Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf549640e4938711f8b458e/80
Foto: Pixabay

Dubrovnik potvrdio titulu najprivlačnijeg – u šest godina doselilo im se 1.545 ljudi više nego se iselilo

Dubrovnik je privukao i najviše stranaca, a i drugi gradovi koji bilježe najpozitivniji migracijski „saldo“ mahom su priobalni

Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je razmjere epidemije, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko 150.000 građana. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, poput Istre i Zagreba, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima. 

Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da je u nekim gradovima zamjetan trend doseljavanja stanovnika kako iz drugih hrvatskih gradova, tako i iz inozemstva, odakle se u Hrvatsku od 2013. godine doselilo 62 tisuće ljudi. Za to je zaslužan gospodarski razvoj i radna mjesta koja on otvara, pokrenut ponajprije turizmom u priobalnim dijelovima zemlje. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je Samobor.

Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih šest godina – od 2011. do kraja 2017. godine doselilo čak 1545 ljudi više nego što se odselilo je Dubrovnik koji je i ovim brojkama dodatno potvrdio i titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem nedavnom izboru najboljih gradova. - piše gradonačelnik.hr

Drugi na listi po podacima Zavoda za statistiku je Grad Kaštela, čiji se broj stanovnika povećao za 1345, a slijedi Solin, s 1299 stanovnika više. Četvrte su Vodice (612 stanovnika više), a na petom je mjestu Umag (562). Slijede Krk, Poreč, Novalja, Supetar i, kao deseti, jedini grad koji s kontinenta, Samobor.

Dubrovnik je grad koji je privukao najviše ljudi i iz Hrvatske, ali i iz inozemstva se u njega uselilo više ljudi nego što je iz njega u inozemstvo otišlo. Gradonačelnik Mato Franković kaže nam kako su to vrlo ohrabrujući podaci kojima uistinu moraju biti zadovoljni.

„Dubrovnik nudi pregršt mogućnosti za zaposlenje te ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih obitelji. Najveći izazov, međutim, jest stjecanje vlastitog prostora za život. Zato je Grad Dubrovnik razvio izvorno dubrovački model stanogradnje uz desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će se izgradnjom Studentskog doma u Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi, a ova gradska uprava posvećena je i ostvarivanju uvjeta za širenje stambene zone. Vjerujem da će Dubrovnik u budućnosti biti još poželjniji za rad i život, ali i za studiranje", kazao je Franković.

Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović ističe, pak, kako je njegov grad osim zbog dobrog geografskog položaja (blizina Splita), poželjno mjesto za život i osnivanje obitelji zbog novih demografskih i pronatalitetnih mjera kojima grad želi zadržati mlade ljude.

„Samo u ovoj godini uložili smo milijun kuna u gradnju i opremanje novog dječjeg vrtića, a povećali smo i sufinanciranje vrtića. Također smo povećali jednokratnu naknadu za bebe za četvrto i svako slijedeće dijete u obitelji na 4000 kuna, a jedna od novih pronatalitetnih mjera je i naknada od 500 kuna za majke koje ostaju kod kuće do 3. godine djetetova života“, kaže Ivanović i dodaje kako su nedavno proveli anketu među građanima o interesu za kupnju stanova po programu POS-a, te su, zbog velikog interesa, odlučili osigurati zemljište za izgradnju stanova na području Rudina i dogovoriti s APN-om daljnju realizaciju programa.

Mali gradovi u postotku najviše rastu

Novalja je na osmom mjestu po broju novopridošlica (396), no taj je broj stavlja na drugo mjesto po postotku u odnosu na broj stanovnika, odmah iza Visa. Broj stanovnika od 2011. godine povećao joj se za 10,8 posto. Gradonačelnik Ante Dabo kaže da trend doseljavanja u Novalju traje već 20 godina i s ponosom ističe da su se doseljenici dobro integrirali u društvo, mnogi od njih u Novalji osnovali obitelji i da se njihova djeca danas osjećaju Novaljcima.

„Želimo te mlade obitelji zadržati ovdje, jako su nam važni. U današnjoj situaciji kad je depopulacija otoka trend, nama mladi ostaju i drugi dolaze i pokušavamo to osnažiti“, kaže Dabo. Zbog toga je grad krenuo u izgradnju POS-ove zgrade za mlade obitelji, te očekuje 60-70 zahtjeva za kupnju stanova. Ističe da je pokretač svega turizam, koji je osnažio i trgovinu i graditeljstvo, najjače gospodarske grane u tom području. Radne snage nedostaje, te je i ovo ljeto bilo puno radnika s istoka Europe, iz Bugarske, Srbije, BiH, kaže. Grd Novalja gradi i poduzetnički inkubator, ne bi li proširila djelatnosti, a Dabo ističe da su se neke mlade obitelji okrenule stočarstvu, ovčarstvu i sirarstvu, što je postalo vrlo unosno.

Poslije Visa i Novalje, na popisu 10 gradova koji su u postotku dobili najviše novih stanovnika su još redom mali gradovi iz priobalja: Supetar, Krk, Nin, Stari Grad, Novigrad Istarski, Vodice, Hvar i Komiža.

I stranci najviše vole Dubrovnik

Na popisu gradova koji su privukli najviše stranih državljana vodi Dubrovnik (267 stanovnika više je doselilo u taj grad nego što je iz njega iselilo), a slijedi ga Split (211). Treći je Umag čiji gradonačelnik Vili Bassanese kaže da je u posljednjih desetak godina uloženo puno truda i rada u samoodrživost grada i izgradnju kvalitete života u Umagu.

„S ponosom tvrdim kako je Umag jedan od najpoželjnijih gradova za život u državi, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog detaljno izgrađenog sustava. Polazeći od ulaganja u obrazovanje te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života te svojim stanovnicima pruža održive uvjete odrastanja, rada i življenja. A kada jedan grad najveći dio svog Proračuna ulaže u obrazovanje i  zadovoljava sve uvjete kvalitetnog života, onda u tom gradu i ostajete“, poentira Bassanese.

Četvrti na popisu je također jedan istarski grad, Rovinj, što ne čudi jer je Istra jedina hrvatska županija u koju više ljudi doseljava iz inozemstva nego što iz nje u inozemstvo iseljava. U razdoblju od 2013. do 2017. godine čak 682 osobe više je u Istru uselilo iz inozemstva, nego što je njezinih građana odlučilo napustiti Hrvatsku.

„Istarska županija otvorena je i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne baštine i regionalnog identiteta, visokog obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog standarda, koja se zalaže za ujednačen i održiv razvoj te zaštitu okoliša“, kazao je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, istaknuvši kako se prosječan broj nezaposlenih u gradu smanjuje iz godine u godinu –  sa 660 2012. godine, na 298 ove godine.

Ne odlaze 'trbuhom za kruhom'

Na popisu 10 gradova koji su više stanovnika privukli iz inozemstva nego što je iz njih u inozemstvo odselilo su još, na petom mjestu, Hvar, potom Stari Grad, Supetar, Vodnjan, Komiža i Cres. Upravo iz Cresa za ističu gospodarstvo kao pokretač doseljavanja i ostanka ljudi u njihovom gradu. Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa kaže kako taj grad na vrijeme projektira i izgrađuje potrebnu infrastrukturu kako bi pratio investitore, u poslovnim zonama daje popust na komunalni doprinos, a zemljište u poslovnim zonama daje proizvodnim djelatnostima kroz pravo građenja, čime im olakšava ulazak u investiciju.

„Kao otvorena multikulturalna sredina rado primamo ne samo nove radnike već i njihove obitelji, kao i sve koji su spremi živjeti na najvećem hrvatskom otoku. Budući da se na Cresu otvaraju nova radna mjesta, mimoišao nas je val iseljavanja u inozemstvo i 'na prste jedne ruke' mogu se nabrojati naši sugrađani koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo“, zaključuje gradonačelnik Cresa Jurjako.


hr Wed Nov 21 2018 13:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db03a1129111cf6c38b4598/80
Foto: FB

Prije šest godina u prometnoj nesreći tragično je stradala Dolores Lambaša

Šibenska glumica Dolores Lambaša na današnji dan prije točno šest godina stradala je u prometnoj nesreći.

Automobil kojim je upravljao njezin kolega Stojan Matavulj sletio je s autoceste, a glumica je hitno prevezena u bolnicu u Slavonskom Brodu gdje je nakon nekoliko sati umrla.

Matavulj, koji je iz nesreće izašao s lakšim ozljedama, osuđen je nepravomoćno na uvjetnu zatvorsku kaznu od devet mjeseci uz rok kušnje od dvije godine, piše ŠibenikIN

Dolores Lambaša rođena je u Šibeniku 1981. godine gdje je završila Jezičnu gimnaziju Antuna Vrančića i Glazbenu školu Ivana Lukačića u kojoj je pohađala satove glasovira, gitare, solo pjevanja, povijesti glazbe i dirigiranja. U Zagrebu je završila prvu godinu studija kroatologije i povijesti, a apsolvirala je glumu na Akademiji dramskih umjetnosti.

Ostvarila je uloge u nizu televizijskih sapunica, kao što su 'Odmori se, zaslužio si', 'Dobre namjere', 'Zauvijek susjedi' i 'Zakon ljubavi'. Dolores je svoju posljednju ulogu odradila u televizijskoj sapunici 'Ruža vjetrova' u kojoj je glumila Tamaru Marin, a kolega u seriji bio joj je Matavulj.

Dolores Lambaša sahranjena je u rodnom Šibeniku. 

hr Wed Oct 23 2019 13:31:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a4e5c7fb9e03e72408b463a/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Hoće li učenici zbog štrajka nastavu nadoknađivati vikendima i praznicima?

Ako se štrajk nastavnika nastavi, zasigurno će se morati odrađivati praznicima ili subotama, rekao je za Index Željko Stipić, čelnik sindikata Preporod.

Stipić tumači da je to nešto što zna iz dosadašnje štrajkaške prakse.

Postoji samo nekoliko rješenja

"Meni je ovo već 14. štrajk i nastava se u principu uvijek nadoknađivala, osim u onima koji su trajali vrlo kratko", rekao je Stipić.

"Ovo nije najduži štrajk. Daleko od toga. Najduži je bio 1994. godine i trajao je tri tjedna i jedan dan u srednjim školama. Mi smo još jako daleko od toga. No kalendar školske godine definiran je unaprijed. On je sastavni dio kurikula škole koji je donio školski odbor. Tu je u principu sve zadano. No sila zakon mijenja. Tako štrajk znači da ako se želi ispoštovati zakon, a to je 170 nastavnih radnih dana, to znači da će se morati nadoknađivati. To se može na nekoliko načina. 

Mi smo za sada na granici budući da su za sada sve škole štrajkale samo po tri dana. Prostor za nadoknadu toga uglavnom postoji u rezervi škola. Ne nužno u svim školama. To ovisi o tome što su škole ugradile u svoje kurikule. No svi dani štrajka koji idu od ovog tjedna nadalje, morat će se nadoknađivati. Na koji način će se to raditi, to je pitanje. Može se mijenjati kalendar školske godine koji donosi Ministarstvo, a u njemu su kroz zakonske akte određeni proljetni, jesenski i zimski praznici. To se sigurno može skraćivati, što je jedna varijanta. 

Druga varijanta je da se propušteno nadoknađuje subotama. Glavnina škola u Hrvatskoj nema nastavu subotama. Stoga će se većina vjerojatno odlučiti za rad subotama. Tu ne postoji prostor izvan toga. Nešto malo ima ga još u srednjim školama za famozne preraspodjele kada u drugoj polovici svibnja odu maturanti pa ostane mjesec dana za navlačenje nadoknada. Ne treba biti posebno vidovit - tu je jasno da će se nadoknade odvijati na jedan od ta tri načina. Sve ovisi o tome koliko će se štrajk još odužiti", tumači Stipić.

Prednost rotacijskog štrajka

Stipić ističe da je prednost rotacijskog štrajka u kojem jedan dan štrajka dio škola, drugi dan drugi dio, a treći dan treći, to što se vlasti i javnost drže u napetosti i svijesti o problemu, a da se pritom manje gubi od nastave.

"Mi bismo bili u velikom problemu da su do danas u Hrvatskoj sve osnovne i srednje škole već 10. dan u štrajku. To bi bio veliki problem", govori za Index čelnik Preporoda.

Cijeli članak pročitajte OVDJE

hr Wed Oct 23 2019 12:10:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db01e5029111c68c28b45f1/80
Foto: FB/Prometne zgode i nezgode

Za dlaku izbjegnut sudar zbog pretjecanja u Žrnovnici

Opasno pretjecnje..
Na Facebook stranici Prometne zgode i nezgode objavljen je video koji prikazuje za dlaku izbjegnut sudar u Žrnovnici.

Naime, vozač kamiona pretjecao je preko pune crte, a onda je iz suprotnog smjera dolazio automobil i za dlaku je izbjegnut sudar.

POGLEDAJTE VIDEO:


hr Wed Oct 23 2019 11:33:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5db01a7129111c58c28b45f9/80
Foto: Jakov Teklić i Google Maps/solin.hr

Rekonstruira se Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Solinu i gradi se dječji vrtić u Svetom Kaju

Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Svetom Kaju uskoro će proslaviti jubilarnih 50 godina rada, a zastarjela infrastrukturno više ne udovoljava potrebama za adekvatnim osnovnoškolskim obrazovanjem

Sklopljen je Ugovor o međusobnim pravima i obvezama izrade projektne dokumentacije za rekonstrukciju Osnovne škole Vjekoslava Paraća i izgradnju dječjeg vrtića, između Splitsko dalmatinske županije, Grada Solina i OŠ Vjekoslava Paraća. Procijenjena vrijednost izrade projektne dokumentacije – idejnog rješenje objekata i okolnih prometnica te idejnog projekta za lokacijsku dozvolu je 200.000,00 kn uvećan za iznos PDV-a. Županija preuzima obvezu sufinanciranja i izrade projektne dokumentacije odnosno u iznosu od 72%, a 28% Grad Solin.

Osnovna škola Vjekoslava Paraća u Svetom Kaju uskoro će proslaviti jubilarnih 50 godina rada, a zastarjela infrastrukturno više ne udovoljava potrebama za adekvatnim osnovnoškolskim obrazovanjem, stoji na stranicama Grada

Područje Mjesnog odbora Sveti Kajo godinama bilježi populacijski rast i s obzirom na sve veći broj učenika, izazov je posljednjih godina zadovoljiti potrebe upisa djece te je školi nužna rekonstrukcija.
Kao što je nužna rekonstrukcija škole, nužan je i izgradnja još jednog objekta za potrebe predškolskog odgoja u ovom solinskom mjesnom odboru. Zahvat izgradnje dječjeg vrtića i dogradnje, odnosno rekonstrukcije, škole moraju se sagledati istovremeno kako bi budući planirani sadržaji bili kompatibilni.

U sklopu rekonstrukcije i dogradnje osnovne škole planira se rušenje postojeće sportske dvorane te dogradnja škole. Naime, izgradit će se nova dvorana s vanjskim igralištem, riječ je o izgradnji nove dvodijelne školske dvorane te izgradnji dviju učionica razredne nastave i četiri kabineta, kao i četiri učionice predmetne nastave, novoj knjižnici, arhivu škole, spremištu, blagovaonici, prostoru za više namjena. Ukupno oko 875 metara kvadratnih novog školskog prostora.


Glede izgradnje novog dječjeg vrtića, izgradit će se dvije jedinice za djecu vrtićke dobi i jednoj jedinici za djecu jaslične dobi i jednoj jedinici za djecu sa teškoćama u razvoju. Vrtićki objekt bi sadržavao i i prostor za kuhinju, kabinet, spremište.
No, rekonstrukcija i dogradnja osnovne škole i dječjeg vrtića mora se sagledati i kroz novo prometno rješenje, koje bi se rješavalo oko škole i budućeg vrtića.

Grad Solin je već raspisao poziv za dostavu ponuda za izradu projektne dokumentacije za analizu dječjeg vrtića i proširenje škole u Svetom Kaju te je za izvođača izabrana tvrtka Roterm d.o.o. Split.

Uz samu rekonstrukciju osnovne škole i izgradnju dječjeg vrtića na ovom području nužna je i prilazna prometna infrastrukturna rekonstrukcija. Sve prilazne ulice su uske i u vrlo lošem stanju s aspekta sigurnosti pješaka. Grad je izradio projektnu dokumentaciju za ove prometnice koje uvažavaju potrebu izgradnje nogostupa kojim bi budući učenici sigurnije prolazili do škole. Riječ je o prilaznim prometnicama Ulici sv. Nikole i Ulici Dudini. U tijeku je postupak evidentiranja nerazvrstane ceste Ulice Dudini. Glede Ulice Dudini izrađen je idejni projekt za lokacijsku dozvolu, ulica bi se proširila i novim projektom širina prometnice bi iznosila pet i pol metara u dužini 125 metara, a samom dužinom uz prometnicu izradio bi se i nogostup u širini jedan i pol metara.

Za Ulicu Sv. Nikola Grad Solin je osigurao sredstva u proračunu te je ishodio lokacijsku dozvolu, ali nije pravomoćna zbog žalbe stranke u postupku. Navedena ulica će se proširiti od crkve sv. Anastazija do križanja s Ulicom Dudini čim se dobiju dozvole za gradnju. Šrina prometnice bi iznosila pet i pol metara, a sa strane bi bio izveden nogostup u širini jedan i pol metar. Moramo napomenuti, da sredstva nisu nikada bila problem već dugotrajno rješavanje žalbi i imovinsko - pravnih odnosa, piše Solin.hr

hr Wed Oct 23 2019 11:16:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .