklom iz Frankfurta do Imotskog, a realizirat će ga na jesen. 

Miljenko se na ovaj nesvakidašnji pothvat odlučio iz čiste i iskrene humanosti koja je svake hvale vrijedna. Cilj mu je ohrabriti i motivirati djecu koja se trenutno nalaze u borbi sa zloćudnim bolestima jer se i on sam, kao dijete, suočio s istom. 

- Prije deset godina sam imao rak limfnih žlijezda - Hodgkin Limfom i upravo ova desetogodišnjica borbe za život potakla me je na organizaciju projekta "We ride against cancer". Znači, moj plan je ohrabriti i motivirati djecu koja se nalaze u istoj ili sličnoj situaciju u kojoj sam ja, prije 10 godina, bio. Na svom primjeru im želim pokazati kako je važno biti jak, odnosno kako je važno vjerovati u svoje ozdravljenje. - kaže nam Miljenko. 


Online kampanja

Sa željom da se bolesnoj djeci omogući što bolja skrb, Miljenko će aktivirati i online kampanju prikupljanja novca gdje će svi oni koji su u mogućnosti moći donirati. Važno je naglasiti kako se od tog novca neće financirati putovanje, već će ono biti pokriveno vlastitim novcem. 

Bit će to online kampanja jer želim da to bude maksimalno transparentno. Za mene je to zaista osobna stvar i želim da bude svima jasno kako će novac ići udrugama, odnosno bolnicama. Online se vidi koliko je uplaćeno, a poslije svi vide koliko je isplaćeno. - rekao nam je pa nastavio: 

- Cilj mi je novčano pomoći bolnicama i djeci oboljeloj od te zloćudne bolesti. Plan je da dio novaca ide u Njemačku, gdje sam se liječio, a dio u Hrvatsku, odnosno podjela će biti na 50:50. Što se tiče Hrvatske, novčana donacija će vjerojatno ići u KBC Split na dječji odjel za onkologiju, no ako bude postojao neki razlog da neće biti moguće novac dati njima, pronaći ćemo neku drugu ustanovu. - kaže nam. 

Na put ne ide sam


Miljenko na putovanje biciklom ne ide sam, već će imati društvo. Radi se o njegovom prijatelju Marku Mariću (29), također Hrvatu koji živi u Njemačkoj. 

- Da, imat ću društvo, na ovo putovanje ide moj prijatelj Marko. Ovim putem mu se želim zahvaliti što podržava moj projekt. Uistinu to cijenim jer znam da je i on, jednako kao i ja, uložio svoj novac, vrijeme, trud i znoj. - zaključio je Miljenko. 

Kako napreduje projekt "We ride against cancer" možete pratiti na Instagramu i na Facebooku
hr Wed Aug 05 2020 20:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .