Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5bf549640e4938711f8b458e/80
Foto: Pixabay

Dubrovnik potvrdio titulu najprivlačnijeg – u šest godina doselilo im se 1.545 ljudi više nego se iselilo

Dubrovnik je privukao i najviše stranaca, a i drugi gradovi koji bilježe najpozitivniji migracijski „saldo“ mahom su priobalni

Iseljavanje iz Hrvatske poprimilo je razmjere epidemije, prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko 150.000 građana. No, neke regije ipak rastu po broju stanovnika, poput Istre i Zagreba, a u nekima je depopulacija puno manje izražena nego u drugima. 

Najnoviji podaci DZS-a o kretanju stanovništva po gradovima otkrivaju da je u nekim gradovima zamjetan trend doseljavanja stanovnika kako iz drugih hrvatskih gradova, tako i iz inozemstva, odakle se u Hrvatsku od 2013. godine doselilo 62 tisuće ljudi. Za to je zaslužan gospodarski razvoj i radna mjesta koja on otvara, pokrenut ponajprije turizmom u priobalnim dijelovima zemlje. Naime, čak devet od deset gradova s najvećim brojem doseljenih stanovnika su morski, a jedini kontinentalni među njima je Samobor.

Grad koji, pak, najviše privlači i u kojega se u proteklih šest godina – od 2011. do kraja 2017. godine doselilo čak 1545 ljudi više nego što se odselilo je Dubrovnik koji je i ovim brojkama dodatno potvrdio i titulu najboljeg grada za život koju je osvojio u našem nedavnom izboru najboljih gradova. - piše gradonačelnik.hr

Drugi na listi po podacima Zavoda za statistiku je Grad Kaštela, čiji se broj stanovnika povećao za 1345, a slijedi Solin, s 1299 stanovnika više. Četvrte su Vodice (612 stanovnika više), a na petom je mjestu Umag (562). Slijede Krk, Poreč, Novalja, Supetar i, kao deseti, jedini grad koji s kontinenta, Samobor.

Dubrovnik je grad koji je privukao najviše ljudi i iz Hrvatske, ali i iz inozemstva se u njega uselilo više ljudi nego što je iz njega u inozemstvo otišlo. Gradonačelnik Mato Franković kaže nam kako su to vrlo ohrabrujući podaci kojima uistinu moraju biti zadovoljni.

„Dubrovnik nudi pregršt mogućnosti za zaposlenje te ostvarenje osobnih planova pojedinaca i mladih obitelji. Najveći izazov, međutim, jest stjecanje vlastitog prostora za život. Zato je Grad Dubrovnik razvio izvorno dubrovački model stanogradnje uz desetgodišnji najam po povoljnim uvjetima te mogućnost otkupa nakon proteka tog roka, a nedavno je krenula izgradnja prva 43 stana po tom modelu. Stanovi su namijenjeni građanima bez riješenog stambenog pitanja. No, zbog snažnog priliva radne snage, prvenstveno u turizmu, najveći izazov za budućnost jest njihov kvalitetan smještaj. Dio problema riješit će se izgradnjom Studentskog doma u Dubrovniku jer će se značajan broj stanova osloboditi, a ova gradska uprava posvećena je i ostvarivanju uvjeta za širenje stambene zone. Vjerujem da će Dubrovnik u budućnosti biti još poželjniji za rad i život, ali i za studiranje", kazao je Franković.

Gradonačelnik Kaštela Denis Ivanović ističe, pak, kako je njegov grad osim zbog dobrog geografskog položaja (blizina Splita), poželjno mjesto za život i osnivanje obitelji zbog novih demografskih i pronatalitetnih mjera kojima grad želi zadržati mlade ljude.

„Samo u ovoj godini uložili smo milijun kuna u gradnju i opremanje novog dječjeg vrtića, a povećali smo i sufinanciranje vrtića. Također smo povećali jednokratnu naknadu za bebe za četvrto i svako slijedeće dijete u obitelji na 4000 kuna, a jedna od novih pronatalitetnih mjera je i naknada od 500 kuna za majke koje ostaju kod kuće do 3. godine djetetova života“, kaže Ivanović i dodaje kako su nedavno proveli anketu među građanima o interesu za kupnju stanova po programu POS-a, te su, zbog velikog interesa, odlučili osigurati zemljište za izgradnju stanova na području Rudina i dogovoriti s APN-om daljnju realizaciju programa.

Mali gradovi u postotku najviše rastu

Novalja je na osmom mjestu po broju novopridošlica (396), no taj je broj stavlja na drugo mjesto po postotku u odnosu na broj stanovnika, odmah iza Visa. Broj stanovnika od 2011. godine povećao joj se za 10,8 posto. Gradonačelnik Ante Dabo kaže da trend doseljavanja u Novalju traje već 20 godina i s ponosom ističe da su se doseljenici dobro integrirali u društvo, mnogi od njih u Novalji osnovali obitelji i da se njihova djeca danas osjećaju Novaljcima.

„Želimo te mlade obitelji zadržati ovdje, jako su nam važni. U današnjoj situaciji kad je depopulacija otoka trend, nama mladi ostaju i drugi dolaze i pokušavamo to osnažiti“, kaže Dabo. Zbog toga je grad krenuo u izgradnju POS-ove zgrade za mlade obitelji, te očekuje 60-70 zahtjeva za kupnju stanova. Ističe da je pokretač svega turizam, koji je osnažio i trgovinu i graditeljstvo, najjače gospodarske grane u tom području. Radne snage nedostaje, te je i ovo ljeto bilo puno radnika s istoka Europe, iz Bugarske, Srbije, BiH, kaže. Grd Novalja gradi i poduzetnički inkubator, ne bi li proširila djelatnosti, a Dabo ističe da su se neke mlade obitelji okrenule stočarstvu, ovčarstvu i sirarstvu, što je postalo vrlo unosno.

Poslije Visa i Novalje, na popisu 10 gradova koji su u postotku dobili najviše novih stanovnika su još redom mali gradovi iz priobalja: Supetar, Krk, Nin, Stari Grad, Novigrad Istarski, Vodice, Hvar i Komiža.

I stranci najviše vole Dubrovnik

Na popisu gradova koji su privukli najviše stranih državljana vodi Dubrovnik (267 stanovnika više je doselilo u taj grad nego što je iz njega iselilo), a slijedi ga Split (211). Treći je Umag čiji gradonačelnik Vili Bassanese kaže da je u posljednjih desetak godina uloženo puno truda i rada u samoodrživost grada i izgradnju kvalitete života u Umagu.

„S ponosom tvrdim kako je Umag jedan od najpoželjnijih gradova za život u državi, grad koji nudi sigurnost i perspektivu zbog detaljno izgrađenog sustava. Polazeći od ulaganja u obrazovanje te skrbi i pogodnosti za djecu, mlade i umirovljenike, uz niz infrastrukturnih i gospodarskih rješenja, Umag prednjači na listi gradova s najkvalitetnijim uvjetima života te svojim stanovnicima pruža održive uvjete odrastanja, rada i življenja. A kada jedan grad najveći dio svog Proračuna ulaže u obrazovanje i  zadovoljava sve uvjete kvalitetnog života, onda u tom gradu i ostajete“, poentira Bassanese.

Četvrti na popisu je također jedan istarski grad, Rovinj, što ne čudi jer je Istra jedina hrvatska županija u koju više ljudi doseljava iz inozemstva nego što iz nje u inozemstvo iseljava. U razdoblju od 2013. do 2017. godine čak 682 osobe više je u Istru uselilo iz inozemstva, nego što je njezinih građana odlučilo napustiti Hrvatsku.

„Istarska županija otvorena je i gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne baštine i regionalnog identiteta, visokog obrazovnog, zdravstvenog i socijalnog standarda, koja se zalaže za ujednačen i održiv razvoj te zaštitu okoliša“, kazao je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga, istaknuvši kako se prosječan broj nezaposlenih u gradu smanjuje iz godine u godinu –  sa 660 2012. godine, na 298 ove godine.

Ne odlaze 'trbuhom za kruhom'

Na popisu 10 gradova koji su više stanovnika privukli iz inozemstva nego što je iz njih u inozemstvo odselilo su još, na petom mjestu, Hvar, potom Stari Grad, Supetar, Vodnjan, Komiža i Cres. Upravo iz Cresa za ističu gospodarstvo kao pokretač doseljavanja i ostanka ljudi u njihovom gradu. Kristijan Jurjako, gradonačelnik Cresa kaže kako taj grad na vrijeme projektira i izgrađuje potrebnu infrastrukturu kako bi pratio investitore, u poslovnim zonama daje popust na komunalni doprinos, a zemljište u poslovnim zonama daje proizvodnim djelatnostima kroz pravo građenja, čime im olakšava ulazak u investiciju.

„Kao otvorena multikulturalna sredina rado primamo ne samo nove radnike već i njihove obitelji, kao i sve koji su spremi živjeti na najvećem hrvatskom otoku. Budući da se na Cresu otvaraju nova radna mjesta, mimoišao nas je val iseljavanja u inozemstvo i 'na prste jedne ruke' mogu se nabrojati naši sugrađani koji su otišli trbuhom za kruhom u inozemstvo“, zaključuje gradonačelnik Cresa Jurjako.


hr Wed Nov 21 2018 13:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f34fecfdaf72dd1658b467f/80
Foto: DalmacijaNews

SINJ: Iz Grada poslali upute ugostiteljskim objektima za Veliku Gospu

Svi korisnici javnih površina su dužni pridržavati se granica postavljanja štekata utvrđenih rješenjem nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje imovinom

Svi ugostiteljski objekti koji se nalaze u užem centru grada dužni su na dan uoči i blagdana Velike Gospe - Gospe Sinjske, 14. i 15 kolovoza, svoj rad prilagoditi  nesmetanom održavanju svetih misa, a koje se ove godine zbog epidemioloških razloga održavaju na otvorenom u samostanskom dvorištu.

U tom smislu u noći s 14. na 15. kolovoza, u užem centru grada,  na otvorenim prostorima ili terasama uz ugostiteljske objekte, kao i unutar ugostiteljskih objekata nije dopušteno puštanje glazbe iza 03:00 sata do 08:00 sati ujutro, neovisno o vrsti ugostiteljskog objekta i duljini trajanja rada, a na dan 15. kolovoza od 08:00 – do 22:00 sati za vrijeme održavanje svetih misa dopušteno je puštanje glazbe samo unutar ugostiteljskih objekata u razini koja ne ometa održavanje svetih misa u samostanskom dvorištu. 

Nadalje, svi korisnici javnih površina su dužni pridržavati se granica postavljanja štekata utvrđenih rješenjem nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje, komunalne djelatnosti, gospodarstvo i upravljanje imovinom.  U suprotnom će nadležni Upravni odjel postupiti sukladno čl. 124. Odluke o komunalnom redu Grada Sinja i provesti uklanjanje protupravno postavljenih predmeta.

Sve fizičke i pravne osobe koje pružaju svoje usluge i obavljaju registriranu djelatnost na javnim površinama u Gradu Sinju temeljem izdanih odobrenja dužni su svoje poslovanje i organizaciju rada prilagoditi trenutnoj epidemiološkoj situaciji i uskladiti s obvezujućim  uputama i Preporukama HZJZ i Nacionalnog stožera Civilne zaštite. 

hr Thu Aug 13 2020 10:50:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ede66a26f2ab8275d8b4599/80
Foto: D.N.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji danas 37 novooboljelih: Preminula 81-godišnjakinja

Prema izvješću KBC – a Split, preminula je starija ženska osoba stara 81 godinu, koja je uz nekoliko teških kroničnih bolesti bila pozitivna i na Covid infekciju.
Prema izvješću NZJZ – a SDŽ od ukupno 378 obrađenih testova danas je 37 novooboljelih osoba pozitivno na COVID infekciju sa područja Splitsko dalmatinske županije i to iz Splita 18, Solina 1, Okruga 1, Trogira 1, Lokvičića 1, Imotskog 2, Prološca 1, Ciste Provo 1, Kaštela 5, Sinja 1, Otoka 1, Lećevice 1, Bola 1, Starog Grada 1 i Makarske 1.

Uz 37 novooboljelih osoba pozitivnih na Covid infekciju sa područja Splitsko dalmatinske županije još su dvije osobe iz drugih županija pozitivne na Covid infekciju i to 1 osobe iz Zagrebačke županije i jedna osoba iz grada Zagreba, kao i dvoje stranih državljana (jedna osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva i jedna osoba iz Njemačke). Svi novooboljeli iz drugih županija kao i dvoje stranih državljana testirani su u Splitu. Od 37 novooboljelih osoba sa područja Splitsko dalmatinske županije, 11 osoba su kontakti prethodno oboljelih osoba dok se ostali novooboljeli epidemiološki obrađuju.

Prema izvješću KBC – a Split, preminula je starija ženska osoba stara 81 godinu, koja je uz nekoliko teških kroničnih bolesti bila pozitivna i na Covid infekciju.

628 osoba nalazi se u samoizolaciji.
16 COVID pozitivnih osoba nalazi se na bolničkom liječenju u KBC-u Split dok se 1 osoba nalazi na respiratoru.
hr Thu Aug 13 2020 10:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e75bc2929111c62908b4572/80
Foto: Pixabay

U Zadarskoj županiji osam novooboljelih od koronavirusa

Na COVID 1 odjelu Opće bolnice Zadar je hospitalizirano 5 bolesnika oboljelih od Covid 19

Na području Zadarske županije 8 je  novih slučajeva zaraze koronavirusom. Riječ je o mladim osobama rođenim između 1986. – 2001. godine  kojima su utvrđeni kontakti i kretanja, a slučajevi nisu međusobno povezani.

Neki od novozaraženih su se najvjerojatnije zarazili tijekom noćnih izlazaka u većim skupinama ljudi, neki su  već bili u samoizolaciji te su razvili blage simptome, a neki su bili u kontaktu sa zaraženim osobama.

Jedna novozaražena osoba mlađi je muškarac dvojnog državljanstva (Bosne i Hercegovine te Švicarske)  koji će do ozdravljenja boraviti u organiziranom smještaju na području Grada Zadra. Njegovi kontakti su obrađeni i stavljeni u samoizolaciju.

Aktivan nadzor provodi se nad 191 osobom, a istekao je za 4884. Tijekom jučerašnjeg dana obavljeno je 133 testiranja uzoraka sa sumnjom na koronavirus.

Na COVID 1 odjelu Opće bolnice Zadar je hospitalizirano 5 bolesnika oboljelih od Covid 19

Od ukupnog broja 3 bolesnika su  na COVID odjelu te 2 bolesnika u COVID JIL-u, jedan od njih je na respiratoru.

 

hr Thu Aug 13 2020 10:25:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a2b9aa0b9e03e81208b45af/80
Foto: Pixabay / Ilustracija

Ove godine smo iskoristili tek 41 posto kvote za strane radnike

U Hrvatsku se lani doselilo 2987 stranih državljana iz Azije; Indije, Pakistana..
Hrvatska je za ovu godinu odredila kvotu od 78.470 radnih dozvola za novo zapošljavanje stranih državljana. No, tu rekordnu kvotu Vlada je definirala u studenome prošle godine, dakle puno prije izbijanja pandemije koronavirusa koja je jedno vrijeme gotovo potpuno prekinula sve gospodarske aktivnosti, a trenutačno ih je usporila i smanjila njihov intenzitet, piše Večernji list.

To se pogotovo odnosi na turizam, koji kod nas ipak nije podbacio toliko puno kao u drugim mediteranskim turističkim destinacijama. Koronavirus je stoga utjecao na to da je ovogodišnja iskorištenost kvota za uvoz strane radne snage u Hrvatsku na samo 30 posto od ukupno odobrene brojke. Prema zadnjim dostupnim podacima Ministarstva unutarnjih poslova, na dan 31. srpnja ove godine još je neiskorištena bila 53.931 radna dozvola za strance u ovoj godini, a u postupku izdavanja bilo ih je 7656.

To znači da je u špici ovogodišnje turističke sezone, ali i sezone građevinskih radova, a to su sektori za koje inače i uvozimo najviše radnika, iskorišteno samo 24.539 radnih dozvola. Kad se tome pridodaju i one koje su u postupku izdavanja, to je ukupno dosad odobrenih 32.195 radnih dozvola, odnosno 41 posto od ukupne kvote. Višak kvota i u turizmu Hrvatska je zadnjih godina stalno povećavala kvote za uvoz radnika, kako zbog povećanog iseljavanja iz RH tako i zbog rasta ekonomije i potrebe za dodatnom radnom snagom.

Pri tome je država svake godine i tijekom godine, zbog povećanih potreba, podizala već unaprijed određene kvote. Lani u ovo vrijeme od ukupno 53.600 radnih dozvola, nije ih bilo izdano samo 13.676, a u postupku izdavanja bilo je 5407 dozvola.

U špici sezone prošle godine ukupno je bilo izdano 74 posto dozvola, odnosno 84 posto ako se računaju i one koje su bile u postupku izdavanja. Lani su na kraju srpnja primjerice bile izdane već sve radne dozvole za graditeljstvo i turizam. Najviše dozvola za strance i ove je godine bilo predviđeno u graditeljstvu, no od ukupne kvote od 33.300 dozvola u tom sektoru još ih je preostalo čak 20.535, a u postupku izdavanja su 3902.

Prošlih godina poslodavci u turizmu i ugostiteljstvu otimali su se za radnike, tražeći stalno povećanje kvote za strance. No ove godine od 30.370 dozvola (uključujući i sezonske), koliko iznosi kvota za ovu godinu za taj sektor, u špici sezone neiskorištene su još 23.072 dozvole, odnosno dosad ih je izdano samo 7298, a u postupku izdavanja ih je 2345. Nije ništa bolja iskorištenost kvota za zapošljavanje stranaca ni u prometu, pa su tako od ukupno predviđene 2904 dozvole preostale još 1862, a u postupku izdavanja je 311 dozvola, piše Večernji list.

hr Thu Aug 13 2020 09:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .