Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/532ee404179942c65947df42/80
Foto: Pixabay

Kalinski: Hrvatska mora odmah krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama

Voditelj projektne skupine za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana dr. Vladimir Kalinski poručuje da Hrvatska još nije zakasnila, ali mora odmah krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama.

Kalinski u razgovoru za Hinu kaže kako klimatsko modeliranje pokazuje povećanje temperatura tijekom cijele godine, uključivo u turističkoj predsezoni i posezoni, a to potencijalno znači da bi klimatske promjene za turizam mogle imati i pozitivne posljedice.

Napominje da se broj sušnih razdoblja povećava, ukupne oborine na godišnjoj razini ostaju podjednake, ali količine oborina po oborinskom događaju će se mijenjati – periodi suša, pa velike količina oborina u kratko vrijeme.

Turizam treba mijenjati paradigmu dosadašnjeg načina poslovanja

Turizam je sektor koji ovisi o svim drugim sektorima i morat će biti spreman još žešće i brže krenuti u promjenu paradigme dosadašnjeg načina poslovanja, kaže  Kalinski. Smatra da je turizam dijelom krenuo u dobrom smjeru, jer se govori o cjelogodišnjoj ponudi, ali da treba ići puno brže i donositi odlučnije odluke.

"U cijelom periodu mora funkcionirati ukupna destinacijska ponuda. Proširenje glavne sezone na pred i posezonu bi rasteretili klasični ljetni vršni period. To bi bilo vrlo dobro i sa stanovišta potražnje za energijom. No, problem je što većina gostiju dolazi kroz ljetni period dijelom i zbog školskih praznika. Ako djeca nisu slobodna u predsezoni i posezoni onda takve obitelji ne mogu tada ni dolaziti", ističe Kalinski.

Kaže da će se možda to u budućnosti mijenjati pa će se možda i školski praznici prilagoditi, ali za sada to nije slučaj. No, i bez obitelji s djecom, već sada postoje skupine koje mogu i žele dolaziti u vanljetnom periodu, no Hrvatska im danas za to nudi vrlo malo mogućnosti.

"Iako turizam donosi Hrvatskoj veliki dio budžetnog kolača, to je u velikom dijelu privatni sektor koji mora dio tog novca investirati u razvoj nove ponude koja će biti manje izložena klimatološkim parametrima i vremenskim prilikama, a više orijentirana ponudi u unutrašnjosti - i u smislu zatvorenih prostora i na kontinentu. Hrvatska ima ogromne neiskorištene potencijale, dvorce i kurije, geotermalne izvore, sela… Za sve to treba osmišljavati vezane sadržaje i umrežavati se", smatra Kalinski.

Poručuje da zaboravimo malo na sunce i more, a i morski okoliš će nam biti zahvalan ako smanjimo pritisak i okrenimo se izvorima koje dosad nismo iskorištavali. Ističe da se klimatske promjene moraju vidjeti i u sektorskoj turističkoj strategiji. "Može li netko npr. zamisliti da jedne godine Hrvatska izađe na turistička tržišta i uopće ne propagira plažni turizam? Teško, ali i to je mogući smjer. To zasigurno ne bi značilo kraj morskog turizma, dapače, bio bi to početak humanijeg i održivijeg turizma koji bi se skladnije razvijao i na Jadranu i na kontinentu. To je samo drugačije promišljanje turističke ponude", kaže Kalinski.

Sektor zdravlja imat će direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara

Napominje i da će sektor zdravlja imati direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara. Povećava se smrtnost, raste broj alergoloških oboljenja, vraćaju se neke već zaboravljene bolesti poput malarije i dolaze nove, primjerice denga groznica. Zbog poplava, onečišćujuće tvari iz tla ulaze u voće i povrće u povrtnjacima i njivama, u bunare i izvore. 

Kalinski kaže da se mnogo toga već prati i procjenjuje, javno zdravstvo ne spava, ali mnogo se informacija nalazi u razjedinjenim ili nekompatibilnim bazama. Ističe da neke od predloženih mjera to trebaju riješiti, a sve se svodi na to da će upravljanje zdravstvenim i drugim rizicima postati kompleksnije i morat će se dobro organizirati.

Smatra i da nam organizacija i korištenje prostora ponekad nisu najbolja strana i to ne zato jer struka ne zna, već često kod realizacije na terenu na lokalnim razinama sve se nekako razvodni i "prilagodi" nečijim potrebama. S klimatskim promjenama to će biti još veći problem nego sada, pa je potrebno pojačati sustave praćenja i ocjenjivanja stanja u prostoru i ponekad donositi i nepopularne mjere, kaže Kalinski.

Ističe da će obalno područje biti pogođeno i porastom morske razine - izgledno 30 do 60 centimetara do kraja stoljeća, pa već sada treba razmišljati kako će to utjecati na postojeće sustave kanalizacije i odvodnje. Povećane temperature utjecat će na urbane betonirane i asfaltirane sredine u vidu pojava urbanih toplinskih otoka. Među rješenjima su razvoj prirodnih upojnih površina za viškove oborinskih voda i urbane zelene infrastrukture za ugodniji život i proizvodnju kisika, izgradnja sigurnih točaka za ekstremne vremenske uvjete...

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijski plan

Izrada Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. i Akcijskog plana, u završnoj je fazi. Projekt završava krajem studenog, a nacrti nakon toga idu u daljnju komunikaciju s uključenim ministarstvima i s javnošću. Zatim slijedi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te slanje dokumenata Vladi i Saboru radi usvajanja, a što je planirano najkasnije do sredine iduće godine, najavio je Kalinski.

Nacionalnu Strategiju s Akcijskim planom je za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i energetike izradila tvrtka Eptisa Adria. Nacrti su izrađeni kroz projekt vrijedan gotovo 800.000 eura, financiran u sklopu Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku. Kroz projekt se pristupilo izradi preciznog klimatskog modeliranja za Hrvatsku od 2011. do 2040. i od 2041. do 2070. u dva scenarija na superračunalu VELEbit, kupljenom u tu svrhu.

U Strategiji su obrađeni sektori hidrologije i upravljanja vodnim i morskim resursima, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, bioraznolikosti, zdravlja/zdravstva, upravljanja rizicima, prostornog planiranja, turizma i energetike. Riječ je o "najranjivijim" sektorima prema klimatskim promjenama te bi društvo u slučaju nedjelovanja moglo pretrpjeti znatne materijalne štete.

Strategijom je predložena 81 mjera, svaka ima nekoliko aktivnosti, a svaka aktivnost će se provoditi kroz jedan ili više projekata. Ukupna procijenjena vrijednost mjera je oko 3,6 milijardi eura za razdoblje do 2070. ili prosječno oko 70 milijuna eura po godini. Od ukupno predviđenih 3,6 milijardi eura potrebnih za provedbu Strategije samo je 0,23 posto predviđeno iz državnog proračuna, a sve ostalo iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova.

Akcijski plan je napravljen za razdoblje od 2019. do 2023., ima 42 mjere visoke važnosti, a njihova ukupna vrijednost je oko 770 milijuna eura ili 154 milijuna eura godišnje. Jedan posto će se financirati iz državnog proračuna, a ostalo iz fondova. Kalinski kaže da je to manje od zabilježenih šteta od elementarnih nepogoda koje su od 1980. do 2015. u prosjeku bile 80 milijuna eura godišnje, ali nakon 2015. te su brojke počele naglo rasti te je u 2017. već do rujna ukupni iznos prijavljenih šteta bio preko 300 milijuna eura. 

Lokalna razina mora biti inicijator, ukazivati gdje je potrebna intervencija i to gurati prema nacionalnoj razini. Kalinski kaže da ima već i dobrih primjera, pa je tako Šibensko-kninska županija izradila plan integralnog upravljanja obalnim područjem i otocima, a upravo sada nekoliko gradova u Istri radi na svojim lokalnim strategijama prilagodbe. Ima ju i Grad Zagreb već nekoliko godina.

"Proces prilagodbe mogao bi se svesti na radnje: educirati se, opažati što se događa – istraživati, planirati što možemo napraviti, a da to dugoročno ne izazove neke druge štete, i onda krenuti u provedbu projekta", ističe Kalinski. Kad se govori o čovjeku i obitelji, prilagodba počinje od akcija koje utječu na ublažavanje klimatskih promjena - da pazimo na količinu potrošenih resursa i  odnos prema okolišu i prirodi.

Bekić: U Srcu je superračunalo VELEbit

U okviru zasebne komponente projekta nabavljena je računalna oprema za klimatsko modeliranje koja je smještena u Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Zbog velikih mogućnosti, kao i klimatskih namjena tu računalnu opremu projektni stručnjaci su nazvali VELEbit. 

Ravnatelj Srca Zoran Bekić naglasio je da je VELEbit od puštanja u rad u srpnju 2016. do danas za potrebe projekta odradio više od 300.000 poslova. VELEbit se sastoji od 64 računalna čvora s ukupno 1792 procesorske jezgre, 4,5 TB radne memorije, 220 TB spremišta i 12 TB brzoga spremišta. "Snaga" VELEbita iskazana uobičajenom superračunalnom metrikom 44,4 trilijuna matematičkih operacija u sekundi. Po svojim karakteristikama VELEbit zauzima drugo mjesto, iza riječke "Bure", na popisu superračunala u Hrvatskoj.

VELEbit će služiti cijeloj akademskoj zajednici za potrebe istraživačkih projekata koji se financiraju javnim sredstvima i to na način da će biti dostupan korisnicima kroz ista sučelja kao i postojeći računalni klaster Isabella u Srcu. "VELEbit će biti najznačajniji otvoreni, tj. svima dostupan računalni resurs u Hrvatskoj. Od kolovoza ove godine već je omogućeno korištenje 50 posto procesorskih resursa VELEbita svim korisnicima Isabelle, a u prosincu ove godine očekujem da će i ostatak resursa VELEbita biti priključen računalnom klasteru Isabella", istaknuo je Bekić.

Facebook komentari

hr Sun Nov 26 2017 10:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5341ad261799429e5befee0b/80

Split: Osnovana županijska Zajednica branitelja HDZ-a "Gojko Šušak"

Splitsko-dalmatinska županijska Zajednica branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" osnovana je u Splitu u petak, a njezin je predsjednik Dragan Maretić, priopćeno je u subotu iz splitskog HDZ-a.

"Utemeljiteljska skupština održana je u petak navečer u Domu Hrvatske vojske u Lori. "Skupštinu je predvodio zastupnik u Europskom parlamentu Ivica Tolić, a skup je započeo hrvatskom himnom i minutom šutnje za sve poginule i umrle hrvatske branitelje a posebno za nedavno tragično preminulog generala Slobodana Praljka," navodi se u priopćenju.

Skupštini je u svojstvu izaslanika predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića nazočio župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, a dogradonačelnik Splita Nino Vela je bio izaslanik gradonačelnika Andre Krstulović Opare. Skupu je nazočio i predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak"  na državnoj razini general-bojnik Miljenko Filipović te predsjednik HDZ-ovog Odbora za branitelje Željko Dilber.

Zajednica branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" poseban je oblik organiziranja hrvatskih branitelja unutar HDZ-a, a cilj joj je pridonijeti očuvanju temeljnih vrijednosti Domovinskog rata i zaštiti prava hrvatskih branitelja i njihovih obitelji. Zajednica okuplja i branitelje koji nisu članovi stranke (HDZ), stoji u priopćenju.

Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 18:07:08 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59144996b9e03e6b068b4573/80
Foto: Facebook

Most u Splitu predstavio inicijativu poticanja mikrosolara

Stranka Most nezavisnih lista u subotu je na konferenciji za novinare u Splitu predstavila svoju inicijativu da se proizvodnjom struje mikrosolarima potakne energetska neovisnost i održivost te korištenje sunčeve energije u kojemu je, kako su istaknuli, Hrvatska u Europi na posljednjem mjestu.

U dosadašnjoj energetskoj politici u Hrvatskoj obnovljivi izvori energije, posebno sunčeve, nikada nisu doživjeli ozbiljniju pažnju, rekao je predsjednik stranke Božo Petrov

"Taj su segment potpuno zanemarili HDZ i SDP. To se vidi i po tome koliko zaostajemo za ostalim europskim zemljama i posebno je žalosno jer smo pozicionirani na Mediteranu," rekao je.

Bivši ministar energetike i zaštite okoliša Slaven Dobrović je rekao kako bi zakonsko rješenje koje predlažu moglo pomoći da se Hrvatska makne sa "sramotnog zadnjeg mjesta u EU po pitanju korištenja solarne energije".

"Samo 0,3 posto električne energije u Hrvatskoj dobivamo iz solarne energije. Ovim zakonom maožemo potaknuti brzu promjenu, a to može biti čak i do 300 MW godišnje novoinstalirane snage s kojom bi u nekoliko godina došli do desetak posto električne energije. Potencijal je još i veći," rekao je Dobrović koji je istaknuo da  se proizvodnjom električne energije na mjestu potrošnje iz obnovljivih izvora izbjegava povlačenje električne energije iz mreže, u kojoj je i struja proizvedena uz emitiranje stakleničkih plinova.

Ante Čikotić je rekao kako su posebno imali u vidu male kupce električne energije - građane, male i srednje poduzetnicike, te siromašna domaćinstava.

"Malo je poznato da županije sufinanciraju ogrjev za ekonomski ugrožene korisnike. Radi se o prosječnom iznosu od 950 kuna, a taj oblik pomoći u Splitsko-dalmatinskoj županiji koristi 27.262 građana. U 13 hrvatskih županija prošle godine naknadu za ugroženog kupca energenata dobilo je 68.077 korisnika što je više od 126 tisuća kuna. Taj novac dolazi od naknada koje financiraju drugi građani i postao je opterećenje kojem se ne vidi kraj. Predlažemo da se iskoriste obnovljivi izvori energije kod građana koji imaju uvjete, da ih se kroz ulaganje u mikrosolare na krovovima izvede iz začaranog kruga naknada i pomoći te im se dugoročno osiguraju uvjeti izlaska iz energetskog siromaštva", kazao je Čikotić.

Na upit novinara raspada li se Most s obzirom na izlazak iz stranke njihovog bivšeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića i splitskog gradskog vijećnika Martina Mladena Pauka, Petrov je i danas odgovorio niječno.

Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 18:06:40 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/59e4b53cb9e03ed3848b4576/80

Splićani, prokuhavajte vodu: Opet nije za piće!

Ponovno se zamutila voda na izvoru rijeke Jadro s kojeg se pitkom vodom napaja cijeli splitski bazen.

Mutnoća je značajna, više od četiri puta iznad dozvoljene. Kako se očekuje da će ta voda uskoro stići do slavina potrošača, tako su Vodovod i kanalizacija izdali obavijest kako treba prokuhati vodu prije pića, piše Index.

Normalizacija se očekuje za koji dan, ovisno o vremenskim (ne)prilikama. U tijeku su analize.

Čista voda koštat će minimalno 15 milijuna eura 

Voda se na izvoru Jadra muti više nego proteklih godina pa je pokrenuta procedura za nabavku i ugradnju filtra, što je značajan financijski izdatak jer je potreban cijeli novi pogon od 1500 kvadrata koji bi se smjestio na pet tisuća kvadratnih metara zemljišta. Investicija bi trebala težiti od 15 milijuna eura naviše, ovisno o tome koja se tehnologija bude primijenila.

ViK je raspisao natječaj za pilot program koji bi trebao dati odgovor zašto se voda tako često muti te ponuditi optimalno tehničko rješenje problema. Tko će dobiti posao, trebalo bi se uskoro doznati.


Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 15:45:55 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5847130c1eea8f85288b456e/80
Foto: Facebook

Vlaho Orepić: ˝Most je pretvoren u bunker s malim prozorčićem˝

Bivši saborski zastupnik Mosta Vlaho Orepić otkrio je zašto je odlučio istupiti iz Mostovog kluba zastupnika te ima li doista ambicije kandidirati na predsjedničkim izborima.

"U obrazloženju odluke nastojao sam biti potpuno jasan i korektan. Razumijem pohvalne komentare, ali i one koji me optužuju. Upravo jedni i drugi ukazuju na potencijal ideje Mosta koja je nepresušna. No, po mom dubokom uvjerenju, u ovom trenutku realizacija te uistinu nepresušne ideje je ugrožena. Most je pretvoren u bunker s vrlo malim prozorčićem i još manjim vratima. Ja u tom bunkeru ne mogu i ne želim biti, niti su mi ljudi za to dali povjerenje. Istupio sam iz tog ozračja naglašene političke introvertiranosti, stalnog konfliktnog odnosa sa svima i bespotrebnog desničarenja. To je jednostavno izvan okvira ideje Mosta koja upravo isključuje zatvorenost i ideološku naklonost, a s tim, između ostalog, i desničarenje. Eto zato sam protestno istupio iz Kluba zastupnika MOST-a", kazao je Orepić u intervjuu za Jutarnji list.

Kazao je kako njegov istup nije posljedica izjave Nikole Grmoje od koje se ogradio, već "kulminacija nastojanja da se djelovanje Mosta uskladi s idejom Mosta koja nas je i okupila"

"Još ljetos sam u dva navrata osobno g. Petrova upoznao sa svim onim što sam prepoznao i na što mi je ukazana pažnja na terenu. Potpuno korektno smo razgovarali i o načinu i prostoru mog političkog angažmana, a koji nema nikakve veze s očito popularnom predsjedničkom kandidaturom tj. očitom neistinom. U zadnja dva mjeseca intenzivno sam komunicirao i s tijelima stranke. Nije urodilo plodom i tu smo gdje jesmo", kaže Orepić., piše Dnevnik.hr

Facebook komentari

hr Sat Dec 16 2017 14:52:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .