Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec5270c6f2ab808348b45ce/80
Foto: pixabay

Rat za online istinu: Što tvrtke i države rade kako bi se borile protiv lažnih vjesti?

Tehnološki svijet prošao je kroz prilično buran period u posljednje vrijeme. Gdjegod pogledali, gorući problem su na vidiku. Radi li se o realnim problemima koji su pogodili industriju zbog koronavirusa ili o državnim i javnim ispadima i komentarima, kada govorimo o virtualnom svijetu.

Sa svim tim problemima koji izmiču kontroli te se međusobno isprepliću, običnom čovjeku može biti teško shvati što se zapravo događa. U ovom članku ćemo probati osvijetliti problematiku kako bi bolje shvatitili o čemu se radi. 

Problem definiranja problema

“Lažne vijesti” ili izmišljenje vijesti su dva pojma koja se često pojavljuju u svakodnevnom životu. 

Iako se ovi termini koriste u komuniciraji s glavnim konceptom onoga što prilično često spominjemo u svakodnevnom životu, oni  su opterećeni osnovnim problemom. Istina je da su to termini koji koriste efikasnu regulaciju prostora na društvenim mrežama. 

 Postoje tri vrste podtipova, koji se zajednički nazivaju“informacijski poremećaj”. 

1) dezinformacija– lažne informacije koje se šire s namjerom da nanesu štetu


2) loše prenijeta informacija – lažna informacija koja se širi bez znanja da je lažna ili bez namjere da se nanese šteta

3) malformacija – istiniti sadržaj koji se dijeli u okviru lažne vijesti s namjerom da se nanese šteta

Sličan problem nastaje kada se krene razgovarati o temi “deepfake-a”. Ako niste upoznati, “deepfake” je bilo koji dio medijskog zapisa (slika ili video) gdje je lik jedne osobe zamijenjen s drugim likom koji je sličan. Kao takva, ova definicija se ne odnosi samo na zlonamjerni sadržaj koji pokušava prevariti svoje gledatelje. “Memes” i Instagram filteri koji modificiraju izgled osobe putem algoritma te također spadaju pod ovu definiciju.

Imajući u vidu ova saznanja, problem s tvrtkama koje su najavile svoju namjeru da se bore protiv ovih fenomena, počinju tražiti daljnju klasifikaciju. U suprotnom, postavljeni sadržaj koji bi trebao biti podložan regulaciji, postaje i ostaje nejasan. 

Kroz kooperaciju do efikasne regulacije

Velike tvrtke kao što su Facebook, Twitter, Instagram i čak Reddit,  izrazile su vjerovanje u ideju regulacije, a države i javnost su se složile s tom konstatacijom.    

Zahtjevi za boljom transparentnošću i regulacijom rastu iz dana u dan i sada se čini da bi konačno industrija mogla poduzeti korak u pravom smjeru. Čak i na ovogodišnjem CES 2020, tehnološkom konvencijom s prikazom svih najnovijih uređaja i gadgeta, iako je bilo vrlo sadržajno s bilo čime vezano za prepoznavanje korisnika, nije imala dosta sadržaja o temama koje se tiču privatnosti. 

Prije nego što se pravilno udubimo u dubinu ove teme, važno je napomenuti da je moderacija sadržaja složeno pitanje. Tvrtke se neprestano nalaze na tankom ledu i moraju birati između onoga što spada pod izraze „slobodnog govora“, kako ne bi narušile nečija prava, a pritom daju sve od sebe da zaštite svoje korisnike od potencijalne štete.

 A osim sadržaja povezanog s nezakonitim ponašanjem (maloljetna pornografija, prijetnje itd.), to se u velikoj mjeri odvija na subjektivnoj osnovi za svaki slučaj.

Pravila tvrtke

Kao što smo već spomenuli, Twitter, Facebook i Instagram su bile jedne od prvih platformi koje su se uhvatile u koštac s problemom, zajedno s nekim drugim tvrtkama koje nisu  (npr. Google, Microsoft i IBM). Iako su njihove težnje da se pravilno suoče s gore razmotrenim pitanjima naišle na prihvaćanje, mnogima to baš i nije odgovaralo

Facebook je izjavio da će koristiti algoritam koji će tražiti i zabranjivati "deepfake". Svakako ovo nije rješenje za blago modificirani sadržaj i druge forme problematičnih informacija o kojima smo pričali do sada. Nakon fijaska iz 2016. godine, Facebook je odlučio uvesti “Vrhovni sud” moderacije sadržaja, neovisan tim koji procjenjuje specifične slučajeve koji se događaju unutar Facebook ekosistema (i Instagrama).

Ipak, postoji dosta problema s novo implementiranim sistemom. Kao prvo, ovaj sud će biti prenatrpan velikim brojem pritužbi koje će se bez ikakve sumnje dobiti. Neki se također brinu da će biti spomenutim platformama, jer će svakako neke od platformi biti obuhvaćene ovim pritužbama.  

Također, bitno je napomenuti da Youtube i Facebook moderatori moraju potpisati odricanje od potencijalnih tužbi za dobivanje bolesti PTSD kao direktnog rezultata ispunjavanja svojih dužnosti na poslu (napominjemo da je ovo kršenje odredbi OSHA.). 

Drugo pitanje koje brine industriju je WhatsApp, koji je postao glavno pitanje za dezinformacije, pogotovo u Indiji zahvaljujući "end-to-end" enkripcijama, što limitira moderator da efikasno rade svoj posao i brišu potencijalno opasne informacije i objave. Državna regulacija različite države imaju različite pristupe kada se priča o regulaciji internet sadržaja. Iz tog razloga je gotovo nemoguće staviti ih pod “isti šešir” jer sve države imaju drugačije politike i pravila. Europska Unija uvela je veliki broj pravilnika tijekom prethodnih godina. Posebno su uspjeli  ukinuti puštanje terorističkog sadržaja, a GDPR također se bavi nekim od ovih gorućih problema jer su se uveli pravilnici korištenja osobnih podataka korisnika. 

Velika Britanija razmišlja postaviti sav online sadržaj pod jurisdikciju  Ofcom, koji, do sad, nadgleda TV i radio sadržaj koji se emitira. Poanta je da će korisnicima biti dozvoljeno objavljivanje neprimjerenog sadržaja dok će tvrtke biti odgovorne za bilo što nelegalno što ostane na njihovim platformama. 

Ovo je suprotan pristup koji se koristi u drugim industrijama u Ujedinjenom kraljevstvu. Primjerice, u kockarskoj industriji gdje se igrači mogu koristiti opcijom samo-isključenja, čime efikasno mogu pratiti svoje ponašanje.  

Pod Ofcom pravilima, tvrtke moraju odrediti koji sadržaj se krši s njihovim principima. U slučaju neuspjeha skrivanja problematičnog sadržaja u primjerenom roku, mogu biti odgovorni kako materijalno tako i prekršajno. Ipak, hoće li neko otići u zatvor zbog toga, ostaje za vidjeti.  

Ujedinjeno Kraljevstvo razmatra zabranu prepoznavanje lica u narednih 5 godina. Njemačka je uvela NetzDG zakon 2018.godine. Svaka tvrtka koja ima preko 2 milijuna korisnika spada pod isti.

Po ovom zakonu, tvrtke moraju uvesti nove softvere za pregled sadržaja, te brisati illegalan sadržaj u roku od 24 sata i redovno  izvještavati o svom napretku. Ako ne uspiju u tome, pojedinci mogu biti kažnjeni kaznama do 5 milijuna eura, a tvrtke čak do 50 milijun eura.

Rusija je također regulirana, jer njihove tvrtke imaju mogućnost isključiti svoje servere s mreže ako dođe do problema, iako to još nitko nije vidio kako funkcionira u stvarnosti. Dodatno sve tvrtke moraju čuvati podatke o ruskim građanima na serverima koji se nalaze fizički u državi. 

Kina blokira stranice kao što su Twitter, Google i WhatsApp, a napravili su identične platforme pod drugim imenom. Ova država zapošljava na tisuće online policajaca, koji pregledavaju web i prate neprikladno ponašanje svojih korisnika. Kina ide toliko daleko, da su čak zabranili da se pojedine riječi koriste preko interneta, kako korisnici ne bi mogli pretraživati neke stvari. 

Australija je usvojila Sharing of Abhorrent Violent Media zakon 2019.godine, kojim je uvela kriminalne kazne za tvrtke pa čak i potencijalne kaznene mjere u visini do 10% godišnjeg neto prihoda tvrtke. 2015. godine Enhancing Online Safety zakon dao je mogućnost eSafety komisiji da zahtjeva od tvrtki brisanje problematičnih objava. Tvrtkama se šalje upozorenje da u roku od 48 sati uklone sadržaj i izbjegnu plaćanje kazne od 525.000 australijskih dolara za tvrtke i 105.000 dolara za pojedince.

Zaključak bez rješenja 

 Virtualni svijet trenutno ima puno problema na koje nema odgovora. Za sada, možemo samo strpljivo čekati dok online regulatori, i državni i privatni, ne nađu način da se usuglase i probaju riješiti ove probleme.  Ali dok taj dan ne dođe, morat ćemo ostati strpljivi. Klonite se neprikladnog sadržaja i nesigurnih stranica. Abraham Lincoln jednom je prilikom rekao: “Nije sve što pročitate i istinito”. 
hr Wed May 20 2020 14:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec2c52c6f2ab8d2318b4578/80

Rumunjski portal pisao o Mirti Šurjak: 'Seksi novinarka iz Hrvatske u parodičnom videu'

Rumunji su zaintrigirani Mirtom Šurjak
Sportska reporterka Hrvatske televizije, Mirta Šurjak, pojavila se jutros na najutjecajnijem rumunjskom news portalu Adevarul.

Rumunji prenose kako je Mirta izazvala pozornost nastupom u spotu “Mi manca il calcio” za pjesmu koju izvodi glazbenik iz Milana, Ermanno Fabbri.

Nogomet naravno nedostaje i Rumunjima, pa ih je zaintrigirala talijanska štos-pjesma “Mi manca il calcio” (Nedostaje mi nogomet).


hr Mon May 25 2020 12:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ecad34f6f2ab8803c8b456c/80

Kadrovi koje morate pogledati: Plitvička jezera i dinamično lice prirode ostavljaju bez daha

Za sve one koji nisu u mogućnosti doći do Plitvičkih jezera donosimo prekrasne fotografije koje je za naše čitatelje zabilježio poznati sinjski fotograf, Antonio Mirko Macan.
Iako je koronavirus zaustavio turističku ponudu u Hrvatskoj ponovna revitalizacija značila je procvat u Nacionalnom parku Plitvička jezera. S ponovnim otvaranjem vodstvo Nacionalnog parka kao 'as iz rukava' donijelo je potez sniženja cijena ulaznica pa su tako brojni posjetitelji pohitali u ovo malo čudo prirode.

Na Plitvice se moglo za 50 kuna, a cijene se uskoro povisuju pa tko je bio i bio je. 

Dva promotivna tjedna privukla su brojne domaće turiste u ovaj Nacionalni park koji predstavlja dinamično lice prirode, a povećan broj gostiju iznenadio je i oduševio vodstvo predvođeno ravnateljem Nacionalnog parka Plitvička jezera, Tomislavom Kovačevićem koji je, prije nekoliko dana, za HRT najavio poskupljenje koje je nazvao 'prirodnim'.

- Hrvatska je javnost možda manje upoznata činjenicom da je od 1. studenog pa skroz do 1. ožujka cijena vrlo povoljna. Ona je godinama bila 60 kuna, ove će godine biti 80 kuna, dakle ponovno prihvatljivo. Tko je jednom vidio Plitvice pod snijegom, taj će se sigurno ponovno vratiti, kazao je Kovačević.

- Gotovo da mogu reći da je sezona počela na Plitvičkim jezerima, bez obzira na to što imamo promotivno proljeće. Svaki dan imamo 5000 i više posjetitelja, a to je ograničen broj, 50 posto od onoga što mi inače primamo, dodao je ravnatelj.

Za sve one koji nisu u mogućnosti doći do Plitvičkih jezera donosimo prekrasne fotografije koje je za naše čitatelje zabilježio poznati sinjski fotograf, Antonio Mirko Macan.


hr Sun May 24 2020 22:04:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec956796f2ab87d3b8b4568/80
Foto: Pixabay

Neobična ponuda Hrvatske Lutrije: Pogodite koji grad će imati višu temperaturu zraka i zaradite

Trenutno je u ponudi šest duela

Vjerovali ili ne, Hrvatska Lutrija uvela je novu ponudu za kladioničare. Naime, imaju mogućnost zarade na jednoj vrlo neobičnoj ponudi, a trebaju pogoditi tko će u duelu gradova imati višu temperaturu.

Ponuda za temperature je aktivna svaki dan između 8:00 i 12:00 sati na Cro Bet stranicama. Za tekući dan oklade se primaju do 12:00 sati, a mjerodavna je temperatura izmjerena u 20:00 sati na službenoj meteorološkoj postaji DHMZ-a. Rezultati mjerenja mogu se vidjeti na stranici www.meteo.hr i objavljuju se malo nakon 20 sati. 
 
Trenutno je u ponudi šest duela:

  • Zagreb Grič – Split Marjan
  • Rijeka – Osijek Čepin
  • Zagreb – Osijek Čepin
  • Split Marjan – Rijeka
  • Zagreb Grič - Rijeka
  • Split Marjan - Osijek Čepin
hr Sat May 23 2020 19:00:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ec936026f2ab84f398b461b/80

OD LJUBAVI SE ŽIVI Mlada Splićanka životnu strast usmjerila u posao iz snova

Nije lako biti mlada poduzetnica, a Lea se na taj pothvat odlučila bez puno razmišljanja.
“Pronađi posao koji voliš i nećeš morati raditi ni jednog dana svog života...“

Lea Radanović se plesom počela baviti još kao dijete, a kako kaže, želja joj je bila stvarati nešto kreativno, plesati i smišljati, a svoju ljubav potom prenijeti i na druge.

S 18 godina pružila joj se prilika te je stekla licence za zumba fitness i zumba kids instruktoricu. Kao i svaki početnik, radila je za druge, ali nedugo se odlučila pokrenuti vlastiti posao. Vjetar u leđa su joj bili upravo zadovoljni klijenti koji su od prvog dana s njom u plesnoj dvorani.

- Htjela sam otvoriti nešto pozitivno za djecu, a i za odrasle. Htjela sam da to bude mjesto pozitivne energije i veselja gdje će se djeca dolaziti družiti, zabavljati, plesati i opustiti se, a isto tako i odrasli.“


Oduvijek je priželjkivala postati trenerica kakvu je i sama željela imati – neopterećena, vesela, zabavna i društvena. U poslu s najmlađima prije svega uživa, a često posjete i natjecanja. Nagrade i priznanja uvijek laskaju, ali oni se prije svega idu dobro zabaviti.


- Cilj mi je da svojim polaznicima prenesem ljubav prema plesu, da ih naučim da uživaju u tome što rade, da rade na sebi i svom samopouzdanju, da se oslobode straha javnog nastupa, da nauče pravila grupe, da se nauče biti tim i važnost prijateljstva, da se rasterete od svakodnevnih briga i da se zabavljaju, lijepo ponašaju, a isto tako da na taj trening idu s guštom i veseljem.“

Na treninzima nikad nije dosadno. Organiziraju izbor plesača mjeseca, plesne dvoboje, supertalent,… a od plesa nisu odustali čak ni za vrijeme epidemije koronavirusa. Virtualnim putem učili su, stvarali, plesali i što je najvažnije, ostali zajedno. Kako kažu, ništa ih nije spriječilo da plešu.


Nije lako biti mlada poduzetnica, a Lea se na taj pothvat odlučila bez puno razmišljanja. Koliko god je lijepo biti sam svoj gazda, toliko nosi i brige i odgovornosti.

- Toliko uživam u svom poslu da ga ni ne nazivam poslom. To je jednostavno moj poziv ne mogu zamisliti da radim bilo što drugo.“

Vodi ples za djecu vrtićke i školske dobi te plesni fitness za odrasle. Uz to radi i u teretani My Look Fitness centar za žene gdje već dvije godine vodi vlastitu grupu zumba fitnessa. Kako kaže, veliki vjetar u leđa bio joj je šef Petar Donjerković koji joj je pružio priliku i vjerovao u nju. Danas joj je upravo na tom mjestu veliko zadovoljstvo raditi.


Za sebe kaže da nikada nema mira i da mora biti u pokretu. Ljeti u Istri radi i kao animatorica, a ističe kako taj posao obuhvaća dosta toga. Potrebno je prije svega biti uvijek nasmijan, motiviran i veseo.

Njen dan je uglavnom trčanje s jednog mjesta na drugo. Ako nije u dvorani, onda smišlja koreografije i programe, bira glazbu i planira zanimljive satove sa željom da njeni polaznici uvijek imaju nešto novo. Prije dvije godine organizirala je i humanitarni projekt Heart Of Dance, humanitarni plesni koncert.

Rad Leonis plesnog studija možete pratiti i na društvenim mrežama, a svi su uvijek dobrodošli da zaplešu i u dvorani.

- Kako se kaže postoje razne prečice do radosti, a ples je jedna od njih.“


 

hr Sat May 23 2020 16:52:48 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .