Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/573102f1fe96ff5b198b45ab/80
Foto: Ilustracija Google

Oprez, sarma se u hladnjaku čuva najviše 4 dana!

Nemojte se otrovati za blagdane i pročitajte savjete stručnjaka o pohrani pojedine vrste hrane. Kuhanu i pečenu hranu bolje ne držite na balkonu jer se mikroorganizmi stvaraju na temperaturi od već 5°C
Posljedice trovanja hranom mogu biti vrlo neugodne, pa čak i opasne, stoga obratite pozornost na pravilno skladištenje, ali i izgled te miris hrane koja se nije pojela u dva dana, upozorava nutricionistica Nataša Šoštarić. 

Često je teško procijeniti dostatnu količinu hrane za cijelu obitelj koja se tih dana okupi oko blagdanskoga stola pa najčešće pretjeramo. Stoga je važno ostatke hrane pohraniti na ispravan način kako bi ona u potpunosti bila sigurna za ponovnu konzumaciju.

- Hrana je podložna kvarenju na temperaturama između 5 i 6 stupnjeva. Te su temperature najpogodnije za razvoj mikroorganizama pa hranu treba pospremiti u hladnjak ili zamrzivač najkasnije dva sata nakon objeda - savjetuje nutricionistica Nataša Šoštarić.

Najčešće se na blagdanskome stolu nađu tradicionalna sarma, pašticada, nezaobilazna francuska salata, bakalar i okrepljujuća mesna juha. Važno je imati na umu da je sarma najotpornija, ali svakako ima svoj rok trajanja.

- Sarmu je potrebno čuvati u hladnjaku te je pojesti između tri do četiri dana. Preporučuje se podgrijavati količinu dovoljnu za jedan obrok te obavezno pustiti da zavrije kako bi se spriječio rast mikroorganizama. Može se i zamrznuti te tako čuvati do četiri mjeseca - kaže Šoštarić.

Puricu, kao i ostalo pečeno meso, treba pojesti unutar tri dana. Riba je pak podložnija kvarenju i ne bi se trebala jesti dulje od dva dana. 

Hranu koja vam je sumnjiva nemojte kušati ili pokušati je “spasiti” od propadanja podgrijavanjem - jer to neće pomoći. Radije je bacite. Mikroorganizmi ispuštaju toksine koji se ne uništavaju termičkom obradom.

Odmrznutu hranu nikad ne zamrzavajte ponovno

Zamrznuti možete sve, no taj postupak može utjecati na okus i svojstva pojedine hrane. 

- Umaci mogu izgubiti svoju kremastu konzistenciju, dok će povrće izgubiti svoju boju. Lisnate salate posebno nije dobro zamrzavati, kao ni majonezu - objašnjava nutricionistica Nataša Šoštarić. 

Zamrznute ostatke poželjno je potrošiti u roku od 2 do 6 mjeseci. Jednom odmrznutu hranu nije poželjno ponovno zamrzavati, stoga pakirajte ostatke na način da ih odvojite da vam budu dostatni za jedan objed.

Trudnice moraju biti posebno oprezne

Ako je hrana koju konzumiramo bila u kontaktu s bakterijama, a nakon toga nije termički obrađena, postoji rizik od trovanja

Salmonellom, Toxoplasmom i Listeriom. Posljedice trovanja ovim bakterijama u najtežim slučajevima mogu izazvati smrt fetusa kod zaražene trudnice, upozorava Šoštarić.

Umanjite šanse za trovanje hranom odvajanjem mesa i povrća

Voće i povrće temeljito operite i zasebno skladištite. 

- Obratite pozornost na to da svježe namirnice odvajate od termički obrađenih i ne miješajte razne vrste mesa. Ne čuvajte zajedno meso i povrće jer je veći rizik da će bakterije s mesa prijeći na povrće, a salatu naknadno nećete termički obraditi kako biste uništili mikroorganizme - savjetuje Nataša Šoštarić za portal 24 sata


Facebook komentari

hr Mon Dec 25 2017 16:18:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60eba1b9e03eb74b8b474b/80
Foto: Pixabay

Hrana iz konzerve: Što kupovati, a što izbjegavati?

Ovo su tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor

Konzervirane hrane uglavnom se ne bismo trebali bojati, jer je dobra pomoć kad želimo brz i zdrav obrok, čak i ako znamo da se u konzervama obično krije malo veća količina soli. - piše Index

No taj se problem relativno lako ublaži ako ćete namirnice iz konzerve prije konzumacije isprati u tekućoj vodi.

Tako ćete isprati dobar dio dodanih soli i moći uživati u zdravim zalogajima, no to ipak ne znači da je baš sve iz konzerve dobro.

Što kupovati konzervirano, a što je ipak bolje birati svježe ili smrznuto, odgonetnula je nutricionistica Keri Gans koja je odabrala tri najbolje namirnice iz konzerve i tri koje bismo ipak trebali preskočiti i odabrati bolji izbor.

Najbolje:

Grahorice

Nema razloga da ne uživate u grahu i ostalim grahoricama iz konzerve jer su jednako bogate dobrim nutrijentima kao da ste ih i sami pripremali. Jedino što morate pripaziti je količina soli pa je dobro da prije kupnje obratite pozornost na deklaraciju ili se najjednostavnije osigurate od svega tako što ćete sadržaj konzerve dobro isprati vodom.

Povrće

Iako će mnogi radije odabrati smrznuto ili svježe povrće, nećete pogriješiti ako kupite povrće iz konzerve te s njim postupite kao s grahoricama. Što god se nalazi u konzervi može se lako isprati od dodanih soli te od toga brzo spraviti zdrav obrok. Ono ima i dodatnu prednost, jer se neće tako brzo osušiti ili pokvariti ako nećete iskoristiti odmah sve.

Riba 

Osim što je dostupnija, riba u konzervi često je jeftinija od svježe, a odličan je izvor esencijalnih nutrijenata i masnih kiselina, posebno Omega 3.

Ako nemate mogućnost nabavke svježe, zdrave ribe, ne bojte se one iz konzerve. Što god odabrali - tunu, losos ili sardine - bit će to dobar dodatak zdravoj prehrani koja mora uključivati dovoljnu količinu ribe.

Što izbjegavati:

Juhe

Namirnice iz konzerve koje nije moguće isprati najbolje je izbjegavati, jer sadrže previše štetne soli.

Tjestenina i umaci

Gotovi proizvodi na bazi tjestenine kao i gotovi umaci puni su soli i dodataka koje biste trebali maksimalno izbjegavati.

Na koncu, svaka je tjestenina relativno brzo kuhana, kao i jednostavni umaci od povrća, što je svakako puno zdraviji izbor od već gotovog obroka.

Voće

S obzirom na to da danas ipak imamo relativno širok izbor voća tijekom cijele godine, doista biste trebali izbjegavati ono iz konzerve. Uostalom, ako već nemate svježe voće, radije kupite smrznuto čiji su vitamini i minerali očuvani smrzavanjem, a ne gomilom šećera kao što je slučaj s voćem iz konzerve. - piše Index

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 19:47:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/58628a631eea8f339b8b45ab/80
Foto: Ilustracija

Znanstvenici ukazuju na bogatstvo na deponijima smeća diljem Europe

Znanstvenici su završili prvu studiju o dragocjenom materijalu koji se nalazi na velikim deponijima smeća i na otpadu diljem Europe u sklopu projekta ProSUM koji se provodi na razini Europske unije.

Konzorcij 17 partnera, koji predstavljaju istraživačke institute, geološke institute i industriju, u srijedu je pokrenuo internetsku bazu podataka o "urbanim rudnicima" na kojoj su detaljno navedene dragocjene sirovine skrivene u odbačenim akumulatorima i baterijama, u elektroničkim uređajima ili na otpadima vozila diljem Europe. 

Cilj projekta ProSUM je utvrditi inovativne mogućnosti za upotrebu sekundarnih izvora kritičnih sirovina (KS) u reciklažnoj industriji te ukazati na mjesta na kojima se nalaze aluminij, bakar i zlato u vrijednosti od više milijarda dolara. 

Grupa, koja uključuje i Sveučilište UN-a, navodi da su bogat izvor spomenutih sirovina suvremena vozila, a među njima su litij iz električnih automobila te čelik i magnezij. 

Ističe da je u pametnim telefonima koncentracija zlata 25 puta veća nego u najbogatijoj podzemnoj rudi. 

Projektom ProSUM uspostavljena je europska mreža znanja o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina koje su od vitalnog značaja za današnje visoko tehnološko društvo. Svrha projekta je koordinirati i prikupiti podatke o sekundarnim izvorima kritičnih sirovina te usporediti karte zaliha iz "urbanih rudnika". 

Projekt se financira iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020) Europske unije za istraživanje i inovacije u razdoblju od 2014. do 2020.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:47 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60b1c4b9e03eb64e8b4660/80

Loš zadah? Možda je zbog jezika!

Većina ljudi zna da dobra oralna higijena znači četkanje zuba i upotreba zubnog konca, ali što je s jezikom?

Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, problem je s kojim se svatko od nas susreo bar nekoliko puta u životu, na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima.

U većini slučajeva rezultat je loše higijene usta i usne šupljine, no može biti znak i nekih drugih zdravstvenih problema. 

Usta su dom loših i dobrih bakterija. One se ne gomilaju samo na zubima, nego i na jeziku. Loše bakterije, osobito Helicobacter Pylori, jedan su od glavnih uzroka lošeg zadaha. 

H. Pylori uglavnom živi na jeziku, pa svaki put kada perete zube, četkicom prijeđite i preko jezika. Ako ste u mogućnosti, zube četkajte dva do tri puta dnevno. 

S obzirom na to da bakterije bujaju u suhim ustima, dodatni savjet za loš zadah je ispijanje više tekućine.

Ako ni čišćenje zuba niti jezika ne pomognu, vrijeme je za posjet liječniku.

Uzrok lošeg zadaha, naime, može biti i u dišnim putevima ili u želucu.

Najbolja prva pomoć protiv lošeg zadaha je žvakaća guma. No i tu postoji zamka. Naime, žvakaće gume koje sadrže šećer neće vam pomoći, pa treba pripaziti da kupite one bez dodatka šećera.  

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 15:46:23 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a60629fb9e03ead508b4585/80
Foto: Pixabay

Što kada strah postane fobija?

Zamislite da vas oblije znoj, drhtite i nekontrolirano brinete da ćete možda propustiti telefonski poziv zato što ste ostavili mobitel kod kuće? Zvuči apsurdno, ali to je vrlo stvarno stanje nazvano nomofobija.

Nomofobija je jedna od više od 250 poznatih fobija, vrsta tjeskobe koje su najčešće rezultat nekog osobnog dramatičnog iskustva, objašnjava profesor psihologije Juergen Margraf.

Taj dramatičan događaj pohranjen je u mozgu i neki okidači mogu izazvati i tjelesnu reakciju.

Bez obzira je li riječ o gelotofobiji, strahu od ismijavanja, ili oneirogmofobiji, strahu od "mokrih snova", osoba koja pati od fobija to teško podnosi, a može se i razboljeti.

Fobija se klasificira kao bolest nakon što se ispuni nekoliko kriterija, kaže Margraf. Primjerice, kada strah dosegne nepodnošljivu ili jedva podnošljivu razinu ili kada fobija ograničava kvalitetu života.

U tom slučaju osoba bi trebala potražiti pomoć psihoterapeuta. "Fobije se često liječe kognitivno-bihevioralnom terapijom", kaže Peter Falkai, ravnatelj sveučilišne klinike za psihijatriju i psihoterapiju Ludwiga Maximilijana.

Terapeut će s pacijentom pokušati kreirati situaciju koja izaziva tjeskobu i zatim je analizirati i pokazati moguća rješenja. Terapija se obično kombinira s odgovarajućom količinom antidepresiva, a vrsta fobije utječe na izbor terapije.

Neki ljudi fobiju uspiju prevladati sami, ali ako samoterapija ne da rezultate, rad s iskusnim terapeutom najbolji je način da ovaj psihički poremećaj postane kroničan.

Facebook komentari

hr Thu Jan 18 2018 10:02:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .