Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/58b062c4b47398b2778b4577/80
Foto: Pixabay

Tribina: "Samozapošljavanje - korak naprijed, natrag dva?"

Klub mladih Split, HZZ i CISOK zajedno za poticanje poduzetništva

Klub mladih Split u suradnji s HZZ-om Split i CISOK-om Split organizira javnu tribinu o samozapošljavanju, namijenjenu mladima i svim ostalim zainteresiranima koji žele saznati više o ovakvom načinu pokretanja posla.


Znate li da su upravo mala poduzeća temelj gospodarstva brojnih modernih i bogatih svjetskih zemalja? Razmišljate o pokretanju vlastitog posla i zanima vas koje sve mjere HZZ nudi? Kakva je procedura za dobivanje poticaja i o kakvim je poticajima riječ? Isplati li se samozapošljavanje, odnosno koliko se treba uložiti za takvo pokretanje posla?

Je li nemoguća misija pokriti sve troškove? Jesu li neka područja poslovanja isplativija od drugih? Koliko samozaposlenih odustane nakon nekog vremena, a koliko ih uspije proširiti posao i zaposliti nove ljude?

Odgovore na ova i slična pitanja dobit ćete od stručnjaka iz HZZ-a, kao i od mladih poduzetnika koji su se samozaposlili i koji vam mogu dati najbolje savjete iz prve ruke!

Vrijeme: 16.1.2019. (srijeda) u 12.30

Mjesto: CISOK Split (Jelačićeva 17)

hr Wed Jan 09 2019 12:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ccfd39e29111c7d708b458d/80

Obalu će češljati 80 inspektora, a račune taksista kontrolirat će 24 sata na dan

Ciljane kontrole pekarnica, taksista, restorana i trgovine na veliko trajat će do 3. srpnja. Inspektori idu tamo gdje je nerazmjer izdanih računa
U tri od četiri nadzora fiskalizacije koji su provedeni u lipnju, te približno dva od tri nadzora koji su provedeni tijekom prvih pet mjeseci inspektori su otkrili da kontrolirani obveznici krše obveze vezane uz fiskalizaciju! Neizdavanje računa građanima najveći je grijeh poduzetnika koji posluju s gotovinom.

Naglasak na Jadran


Neovisno o praznicima i uobičajenoj praksi spajanja radnih i neradnih dana tijekom lipnja, Porezna uprava ne popušta s kontrolama pa je u toku nadzor poslovanja pekarnica, taksista, restorana i nespecijalizirane trgovine na veliko. Kod posljednje grupe poduzetnika, radi se o trgovcima koji na veliko prodaju robu za daljnju preprodaju u maloprodaji. Nadzor poduzetnika iz četiri spomenute grupacije trajat će do 3. srpnja, nakon čega će na red doći neke druge djelatnosti, piše Večernji list.

– Tijekom ljeta, odnosno tijekom turističke sezone, a zbog povećanog broja gostiju, nadzori se provode s posebnim naglaskom na jadranskoj obali i otocima, svakodnevno uz 24-satnu nazočnost inspektora na terenu, sukladno izrađenim planovima, a poštujući odredbe Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike – odgovara Valentina Lazar Landeka, viša inspektorica.

U prosjeku u obavljanju nadzora fiskalizacije tijekom ljetnih mjeseci, dnevno sudjeluje više od 80 inspektora Porezne uprave. Inače, srpanj i kolovoz su prema potrošnji dva udarna mjeseca u godini. U odnosu na zimske mjesece u trgovini se prodaja povećava za tridesetak posto, a u ugostiteljstvu četiri do šest puta. Pojačana potrošnja registrira se već od Uskrsa do kraja rujna, ali sve veći promet odvija se i za vrijeme adventa.

U prvih pet mjeseci inspektori Porezne i Carinske uprave pokucali su na vrata 6436 obveznika fiskalizacije te su kod njih 3970 uočili određene nepravilnosti. Ne reagira se odmah i prema svima sankcijama, pa su tako inspektori prosječno svakom drugom (1799) napisali prekršajnu prijavu, ukupno 23 milijuna kuna kazne. No, 63 poduzetnika kažnjena su zabranom rada!

– Želim naglasiti da njegujemo partnerski odnos s poduzetnicima koji u velikoj većini fiskaliziraju račune te uredno i pravodobno podmiruju porezne obveze – ističe Vesna Gilja, pomoćnica ravnatelja Porezne uprave, koja pojašnjava da nailaze na brojne propuste jer se kontrole provode ciljano.

Poreznici dnevno prate i analiziraju podatke o izdanim i fiskaliziranim računima i po djelatnostima i pojedinačno po poreznim obveznicima, obveznicima fiskalizacije te na teren izlaze ondje gdje dolazi do odskakanja u odnosu na okruženje ili prijašnji promet. U prvih pet mjeseci kroz fiskalne je veze prošlo 892 milijuna računa “teških” 68 milijardi kuna!

Taksisti su, zacijelo, iskočili kao rizičnija grupacija poduzetnika jer su kod njih ove godine kontrole bile više puta. Nije isključeno da se neće ponoviti i idućih tjedana jer se vijest o izlasku inspektora na teren brzinom munje proširi po kontroliranim kvartovima, pa se ilegalni taksisti pritaje dok ne prođe opasnost. Ima procjena da vrijednost poreznih utaja u taksi prijevozu godišnje iznosi oko 100 milijuna kuna, a osim taksista koji su u sustavu PDV-a, ali ne izdaju račune, na tom tržištu su i brojni ilegalni prijevoznici koji ostvaruju znatan promet preko popularnih aplikacija.

Do početka ovog tjedna


Porezna uprava je u lipnju obavila 585 nadzora fiskalizacije, od čega su u 72 posto nadzora utvrđene nepravilnosti. Gotovo 14 milijardi kuna Što se kontrolira? Porezna uprava ističe da su obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza.

Porezni obveznici koji isporuku dobara ili obavljanje usluga naplaćuju u gotovini obvezni su promet iskazivati potpuno, točno, pravodobno i uredno preko naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući način. Fiskalni nadzor poduzetnika zajedno provode ovlašteni službenici Ministarstva financija te Carinske i Porezne uprave.

Dosad je u lipnju izdano oko 164 milijuna računa čija vrijednost premašuje 13,8 milijardi kuna, tvrdi Večernji list.

hr Wed Jun 26 2019 09:59:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d10a21b29111c5edd8b458c/80

Aleksandra Dojčinović predstavljala Hrvatsku na prestižnom forumu za poduzetnice

U Parizu i Reimsu održano druženje pobjednica Veuve Clicquot Business Award iz cijelog svijeta

Kao nacionalna, a potom i regionalna pobjednica natjecanja Veuve Clicquot Business Award, nagrade koja se na godišnjoj razini dodjeljuje zaslužnim ženama, Hrvatsku je na konferenciji Veuve Clicquot X Women Forum u Francuskoj predstavljala dizajnerica Aleksandra Dojčinović, gdje se družila s pobjednicama iz cijelog svijeta. Program je započeo u Parizu, a nastavio se u gradiću Reimsu, u prekrasnoj pokrajini Champagne. 

Aleksandri, kao jednoj od deset odabranih žena iz cijelog svijeta, koje svojim primjerom ruše stereotipe i društvene barijere, pomiču granice i mijenjaju poduzetničke klime u svojim zemljama, pripala je čast sudjelovati  na poduzetničkom forumu, na kojem je predavanje održala slavna tenisačica i poslovna žena Venus Williams. Ona je tom prilikom govorila o stvaranju svog športskog, a potom i poslovnog carstva, naglašavajući koliko je važno pritom biti hrabar i ne posustajati, čak ni onda kada se prepreke čine nepremostive.

- Na isti način i sama razmišljam o poslu. Nikada nisam opravdanja tražila u činjenici da sam takozvanog ‘nježnijeg’ spola, niti me uvriježeno mišljenje da je biznis ‘muški teritorij’ ikada obeshrabrivalo u naumu da stvorim svoju tvrtku i pretvorim je u svoje malo, ali stabilno carstvo. Ponosna sam što sam upravo ja odabrana predstavljati svoju zemlju, ali i cijelu regiju na druženju s ovim divnim poduzetnicama svijeta, budući da sam bila sličnih godina kao i Madame Clicquot, kada sam odlučila osnovati svoju tvrtku. Velika je razlika, naravno, u tome što je ona odlučila postati poduzetnica u 19. stoljeću, kada su žene u tom svijetu bile nepoželjne i nije ih niti bilo, a nama je danas ipak puno lakše, predrasudama unatoč. Njih je uvijek bilo i uvijek će ih biti, jednostavno ih treba ignorirati i poništavati radom i rezultatima“ - govori naša uspješna dizajnerica, koja unutar svoje tvrtke zapošljava tridesetak ljudi, mahom žena.

Budući da je Madame Clicquot, žena koju od milja nazivaju Velikom damom šampanjca, rođena u Reimsu, baš u francuskoj pokrajini Champagne, druženje je nastavljeno upravo tamo, kao sjećanje na ženu koju činjenica da je ostala udovica u dobi od 27 godina s trodišnjom kćeri nije pokolebala da posrnulo obiteljsko vinsko carstvo osovi na noge. Upravo zahvaljujući njoj šampanjac se počeo širiti s francuskog tržišta i postao je svjetski poznat, a priču je brendirala stavljajući žute oznake na boce šampanjca, što se održalo do danas. Osim toga, pokrenula je i inovativnu tehniku proizvodnje šampanjca kakvog danas znamo, a u pokrajini Champagne to se još uvijek radi ručno, kao nekoć, u što se imala prilike iz prve ruke uvjeriti i naša dizajnerica.

Madame Clicquot umrla je 1866. godine, a u svojih doživljenih 89 godina uspjela je svoju tvrtku Veuve Clicquot Ponsardin pretvoriti u vodećeg prodavatelja šampanjca, a njezin neustrašivi poduzetnički duh danas živi upravo kroz ovo priznanje koje se svake godine dodjeljuje ženama poduzetnicama i menadžericama raznih uspješnih korporacija.

hr Mon Jun 24 2019 12:12:55 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d0fbbbb29111cf4da8b4623/80
Foto: HRT/Screenshot

Cvjetne trake kao biočuvari i izvor zarade

Cvjetne i travne trake na oraničnim površinama čuvaju bioraznolikost. Na njima naravno nije dozvoljena uporaba pesticida i dio su IAKS mjera. Iako je potpora po hektaru cvjetne trake uz oranicu čak 985 eura, u nas ih je u Hrvatskoj prijavljeno - vjerovali ili ne - samo tri.
- Ovdje držim 5 vrsta od sijanih 9. Cvjetna traka je sijana prošle godine i posijano 9 različitih vrsta koje svjetaju u različito vrijeme. Dakle, cilj je sijanja ovih traka poticanje biološke, bio raznolikosti, a cvjetne su trake ovdje da drže korisne kukce i oprašivače i zato svaka od njih cvate u različlito vrijeme - objašnjavaDražen Dukić iz Jeduševca.

Ima tu crvene i bijele djeteline, inkarnatke, lani je bilo i facelije, heljde, suncokreta. Prava cvjetna oaza usred konvencionalno zasijalnih ratarskih kutlura. Ovdje na površinama obitelji Dukić konkretno - između parcela kukuruza.

Oranične površine teško su narušene intenzivnom obradom. Dodamo li tomu i sve vidljivije klimatske promjene - o okolišu valja voditi itekako računa. Cvjetne ili travne trake u koje se siju isključivo različite vrste trava, naročito su pogodne za velike parcele pod intenzivnim ratarskim kulturama. Na žalost, interes je u nas gotovo nikakav. Službeno - u Hrvatskoj je pod ovakvim trakama jedva tri hektara prijavljene površine. Za svoje dvije cvjetne trake koje se protežu na nešto više od jednog hektara ova će obitelj dobiti više od 985 eura potpore.

- IAKS mjera, koja je ovdje zasijana, potiče se iz EU fonodva, programa Ruralnog razvoja, ali se dio potiče i iz našeg nacionalnog proračuna. Cilj je sačuvati okoliš jer znamo da naša poljoprivredna proizvodnja intenzivno utječe na okoliš i cilj je vratitit biološku raznolikost koju smo intenzivnom poljoprivredom donekle promijenili - naglasila je Tatjana Međimurec iz Ministarstva poljoprivrede.

Trake se kose dvaput na godinu. U srpnju te nakon cvatnje, u rujnu i listopadu. Idealna su hrana za stoku. Uz to čuvaju organsku tvar u tlu, sprečavaju eroziju, vraćaju korisne, a zadržavaju štetne kukce. Pa je dobrobit za proizvodnu kulturu višestruka. Izborazba za poljoprivrednike koji koriste ovu mjeru obvezna je svake godine, a u sustavu mjere kaže pravilnik, moraju ostati pet godina, piše HRT.
hr Sun Jun 23 2019 19:50:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis
http://www.dalmacijanews.hr/files/5be3520f0e49382c048b460e/80
Foto: Pixabay

Hrvatska na dnu EU: Hranu plaćamo više od Španjolaca, a imamo duplo manje plaće

Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

Prosječna plaća u Hrvatskoj viša je za čak 40 posto od prosječne plaće u Rumunjskoj. Ipak, kupovna moć rumunjskih građana znatno je veća nego ona hrvatskih građana - Rumunji si, prema podacima Eurostata, mogu priuštiti 10 posto više roba i usluga od onih koje si mogu priuštiti stanovnici Hrvatske.

Razlog je jednostavan: cijene u Hrvatskoj neusporedivo su više nego u Rumunjskoj, ali i mnogim drugim europskim državama, u kojima su i prosječne plaće bitno veće od hrvatskih. Prema podacima koje je jučer objavio Eurostat, hrana je kod nas, primjerice, čak 50 posto skuplja nego u Rumunjskoj, komunikacije su 83 posto skuplje, prijevoz 23 posto, režije 20 posto, odjeća i obuća 15 posto...

No, hrana je jeftinija nego kod nas i u, primjerice, Španjolskoj, u kojoj je prosječna plaća 1749 eura, odnosno dvostruko je viša od one u Hrvatskoj, zatim u Estoniji, u kojoj je prosječna plaća 41 posto viša od hrvatske prosječne plaće, pa Češkoj, Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj i jednako skupa kao u susjednoj Sloveniji, u kojoj prosječna plaća iznosi 1186 eura. 

- Razina cijena u Hrvatskoj je vrlo visoka u odnosu na naša primanja. To se posebno odnosi na cijene hrane, za koju izdvajamo lavovski dio našeg kućnog proračuna, bitno veći nego stanovnici razvijenijih članica EU, ali i na cijenu komunalija, energenata i usluga, koje su kod nas posljednjih godina prilično porasle. Zato Rumunji i s manjim plaćama mogu kupiti više roba i usluga od nas. Ukratko, košarica dobara u Rumunjskoj jeftinija je nego u Hrvatskoj. - objašnjava dr. Ljubo Jurčić sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Košarica dobara u Hrvatskoj jednostavno je - skupa. Tako, primjerice, kruh u Hrvatskoj košta 15-ak posto više nego u Nizozemskoj, u kojoj prosječna neto plaća iznosi 2152 eura - dva i pol puta više od one u Hrvatskoj, koja je iznosila 844 eura. U odnosu na prosjek cijena u EU, u Hrvatskoj je od promatranih prehrambenih artikala najjeftinije meso, koje košta 85 posto prosječne cijene u EU. Ta je cijena znatno niža od one u Njemačkoj, Irskoj ili Nizozemskoj, u kojoj je meso 23 posto skuplje odf prosjeka EU, ali meso je tamošnjim građanima, u odnosu na njihova primanja, i dalje bitno priuštivije nego građanima u Hrvatskoj. Naša je cijena također viša od cijene mesa u Estoniji, Poljskoj i Češkoj, državama u kojima je prosječna plaća već nego u Hrvatskoj. - piše Novac.hr.

Poljska je, primjerice, prema prosječnoj neto plaći relativno blizu Hrvatskoj (poljska je plaća viša za 27 eura), no cijene su doista osjetno niže. Dok su cijene prehrambenih artikala u Hrvatskoj na razini od 97 posto prosjeka EU, u Poljskoj te iste cijene iznose tek 69 prosjeka EU. Cijena kruha je, primjerice, na razini 68 posto prosjeka EU, a kruh je u Hrvatskoj tri posto skuplji od tog prosjeka. Voće i povrće, koje je u Hrvatskoj posljednjih godina izrazito skupo, stoji cjenovno na 94 posto prosjeka EU: u Rumunjskoj je cijena voća i povrća na 54 posto prosjeka EU, u Poljskoj na 69 posto, Češkoj na 79 posto, Sloveniji na 89 posto.

Ekonomisti su već upozorili i da su Hrvati u prosjeku znatno zaduženiji od građana drugih novih članica Unije. Uz to, dodaju, plaće u Hrvatskoj posljednjih desetak godina rastu znatno sporijom dinamikom nego u drugim novim članicama. Posljedica toga je i znatno manji raspoloživi dohodak u Hrvatskoj nego u drugim tranzicijskim članicama EU, odnosno manja kupovna moć.

Podsjetimo se, već nekoliko godina kupovna moć građana Hrvatske druga je najlošija u EU: od 2016. godine, kad je Rumunjska pretekla Hrvatsku, samo si Bugari sa svojim primanjima mogu priuštiti manje od stanovnika Hrvatske.

U proteklih deset godina kupovna moć građana Hrvatske rasla je minimalno: narasla je sa 60 posto prosjeka EU u 2008. na 63 posto tijekom 2018. Istodobno, kupovna moć rumunjskih građana narasla je sa 53 posto na 70 posto prosjeka EU, a kupovna moć stanovnika Bugarske - jedinih koji si za sada još mogu priuštiti manje od nas - narasla je sa 45 na 56 posto prosjeka EU. U istom periodu kupovna moć u Latviji narasla je sa 59 na 70 posto, a u Poljskoj - koja je 2008. bila praktički izjednačena s nama - na 77 posto prosjeka EU.

hr Fri Jun 21 2019 16:48:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Biznis

Pročitajte još . . .