Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5b61e448cb557a9d4d8b482d/80

Posljednje zbogom Oliveru Dragojeviću

U 18 sati na groblju u Veloj Luci pokopan je Oliver Dragojević
Rijeka ljudi stigla je danas na Groblje svetog Roka u Veloj Luci na posljednji oproštaj od Olivera Dragojevića. Pogreb je počeo u 18 sati, a posljednje zbogom legendarnom pjevaču došli su reći brojni poznati. 

Blaženko Boban, Petroslav Sapunar, Jakša Fiamengo, Nina Obuljen Koržinek, Dubravka Šuica, Nikola Dobroslavić, Stjepan Hauser, Gibonni, Dino Rađa, Giuliano, Andro Krstulović Opara,... i brojni drugi stigli su danas u Vela Luku. 

Stjepan Hauser zasvirao je "Moj galebe", a tisuće ljudi na posljednje počivalište ispratile su Olivera pjevajući "Sjećanje na Vela Luku". Nakon toga su upaljene baklje... 



hr Wed Aug 01 2018 19:20:52 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6c94e1daf72d40a68b458b/80

Predstavljen kip sv. Jeronima u dvorištu Biskupove palače u Splitu

Umjetnik kipa je u bračkom kamenu isklesao spomenik 2,2 m velikom svecu i naučenjaku s početka kršćanstva.

Splitsko-makarska nadbiskupija i Splitsko-dalmatinska županija započele su s proslavom Jubileja 1600. obljetnice smrti sv. Jeronima, zaštitnika Dalmacije u četvrtak 24. rujna. Nakon otvaranja Međunarodnoga znanstvenoga skupa „Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris“ u u Palači Milesi u Splitu, u dvorištu Biskupove palače u Splitu predstavljen je kip sv. Jeronima i prigodna izložba o njegovu nastanku. O kipu su govorili: splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić, splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, autor kipa ak. kipar Veno Jerković i autor izložbe fra Tomislav Glavnik.

Umjetnik kipa je u bračkom kamenu isklesao spomenik 2,2 m velikom svecu i naučenjaku s početka kršćanstva, poznatom pod egidom “Oprosti mi, Bože, jer sam Dalmatinac” a njegovo se kameno obličje trebalo povodom 1600 godina od njegove smrti postaviti u Svetoj zemlji. No pandemija je sve stopirala, pa se trebalo iznaći novo rješenje. Stoga je kip iz ateljea akademskog kipara Vene Jerkovića u Kaštel Kambelovcu prevezen u dvorište Biskupove palače.

 „Sv. Jeronim je čovjek koji je zadužio čitav svijet a nas najviše. Živio je oko 73 godine, a od toga 36 godina proživio uz spilju gdje je 'Riječ tijelom postala'. Tu je ostvario velebno djelo Vulgata, prijevod na latinski jezik Svetoga pisma. Križari su kasnije njegove kosti prenijeli u Rim u baziliku Santa Maria Maggiore“, kazao je nadbiskup Barišić na početku svoga govora te dodao da je šteta što Jeronimove relikvije nisu došle u crkvu sv. Jeronima ali da se na neki način s ovim kipom „sv. jeronim ponovo vraća u Svetu Zemlju“. Naime, kip sv. Jeronima napravljen je od bračkog kamena te je u tom kontekstu nadbiskup naglasio da je isklesan od „oporoga dalmatinskog kamena. Opor na svoj način simbolizira naš mentalitet i narav sv. Jeronima, ali izglađenu, humaniziranu i kristijaniziranu molitvom, askezom i postom. Ne samo dalmatinski kamen, nego i sunce mu je dalo patinu našega ambijenta. Svi hodočasnici koji u buduće budu išli u Svetu Zemlju moći će u srcu Jeruzalema, na Sionu, u bazilici Usnuća Marijina posjetiti kip sv. Jeronima“, kazao je nadbiskup Barišić čestitavši umjetniku simpatično primijetivši da kip i kipar imaju sličnosti.

Od nazad 3 godine sv. Jeronim je zaštitnik Splitsko-dalmatinske županije te se na njegov blagdan slavi Dan županije. U tom je svjetlu župan podsjetio da je objavljena knjiga sv. Jeronimu, koja je radi velikog interesa doživjela i drugo izdanje na engleskom jeziku. Nadalje je istaknuo kako je sv. Jeronim svugdje u svijetu priznat kao znanstvenik, prevoditelj i teolog te da ga eminentni ljudi postavljaju među 100 najprepoznatljivih ljudi u povijesti čovječanstva. Naglasio je njegovu principijelnost, dalmatinski temperament, čvrst stav, hrabrost suprotstavit se autoritetima i ljubav prema svome kraju u koji se vraćao. „Znao je animirati sve oko sebe za pomoć najpotrebitijima. Zar u tome ne čitamo i današnjega Dalmatinca? Najsložniji smo u pomoći najpotrebnijima“, zaključio je župan Boban čestitavši kiparu što je izabrao brački kamen bez iti jedne vene na sebi.

Kipar Jerković, porijeklom iz Kaštel Kambelovca kazao je da je oko godinu dana radio na kipu. „To je jedno od mojih najznačajnijih djela i gledam na njega kao Božju providnost. Izvađen je iz jednog kamena u Pučišću koji je odležao više od 20 godina vani što je važno za ovu skulpturu. Nema niti jedne vene. Težak je oko jednu tonu“, kazao je kipar zavalivši nadbiskupu, županu i autoru izložbe.

Idejni začetnik i voditelj projekta fra Tomislav Glavnik, zamjenik provincijala Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca i dugogodišnji licencirani vodič hrvatskih hodočasnika u Svetu zemlju kazao je da su Hrvati uvijek kroz povijest nastojali u svijetu ostaviti svoj trag. „Danas mi kao mali narod možemo biti ponosni jer ostavljamo veliki trag. To je utjeha za naš narod koji je kroz povijest dosta propatio. Moći će hodočasteći u Svetu Zemlju uskoro posjetiti kip sv. Jeronima na Sionu, također uskoro i kip sv. Nikole Tavelića u predvorju dvorane Posljednje večere te novu crkvu Hrvatskih svetaca i blaženika u Betlehemu za koju je blagoslovljen kamen temeljac“, kazao je fra Tomislav zahvalivši ljudima otvorena srca koji su duhovno i materijalno podržali spomenute inicijative.

Svi zainteresirani moći će pogledati kip i izložbu u Nadbiskupskom ordinarijatu svakim radnim danom od 8 do 13 sati do 1. listopada. Tada izložba seli u zgradu Splitsko-dalmatinske županije, a kip ide u radionicu na pripremu za Svetu Zemlju.

Molitveni početak proslave blagdana sv. Jeronima 30. rujna bit će uz blagoslov njegova kipa u 9 sati, a potom se nastaviti u 10 sati otvaranjem Riznice splitske katedrale i popodnevnim misnim slavljem u Solinu.

hr Thu Sep 24 2020 14:46:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6c8333daf72d40a68b4577/80

Više od 1000 ugostitelja iz Dalmacije danas zatvorilo svoje lokale na 60 minuta u sklopu akcije „4 do 12“

Inicijativi Udruženja ugostitelja Split za manju poreznu presiju i spašavanje radnih mjesta pridružili su se i ugostitelji iz Zadra, Šibenika, Dubrovnika i drugih gradova.

Više od tisuću ugostitelja iz cijele Dalmacije danas je s početkom u 11 sati i 56 minuta, u sklopu akcije „4 do 12“, na sat vremena prestalo posluživati goste u svojim objektima kako bi upozorili na teško stanje u kojem se našla njihova struka. Akciju su inicirali iz Nacionalne udruge ugostitelja i Udruženja ugostitelja Split, ali se proširila na Zadar, Šibenik, Dubrovnik i druge dalmatinske gradove i mjesta te je u potpunosti uspjela.

Ugostitelji su se odlučili na akciju budući da je zbog pandemije koronavirusa ugrožen opstanak samog ugostiteljstva te brojnih radnih mjesta o kojima samo u Dalmaciji ovise deseci tisuća zaposlenika i članova njihovih obitelji. Akcija je osmišljena kao nastavak nedavne akcije ugostitelja Istre i Kvarnera s istim ciljevima, samo što se ovaj put ne zove „5 do 12“ nego „4 do 12“, kako bi se upozorilo na činjenicu da vrijeme za djelovanje nadležnih institucija protječe te će uskoro biti prekasno.

„Zadovoljna sam što su se ugostitelji odazvali u ovako velikom broju, ali i još zadovoljnija što su naši gosti prepoznali važnost akcije i prihvatili s razumijevanjem naše razloge zbog kojih smo ih prestali posluživati na 60 minuta. Naši zahtjevi mjera potrebnih za očuvanje radnih mjesta i sprečavanje kolapsa gospodarstva su jasni – obustava naplate PDV-a do 1.3.2021., trajna preferencijalna stopa na hranu - što po Zakonu o hrani uključuje jelo, kavu, pivo, sokove, vodu i vino - od 13% ili 10%, pristup kreditnim linijama HAMAG BICRO-a za likvidnost te HBOR-a za investicije.“, rekla je Jelena Tabak iz Udruženja ugostitelja Split.

Svoje objekte je zatvorila velika većina ugostitelja u Dalmaciji. Samo u Splitu zatvoreno je više stotina lokala, u Zadru s okolicom njih više od dvije stotine – u Zadru, kao i u Hvaru, otvoreni su ostali jedino objekti lokalnih čelnika Hrvatske obrtničke komore, koja iz potpuno nerazumljivih pobuda guši inicijative svojih članova. Ugostitelji naglašavaju kako je sezona bila bolja nego u drugim mediteranskim zemljama, ali ne i dovoljna kako bi se premostilo jaz nastao potpunom karantenom na proljeće, padom broja turista te naprasnim završetkom sezone zbog zatvaranja granica drugih država.

„Ne tražimo nikakvu milostinju, niti želimo tuđi novac. Tražimo samo da nam se omogući zaduživanje kako bismo preživjeli do iduće sezone te da nas se u jednoj mjeri rastereti od poreznog opterećenja kako bismo posuđeno mogli platiti. Tu je još niz mjera kojima bi nam se moglo pomoći na razini lokalnih samouprava, od rasterećenja poreza na potrošnju do umanjenja koncesijskih naknada, ali ključne mjere koje će pomoći svim ugostiteljima – PDV i dostupnost sredstava za likvidnost i investicije – moraju se riješiti na državnoj razini“, kaže Jelena Tabak.

Anketom na uzorku od gotovo 500 ugostitelja iz svih krajeva Hrvatske ustanovljeno je kako gotovo 60% njih bilježi pad u poslovanju veći od 50%, a gotovo 40% se suočava sa činjenicom da u ovim uvjetima neće opstati do slijedeće sezone. Čak 80% poslodavaca će biti prisiljeno pribjeći otkazivanju ugovora djelatnicima.

hr Thu Sep 24 2020 13:30:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f6c7ef9daf72d37a68b45a6/80

Bespovratna sredstva za projekte iz područja inovacija zelene industrije i plavog rasta

U HGK u Splitu održan Infodan poslovnog programa Business Development and Innovation Croatia.

Infodan poslovnog programa Business Development and Innovation Croatia održan je 24. rujna u HGK – Županijskoj komori Split, u organizaciji Innovation Norway-a u partnerstvu s Hrvatskom gospodarskom komorom. 

Organizacijom Infodana cilj nam je omogućiti poduzetnicima da iz prve ruke dobiju sve potrebne i konkretne informacije i odgovore na pitanja vezano za ovaj poslovni program, poručili su na početku skupa iz HGK – Županijske komore Split. 

Sukladno epidemiološkim preporukama, na Infodanu je sudjelovalo 35 gospodarstvenika iz Splitsko-dalmatinske i drugih županija, koji dolaze iz različitih gospodarskih djelatnosti, od industrije i IT-a do turizma. Gospodarstvenicima su predstavljene informacije o natječaju programa Business Development and Innovation Croatia, postupku, obrascima i pratećim dokumentima prijave za bespovratna sredstva za projekte iz područja inovacija zelene industrije i plavog rasta (Green Industry Innovation i Blue Growth), koja su glavni fokus programa.  

Poslovnim programom Business Development and Innovation Croatia, koji se provodi u okviru mehanizma Norveške darovnice za razdoblje 2014. - 2021., alocirano je 22 milijuna eura za projekte s ciljem povećanja stvaranja vrijednosti i održivi rast u hrvatskom poslovnom sektoru te poticanja i razvijanja dugoročne suradnje između hrvatskih i norveških gospodarskih subjekata, temeljene na poslovnom razvoju i inovacijama. Rok za prijavu projekta je 15. studenog 2020. godine. 

Poslovni program financira se iz Norveške darovnice i dio je financijskih mehanizama Europskog gospodarskog prostora i Norveške darovnice (EEA and Norway Grants) za razdoblje 2014. – 2021.

 Kad je riječ o gospodarskoj suradnji, Norveška je država s kojom Splitsko-dalmatinska županija ima pozitivan vanjskotrgovinski saldo, a što se direktnih stranih ulaganja tiče, u periodu od 1993. do 2019. godine u županiju je iz Norveške investirano 17,4 milijuna eura. U prošloj su godini norveški turisti ostvarili 93.551 dolazak u Splitsko-dalmatinsku županiju te 576.329 noćenja. Ovaj poslovni program svakako je korak naprijed u hrvatsko-norveškoj poslovnoj suradnji, a iz ŽK Split su izrazili nadu i uvjerenje da će dio bespovratnih sredstava iz ovog programa doći u Splitsko-dalmatinsku županiju. 

Dodatne informacije o programu, upute za prijave poduzetnika na natječaj i prijavni obrasci nalaze se na mrežnoj stranici projekta, a službeni kontakt za sve upite putem e-maila: [email protected]

Organizacijom ovakvih susreta, uz pridržavanje svih epidemioloških mjera, ŽK Split i u ovom razdoblju smanjene gospodarske aktivnosti nastavlja intenzivnu komunikaciju s poduzetnicima, koju provodi i na terenu putem svojih mobilnih timova.

hr Thu Sep 24 2020 13:12:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5ebd3b906f2ab87e288b4630/80
Foto: Pixabay

Šef Ustavnog suda: 'Bilo je opravdanije zabraniti rad petkom nego nedjeljom'

Ustavni sud je, podsjetimo, prošlog tjedna odlučio da su sve odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, uz jednu iznimku - onu o privremenoj zabrani rada nedjeljom.

Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović održao je press konferenciju o prošlotjednoj odluci tog suda vezanoj za rad Nacionalnog stožera civilne zaštite, piše Index.hr.

Ustavni sud je, podsjetimo, prošlog tjedna odlučio da su sve odluke Stožera bile u skladu s Ustavom, uz jednu iznimku - onu o privremenoj zabrani rada nedjeljom.

"Stožer djeluje pod nadzorom vlade"

"Odluka o tome hoće li se pojedina prava ograničiti pozivanjem na članak 17. Ustava isključivo je u nadležnosti sabora. Ustavni sud nije nadležan ocjenjivati treba li ili ne sabor u posebnim okolnostima, neovisno o tome jesu ili ili ne navedena u članku 17., primijeniti ili ne taj članak Ustava. Navedeni izbor Ustavni sud je prepustio saboru kao zakonodavnom tijelu. Činjenica da zakoni i mjere nisu donijeti na osnovu članka 17. ne čini te zakone i mjere neustavnima", rekao je Šeparović.

"Stožer je stručno tijelo i djeluje pod neposrednim nadzorom vlade. Stožer spada u tijela izvršne vlasti i on donosi odluke i upute koje provode jedinice lokalne samouprave", dodao je.

"Pojedinačne odluke Stožera podložne su sudskoj i izvansudskoj kontroli. Ustavni sud odlučio je da mjere Stožera imaju isti cilj, sprečavanje širenja pandemije i zaštite zdravlja, i stoga je neupitna njihova validnost. Slijedom svega navedenog Ustavni sud odlučio je da je donošenjem zakona sa svrhom sprečavanja i širenja zaraznih bolesti propisuju mjere kojim se ograničavaju neka prava i slobode Hrvatski sabor postupao u skladu sa svojim ovlastima", rekao je Šeparović.

"Mjere koje je Stožer donio smatraju se sigurnosnim mjerama, ali tim mjerama nije uspostavljena zakonska ovlast jer je ona nastala još ranije u skladu sa Zakonom o civilnoj zaštiti", rekao je.

"Samoizolacija se može narediti i usmeno"

"U odnosu na mjeru samoizolacije, za razliku od izolacije, to je posebna mjera koja se provodi temeljem odluke Stožera i primjenjuje se na zdrave osobe koje su bile u kontaktu sa zaraženom osobom. Ustavni sud je utvrdio nespornim da mjera samoizolacije predstavlja ograničenje slobode kretanja, stoga je potrebno utvrditi ima li njezino izricanje zdravim osobama objektivno i racionalno opravdanje, odnosno je li razmjerna. Budući da je ta mjera propisana zakonom, Ustavni sud je odlučio da ona na načelnoj razini nije sporna, baš kao ni cilj koji se želi postići. To je mjera preventivne naravi kojom se žele spriječiti kontakti s ostalim zdravim osobama, drugim riječima samoizolacijom osobama za koje postoji razumna sumnja da su bile izložene zarazi želi se spriječiti mogućnost zaraze. Ta mjera se određuje usmenim nalogom i to je osobna individualna mjera i evidentiraju se sve osobe kojima je ona izrečena. Ustavni sud je odlučio da su mjere podložne sanitarno-inspekcijskom nadzoru te se naređuju rješenjem koje ne odgađa njihovo izvršenje, a u iznimnim okolnostima mogu se narediti i usmeno", rekao je Šeparović.

"Ostavljanje nošenja maski građanima na izbor može imati teške posljedice po zdravlje"

"Mjere koje je donio Stožer Ustavni sud je ispitao iz aspekta zaštite dostojanstva. Pravo na zaštitu zdravlja nadopunjuje temeljna prava i ta su prava, koja se odnose na zdravlje, neraskidivo povezana. Ustavni sud ispitao je razmjernost te mjere odnosno postoji li prepreka za njezino donošenje. Uzimajući u obzir razloge koje je navelo Ministarstvo zdravstva, Sud je ocijenio da nalaganje nošenja obaveza maski predstavlja nužnu mjeru u svrhu zaštite zdravlja građana. U posebnim okolnostima kako bi se zaštitilo zdravlje građana postoji obveza države da poduzme nužne mjere za zaštitu zdravlja građana. U takvim okolnostima zaštita zdravlja ima prevagu nad drugim pravima građana i oni su dužni postupati u skladu s tim mjerama s ciljem zaštite zdravlja populacije. Odluka pojedinaca da ne nose maske ne može se okarakterizirati kao njihovo pravo na individualni izbor. Ostavljanje građanima prava na izbor može imati teške posljedice na zdravlje drugih građana. Postoji prijeka društvena potreba zbog kojih je uvedena obaveza nošenja maski", rekao je Šeparović.


"Bilo je opravdanije da dan na koji je zabranjen rad bude petak, a ne nedjelja"

"U ovom slučaju Ustavni sud nije imao prijedloge za ocjenu ustavnosti, nego je to odlučivao na vlastitu inicijativu. Vlada je u svom očitovanju navela da je uzela brojne čimbenike, među njima i podatke APIS-a, iz kojih proizlazi da se najveća dobit u trgovinama ostvaruje petkom, a ne nedjeljom. Time je nedjelja identificirana kao dan umjerenog epidemiološkog rizika te se kao takva smatrala kao optimalan izbor, navela je vlada u očitovanju. Ustavni sud ocijenio je da obrazloženje vlade da prodajni objekti u tom periodu neće raditi nedjeljom nije uvjerljivo jer su trgovine u vrijeme najgore epidemije radile svaki dan. Odluka u jeku popuštanja mjera da trgovine neće raditi nedjeljom se ne čini opravdanom. Bilo je opravdanije da taj dan bude petak, a ne nedjelja. Temeljem toga Ustavni sud je utvrdio da u donošenju te mjere Stožer nije postupao u skladu s načelom razmjernosti", rekao je Šeparović.

Može li biti tužbi zbog neustavne zabrane rada nedjeljom?

Nakon izlaganja Šeparovića došlo je vrijeme i za novinarska pitanja. Prvo se odnosi na zabranu rada nedjeljom, odnosno na mogućnost tužbi zbog neustavnosti te odluke.

"Mjere kojima se ograničavaju prava i slobode moraju biti nužne, moraju biti donesene temeljem zakona i razmjerne u užem smislu, dakle da nema neke druge manje opterećujuće mjere koja se mogla u ovom slučaju primijeniti. Mi smo obrazložili zašto smatramo da ta mjera nije bila nužna. Ako se u vrijeme strogih mjera radilo nedjeljom, a u vrijeme ublažavanja tih mjera se zabranio rad nedjeljom, a virus se širi kapljično i više u zatvorenim prostorima, onda po našem mišljenju vlada i stožer nisu opravdali nužnost zabrane rada nedjeljom u tom periodu. Što se tiče tužbi, ova odluka ne daje nikome osnovi za tužbu. Hoće li netko tužiti ili ne pred građanskim sudovima, to ja ne mogu predviđati", rekao je Šeparović.

 "Zakoni kojima je sabor dao Stožeru mogućnost da ograničava prava i mjere, ti zakoni su suglasni s Ustavom. Najveći dio odluka Stožera Ustavni sud je ocijenio da su u skladu s Ustavom odnosno da predlagatelji nisu iznijeli razloge da bi bili neustavni. Za maske je odlučeno da su te odluke Stožera u skladu i s Ustavom i sa zakonom, a za ostale prijedloge nisu izneseni razlozi da bi Ustavni sud uopće meritorno odlučivao o tome", rekao je Šeparović.

Zašto Ustavni sud nije ranije raspravljao o ustavnosti odluka Stožera, je li to bilo zbog izbora?

"Hvala vam na tom pitanju. Ustavni sud je od samog početka pratio sve situacije vezane uz pandemiju, gledali smo to i o tome smo izdali priopćenje u kojem smo rekli da nećemo nalagati saboru da proglašava izvanredno stanje. Prvi zahtjevi za ocjenu ustavnosti su došli oko 1. travnja, a posljednji u kolovozu. Ustaljena je praksa da Ustavni sud odluke koje imaju političke implikacije ne donosi u predizborno vrijeme. Zamislite da smo ove odluke donijeli tjedan prije izbora, što bi se onda događalo i bi li se onda govorilo da smo sluge vlasti? Ustavni sud nije otišao na godišnji odmor, nego na ljetnu stanku. Ocijenili smo da nema razloga da se sastajemo tijekom ljeta, a ja sam osobno zadužio jednu savjetnicu da proučava odluke tijela Europske unije i sve skupa je to završilo 1. rujna. Sjednica je bila 14. rujna, a prethodno je stručni tematski sastanak bio održan 10. rujna, svi suci su imali dosta vremena pripremiti se za raspravu. Mislim da smo bili efikasni. Ovo nisu pravno složena pitanja, ali su složena u smislu podjela u hrvatskom društvu i javnosti. Mislim da je rok od pet mjeseci primjeren, uvažavajući sve kritike da je to možda moglo biti i brže, da je taj rok bio optimalan", rekao je Šeparović potvrdivši još jednom da odluke nisu htjeli donositi uoči izbora.

"Mislim da smo i previše otvoreni medijima"

Šeparović je potom pokušao objasniti zašto mediji nisu bili pozvani na sjednicu Ustavnog suda na kojoj se odlučivalo o (ne)ustavnosti odluka Stožera. Iako je u zakonu predviđena mogućnost da mediji budu prisutni na sjednicama, Šeparović je rekao da je ovaj saziv Ustavnog suda odlučio da će se s takvom praksom prekinuti jer, kako je rekao, sjednice Ustavnog suda na kojoj su bili prisutni mediji su bile "predstave za javnost". Ustvrdio je da je dovoljno to što Ustavni sud objavljuje priopćenja, najave sjednica i odluke Ustavnog suda na svojoj web stranici, te činjenica da je predsjednik suda uvijek dostupan novinarima.

U jednom je trenutku Šeparović rekao: "Mislim da smo i previše otvoreni medijima", da bi nakon toga novinarima poručio: "Nećemo vas ni dalje zvati na sjednice Ustavnog suda", donosi Index.hr.

hr Thu Sep 24 2020 12:47:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .