Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/55de0b45bd0b09a6168b456b/80
Foto: FaH

Borislavu Đukiću nova optužnica za ratni zločin

Nova optužnica za ratni zločin podignuta je protiv umirovljenog generala JNA Borislava Đukića, kojem se već sudi za miniranje brane Peruća, a riječ je o optužnici Županijskoga državnog odvjetništva u Splitu koja Đukića i još sedmoricu okrivljenika, među kojima su pukovnici i potpukovnici JNA, tereti za ubojstva 117 civila, silovanje, uništavanje objekata i protjerivanje građana Šibensko-kninske županije

Na teret im se stavlja da su od kolovoza 1991. do 4. kolovoza 1995., kao zapovjednici JNA, milicije, teritorijalne obrane i vojske protuustavne tvorevine nazvane "SAO Krajina" i tzv. RSK, izdavali zapovijedi da se topništvom i pješaštvom napadnu civilna naselja na području te županije. Kada su jedan broj naselja okupirali, tereti ih se da su izdavali zapovijedi da se iz tih okupiranih naselja topništvom tuku civilna naselja nastanjena građanima hrvatske nacionalnosti pod kontrolom hrvatskih oružanih snaga.

Okrivljenici su znali da njihovi podređeni sustavno ubijaju, tuku, zlostavljaju i muče preostalo stanovništvo hrvatske nacionalnosti na okupiranom području te da siluju žene, a isto tako su znali da njihovi podređeni pale, miniraju i na druge načine uništavaju stambene i gospodarske objekte te katoličke i kulturne objekte, navodi se u optužnici.

Optužnica okrivljenike tereti da kao zapovjednici nisu poduzeli potrebne radnje kako bi spriječili takvo ponašanje svojih podređenih već su takve radnje dopuštali, pa su njihovi podređeni, ohrabreni takvim držanjem i ponašanjem svojih zapovjednika, nastavili nesmetano i dalje s takvim radnjama te su ubili 118 civila, pet žena su silovali, a sedam žena su pokušali silovati. Mnogobrojno stanovništvo protjerano je iz okupiranih naselja, uništen je velik broj stambenih, gospodarskih, vjerskih i kulturnih objekata sve do vojnoredarstvene akcije "Oluja".

U Županijskom državnom odvjetništvu ističu kako je optužnica podignuta nakon višegodišnjeg rada policije i državnog odvjetništva na utvrđivanju činjenica i prikupljanju dokaza provođenjem ekshumacija, sudsko-medicinskih vještačenja, analiziranja dokumentacije iz Hrvatskog memorijalnog centra Domovinskog rata i dokumentacije Međunarodnog kaznenog suda za Jugoslaviju u Den Haagu, te provedenih hitnih istražnih radnji ispitivanja 450 svjedoka i provedene istrage (više od tri tisuće dokaza).
U optužnici je predloženo da se sudi u odsutnosti onim okrivljenicima koji nisu dostupni hrvatskim državnim tijelima zbog postojanja osobito važnih razloga.

Borislav Đukić je u splitskom zatvoru od 9. ožujka ove godine nakon što ga je Hrvatskoj izručila Crna Gora. Optužnicom iz 1995. godine tereti ga se za rušenje brane na Perući početkom 1993.  Tereti ga se da je kao zapovjednik 221. motorizirane brigade 9. kninskog korpusa nakon naredbe zapovjednika korpusa i srpske paravojske generala Ratka Mladića i Mile Novakovića zajedno sa majorom Milanom Koricom, zapovjednikom pogranične milicije SAO Krajine izdao zapovijed o rušenju brane s 30 tona eksploziva. Eksplozija je prouzročila štetu od 90 milijuna kuna, a na sanaciju je potrošeno dodatnih deset milijuna tadašnjih njemačkih maraka.

Đukiću se od sredine srpnja ove godine sudi na Županijskom sudu u Splitu, a trenutno se u dokaznom postupku saslušavaju svjedoci.

Facebook komentari

hr Tue Oct 18 2016 09:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58849c461eea8f42198b45e0/80
Foto: Ali Relata

Stier: Sa Srbijim se moramo zajedno boriti protiv radikalnog islama

Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije - najavio je Stier

Ministar vanjskih i europskih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Ivo Stier gostovao je u Točki na tjedan televizije N1.

Strahujete li Vi od obnove sukoba na Balkanu? Je li strah koji se širi regijom utemeljen?

- Trebamo svi biti svjesni da je potrebno da svi radimo na tome da imamo stabilnost, da jugoistok Europe, naše susjedstvo zapadni Balkan, ne bude područje gdje će neke druge sile odmjeravati snage i na taj način doći do eskalacije tenzija. Nama je u interesu stabilnost, posebno stabilnost BiH, iz evidentnih razloga  - dijelimo više od 1000 kilometara zajedničke granice. Ali, naravno, to nije jedini razlog, ima i geostrateški, hrvatski narod je konstitutivan narod u BiH, Hrvatska je potpisnica Daytona i, prema tome, ima ne samo pravo već i obavezu brinuti se o stabilnosti BiH, ali i cijelog jugoistoka Europe.

Donedavno su sukobe na Balkanu spominjali samo ekstremni političari i marginalni mediji, ali o toj opciji sada govore i neki relevantni europski političari. Koliko ozbiljno shvaćate najnovije zveckanje oružja između Beograda i Prištine?

- To se mora ozbiljno shvatiti, to je jedna situacija koja pokazuje da u ovom novom preslagivanju karata koje se događa na kontinentalnoj pa i na svjetskoj razini, a koje ima reperkusije i na istok Europe, Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio u zadnjih 25 godina.

Mislite li da im to može poći za rukom?

- Iz ovoga što se vidi, uključujući i onaj vlak, nastojanje je da se vrate te pozicije. Naravno, razlika je u odnosu na prije dvadesetak ili tridesetak godina, ili ako hoćete usporedbu s nekim drugim razdobljem, primjerice kraj 19. i početak 20. stoljeća iz kojeg isto možemo vaditi neke paralele kakvi su bili tada odnosi u Europi i kako su se reflektirali na jugositok Europe, velika je razlika za nas u odnosu na ta vremena, mi sada imamo suverenu državu, da možemo biti subjekt i u tom preslagivanju zaštititi svoje interese, pa i onda kada vidimo da Beograd pokušava vratiti neke pozicije koje je izgubio. To ne smije biti nikako na štetu, prvo, hrvatskih interesa, drugo, ne smije doći do novih sukoba, i treće, trebamo raditi s Beogradom na prepoznavanju izazova koji su zajednički, primjerice, radiklani islamizam. To je jedna zajednička prijetnja za RH, Europu, Srbiju i BiH, i na toj platformi treba raditi.

Međutim, vidi se ta aspiracija da se vrate pozicije koje su izgubljene u zadnjih 25 godina, a to ne može biti na štetu hrvatskih interesa i mi djelujemo u tom kontekstu.

Preslagivanje u tijeku

Kad govorite o vraćanju pozicija, mislite li da je moguća neovisnost Kosova odnosno integriranog Kosova zajedno sa njegovim sjevernim dijelom?

- Srbija nikada nije priznala Kosovo, vidjeli ste i poruku s tim vlakom, pa i poruku da u sjevernom dijelu nema mjesta za institucije kosovske države. Vidimo da je bio jedan pokušaj i destabilizacije Crne Gore, odnosno pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Naravno da pratimo i sve što se događa u BiH, uključujući i proslavu Dana Republike Srpske. To su sve stvari koje upućuju da se pokušavaju vratiti na te pozicije, a nama je u interesu da to ne bude na štetu hrvatskih pozicija i interesa. Imali smo jednu suradnju s Beogradom oko masovne migracije izbjeglica, koja ima svoju humanitarnu dimenziju, ali ne može se isključiti ni njen sigurnosni aspekt. Imamo i drugi niz elemenata, primjerice gospodarska suradnja gdje možemo naći zajednički jezik. Ali, isto tako, moramo rješavati i otvorena pitanja, a njih ima puno. I moramo prepoznavati što se događa i na koji način Beograd sebe želi pozicionirati u tom preslagivanju koje je definitivno u tijeku.

U Davosu je bio sastanak, a na jednoj od rasprava sudjelovali su hrvatski premijer Andrej Plenković i srpski premijer Aleksandar Vučić. Prije tog sastanka Vučić je uputio poziv Plenkoviću da dođe u Beograd. Kada daje izjave u inozemstvu, Vučić zauzima jednu miroljubivu politiku, ali vrlo često ima ispade u kojima proziva Hrvatsku za napad na Srbiju i blokiranje Srbije. Vidite li Vi dva lica Aleksandra Vučića?

- Mislim da nije stvar u jednoj osobi, da je to stvar državne politike koja trenutno namjerno lavira između odnosa, s jedne strane, prema Berlinu i, s druge strane, prema Moskvi. Zato sam i spomenuo da se mogu vidjeti neke paralele, teme i aspekti koji su vrlo slični situaciji koja se događala nakon Berlinskog kongresa. Dakle, ujedinjene Njemačke je dovelo da ona bude dominantna, i poslije je Njemačka na Berlinskom kongresu priznala, ili ako hoćete stvorila, Srbiju kao neovisnu državu i pokušala ju je sebi približiti. Tada, krajem 19. i početkom 20. stoljeća je bio jedan drugi Aleksandar - Obrenović, ali koji je isto tako lavirao između tih odnosa s Bečom i Berlinom i, s druge strane, s Moskvom. Nije se išlo u transformaciju same Srbije i društva i zato je sada bitno da se ne ponove greške. Mislim da je dobro da se pokuša približiti Srbiju zapadnim strukturama kroz pristupne pregovore s EU, ali oni uistinu moraju biti transformativni, mora se promijeniti društvo.

Kojem Vučiću Vi vjerujete - onom koji naginje prema Moskvi ili onom koji naginje prema Europi?

- Gledam samo rezultate. Uopće se ne želim usredotočiti na izjave ili na neki pig-pong, nego samo rezultate i samo djela. Ako je jedan cilj ispunjen, onda možemo ići dalje. Tako je bilo s pitanjem o udžbenicima i pitanjem obrazovanja za hrvatsku nacionalnu manjinu. Kad smo vidjeli da se potpisao sporazum i da imamo mehanizme koji osiguravaju da će se to implementirati, možemo ići dalje.

Srbija se još nije odredila - Zapad ili Moskva

Hoće li se Hrvatska i dalje služiti mehanizmom blokade pregovora Srbije?

- Svaka država članica koristi te mahanizme i donosimo odluke zajedno u tom pogledu. Naravno, mi ćemo odraditi i naš dio posla kao članica EU, ali ne s ciljem da eskaliraju neke tenzije, već suprotno - da se rješavaju problemi i da se podrži taj proces integracije prema Zapadu, ali to onda zahtjeva da se država zaista okrene i orjentira prema tim vrijednostima. Primjerice, Crna Gora u ovom trenutku ima 100-postotnu usklađenost s vanjskom politikom Unije, a Srbija je jako daleko od toga da to učini, ona se u tom pogledu tek treba odrediti. Ima država koje trenutno Crnoj Gori stavljaju kočnicu u otvaranju i zatvaranju nekih poglavlja, što s gledišta RH i našeg iskustva smatrao da to ne bi trebalo biti prisutno. Smatramo da bi se, naručitio nakon pokušaja državnog udara, trebalo više podržati tu euroatlansku orijentaciju koju Crna Gora trenutno pokazuje. Situacija na jugoistoku Europe traži jedan strateški pristup i mi na taj način pokušavamo djelovati. U tom kontekstu ćemo u Splitu u veljači imati Jadransku trilateralu, gdje će biti ministri vanjskih poslova RH, Crne Gore i Albanije.

Susret Plenkovića i Vučića je poželjan

Kako komentirate poziv Aleksandra Vućića permijeru Andreju Plenkoviću da dođe u Beograd. Što ćete savjetovati premijeru, treba li on ići u Beograd?

- Dobro je i poželjno da dođe do tog susreta, a vrijeme i mjesto će se diplomatskim putem dogovoriti. Da postoji komunikacija između šefova vlada je nešto što je potrebno. Moramo rješavati otvorena pitanja sa Srbijom. Ne sva, ali dosta tih pitanja su dio pregovaračkog procesa Srbije s EU, primjerice pitanje regionalne jurisdikcije.

Hoće li Srbija moći ući u EU prije nego li povuče taj zakon?

- Bez rješavanja tog pitanja Hrvatska ne može dati privolu da se zatvori poglavlje 23. Mi imamo i pitanje zaštite manjina, pitanje nestalih osoba, niz pitanja koja su dio tog pregovaračkog poglavlja, ali i drugih tema - od gospodarskih do zajedničkih izazova, pa i ako hoćete, i prijetnja radikalnog islamizma gdje moramo uspostaviti ne samo dijalog već i suradnju. Vjerujem da takvi susreti mogu pomoći što boljem razumijevanju svega toga.

Kako gledate na politiku Srbije prema potezima Milorada Dodika? Tomislav Nikolić otvoreno podupire Dodika oko otcjepljenja RS-a.

- Kad kažem da moramo zatvoriti ta pitanja, to je način na koji želimo ostvariti napredak koji je bitan i za RH i koji će onda omogućiti da se s dnevnog reda maknu stvari koje ne samo opterećuju naše odnose već i koji se moraju rješavati na putu Srbije prema EU. U krajnjoj liniji, to je dobro i za transformaciju Srbije unutar pristupnih pregovora koje vodi s EU.

Za mene je bilo očekivan takav odnos Beograda prema RS-u. Isto tako, za međunarodnu zajednicu, jasno, nije bilo nekih većih reperkusija ni u tom smislu. Sjetite se, za puno manje stvari bi se Hrvate u BiH smjenjivalo, ulazilo se i u Hercegovačku banku, išlo se pratički džonom prema njima. RS je jedna realnost nakon Daytonskog sporazuma i ne postoji apetit u međunarodnoj zajednici da se to propitkuje. Ono što je za nas važno je potpora teritorijalnom integritetu BiH kao države gdje će Hrvati, Bošnjaci i Srbi biti zaista ravnopravni. Jako je važno da Fedreacija profunkcionira i da se na kvalitetan način urede odnosi između Hrvata i Bošnjaka. Sada imamo situaciju da Hrvatima drugi moraju birati predstavnike. Pitanje reforme izbornog zakonodavstva, što je jedan od uvjeta za napredak BiH prema Uniji, a što jest u skladu s odlukom Europskog suda u presudi Sejdić-Finci ali i u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH od prvog prosinca prošle godine koji je presudio da su tu Hrvati diskriminirani. Treba se promijeniti taj zakon i na taj način omogućiti ravnopravnost da će Hrvati biti sigurni da će kroz izborni sustav moći izabrati svoje predstavnike. To su ključne stvari za stabilnost BiH.

Pitanje je o Dodiku, a Vi se prebacite na odnose između Hrvatske i Bošnjaka. Jesu li te stvari na neki način povezane? Znači li to da ako bošnjački predstavnici ne dozvole punu ravnopravnost Hrvata u BiH, mislite da i hrvatska politika treba revidirati Dayton?

- Rekao sam da ne postoji apetit u međunardnoj zajednici za jednu redefiniciju Daytona. U ovom trenutku to očito nije na dnevnom redu. Kada govorimo o RS-u, naša politika je politika potpore integritetu BiH. To nama nije na dnevnom redu. Zašto? Zbog svega onoga što sam spomenuo. Kažem da smo za teritorijalni integritet, da osuđujemo bilo kakav pokušaj seperatizma, ali ne možemo i ne želimo zatvoriti oči nad situacijom u ovom drugom etnitetu koji nosi ime Federacija.

Kako onda gledate ne poruke Bakira Izetbegovića koji je u intervjuu Globusu rekao kako je federalizacija za njega neprihvatljiv koncept i kako politikom Andreja Plenkovića upravlja desno krilo HDZ-a?

- Mi tek moramo doći do jednog kvalitetnog uređenja odnosa između Hrvata i Bošnjaka i put BiH prema EU je jedan dobar okvir za to, jer upravo taj put potiče BiH da napravi potrebne reforme. Ona koja je sada ključna, i koja bi trebala biti donesena što prije, je reforma izbornog zakonodavstva.

Čini li Vam se da brzo približavanje BiH EU žele samo Hrvati?

- Hrvati su definitivno jedan element europizacije, prirodno gledaju prema Zapadu, a to ne znači da mi isključivo zbog Hrvata podržavamo europski put BiH. Mi to činimo iz uvjerenja da je to dobro, prvo za stabilnost cijelog prostora, ali i zbog hrvatske pozicije. Taj europski put i reforme su dobre i za Bošnjake i Srbe, ali i za sve one koji žele napredak.

To Vi mislite, a oni, žele li oni zaista to?

- Građani u BiH sigurno imaju tu želju da BiH krene prema Zapadu i da se poveća životni standard ljudi, bez obzira kojem konstitutivnom narodu pripadaju. Kada podržavamo taj europski put, to je dobro i za položaj Hrvata, ali te reforme nisu dobre samo za njih već i za druge.

Slabi američki utjecaj na Balkanu

Mislite li da se situacija u regiji može zakomplicirati sada kada je Donald Trump preuzeo Bijelu kuću, i da će, kako je najavljeno, pasti interes američke administracije za ovo područje te da će to ojačati ruski interes?

- Budimo iskreni, američka pozicija ili interes prema jugoistoku Europe je bila već u povlačenju i za Obamine administracije, ali ne samo prema jugoistoku Europe već i prema drugim područjima u svijetu. Očekivanja da će vjerojatno EU preuzeti veću ulogu, koja ima svojih internih problema uključujući Brexit i budućnost same Unije u smislu kako će ona izgledati u budućnosti, u tom pogledu sasvim sigurno se može osjetiti jedan veći angažman Rusije u zadnjih par godina na jugoistoku Europe.

S jednog sastanka u HDZ-u izašala je bilješka u kojoj se navodi da Vi želite spriječiti prodor ruskog kapitala na ovo područje? Smatrate li i dalje da je to ispravno ili, s obzirom na situaciju, da to treba revidirati? Je li Hrvatska pogriješila kada se godinama orjentirala samo prema Zapadu?

- Govorimo o različitim stvarima. Što se tiče energetskog sektora koji je od strateške važnosti, RH se opredijelila da je dio EU-a NATO-a. Sjećam se kada se pregovaralo o priključivaju RH Južnom toku, pregovori su bili 2010. i tada je premijerka Kosor išla u Moskvu i tamo je taj ugovor potpisan. Međutim, pregovori su bili teški jer je na početku bila situacija da Hrvatska mora potpisati nešto slično kao što je učinila Srbija, a gdje je ruska kompanija dobila 51 posto, a srpska 49 posto, dok je za članice EU-a to  bilo 50:50. Iako tada nismo bili članica EU-a, inzistirali smo da imamo taj mode 50:50 i na kraju smo uspjeli, ali smo jasno morali artikulirati naš stav. Tada je Putinova poruka otprilike bila: "Ja vas poštujem, vi ste se opredijelili da ste članica Unije i NATO-a". Zato smo i potpisali taj ugovor. Ali, sada, kada govorimo o jugoistoku Europe mi moramo imati kanal i imamo ga. Za par dana ćemo imati konzultacije s Ruskom Federacijom na razini ministarstva vanjskih poslova. Mi imamo otvoreni kanal i s Turskom. I u vrijeme predsjednika Tuđmana je bilo to tako - orjentacija RH je bila jasna prema Zapadu, ali to ne znači da nemamo i kanal komunikacije s Rusijom i Turskom koje su tradicionalno prisutne na jugoistoku Europe.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 12:51:01 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/588478381eea8ffb1a8b457d/80
Foto: Screenshot YouTube

Grmoja odlučan: Na lokalnim s HDZ-om nema nikavih dogovora i popuštanja

Plagiranje svakako ne odobravam no u javnosti se širi puno informacija pa je sve to počelo sličiti na nekakav sukob u akademskoj zajednici - komentirao je Grmoja navodno plagiranje ministra Barišića

Potpredsjednik Mosta i jedan od njegovih osnivača Nikola Grmoja za Hinu govori o predstojećem izbornom Saboru stranke, potvrđuje svoju kandidaturu za Dubrovačko-neretvanskog župana, progovara o "tajnoj koaliciji lokalnog HDZ-a i Jambe" u Metkoviću, a o predstojećim lokalnim izborima kaže kako će s HDZ-om voditi političku utakmicu u kojoj neće biti nikakvih dogovora niti popuštanja.

Idući vikend Most na stranačkom izbornom Saboru konačno postaje klasičnom političkom strankom...

- Most ni sada neće postati klasična politička stranka. Most je istovremeno i politička stranka i platforma - bio i bit će nakon izbornog Sabora.

Čemu onda Sabor?

- Ono zbog čega sazivamo Sabor i mijenjamo Statut je kako bi sve ono što Most jest uglavili u sam Statut, a kako nas se ne bi optuživalo da su tijela koja odlučuju u Mostu na neki način nelegitimna. Tijelo koje je donosilo odluke je bilo Nacionalno vijeće kojeg do sada nije bilo u Statutu. Osim stranačkih tijela – Predsjedništva, Glavnog odbora, Nadzornog odbora u Statutu će biti sada predviđena mogućnost osnivanja suradničkog tijela, Nacionalnog vijeća Mosta. U njega će ući svi saborski zastupnici i ministri koji ne žele biti članovi stranke nego su nezavisni, ali i predstavnici nezavisnih inicijativa i lista s kojima ćemo u perspektivi surađivati i sklopiti sporazume o suradnji pa će na temelju tih sporazuma oni možda dobiti mogućnost participiranja u Nacionalnom vijeću. Tako će to Nacionalno vijeće Mosta biti tijelo koje odlučuje u ime platforme koja okuplja ne samo stranački dio Mosta nego i nezavisni dio. Mi želimo čuvati ta oba 'plućna krila'. 

Kako će se glasovati na izbornom Saboru?

- Glasovat će se po načelu jedan čovjek jedan glas. Redovni članovi su svi oni koji su bili aktivni u kampanjama Mosta i željeli su biti redovni članovi. Takvih je oko 400 koji će glasovati na samom Saboru. No to je, ponavljam, samo pola Mosta jer na Saboru će biti i predstavnici nezavisnih lista i inicijativa koji neće glasovati ali čine onaj drugi, nezavisni dio Mosta. Glasovanje će biti elektronsko, imamo softver i mislim da ćemo biti prva politička stranka koja je primjenila takav princip glasovanja. Dobit ćemo peteročlano Predsjedništvo, Nadzorni odbor s isto toliko članova te Glavni odbor s nešto više članova, a u njega će ući županijski povjerenici svih županija plus članovi Predsjedništva i Glavnog odbora. Nacionalno vijeće će se formirati naknadno, jer to nije stranačko nego suradničko tijelo.

Predbacuje vam se da je Most zapravo obiteljski posao Vas i Bože Petrova, a kao argumet se spominje činjenica da su se nakon osnivačkog Sabora u studenom 2012. u tijelima Mosta našli najuži članovi vaših obitelji...

- Nitko tko je s nama obiteljski povezan ne odlučuje ni o čemu u Mostu niti je u Predsjedništvu, lokalnog metkovskog Mosta kao niti u Nacionalnom vijeću.

Kritičari vam predbacuju i manjak demokracije... Ostaje li Božo Petrov jedini predsjednički kandidat?

- Kako je to manjak demokracije kad je Božo Petrov u biti čelnik nacionalnog Mosta tek godinu i pol dana tijekom kojih smo na dvojim parlamentarnih izbora napravili fantastičan rezultat. A kad odradimo mandat u ovoj vladi uvjeren sam da će gospodin Petrov podnijeti pravi račun članovima Mosta. Osim toga, nema razloga da se netko kandidira za predsjednika samo da bismo glumili neku demokraciju.

Dakle, ostaje jedan kanidat za predsjednika?

- Ja to sada ne mogu tvrditi. Kandidature jos pristižu. Volio bih da se netko kandidira jer ne bi bilo napada kako imamo samo jednog kandidata, ali ne očekujem realno da će ih biti.

U kojoj funkciji sebe vidite?

- Ponajprije se vidim u Hrvatskom saboru, no jake su tendencije da se kandidiram za dubrovačko-neretvanskog župana. Most u toj županiji ima velike šanse, od tamo dolazi i predsjednik Sabora, jedan od najpopularnijih ministara Vlaho Orepić... Nekakav je stav kako je to prilika da se dogode promjene u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, no konačnu odluku ni ja ni Most još nismo donijeli.

Protivnici vam prigovaraju da ste bolji u rušenju političkih suparnika, ponajprije Jamba, pa Karamarka i Milanovića, nego u gradnji nečeg novog...

- To ne stoji. Samo što smo vratili dugove, napravili smo ogromnan posao. Mnoge smo projekte pokrenuli: primjerice u Metkoviću se nikad više nije gradilo infrastrukture nego u ovom trenutku. Imamo konkretne rezultate ali ljudi moraju shvatiti da mi na nacionalnoj razini imamo 13 plus dva zastupnika, a prava snaga i uspješnost bi se mogla vidjeti da smo imali 76 ruku u Saboru.

Stipe Gabrić Jambo vam poručuje ovih dana da će se kandidirati u Metkoviću i poraziti "vašu sektu"...

- To je njegva stara priča. Bili smo Družba Pere Kvržice pa sekta... sve su to nazivi kojima on nas naziva pa se ne čudim. Čudi me samo da lokalni HDZ ozbiljno računa na tog čovjeka iako su fingirano odbili predizbornu koaliciju s njim. No očito je da će on biti njihov vrlo važan igrač za rušenje Mosta u Metkoviću. On će voditi tu prljavu kampanju. Izlaze s jednim novim licem iako je u biti sve ostalo isto, isti ljudi koji su i do sada surađivali s Jambom. On je i sam rekao da će u drugom krugu, ne uđe li u njega, "mišlju riječju i djelom podržati Dalibora Milana". Samo neće propustom - propust mu se sigurno neće dogoditi tako da ćemo voditi bitku protiv lokalnog HDZ-a i Jambe koji su u tajnoj koaliciji, ali uvjeren sam da ćemo u toj borbi pobijediti.

Bojite li se ipak neugodnih iznenađenja na izborima? Ankete vam ne idu na ruku...

- To je potpuna neistina. Uzeo sam ankete zadnjih mjeseci i krećemo se od 9 do 11 posto. Od pada Karamarka gotovo nam je isti rejting. Određeni mediji pišu o "slobodnom padu Mosta" što to se u stvarnosti ne događa.

Kako ćete razgraničiti odnose s HDZ-om na lokalnim izborima obzirom da ste na nacionalnoj razini u koaliciji?

- Mi ćemo s HDZ-om, kao i s drugim političkim opcijalma, u lokalnim sredinama voditi političku utakmicu u kojoj nema nikakvih dogovora s HDZ-om niti im namjeravamo negdje popustiti. Čovjek koji im je bio najveća noćna mora u Splitu biti će naš kandidat za gradonačelnika - Robert Pauletić. On, koji ima velike šanse u Splitu kao i moja kandidatura za župana Dubrovačko-neretvanskog govori kako nema popuštanja HDZ-u! To će biti jedna otvorena utakmica u kojoj će građani odlučiti kome će dati povjerenje.

Je li potpredsjednica Vlade Martina Dalić u sukobu interesa obzirom da joj je suprug u upravi Ine?

- Ne mogu tvrditi da li je ili nije, to nek Povjerenstvo utvrdi. U svakom slučaju dobro je što je osnovan Savjet koji će Vladi predložiti najbolji model pa to onda neće biti odluka ministrice Dalić već skupine stručnjaka.

A što je s Mostovim modelom?

- Uvjereni smo da će se i naš model dobro razmotriti i da će se pokazati kako je on možda u ovom trenutku najbolji. Uvjereni smo da on ne povećava javni dug, da se s tim modelom može otkupiti dio dionica Ine od MOL-a i da možemo vratiti Inu u svoje ruke.

A ako ipak prođe HDZ-ov model?

- Ako bude procjena Vlade da je to najbolji model mi onda tražimo ustavnu zaštitu. Svjesni smo da za promjenu Ustava treba jedan širi dogovor kao i da to nije lagano. Ipak, tražimo da se, ako se ide u smijeru prodaje određenog dijela dionica javnih tvrtki onda ide i u smijeru ustavne zaštite jer da je toga bilo prije, sada ne bi trebalo vraćati Inu.

Slažete li se s glavnim tajnim tajnikom HDZ-a Gordanom Jandrokovićem da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa ima preširoke ovlasti?

- Nisam stručnjak na tom području pa ne mogu to niti komentirati. Zadatak Povjerenstva je da radi svoj posao i dokazuje sukob interesa. Vidjeli smo u slučaju Karamarko kako je potvrđen sukob interesa na sudu. Ne znam na što je mislio gospodin Jandroković u svojoj izjavi. Povjerenstvo u slučaju Martine Dalić još nije donijelo nikavu odluku.

Što mislite o navodnom plagiranju ministra Pave Barišića?

- Plagiranje svakako ne odobravam no u javnosti se širi puno informacija pa je sve to počelo sličiti na nekakav sukob u akademskoj zajednici. Što je posrijedi to ne znam i to bi trebalo preispitati. No sam ministar bi trebao imati nekakvu odgovornost pa sam odlučiti što bi u konkretnom slučaju trebao napraviti, kao i premijer koji ga je odabrao.



Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 10:16:09 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58846c671eea8f42198b45b8/80
Foto: MORH

Pala prva ostavka u Plenkovićevoj Vladi: Krstičevića napušta suradnik

Nikola Brzica, pomoćnik ministra obrane za obrambenu politiku, ponudio je ostavku iz, kako je naveo, osobnih razloga. Ministar obrane Damir Krstičević potrvrdio je Jutarnjem listu da mu je pomoćnik ponudio ostavku te dodao kako će o tome još razgovarati s Brzicom i tek nakon toga odlučiti hoće li je prihvatiti ili ne.
Ovo je prva ostavka jednog dužnosnika u mandatu Vlade Andreja Plenkovića.

Prema izvorima Jutarnjeg lista glavni je razlog Brzičine ostavke ostanak nekadašnjeg pomoćnika ministra obrane za obrambenu politiku Zorana Drče u Ministarstvu obrane. Upravo je pomoćnik ministra Nikola Brzica na tome mjestu naslijedio Drču.

Drugi, navodni, razlog za ostavku je nezadovoljstvo Brzice što usprkos mnogobrojnim obećanjima nije imenovan za državnog tajnika. Brzica je za pomoćnika ministra obrane imenovan u veljači 2016. godine, u mandatu Josipa Buljevića. Nakon dolaska na tu dužnost, Brzica je Drči dao do znanja da ne računa na njega iako ga je ostavio da radi u njegovoj službi na čelu jednog od sektora. Razlog animoziteta prema Drči seže u vrijeme pred kraj mandata Vlade Zorana Milanovića.

Nekoliko dana prije odlaska iz Banskih dvora Milanovićeva Vlada usvojila je dokument Plan obrane RH označen oznakom tajnosti. U MORH-u je samo nekoliko osoba imalo taj dokument, a među njima i Drča. Dokument je ubrzo nestao iz njegova ureda, a Vojno-sigurnosna agencija pokrenula je istragu. Do danas nije poznato što se dogodilo s tim dokumentom, piše tportal.

Prema dostupnim informacijama, to nije jedini dokument koji je nestao iz Drčina ureda. Prema nekim izvorima nestali su i neki dokumenti NATO saveza, ali nižeg ranga. Istraga je pokrenuta u vrijeme mandata ministra Buljevića, a istragu osim VSOA-e obavlja i Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost. Brzica nije imao povjerenja u Drču i smatrao ga je odgovornim za nestanak dokumenata i nepodobnim za rad u sustavu.

Brzici bi ovo bio drugi odlazak iz vojnog sustava. Naime, kao časnik Oružanih snaga izašao je iz vojske 2008. godine iz nikad javno poznatih razloga. Brzica je jedan od prvih hrvatskih dočasnika koji je 2002. godine završio američku akademiju West Point u generaciji s Irenom Pehardom koja je donedavno bila na čelu Operativno-tehnološkog centra za nadzor telekomunikacija. I Brzica je u SAD-u diplomirao iz područja nacionalne sigurnosti i upravljanja sustava.

Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 09:25:52 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5883ce321eea8f18178b45f9/80

Vrh HDZ-a na 27. obljetnici osnutka HDZ-a Imotske krajine

Visoko stranačko izaslanstvo HDZ-a boravilo je u Imotskom, u prigodi obilježavanja 27.obljetnice osnutka HDZ-a Imotske krajine
Izaslanstvo je predvodio predsjednik HDZ-a i predsjednik Vlade RH Andrej Plenković. Bili su još tu i ministri Kujundžič, Kuščević i Krstičević, kao i Milijan Brkić, Zlatko Ževrnja, Ante Sanader, Andro Krstulović Opara, Petar Škorić, Blaženko Boban, gradonačelnik Imotskog Ante Đuzel, načelnici općina s područja Imotske krajine te mnogi drugi.

Predsjednik Vlade Plenković održao je sastanke s gradonačelnikom Imotskog te načelnicima općina s područja Imotske krajine; kao i s predstavnicima Koordinacije braniteljskih udruga Imotske krajine. Potom je na Topani uslijedilo polaganje vijenaca za sve utemeljitelje stranke i branitelje Republike Hrvatske.

Svečani skup održan je u dvorani Gradskog kina, a uvodnu riječ imao je Josip Lešina,  načelnik općine Runovići. Lešina se prisjetio zbivanja od prije 27. godina i atmosfere koja je vladala prigodom osnutka HDZ-a za Imotsku krajinu. Od aktualnosti, a u svrhu zadržavanja stanovništva na ovom području, najavio je mogućnost gradnje kaznionice negdje na prostoru Imotske krajine.

U svom nastupu Ante Sanader emotivno je istaknuo: “Klanjam se žrtvi Imoćana u obrani domovine. Svatko tko voli i cijeni Hrvatsku, cijeni i poštuje vašu žrtvu krvlju za slobodu države. Također vam čestitam na obljetnici osnutka stranke za Imotsku krajinu. Međutim, moram istaknuti kako su upravo Imoćani dobrim dijelom zaslužni za osnivanje HDZ-a u Splitu, jer su također imali velikog udjela u tome. Zato vam hvala na zaslugama stvaranja HDZ-a u čitavoj županiji, na koncu i u državi“.

Zlatko Ževrnja je istaknuo koliko županija Splitsko – dalmatinska “podržava projekte posebne važnosti za lokalne jedinice, u skladu s vlastitim financijskim mogućnostima“. Tako je najavio skoru realizaciju izgradnje podružnice centra “Slava Raškaj“, a koja će služiti dnevnom odmoru i rehabilitaciji djece s posebnim potrebama. Kao mjesto realizacije projekta izabrana je općina Podbablje.

Milan Kujundžić istaknuo je kako projekt izgradnje bolnice u Zagvozdu nije obična politička floskula: “Projekti realizacije su pokrenuti, a čak se već osiguravaju i odvajaju i primarna početna sredstva za tu namjenu“. Također, najavio je i skoru adaptaciju i izgradnju stacionara u Imotskom.

Damir Krstičević pozvao je na rad, red i zajedništvo koje nam je svojedobno bilo svojstveno, u najtežim trenucima za opstojnost naroda i države.

Posebno toplo pozdravljen bio je Milijan Brkić koji se prisutnima obratio riječima: “ Drago mi je opet primijetiti na vašim licima onu snagu i onaj optimizam koji nosi stranku, a posebno pozdravljam i Hrvate iz Hercegovine, koji su uvijek pokazivali čvrsto jedinstvo s Hrvatima iz Hrvatske. Ponovo moramo pronaći način da vratimo ono jedinstvo i onu snagu koja nas je nosila“.

Andrej Plenković osvrnuo se na rad Vlade kojoj je na čelu nekih 90-tak dana i koja je u tom razdoblju napravila niz pozitivnih pomaka i rješenja. Kao neke od posebnih uspjeha istaknuo je isplatu Božićnica javnom sektoru bez pravljenja rebalansa proračuna; povećanje iznosa minimalnih plaća; realizaciju pojedinih dogovora s predstavnicima sindikata itd.

Poseban pljesak mnoštva prisutnih izazvala je najava kandidature Ivana Budalića za gradonačelnika Imotskog iz redova HDZ-a, koja je izazvala dugotrajan, na trenutke i frenetičan pljesak. Nakon formalnog dijela programa, uslijedilo je neformalno druženje stranačkih kolega i simpatizera sa dijelom vodstva vrha HDZ-a.




Facebook komentari

hr Sun Jan 22 2017 08:11:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .