Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/587899351eea8fb4ee8b457e/80

"Njemačka, a ni Austrija neće dopustiti maltretiranje turista"

Europarlamentarac Jakovčić komentirao je upozorenje šefa slovenske diplomacije Karla Erjavca da će Slovenija raditi probleme u tranzitu stranim turistima

U temi dana N1 razgovarali su telefonom iz Bruxellesa s europarlamentarcem Ivanom Jakovčićem.

U prvom redu, komentirao je upozorenje šefa slovenske diplomacije Karla Erjavca da će Slovenija raditi probleme u tranzitu stranim turistima i to zbog Odluka arbitražnog suda oko Piranskog zaljeva, koja se očekuje ove godine. 

Ustvrdio je da je "naivno i smiješno, odnosno nije moguće vjerovati da Austrija i Njemačka, pa ni Hrvatska, neće reagirati ako netko bude maltretirao turiste". 

- Pisao sam Europskoj komisiji pa i europskoj povjerenici za transport i komunikacije, Slovenki Violeti Bulc i pitao je što misli o tome i što će napraviti ako dođe do takvog pokušaja zaustavljanja slobode kretanja usluga i ljudi. Treba vidjeti kako će draga kolegica Buls reagirati - rekao je Jakovčić, dodajući da "nema smisla to što Slovenija radi zadnjih mjeseci, odnosno godinu dana".

Što se tiče reakcija drugih europarlamentaraca, navodi da svi sa čuđenjem gledaju ovaj sukob, kako predsjednik parlamenta i njegova Europska pučka stranka, tako i socijaldemokrati i liberali.

- Svi su jako jako iznenađeni takvim potezima i najavama, jer je protueuropski zaustavljati ljude na granici zbog tih razloga, to je smiješno - kazao je.

Misli da se Hrvatska u arbitražnom postupku postavila principijelno, premda je taj proces "kontaminiran i ne može ići naprijed". 

- Ako će netko donositi odluke, neka, ali arbitraža ne može dalje. Mislim da su sve hrvatske vlade do sada napravile dobre poteze, mada se mogu očekivati neki pritisci. Vjerujem da će naš uspjeh ipak biti okrunjen, jer je način na koji je Slovenija radila degutantan i to ne može biti prihvaćeno - kazao je Jakovčić. 

Ne vjeruje ipak da će biti sankcija prema Hrvatskoj od strane Europske komisije nakon odluke o arbitraži, budući da je predsjednik Borut Pahor već naputio njihovo ministarstvo vanjskih poslova da priprema njenu objavu.

"Mislim da sankcija ne može biti, jer arbitraža nema veze s pristupnim ugovorim. Sankcije ne dolaze u obzir. Možda sam slijep s zdravim očima, ali to mislim. Mogu postojati eventualno pritisci zemalja. Arbitraža ipak još traje i mislim, usotalom, da Slovenci unaprijed slave bez obzira na odluku. Mislim da ne moramo prihvatiti kontaminiranu odluku i proces", kazao je, ponavljajući da sankcija neće biti, ali pritisaka možda da.

Ne vjeruje u bilateralno rješenje ovog pitanja.

- Mislim da lijevo-liberalna vlada u Sloveniji, koju intimno podržavam, radi grešku poput Borisa Tadića u Srbiji i Zorana Milanovića u Hrvatskoj: pokušava se dodvoravati desničarima, voditi nacionalističku politiku, što za nju neće polučiti uspjehe. Naša vlada desnog se neće moći dogovoriti s lijevom. Osim toga, postavili su žilet-žicu na granici, ne žele priznati teran, najavljuju osporavanje prometa turista prema Hrvatskoj, dakle, to je klasična desničarska politika koja će im se obiti o glavu - kazao je Jakovčić.

Slovenija je najavila i tužbu protiv EK i hrvatske i to zbog priznanja Komisije da se teran proizvodi u Hrvatskoj, što Jakovčić smatra prilično jednostavnim slučajem, mada će se zakomplicitrati.

- Svi znaju da se u Istri porizvodi teran - postoje knjige stare stotinu godina koje ga spominju. Osobno sam dao Europskoj komisiji etikete vina stare i 70 godina, imao desetke razgovora na tu temu - kazao je. 

Pohvalio je rad Ministarstva poljoprivrede po ovom pitanju, u prvom redu prošlog ministra Davora Romića. Prognozira da ćemo dobiti tu satisfkciju da ćemo moći na etiketi koristiti naziv teran, premda je moguće da će uz to morati pisati "Hrvatska" ili "Istra".

- Doživljavam tužbu normalnom, jer ako ne budemo zadovoljni odlukom EK, mi moramo tužiti Sloveniju - navodi.

Komentirao je i činjenicu da je MOL objavio dio odluke oko arbitraže oko Ine, što je proizvelo ogorčenje, jer Hrvatska nije uspjela dokazati korupciju i mito.

- Nisam vidio najnovije priopćenje, no ono što sam pročitao mene dosta začuđuje. Sve govori da je bilo značajnih koruptivnih radnji kod kupovine upravljačkih prava od strane MOL-a i mislim da će ta odluka suda imati ozbiljne reperkusije na odluke suda u Hrvatskoj. Zato mi je vrlo, vrlo, vrlo čudna i nevjerojatna ta odluka suda - kaže on. 

Upitan je koliko partnera imamo u EU, na čiju podršku možemo računati, kad je riječ o ovim temama. On smatra da je Andrej Plenković bio vrlo ugledan i efikasan europarlamentarac, ima visoki ugled u EPP-u i u odnosima s Jeanom Claudeom Junckerom, ali drugima u parlamentu, socijaldemokratima i liberalima. 

- Koliko će on taj kapital iskoristiti, vidjet ćemo - kazao je. 

On, primjerice, više ne nastupa u ime 28 članica kao vođa izalanstva EP za Ukrajinu, već jedne zemlje članice i kada se radi o slučajevima poput njegovog "dobronamjernog puta u Ukrajinu", kada je predložio hrvatsku pomoć u mirnoj reintegraciji ukrajinskih pokrajina, Plenković, smatra Jakovčić, "mora izbalansirati što će raditi".

- Ima dobar kapital, ljudi ga jako cijene i nadam se da će to pretvoriti u uspješnu politiku - kazao je. 

Ocjenjujući ukupnu hrvatsku vanjsku politiku u svjetlu nedavnih događaja - od pritisaka oko arbitraže do neriješenih pitanja u regiji, Jakovčić kaže da su startne pozicije Vlade u Bruxellesu jako dobre, no ističe postupke Kolinde Grabar Kitarović.

- Plenković i Stier mogu biti strpljivi, temeljiti i ozbiljni da bi razrješili pitanja, ali hoće li biti uspješni, to je drugo. Naime, u vanjskoj politici imamo čudnu situaciju - ne mogu ne spomenuti predsjednicu i njezin put u SAD. Takva situacija, da se slika ispred ograde Bele kuće i na taj način opravdava put, to je vrlo, vrlo loše odjeknulo i s tim se moramo suočiti. I to je dio naše vanjske politike - kazao je.

Komentirao je i Plenkovićeve poteze kod kuće, odnosno najavu osnivanja povjerenstva za suočavanje s prošlošću zbog postavljanja ploča ZDS.

- Mislim da je veliko razočaranje s ovom vladom što nisu imali hrabrosti maknuti tu ploču. Neki drugi premijer iz redova HDZ-a bi to učinio; ne mislim na Oreškovića, ali mislim na Kosor, a moguće i na Sanadera. Oni bi to maknuli - kazao je, dodajući da je moguće da je to provokacija prema Plenkoviću. Što se tiče povratka Ine i prodaje HEP-a, smatra da "politika Martine Dalić teško može držati vodu". 

Pita i je li nam potrebna ina u "ovim konstelacijama, kada fosilna goriva odlaze u povijest ili bi bilo bolje da tražimo partnere da zatvorimo pitanje Ine". 

- Ako sve podržavimo, to ćemo opet morati privatizirati za par godina - predviđa.

Koliko je izgledno uvođenje eura i ulazak u Schengensku zonu do kraja mandata ove Vlade, upitan je zatim. 

Misli da je uvođenje eura praktički dobra pozicija, jer ovisimo o turizmu, a turisti koriste eure. 

- To je pozitivno. Trebat će koja godina, stručnjaci kažu 4 ili 5, možda će Vlada zajedno s guvernerom postići to i prije. Schengen nije pred vratima, ali i on će se dogoditi - procjenjuje Jakovčić. To bi mogla biti dva ključna elementa rada Vlade, po pitanju članstva u EU, što će oni pokušati pretvorati u vlastiti uspjeh, ali to će, ističe IDS-ovac, biti uspjeh svih nas, nešto što će biti dobro za našu državu.

Facebook komentari

hr Fri Jan 13 2017 10:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58aea2cab47398de708b4594/80
Foto: Dalmacija News

Prosvjed pred Banovinom: "U najgorim danima tamo vam je kao da udišete najgori otrov koji čovjeku ubija dušu i tijelo"

Stanovnici naselja oko Karepovca, okupili su se pred zgradom Banovine, kako bi vijećnicima poručili da ne žele kompostanu i sortirnicu na Karepovcu te zahtjevaju da se raskinu ugovori s drugim gradovima i općinama koje svoj otpad odlažu na splitskom odlagalištu

Pedesetak stanovnika naselja oko splitskog odlagališta Karepovac okupili su se pred zgradom Banovine na mirnom prosvjedu kako bi gradske vijećnike upoznali sa svojim zahtjevima. Traže hitnu sanaciju Karepovca bez kompostane i sortirnice i raskid ugovora s gradovima i općinama koji svoj otpad odlažu na Karepovcu. S transparentima, maskama i gas maskama dočekivali su vijećnike.

- Pametni, pametno! - povikali su prosvjednici kada su ugledali Marijanu Puljak, predsjednicu stranke Pametno.

Ako se ne udovolji njihovim zahtjevima najavljuju da će blokirati odlaganje na Karepovcu svima osim Splićanima. 

- Već sam dugo godina na Karepovcu, moje je zdravlje odavno uništeno, ali se borim za svoje unuke i za svoju djecu. U najgorim danima tamo vam je kao da udišete najgori otrov koji čovjeku ubija dušu i tijelo. Treba se više to sanirati - kazala je prosvjednica Nediljka Buljubašić.

Prije samog početka sjednice gradonačelnik Ivo Baldasar rekao je da je na vijećnicima danas da donesu samostalnu odluku.

- Nakon ugovora iz 2005. godine s Fondom za zaštitu okoliša potpisano je još sedam aneksa i oni su se obvezali da će sufinancirati prvu fazu sanacije i to je prva faza koju planiramo. Drugi dio nismo planirali, ali na nama je da se uskladimo s Planom gospodarenje otpadom. Na nama je da ustrajemo da riješimo tu prvu fazu, a drugu ćemo riješiti kada vidimo kako će se situacija razvijati. U svakom slučaju, mi nećemo dopustiti da Karepovac postane Lećevica - rekao je Baldasar.

Dodaje da u slučaju da gradski vijećnici danas donesu takvu odluku da sanacija može krenuti u roku od dva mjeseca, a plan je da se tijekom godina napravi otplinjavanje i da se Karepovac ozeleni. 

- Na Karepovcu se treba napraviti sanitarni deponij na kojem se može maksimalno odlagati do sedam godina dok traje sanacija, ali nama je cilj dvije, dvije i pol godine dok se ne otvori Centar u Lećevici - rekao je Baldasar i zaključio kako nitko ne želi da Karepovac postane Lećevica.

Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 09:54:39 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ae901cb47398de708b4582/80

Plaća joj veća od Kolindine, a troši više od naših ministara

Marija Hrebac, šefica državne agencije koja ima 20-ak zaposlenih, odsjeda u luksuznim hotelima na egzotičnim otocima, troši na ručkove po pet tisuća kuna, vozi novi Volvo S60

Ona ima plaću višu od premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Kolinde GrabarKitarović. Na smještaj i putovanja u samo jednoj godini predvidjela je potrošiti 240.000 kuna.

Kad izađe s posla, sjeda u novi Volvo S60 koji je kupila Agencija koju vodi. Kad poželi dobar ručak, hotel ili treba nekoga počastiti, tu je službena kartica na kojoj je jedan mjesec napravila trošak od 18.759 kuna.

Upoznajte Mariju Hrebac, direktoricu Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB). Ona je široj javnosti malo poznata, a u agenciji je tek 20-ak zaposlenih, koji i nemaju previše posla dok nema potresa u bankarskom sektoru, piše portal 24sata. Hrebac je mandat istekao još prije godinu dana, ali još je na čelu DAB-a.


Više na ručak nego ministar u godini

Njezini troškovi su iznenadili i neke saborske zastupnike, pogotovo kad se usporede s troškovima kartica nekih ministara. Primjerice, kako je objavio Večernji list, jedan od štedljivijih ministara je Zdravko Marić. On i njegovi ljudi su na službenoj kartici potrošili u godinu dana 4274 kune. Marić je šef uprave DAB-a i nadređeni je Hrebac koja je, prema računima koje posjedujemo, više potrošila na jedan ručak nego on kroz cijelu godinu.

Primjerice, samo na ručak u MM Boban Vinodol je u ožujku 2015. godine otišlo 5198 kuna. A to je samo jedan od računa u tom mjesecu u kojem je sa službene kartice DAB-a otišlo 18.759 kuna. Za smještaj u hotelu Varšavi otišlo je 2148 kuna, za restoran Takenkoko u Zagrebu 818 kuna, u pizzeriji Paesano 1013 kuna, restoranu Kopun 1085 kuna...


Porasla joj plaća od 23.000 kuna

Hrebac je došla na čelo DAB-a u proljeće 2012. godine kad je ministar financija bio Slavko Linić. Nakon imenovanja dva puta je kažnjena za sukob interesa jer je bila i u nadzornim odborima Croatia banke i hotelskog poduzeća Sunčani Hvar.
Prema zadnjim podacima, plaća joj je lani iznosila nešto više od 23.000 kuna. Ove godine je zbog porezne reforme porasla između tisuću i dvije kuna.

Istodobno, premijer Plenković je imao nešto više od 18.000 kuna, a predsjednica Grabar Kitarović 22.700 kuna. Iako su i njima porasle plaće, još ne mogu stići direktoricu čija je odgovornost ipak znatno manja nego njihova.

Iako ima još niz troškova po barovima i restoranima, primjerice trošak od gotovo 2500 kuna u kavani Johhan Franck u Zagrebu iz prosinca 2015. godine ili 834 kune u beach baru Bonj Les Bains na Hvaru iz rujna 2014. godine, najveći trošak čine brojna putovanja direktorice Hrebac. Mi imamo dokaze za putovanja 2014. i 2015. godine, ali ona su bila i lani.

U planu nabave za 2015. godinu, koji je javno objavljen na stranicama DAB-a, za smještaj i službena putovanja plan je bio potrošiti 240.000 kuna bez PDV-a.

- Redovito putuje samo direktorica, nisu to neke hrvatske delegacije - kaže sugovornik za 24sata iz DAB-a.

Tijekom dvije godine, za koje posjedujemo samo dio troškova sa službene kartice, Hrebac je bila u karipskoj državi Trininad i Tobago, a za hotel Hyatt Regency potrošeno je više od 14.000 kuna. Direktorica je bila i u Londonu više puta, u korejskom Seulu, rumunjskom Bukureštu, Varšavi, Bruxellesu, Dubrovniku, Ateni, Pragu...


"Ona putuje, a reže plaće čistačicama"

Iako jedan račun glasi na Sofitel Miami, direktorica je odgovorila da nikad nije putovala u taj američki grad poznat kao omiljeno ljetovalište.

- Ostao sam šokiran kad sam vidio sve te račune. Radi se o hotelima koji su uvijek s četiri ili pet zvjezdica. Istodobno, ta ista ravnateljica bez legalnog mandata otpušta i reže plaće čistačicama, a otkaz je dala čak i sindikalnom povjereniku. Od 20 zaposlenih, pola je na bolovanju zbog nje. I sve joj toleriraju - kaže Branimir Bunjac, saborski zastupnik Živoga zida.

Bunjac je u Saboru prozvao HDZ jer se naslađuje s pritvorenim SDP-ovcem Tomislavom Sauchom, a ne vidi što radi direktorica u DAB-u.

- Neka i ministar Marić i premijer Plenković raščiste stvari s Hrebac - prozvao je Bunjac.

Mjesečni računi za kartice na ime Marije Hrebac variraju od 4800 do 18.759 kuna. U listopadu 2014. otišlo je 17.775 kuna, mjesec ranije 13.646 kuna, u prosincu 2015. godine otišlo je 9800 kuna...

Više pročitajte OVDJE.

Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 08:35:50 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58a551d7b47398144e8b4671/80
Foto: Pixabay

HAK: Magla na cestama, vozači oprezno!

Magla mjestimice smanjuje vidljivost na cestama u Istri, Hrvatskom primorju i Gorskom kotaru, a na autocesti između Kikovice i Tuhobića je vrlo gusta, izvijestio je jutros Hrvatski autoklub

Ima je na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između Orehovice i tunela Tuhobić te čvora Vrata i tunela Sleme. Između Kikovice i tunela Tuhobić vozi se usporeno zbog vrlo guste magle koja smanjuje vidljivost od 40 do 100 m. Vozačima savjetujemo da voze opreznije.

Jak vjetar povremeno puše na dionici autoceste A1 između mosta Miljanica i tunela Mala Kapela te na autocesti A6 Rijeka-Zagreb između čvorova Vrata i Vrbovsko.

Kolnici su mjestimice mokri ili vlažni i skliski u Lici i Gorskom kotaru. 

Pojačan je izlazak teretnih vozila na graničnim prijelazima Pasjak i Bajakovo, na kojemu je kolona oko 3 kilometra.

Trajekti i katamarani plove prema redu plovidbe.

Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 08:35:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58ad3b6eb47398e66a8b45aa/80
Foto: Rade Popadić

Odgovara im: Što su duže liste čekanja, bolnice više zarađuju

HZZO bolnicama plaća za svaku obavljenu pretragu i, koliko god to čudno zvučalo, bolnicama odgovaraju liste čekanja te što više obavljenih pretraga i operacija, tvrde stručnjaci
Liste čekanja su složen problem za koji ne postoji jednostavno rješenje. Imamo niz nepotrebnih bolnica koje, kako bi opravdale svoje postojanje, moraju producirati što više zdravstvenih usluga. To je jedini način da opstanu, zato i zakazuju brojne pretrage i zahvate.

Govori to stručnjak za javno zdravstvo, dr. Dražen Gorjanski, liječnik iz osječkog HZZO-a. Zdravstvo je u Hrvatskoj, tvrdi, koncipirano tako da što se više usluga obavlja, to je veća zarada zdravstvenih ustanova.

- HZZO bolnicama plaća za svaku obavljenu pretragu i, koliko god to čudno zvučalo, bolnicama odgovaraju liste čekanja te što više obavljenih pretraga i operacija - rekao je Gorjanski smatrajući da je to apsurdno.

- Svim zdravstvenim sustavima odgovara što više bolesnih ljudi dok god su koncipirani tako da novac dolazi od obavljenih zdravstvenih usluga. Uz to, imamo i snažnu propagandu prevencije, pa se pacijenta pod tom izlikom upućuje na gomilu, često nepotrebnih pretraga. Znam za slučaj mladog sportaša koji je dobio udarac u glavu, nije imao nikakvih tegoba, ali mu je bez obzira na to određeno čak 13 pretraga - govori dr. Gorjanski za 24sata dodajući da uređeni zdravstveni sustavi, u koje naš ne spada, imaju hodograme, odnosno striktno određena pravila koje se pretrage propisuju u slučaju svake pojedine dijagnoze. Svaki liječnik je odgovoran ponaosob ako odstupi od hodograma.


Ljudi u zdravstvu trebali bi više raditi?

No u Hrvatskoj toga nema, pa se pretrage često određuju stihijski. Dr. Gorjanski također smatra da bi financiranje u zdravstvu trebalo ići po obrnutom načelu od onog koje je sad, odnosno da bi trebalo plaćati za zdrave pacijente i uspjeh da se pacijenta učini i održi zdravim, a ne za bolest i sve što uz nju ide. Siniša Varga, nekadašnji ministar zdravlja, 2015. godine je za postignuti učinak nagradio ponajbolje hrvatske liječnike, koje su potom pitali koji bi bili njihovi recepti za spas hrvatskog zdravstva. Redom su odgovarali kako bi ljudi u zdravstvu trebali više raditi, da bi trebalo zabraniti model da svaki ministar kad dođe na vlast mijenja strategiju poslovanja te da bi liječnike trebalo osloboditi administrativnih poslova. Jednoglasno su se složili da zdravstvo treba voditi struka, a ne politika. Jedan od deset nagrađenih liječnika bio je i prof. Stipislav Jadrijević, kirurg KB-a Merkur.

- Poboljšanje zdravstvenog sustava vidim isključivo kroz konsenzus i suradnju svih političkih opcija - rekao je Jadrijević smatrajući da zdravstvena strategija ne smije biti periodična te da struka i politika moraju sjesti za isti stol i usuglasiti se o dugoročnoj strategiji te je se potom i pridržavati bez obzira na to tko je na vlasti. Kao ključni problem zdravstvenog sustava, tad također nagrađeni prof. dr. Branislav Kocman vidi u nesrazmjeru između izdvajanja i potrošnje.

- Neracionalan pristup može se vidjeti s obje strane, kako kod liječnika, tako i kod pacijenata koje se često šalje na nepotrebne preglede u bolnice. Ti isti pacijenti kod kuće imaju višak lijekova, a to je nedopustivo. Uvjeren sam da se reforma mora provoditi na obje strane sustava, i to kroz dugoročnu strategiju koja ne smije biti podložna politici - kaže Kocman, također kirurg KB-a Merkur.     

Kako tvrde zaposlenici zdravstvenih ustanova, medicinska sestra, primjerice, na prijamu svakog pojedinog bolesnika mora izgubiti minimalno pola sata za upisivanje raznih, često nepotrebnih podataka, pa se događa da se većinu vremena ne bavi pacijentima.

Kako je moguće da doktor koji radi u javnoj zdravstvenoj ustanovi, uz sav svoj posao, stigne i privatno obrađivati pacijente, pita se struka. Smatraju da je organizacija poslovanja u bolnici ključan faktor koji bi trebao dovesti do smanjenja listi čekanja. Sve počiva na entuzijazmu pojedinaca, tvrde. Jedino kontrola rada može pridonijeti napretku, prenosi 24sata.


Facebook komentari

hr Thu Feb 23 2017 08:05:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .