Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf549640e4938711f8b458e/80
Foto: Pixabay

Dubrovnik potvrdio titulu najprivlačnijeg – u šest godina doselilo im se 1.545 ljudi više nego se iselilo

Dubrovnik je privukao i najviše stranaca, a i drugi gradovi koji bilježe najpozitivniji migracijski „saldo“ mahom su priobalni

Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je razmjere epidemije, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko 150.000 građana. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, poput Istre i Zagreba, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima. 

Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da je u nekim gradovima zamjetan trend doseljavanja stanovnika kako iz drugih hrvatskih gradova, tako i iz inozemstva, odakle se u Hrvatsku od 2013. godine doselilo 62 tisuće ljudi. Za to je zaslužan gospodarski razvoj i radna mjesta koja on otvara, pokrenut ponajprije turizmom u priobalnim dijelovima zemlje. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je Samobor.

Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih šest godina – od 2011. do kraja 2017. godine doselilo čak 1545 ljudi više nego što se odselilo je Dubrovnik koji je i ovim brojkama dodatno potvrdio i titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem nedavnom izboru najboljih gradova. - piše gradonačelnik.hr

Drugi na listi po podacima Zavoda za statistiku je Grad Kaštela, čiji se broj stanovnika povećao za 1345, a slijedi Solin, s 1299 stanovnika više. Četvrte su Vodice (612 stanovnika više), a na petom je mjestu Umag (562). Slijede Krk, Poreč, Novalja, Supetar i, kao deseti, jedini grad koji s kontinenta, Samobor.

Dubrovnik je grad koji je privukao najviše ljudi i iz Hrvatske, ali i iz inozemstva se u njega uselilo više ljudi nego što je iz njega u inozemstvo otišlo. Gradonačelnik Mato Franković kaže nam kako su to vrlo ohrabrujući podaci kojima uistinu moraju biti zadovoljni.

„Dubrovnik nudi pregršt mogućnosti za zaposlenje te ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih obitelji. Najveći izazov, međutim, jest stjecanje vlastitog prostora za život. Zato je Grad Dubrovnik razvio izvorno dubrovački model stanogradnje uz desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će se izgradnjom Studentskog doma u Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi, a ova gradska uprava posvećena je i ostvarivanju uvjeta za širenje stambene zone. Vjerujem da će Dubrovnik u budućnosti biti još poželjniji za rad i život, ali i za studiranje", kazao je Franković.

Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović ističe, pak, kako je njegov grad osim zbog dobrog geografskog položaja (blizina Splita), poželjno mjesto za život i osnivanje obitelji zbog novih demografskih i pronatalitetnih mjera kojima grad želi zadržati mlade ljude.

„Samo u ovoj godini uložili smo milijun kuna u gradnju i opremanje novog dječjeg vrtića, a povećali smo i sufinanciranje vrtića. Također smo povećali jednokratnu naknadu za bebe za četvrto i svako slijedeće dijete u obitelji na 4000 kuna, a jedna od novih pronatalitetnih mjera je i naknada od 500 kuna za majke koje ostaju kod kuće do 3. godine djetetova života“, kaže Ivanović i dodaje kako su nedavno proveli anketu među građanima o interesu za kupnju stanova po programu POS-a, te su, zbog velikog interesa, odlučili osigurati zemljište za izgradnju stanova na području Rudina i dogovoriti s APN-om daljnju realizaciju programa.

Mali gradovi u postotku najviše rastu

Novalja je na osmom mjestu po broju novopridošlica (396), no taj je broj stavlja na drugo mjesto po postotku u odnosu na broj stanovnika, odmah iza Visa. Broj stanovnika od 2011. godine povećao joj se za 10,8 posto. Gradonačelnik Ante Dabo kaže da trend doseljavanja u Novalju traje već 20 godina i s ponosom ističe da su se doseljenici dobro integrirali u društvo, mnogi od njih u Novalji osnovali obitelji i da se njihova djeca danas osjećaju Novaljcima.

„Želimo te mlade obitelji zadržati ovdje, jako su nam važni. U današnjoj situaciji kad je depopulacija otoka trend, nama mladi ostaju i drugi dolaze i pokušavamo to osnažiti“, kaže Dabo. Zbog toga je grad krenuo u izgradnju POS-ove zgrade za mlade obitelji, te očekuje 60-70 zahtjeva za kupnju stanova. Ističe da je pokretač svega turizam, koji je osnažio i trgovinu i graditeljstvo, najjače gospodarske grane u tom području. Radne snage nedostaje, te je i ovo ljeto bilo puno radnika s istoka Europe, iz Bugarske, Srbije, BiH, kaže. Grd Novalja gradi i poduzetnički inkubator, ne bi li proširila djelatnosti, a Dabo ističe da su se neke mlade obitelji okrenule stočarstvu, ovčarstvu i sirarstvu, što je postalo vrlo unosno.

Poslije Visa i Novalje, na popisu 10 gradova koji su u postotku dobili najviše novih stanovnika su još redom mali gradovi iz priobalja: Supetar, Krk, Nin, Stari Grad, Novigrad Istarski, Vodice, Hvar i Komiža.

I stranci najviše vole Dubrovnik

Na popisu gradova koji su privukli najviše stranih državljana vodi Dubrovnik (267 stanovnika više je doselilo u taj grad nego što je iz njega iselilo), a slijedi ga Split (211). Treći je Umag čiji gradonačelnik Vili Bassanese kaže da je u posljednjih desetak godina uloženo puno truda i rada u samoodrživost grada i izgradnju kvalitete života u Umagu.

„S ponosom tvrdim kako je Umag jedan od najpoželjnijih gradova za život u državi, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog detaljno izgrađenog sustava. Polazeći od ulaganja u obrazovanje te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života te svojim stanovnicima pruža održive uvjete odrastanja, rada i življenja. A kada jedan grad najveći dio svog Proračuna ulaže u obrazovanje i  zadovoljava sve uvjete kvalitetnog života, onda u tom gradu i ostajete“, poentira Bassanese.

Četvrti na popisu je također jedan istarski grad, Rovinj, što ne čudi jer je Istra jedina hrvatska županija u koju više ljudi doseljava iz inozemstva nego što iz nje u inozemstvo iseljava. U razdoblju od 2013. do 2017. godine čak 682 osobe više je u Istru uselilo iz inozemstva, nego što je njezinih građana odlučilo napustiti Hrvatsku.

„Istarska županija otvorena je i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne baštine i regionalnog identiteta, visokog obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog standarda, koja se zalaže za ujednačen i održiv razvoj te zaštitu okoliša“, kazao je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, istaknuvši kako se prosječan broj nezaposlenih u gradu smanjuje iz godine u godinu –  sa 660 2012. godine, na 298 ove godine.

Ne odlaze 'trbuhom za kruhom'

Na popisu 10 gradova koji su više stanovnika privukli iz inozemstva nego što je iz njih u inozemstvo odselilo su još, na petom mjestu, Hvar, potom Stari Grad, Supetar, Vodnjan, Komiža i Cres. Upravo iz Cresa za ističu gospodarstvo kao pokretač doseljavanja i ostanka ljudi u njihovom gradu. Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa kaže kako taj grad na vrijeme projektira i izgrađuje potrebnu infrastrukturu kako bi pratio investitore, u poslovnim zonama daje popust na komunalni doprinos, a zemljište u poslovnim zonama daje proizvodnim djelatnostima kroz pravo građenja, čime im olakšava ulazak u investiciju.

„Kao otvorena multikulturalna sredina rado primamo ne samo nove radnike već i njihove obitelji, kao i sve koji su spremi živjeti na najvećem hrvatskom otoku. Budući da se na Cresu otvaraju nova radna mjesta, mimoišao nas je val iseljavanja u inozemstvo i 'na prste jedne ruke' mogu se nabrojati naši sugrađani koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo“, zaključuje gradonačelnik Cresa Jurjako.


hr Wed Nov 21 2018 13:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6f7c229111c7c958b4709/80
Foto: Facebook

Škorić odgovorio Koturu: “Šteta koju je SDP-ova vlast napravila međunarodnom ugledu Hrvatske je teško mjerljiva, ali srećom ta vremena su iza nas! “

Predsjednik SDP-a Goran Kotur prozvao je HDZ za “slugansku politiku“, a sada je stigla reakcija Petra Škorića. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
- Danas smo imali priliku pročitati priopćenje predsjednika SDP Split Gorana Kotura kojim proziva HDZ za „slugansku politiku“.

Nažalost Gorana Kotura i nekolicine preostalih članova njegove stranke, Hrvatska je cijenjena i ravnopravna članica euro-atlantskih integracija. Ova Vlada na čelu s Andrejem Plenkovićem razvija iskrene prijateljske i partnerske odnose s našim zapadnim partnerskim državama istovremeno braneći sve hrvatske nacionalne interese u svim institucijama.

Srećom, ova vlast je uspjela ispraviti sve one nevjerojatne diplomatske „kikseve“ SDP-ove Vlade koja je nastojala Hrvatsku posvađati sa svim partnerima i koja je vrijednosti i propise Europske unije pokušala pogaziti samo nekoliko dana nakon pristupanja u Europsku uniju. Šteta koju je SDP-ova vlast napravila međunarodnom ugledu Hrvatske je teško mjerljiva, ali srećom ta vremena su iza nas! 

Dolazak visokih predstavnika prijateljskih zemalja u Hrvatsku je uvijek dobrodošao, a posebna je čast što su prepoznali kandidate, program i vrijednosti HDZ-a i svojom nazočnošću i odlučnim riječima HDZ-u dali potporu.

Dok Goran Kotur i oni poput njega Hrvatsku na svakom koraku pokušavaju ocrniti i omalovažiti radi ostvarenja kratkoročnih sitnih političkih poena, HDZ je strateškom i dugoročnom politikom Hrvatsku vratio na razinu ravnopravnog partnera u krugu zapadnih demokratskih država. U onaj krug država u kojem su Hrvatsku vidjeli prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman i svi hrvatski branitelji.

Hrvatska odlučno i uspravno kroči ispravnim putem, koliko god to ne odgovaralo određenim političkim opcijama. Hrvatski građani će to sasvim sigurno znati valorizirati.“
hr Thu May 23 2019 21:43:10 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6e18e29111ca19b8b4621/80
Foto: Screenshot/HRT

Šibensko-kninske ceste od danas su pod dodatnim nadzorom: Nove kamere bilježe niz prekršaja

Promet na šibensko-kninskim cestama od danas je pod dodatnim policijskim nadzorom. Počele su raditi kamere koje će bilježiti niz prekršaja.
Ukupno je 9 kamera: sedam na Jadranskoj magistrali od Podorljaka do Pirovca i dvije na cesti Šibenik - Knin. Kamere su zapravo postavljene još početkom svibnja, a danas su proradile.

Policija kaže - već su svojom pojavom preventivno djelovale na smanjenje broja prekršaja kada je o prekoračenju brzine riječ. A to je najčešći uzrok nesreća sa smrtnim posljedicama.

Razlika u izgledu pravih i lažnih kamera izvana nema. A njihove će se pozicije stalno mijenjati. Mogućnosti su im takve da prekršitelji moraju već na 100 metara udaljenosti ostaviti svaku da će proći nekažnjeno! Istovremeno bilježe podatke o čak 32 vozila!

Progledao je cestovni Big Brother! Digitalne oči motre vozače na šibenskim cestama - od Podorljaka do Pirovca, piše HRT.

Iskustva iz Francuske ohrabruju našu policiju: nakon uvođenja ovakvog videonadzora na cestama - prepolovljen je broj poginulih u prometnim nesrećama!
hr Thu May 23 2019 20:08:41 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ce6da9729111ca79f8b45aa/80

Glasnovićev plakat zapalio je društvene mreže, a sada je prijavljen zbog pozivanja na nasilje

Saborski zastupnik Željko Glasnović, kandidat na listi Hrvatskih suverenista koju čine Neovisni za Hrvatsku (NHR) i Hrvatska stranka prava (HSP) izazvao je brojne reakcije preizbornim plakatom.
Plakat je podijelio na svom Facebook profilu, a prikazuje njegov udarac u staklo s porukom "Jugozomboidi imaju plan za Hrvatsku. Svaki ima plan dok ne dobije šaku u glavu."
Kontaktirano je i Državno izborno povjerenstvo u vezi sa spornim plakatom. Iz DIP-a su kratko poručili za N1 kako su ocijenili da predmetnim predizbornim plakatom dolazi do povrede izbornoga etičkog kodeksa, dostavljena je prijava Etičkom povjerenstvu
 u kojoj je upozoreno na objavljeni tekst na portalu Jutarnji.hr te na objavu na Facebook stranici kandidata Željka Glasnovića.
hr Thu May 23 2019 19:41:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/58167f521eea8fb08b8b4581/80
Foto: wiseGEEK

Izbori u Hrvatskoj liječnikoj komori - Otvoreno pismo liječnicima, vodstvu Hrvatske liječničke komore, mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti

Otvoreno pismo potpisala su četiri kandidata na izborima za predsjednika Hrvatske liječničke komore
Polazeći od činjenice

- da je Hrvatska liječnička komora pravna osoba s javnom ovlasti dodijeljenom sukladno pozitivnim zakonskim propisima
- da je Statutom Hrvatske liječničke komore propisano da predsjednik Komore zastupa i predstavlja Komoru u svim pravnim i financijskim poslovima
- da sukladno pravnom interesu države jasno iskazanom u kogentnoj normi kontrole i odobravanja Statuta Komore - temeljnog akta bez kojeg Komora ne može ni postojati, raditi i postupati - postoji jasan, nesporan i nužan pravni interes države da u procesnom i sadržajnom smislu pazi i na zakonitost kod izbora osobe u Komori koja je odgovorna upravo za provođenje ovlasti koje je sama država zakonom prenijela na Komoru.
- da je upravni nadzor nadležnog državnog tijela utvrdio čitav niz pogrešaka u radu Komore za vrijeme aktualnog vodstva te utvrdio da proizvoljna tumačenja odredbi statuta i drugih općih akata komore stvaraju pravnu nesigurnost i razlog su pogrešnog postupanja tijela komore po općim aktima komore.

Uzimajući u obzir

- da je Statutom Komore propisano pravo da članovi imaju pravo birati i biti birani, što je i temeljno ustavno načelo za sve izborne procese u Republici Hrvatskoj
- da je ostalo upitno definiranje biračkog tijela obzirom na činjenicu da se u javnosti raspolaže s različitim podacima o broju liječnika u Hrvatskoj
- da je najmanje četvrt biračkog tijela u praksi diskriminirano, odnosno više od 5.000 liječnika kojima je onemogućeno glasovanje, a što je direktna posljedica novog pravilnika o izborima koji je donesen u mjesecu prije samih izbora, kojim je oduzeta ili ograničena mogućnost ostvarivanja biračkog prava za nekoliko tisuća članova kojima Komora nije izdala liječničke iskaznice potrebne za glasovanje
- da je uprkos vrijedećem aktu Komore o raspisivanju izbora i točno propisanom redoslijedu izbornih radnji i rokova za njihovo provođenje, vremenski rok za glasovanje iznenada i iz nepoznatog razloga naknadno promijenjen i to samo za jednu skupinu birača
- da je nastupila diferencijacija biračkog tijela i birača na način da su pomiješana tri načina glasovanja (elektroničko, dopisno i osobno), da postoje sasvim različiti rokovi za glasovanje, da samo 2/3 članova imaju potrebnu iskaznicu pri čemu je nepoznato koliko je iskaznica aktivirano, mogućnost dopisnog glasovanja tek nešto više od 1/10 biračkog tijela, dok je najmanje 1/4 biračkog tijela ostalo diskriminirano i bez mogućnosti glasovanja jer im je Komora neizdavanjem potrebnih iskaznica odnosno glasačkih listića prisilno oduzela mogućnost ostvarivanja svog biračkog prava
- da je Središnje izborno povjerenstvo iznosilo nejasne i kontradiktorne izjave o sigurnosti i anonimnosti glasovanja pri čemu je prvo istaknuto da ugovorna tvrtka kojoj je dano upravljanje mnogim segmentima organizacije i provođenja izbora ne raspolaže osobnim podacima člana, kao npr. ime i prezime, a zatim da navedena tvrtka nadzire sve procedure presavijanje i ulaganje glasačkih lista, uputa i povratne kuverte u kuvertu koja će biti dostavljena članovima, a pri čemu je notorno da su glasački materijali označeni bar kodovima i da je na kuverti upisano ime i adresa člana te uvjet glasovanja i obrade, zaštita ili enkripcija osobnih podataka članova Komore, na ovaj način nije ispunjena što je protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR)
- da je u javnosti iznesen niz sumnji u legalnost ovako provođenih izbora i legitimitet takvih izbornih rezultata
- da su tijekom samog postupka elektroničkog glasovanja brojni liječnici s više mjesta javili greške u funkcioniranju glasačkog sustava i nemogućnost postupka glasovanja

Slijedom navedenog ističemo

- da kao liječnici i članovi Hrvatske liječničke komore ne možemo podržati ni prihvatiti postupanje aktualnog vodstva Komore u organizaciji ovih izbora, kao ni u prozivanju i optuživanju državne vlasti za opstrukciju istih jer ono ne predstavlja ni nas, ni naše mišljenje, a niti mišljenje i stavove mnogih drugih liječnika članova Komore.

- da je institut komorske samostalnosti i neovisnosti koji se u priopćenjima rabi kao oružje u suprotstavljanju državi, liječnicima i javnosti predstavljen na iskrivljen i okrnjen način što za posljedicu ima potpuno pogrešno shvaćanje mjesta i uloge Komore u državi i društvu.
Komora je zakonom određena pravna osoba kojoj je država eksplicitno dodijelila dio svojih ovlasti i zadužila je za provođenje istih. Činjenica je stoga da autonomija komorskog sustava nije niti može biti apsolutna, a nipošto i nikad ne može biti iznad države koja joj je tu autonomiju dala.

- kao liječnici i članovi Hrvatske liječničke komore, ali i kao građani Republike Hrvatske, ovim putem izražavamo svoju osudu postupanja aktualnog vodstva Komore koje nastavlja kršiti zakone i propise Republike Hrvatske, pri čemu su ovakvi nelegalno pripremljeni i provođeni izbori tek jedan od primjera, a nalaz upravog nadzora

- da proizvoljna tumačenja odredbi statuta i drugih općih akata komore stvaraju pravnu nesigurnost i razlog su pogrešnog postupanja tijela komore po općim aktima komore – jedan od dokaza.

- predmetnim postupanjem aktualnog vodstva Hrvatske liječničke komore kompromitirana je cijela liječnička profesija i stavljena na stup srama, ozbiljno je ugrožena budućnost, mjesto i uloga Komore u struci i društvu, a nepoštivanjem državnopravnog sistema i poretka aktualno vodstvo Komore nesporno pokazuje da je skrenulo s puta i da nije doraslo svojoj ulozi

- ove duboko kompromitirane elektroničke izbore potrebno je zaustaviti prije nego u cijelosti naruše povjerenje naših članova i cijelog društva, a izbore provesti na uobičajen dopisni način kao što su to bili prethodni izbori kada su svi članovi imali mogućnost glasovanja i biranja.

- ovo otvoreno pismo predstavljamo kao znak htijenja i podrške svim liječnicima, nadležnim institucijama i cjelokupnoj javnosti u očuvanju i zaštiti pravne države. Pri tome se ne smatramo i želimo vjerovati da ne predstavljamo nikakvu iznimku jer bi to u konačnici trebala biti dužnost svakog hrvatskog građanina.

Otvoreno pismo potpisala su četiri kandidata na izborima za predsjednika Hrvatske liječničke komore: dr. 
Ada Barić Grgurević, dr. Miran Cvitković, dr. Matija Majić, dr. Hrvoje Tomasović.
hr Thu May 23 2019 17:18:47 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .