Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5c99d2ae29111c8b1f8b45b9/80
Foto: PIXABAY

Čeka nas kišovit kraj radnog tjedna: Mogući pljuskovi i grmljavinsko nevrijeme

U Dalmaciji će bit pretežno oblačno, povremeno s kišom, ponegdje moguće i grmljavinom. Prema kraju dana sa zapada smanjenje naoblake. Puhat će većinom umjereno do jako jugo. Najniža jutarnja temperatura uglavnom od 9 do 14, a najviša dnevna između 14 i 18 °C, javlja DHMZ.
Prevladavat će oblačno s povremenom kišom, uglavnom poslijepodne ponegdje s pljuskovima i grmljavinom. Mjestimice je u gorskim predjelima te na sjevernom Jadranu moguća obilnija oborina. Kasno poslijepodne i navečer sa zapada smanjenje naoblake i djelomično razvedravanje. Vjetar slab i umjeren južni i jugozapadni.

Na Jadranu umjereno, mjestimice i jako jugo, od sredine dana će slabjeti i na sjevernom dijelu okrenuti na jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura od 11 do 16 °C, na Jadranu i do 18 °C.

Biometeorološke prilike će biti nepovoljne u cijeloj zemlji. Kod meteoropata su moguće nesanica, glavobolja, razdražljivost i loše raspoloženje, a veće poteškoće kod astmatičara, reumatičara i bolesnika od krvožilnih bolesti.

Sutra dio dana sunčan, poslijepodne lokalni pljuskovi

Djelomice, mjestimice na Jadranu i pretežno sunčano. Ujutro ponegdje na kopnu magla. Sredinom dana i poslijepodne mogući su lokalni pljuskovi, uglavnom u unutrašnjosti. Vjetar većinom slab, mjestimice umjeren jugozapadni, na moru i jugoistočni te poslijepodne zapadni i sjeverozapadni. Najniža jutarnja temperatura između 3 i 8, na Jadranu od 9 do 14, a najviša dnevna uglavnom između 17 i 22 °C.


hr Thu May 09 2019 08:21:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcc31f129111ce3e98b45a4/80

Vukovi haraju podno Biokova: Stanovnici u strahu, usred dana dođu na tek desetak metara od kuća

Probleme lovcima te stočarima i govedarima najviše predstavlja Zakon kojim je vuk zaštićena životinja pa je lov na njega zabranjen
Snimka utrke vukova na prometnici između Makarske i Vrgorca obišla je cijelu Hrvatsku, ali zato nije iznenadila ni mještane ni lovce u ovim mjestima u Dalmaciji. Vukovi i njihovo pojavljivanje postali su česta pojava u mjestima podno Biokova.

Spuštaju se među kuće, dolaze na 'gozbe' jer, kako kažu tamošnji mještani, u planinama hrane nema. Baš je tako nedavno, podno Biokova, jedno stado ostalo bez dvije koze, pričaju nam mještani.

- Viđamo ih niti 200 metara od kuća. Oni se ničega ne boje, dođu ti doslovno na desetak metara i gledaju u tebe kao da su domaće životinje. Ja koja imam 72 godine ne pamtim ovoliko vukova među kućama - zabrinuto govori gospođa koju smo sreli ispred svoje obiteljske kuće.

- I ovdje blizu je bez desetke jedinki ostao još jedan govedar. Čopor je vukova odnio goveda usred bijela dana - nastavlja i dodaje kako osim stočara i govedara probleme imaju i lovci koji ostaju bez udresiranih pasa.

- Čekali smo psa i kako imamo GPS signale vidjeli smo kako signal stoji na jednom mjestu. Otišli smo do tamo i našli smo pola psa pojedenog. U zadnjih mjesec dana 10 lovačkih pasa je stradalo od strane vukova u lovištima - tužnu sadašnjicu podno Biokova podijelio nam je jedan od lovaca iz tamošnje lovačke udruge Kamenjarka.

Bez obzira koliko se raširio na pojedinom lovištu vuk je zakonom zaštićen, a lov na njega je zabranjen. Pa tako dok stočari i lovci broje štetu, nemoćni protiv njega, vuk i dalje slobodno hara po Biokovu. 
hr Wed Nov 13 2019 17:40:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcc2e7829111cd2e98b4592/80

Potvrdio sve već napisano, ali se i uvrijedio: Javio se načelnik Jelse nakon teksta o Gdinju

Čini se kako je načelnika Jelse najviše zasmetalo što je zapravo medijska hajka i građanska inicijativa potakla nadležne na vrlo brzu reakciju oko rješavanja problema laboratorija na Hvaru
Istočno mjesto Gdinj na otoku Hvaru prošlog je vikenda javnost upoznala u nešto manje lijepom svjetlu nego se inače prikazuju mjesta turističkog značaja u obalnom području Dalmacije.

Priča o neciviliziranim uvjetima života na istočnoj strani otoka Hvara probudila je i 'brojne reakcije' onih koji su se u svemu našli prozvani jer se 'kostur' priče vrtio oko cesta koje nisu asfaltirane te činjenice kako stanovnici nemaju vode ni kanalizacije.

Sigurno već pogađate kako je priliku za demant činjenica iskoristio tamošnji načelnik općine Jelsa, Nikša Peronja koji je u podužem priopćenju na svom Facebook profilu zapravo potvrdio kako je sve napisano istina te kroz deset točaka donio što je to on napravio ili mu je u planu napraviti što se tiče poboljšanja uvjeta življenja u Gdinju.

Istaknuo je Peronja kako se u proteklih četrdeset godina zbilja malo toga napravilo za Gdinj čime je potvrdio sve činjenice navedene u ranije objavljenom tekstu, ali je u isto vrijeme optužio za neprofesionalnost. Ne kažu bez razloga kako 'istina boli'.

U njegovom mandatu, kaže Peronja, dovršeno je asfaltiranje cijelog Dugog dolca i Visoke, te još nekoliko manjih zaselaka u mjestu.

Pobrojao je Nikša Peronja i još toga - od spajanja cijele južne ceste koja povezuje sve uvale, od Srhovog dolca prema istoku, pa sve do potpuno rekonstrukcije ceste od Jelse do Poljica.

Naveo je i kako se utrošio znatan iznos za sanaciju pomorskog dobra, nadohranu plaža, sanaciju lukobrana i mostova.

- Nedavno je ishođena građevinska dozvola za vodoopskrbu od Jelse do Poljica, a projekt nosi „Hvarski vodovod“, što ima veliko značenje za vodoopskrbu ostatka istočnog dijela otoka, jer ova trasa ima oko 16 km, a vrijednost investicije je oko 25 milijuna kuna. Postoje realne šanse da se započne s gradnjom cjevovoda kroz sljedeću godinu, budući se već krenulo u postupak javne nabave - napisao je Peronja o stanju u vodovodnom sustavu.

Istaknuo je kako će se uskoro krenuti i 'velikim koracima' u strujnoj mreži:
- Općina Jelsa napravila je sve preduvjete u suradnji sa HEP-om za elektrifikaciju Gdinjskih i Zastražiških uvala. Projekti su gotovi, potvrđeni od Ureda za katastar, te se čeka Građevinska dozvola, a ovisno o datumu ishođenja iste, vjerujem da bi već ove sezone mogle biti iskopane pojedine (ne sve) dionice i postavljen kabel, a nakon čega bi slijedilo asfaltiranje - tvrdi Peronja.

Ipak, po napisanom, čini se kako je načelnika Jelse najviše zasmetalo što je zapravo medijska hajka i građanska inicijativa potakla nadležne na vrlo brzu reakciju oko rješavanja problema laboratorija na Hvaru koji je zatvoren od 1. studenog i čijim je zatvaranjem došlo do kaotične situacije na otoku.

Stvar je sada riješena, laboratorij na otoku ponovno radi i problemi na Hvaru, barem što se zdravstvenog dijela tiče, su upisali svoja posljednja slova.

Valjda će posljednja upisati i nepotrebne poruke javnosti koja je dobro upućena u realnost, a koju u isto vrijeme mnogo više brine sadašnjost nego budućnost. 
hr Wed Nov 13 2019 17:26:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db13bc129111c30c58b4593/80

Bulj: "Splitsko-dalmatinskom županijom drma 'Bene koalicija!"

Miro Bulj oglasio se priopćenjem kojeg prenosimo u cijelosti, a ističe kako Županiju treba ukinuti i zbog devastacije područja uvale Bene
“Poštovani, kao što je poznato, župan Blaženko Boban kao zakonski zastupnik Splitsko-dalmatinske županije nije postupio u skladu s rješenjem Građevinske inspekcije u Splitu iz lipnja 2019.godine.

Nije uklonio bespravno dograđeni restoran na Benama u Park šumi Marjan. Štoviše, tom istom rješenju na koje se čekalo čak dvije godine, otkako je prijava podnesena, suprostavio se tužbama Upravnom sudu u Splitu.

Za opravdanje takvog postupanja angažirao je punomoćnika odvjetnika koji je u tužbi iznio pravnu argumentaciju koja se u bitnom može svesti na osporavanje da bi Splitsko-dalmatinska županija bila stranka u postupku inspekcijskog nadzora jer da Zakon o građevinskoj inspekciji tako propisuje.
Pa kako Županija nije sudionik u gradnji jer nije moguće utvrditi tko je investitor niti vrijeme izvođenja dogradnje, nije ni vlasnik građevine niti zemljišta na kojem je izgrađena građevina, a dodatno, tužbom poučavaju svakoga kako se na pomorskom dobru niti ne može stjecati pravo vlasništva kao ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Osim, rekao bih, ako se dugo godina održavate na vlasti, tada sadržajno, dakako ne pravno, možete činiti što god poželite, pa izvršavate u bitnom i vlasnička ovlaštenja, gradite, koristite kako hoćete, samo se pobrinete da sve formalno-pravno „štima“ i da prođe dovoljno dugo vremena. To vam čak niti nije teško jer držite „i sukno i škare“. Kada inspekcija dvije godine ništa ne poduzme kao ovdje, tada 2017. dodijelite koncesiju bez da provjerite legalnost objekta jer, naravno, „nema nikakvih formalnih odluka“ (za koje vi znate). Pa netko u tako nezakonito dograđenom objektu lijepo obavlja ugostiteljsku djelatnost i stječete dobit, kao što su to činili i oni prije njega više od 10 godina.

Međutim, imali su drugu pravnu osobnost, to su sasvim neka druga trgovačka društva s kojima ne dijelite ama ništa osim nezakonito dograđenog objekta na trostruko zaštićenom području.
Sve to može jer je Županija sama sebi i svojima svrha. Sve to može jer manje vrijedi trostruko zaštićeno područje nego što vrijedi stabilnost koalicije.

Zar je moguće da građevinska inspekcija od rujna 2018. otkako je izvršila inspekcijski pregled pa do lipnja 2019. kada je donijela rješenje o uklanjanju nije mogla saznati tko je investitor, premda to u Splitu znaju i „vrapci na grani“.

Smiješan je pokušaj Županije kojim štiti svog koalicijskog partnera. Županije pomorskim dobrom upravljaju jednako kao i Republika Hrvatska, a poglavito zato što je Županija ta koja je izdala koncesiju pa je dužna voditi računa i o redu.

Postavlja se pitanje i što čeka tržišna inspekcija i kako je moguće da nije izašla na teren i ukinula obrtnicu koncesionaru koji obavlja djelatnost u prostoru za koji nisu izdani minimalni tehnički uvjeti jer je bespravno dograđen.

Bez obzira kakve će biti presude u konkretnim upravnim sporovima jedno je sigurno, a to je da Županije treba ukinuti. Ne samo da su kočnice razvoja već postaju i kočnice u zaštiti najvećih vrijednosti. Što je sljedeće?

S poštovanjem,
Miro Bulj,Klub vijećnika Mosta u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije“
hr Wed Nov 13 2019 16:02:38 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5dcc180629111c17ea8b456f/80
Foto: Hrvatske ceste

Strabag krenuo s cestom, a već je sve spremno za izradu čelične konstrukcije mosta

Strabag je posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane ugovorio za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca.
Nakon što je početkom listopada potpisan ugovor o izgradnji pristupnih cesta, zajednica ponuditelja koju čine Strabag AG i Strabag d.o.o. danas je uvedena u posao na izgradnji pristupne ceste za Pelješki most na dionici Duboka – Sparagovići/Zaradeže, priopćili su iz Hrvatskih cesta. Primopredajom tehničke dokumentacije, dostavom imenovanja i otvaranjem građevinskog dnevnika službeno je započela izgradnja ove dionice duge 12,04 kilometara.

Strabag je posao izgradnje pristupa do postojeće cestovne mreže sa strane kopna i sa Pelješke strane ugovorio za 478.3 milijuna kuna (bez PDV-a), s rokom dovršetka od 33 mjeseca. U Cestama napominju da je izgradnja ove dionice vrlo je zahtjevna jer uključuje izgradnju dva tunela, dva mosta i vijadukta te ostalih popratnih komponenti.

Očekuje se da će drugi izvođač, grčki Avax S.A., koji će graditi stonsku obilaznicu, poddionice Sparagovići – Prapratno i Prapratno – Doli, ukupne duljine 18 km i ugovorene vrijednosti posla 511.5 milijuna kuna (bez PDV-a), biti uveden u posao krajem studenog ili početkom prosinca, a rok za dovršetak te dionice bit će 28 mjeseci.

U Cestama podsjećaju da je gradilištu Pelješkog mosta u tijeku gradnja prvih stupova. Na morskom stupnom mjestu 8 (S8) potpuno je gotova naglavnica pilota i krenuli su armirački radovi. Nakon toga slijede betonski radovi pa se već priprema i oplata za gradnju stupa. Izrada naglavnica pilota u tijeku je na stupnim mjestima 5, 6, 7 i 9. Na kopnenoj strani S2 je u poodmakloj fazi gradnje, a na pelješkoj strani na S13 rade se temelji. Stupna mjesta S6, 7, 8 i 9 imaju najveće naglavnice, a u svaku od njih ide 3200 kubnih metara betona te 1200 tona armature. Te naglavnice imaju dimenzije rukometnog igrališta, 29 puta 25 metara, a debljina im je pet metara. S8 bi prvi trebao biti gotov, i to do kraja godine, a isto ovisi i o vremenskim uvjetima.

Materijal i pogoni su već spremni za početak proizvodnje čelične rasponske konstrukcije mosta. Očekuje se da bi potkraj siječnja ili početkom veljače 2020. godine prvi elementi mogli stići na gradilište. Oko 400 segmenata čelične rasponske konstrukcije dovozit će se brodovima iz Kine, neki dijelovi bit će dugi šest, a neki 12 metara, ovisno je li raspon na stupu sa zategom ili bez njega. Na gradilištu je u ovom trenutku 410 kineskih i 60 hrvatskih radnika te 21 plovilo. Dinamika radova u skladu je sa planom, piše vecernji.hr
hr Wed Nov 13 2019 15:49:58 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .