Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/532ee404179942c65947df42/80
Foto: Pixabay

Kalinski: Hrvatska mora odmah krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama

Voditelj projektne skupine za izradu nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama i Akcijskog plana dr. Vladimir Kalinski poručuje da Hrvatska još nije zakasnila, ali mora odmah krenuti u prilagodbu klimatskim promjenama.

Kalinski u razgovoru za Hinu kaže kako klimatsko modeliranje pokazuje povećanje temperatura tijekom cijele godine, uključivo u turističkoj predsezoni i posezoni, a to potencijalno znači da bi klimatske promjene za turizam mogle imati i pozitivne posljedice.

Napominje da se broj sušnih razdoblja povećava, ukupne oborine na godišnjoj razini ostaju podjednake, ali količine oborina po oborinskom događaju će se mijenjati – periodi suša, pa velike količina oborina u kratko vrijeme.

Turizam treba mijenjati paradigmu dosadašnjeg načina poslovanja

Turizam je sektor koji ovisi o svim drugim sektorima i morat će biti spreman još žešće i brže krenuti u promjenu paradigme dosadašnjeg načina poslovanja, kaže  Kalinski. Smatra da je turizam dijelom krenuo u dobrom smjeru, jer se govori o cjelogodišnjoj ponudi, ali da treba ići puno brže i donositi odlučnije odluke.

"U cijelom periodu mora funkcionirati ukupna destinacijska ponuda. Proširenje glavne sezone na pred i posezonu bi rasteretili klasični ljetni vršni period. To bi bilo vrlo dobro i sa stanovišta potražnje za energijom. No, problem je što većina gostiju dolazi kroz ljetni period dijelom i zbog školskih praznika. Ako djeca nisu slobodna u predsezoni i posezoni onda takve obitelji ne mogu tada ni dolaziti", ističe Kalinski.

Kaže da će se možda to u budućnosti mijenjati pa će se možda i školski praznici prilagoditi, ali za sada to nije slučaj. No, i bez obitelji s djecom, već sada postoje skupine koje mogu i žele dolaziti u vanljetnom periodu, no Hrvatska im danas za to nudi vrlo malo mogućnosti.

"Iako turizam donosi Hrvatskoj veliki dio budžetnog kolača, to je u velikom dijelu privatni sektor koji mora dio tog novca investirati u razvoj nove ponude koja će biti manje izložena klimatološkim parametrima i vremenskim prilikama, a više orijentirana ponudi u unutrašnjosti - i u smislu zatvorenih prostora i na kontinentu. Hrvatska ima ogromne neiskorištene potencijale, dvorce i kurije, geotermalne izvore, sela… Za sve to treba osmišljavati vezane sadržaje i umrežavati se", smatra Kalinski.

Poručuje da zaboravimo malo na sunce i more, a i morski okoliš će nam biti zahvalan ako smanjimo pritisak i okrenimo se izvorima koje dosad nismo iskorištavali. Ističe da se klimatske promjene moraju vidjeti i u sektorskoj turističkoj strategiji. "Može li netko npr. zamisliti da jedne godine Hrvatska izađe na turistička tržišta i uopće ne propagira plažni turizam? Teško, ali i to je mogući smjer. To zasigurno ne bi značilo kraj morskog turizma, dapače, bio bi to početak humanijeg i održivijeg turizma koji bi se skladnije razvijao i na Jadranu i na kontinentu. To je samo drugačije promišljanje turističke ponude", kaže Kalinski.

Sektor zdravlja imat će direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara

Napominje i da će sektor zdravlja imati direktne pritiske zbog promjene klimatskih meteo parametara. Povećava se smrtnost, raste broj alergoloških oboljenja, vraćaju se neke već zaboravljene bolesti poput malarije i dolaze nove, primjerice denga groznica. Zbog poplava, onečišćujuće tvari iz tla ulaze u voće i povrće u povrtnjacima i njivama, u bunare i izvore. 

Kalinski kaže da se mnogo toga već prati i procjenjuje, javno zdravstvo ne spava, ali mnogo se informacija nalazi u razjedinjenim ili nekompatibilnim bazama. Ističe da neke od predloženih mjera to trebaju riješiti, a sve se svodi na to da će upravljanje zdravstvenim i drugim rizicima postati kompleksnije i morat će se dobro organizirati.

Smatra i da nam organizacija i korištenje prostora ponekad nisu najbolja strana i to ne zato jer struka ne zna, već često kod realizacije na terenu na lokalnim razinama sve se nekako razvodni i "prilagodi" nečijim potrebama. S klimatskim promjenama to će biti još veći problem nego sada, pa je potrebno pojačati sustave praćenja i ocjenjivanja stanja u prostoru i ponekad donositi i nepopularne mjere, kaže Kalinski.

Ističe da će obalno područje biti pogođeno i porastom morske razine - izgledno 30 do 60 centimetara do kraja stoljeća, pa već sada treba razmišljati kako će to utjecati na postojeće sustave kanalizacije i odvodnje. Povećane temperature utjecat će na urbane betonirane i asfaltirane sredine u vidu pojava urbanih toplinskih otoka. Među rješenjima su razvoj prirodnih upojnih površina za viškove oborinskih voda i urbane zelene infrastrukture za ugodniji život i proizvodnju kisika, izgradnja sigurnih točaka za ekstremne vremenske uvjete...

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. s pogledom na 2070. i Akcijski plan

Izrada Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama do 2040. godine s pogledom na 2070. i Akcijskog plana, u završnoj je fazi. Projekt završava krajem studenog, a nacrti nakon toga idu u daljnju komunikaciju s uključenim ministarstvima i s javnošću. Zatim slijedi postupak strateške procjene utjecaja na okoliš te slanje dokumenata Vladi i Saboru radi usvajanja, a što je planirano najkasnije do sredine iduće godine, najavio je Kalinski.

Nacionalnu Strategiju s Akcijskim planom je za potrebe Ministarstva zaštite okoliša i energetike izradila tvrtka Eptisa Adria. Nacrti su izrađeni kroz projekt vrijedan gotovo 800.000 eura, financiran u sklopu Prijelaznog instrumenta EU za Hrvatsku. Kroz projekt se pristupilo izradi preciznog klimatskog modeliranja za Hrvatsku od 2011. do 2040. i od 2041. do 2070. u dva scenarija na superračunalu VELEbit, kupljenom u tu svrhu.

U Strategiji su obrađeni sektori hidrologije i upravljanja vodnim i morskim resursima, poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, bioraznolikosti, zdravlja/zdravstva, upravljanja rizicima, prostornog planiranja, turizma i energetike. Riječ je o "najranjivijim" sektorima prema klimatskim promjenama te bi društvo u slučaju nedjelovanja moglo pretrpjeti znatne materijalne štete.

Strategijom je predložena 81 mjera, svaka ima nekoliko aktivnosti, a svaka aktivnost će se provoditi kroz jedan ili više projekata. Ukupna procijenjena vrijednost mjera je oko 3,6 milijardi eura za razdoblje do 2070. ili prosječno oko 70 milijuna eura po godini. Od ukupno predviđenih 3,6 milijardi eura potrebnih za provedbu Strategije samo je 0,23 posto predviđeno iz državnog proračuna, a sve ostalo iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova.

Akcijski plan je napravljen za razdoblje od 2019. do 2023., ima 42 mjere visoke važnosti, a njihova ukupna vrijednost je oko 770 milijuna eura ili 154 milijuna eura godišnje. Jedan posto će se financirati iz državnog proračuna, a ostalo iz fondova. Kalinski kaže da je to manje od zabilježenih šteta od elementarnih nepogoda koje su od 1980. do 2015. u prosjeku bile 80 milijuna eura godišnje, ali nakon 2015. te su brojke počele naglo rasti te je u 2017. već do rujna ukupni iznos prijavljenih šteta bio preko 300 milijuna eura. 

Lokalna razina mora biti inicijator, ukazivati gdje je potrebna intervencija i to gurati prema nacionalnoj razini. Kalinski kaže da ima već i dobrih primjera, pa je tako Šibensko-kninska županija izradila plan integralnog upravljanja obalnim područjem i otocima, a upravo sada nekoliko gradova u Istri radi na svojim lokalnim strategijama prilagodbe. Ima ju i Grad Zagreb već nekoliko godina.

"Proces prilagodbe mogao bi se svesti na radnje: educirati se, opažati što se događa – istraživati, planirati što možemo napraviti, a da to dugoročno ne izazove neke druge štete, i onda krenuti u provedbu projekta", ističe Kalinski. Kad se govori o čovjeku i obitelji, prilagodba počinje od akcija koje utječu na ublažavanje klimatskih promjena - da pazimo na količinu potrošenih resursa i  odnos prema okolišu i prirodi.

Bekić: U Srcu je superračunalo VELEbit

U okviru zasebne komponente projekta nabavljena je računalna oprema za klimatsko modeliranje koja je smještena u Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce). Zbog velikih mogućnosti, kao i klimatskih namjena tu računalnu opremu projektni stručnjaci su nazvali VELEbit. 

Ravnatelj Srca Zoran Bekić naglasio je da je VELEbit od puštanja u rad u srpnju 2016. do danas za potrebe projekta odradio više od 300.000 poslova. VELEbit se sastoji od 64 računalna čvora s ukupno 1792 procesorske jezgre, 4,5 TB radne memorije, 220 TB spremišta i 12 TB brzoga spremišta. "Snaga" VELEbita iskazana uobičajenom superračunalnom metrikom 44,4 trilijuna matematičkih operacija u sekundi. Po svojim karakteristikama VELEbit zauzima drugo mjesto, iza riječke "Bure", na popisu superračunala u Hrvatskoj.

VELEbit će služiti cijeloj akademskoj zajednici za potrebe istraživačkih projekata koji se financiraju javnim sredstvima i to na način da će biti dostupan korisnicima kroz ista sučelja kao i postojeći računalni klaster Isabella u Srcu. "VELEbit će biti najznačajniji otvoreni, tj. svima dostupan računalni resurs u Hrvatskoj. Od kolovoza ove godine već je omogućeno korištenje 50 posto procesorskih resursa VELEbita svim korisnicima Isabelle, a u prosincu ove godine očekujem da će i ostatak resursa VELEbita biti priključen računalnom klasteru Isabella", istaknuo je Bekić.

hr Sun Nov 26 2017 10:23:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bbb7168cb557a8ad68b464d/80
Foto: Pixabay

Vrijeme danas: većinom suho, sunčano i iznadprosječno toplo

Do subote se nastavlja ovaj niz većinom suhih i iznadprosječno toplih dana, kao rijetko koji u povijesti mjerenja ovog dijela godine, ponegdje čak i rekordni, koji je potaknuo cvjetanje nekih voćaka, produljio turističku sezonu, a i uštedio nam na grijanju... Od nedjelje slijedi osjetno svježije, osobito do utorka i vjetrovitije razdoblje, tijekom kojeg ponegdje može pasti malo kiše, a u najvišem gorju i zalepršati poneka pahulja snijega. Ništa neobično za ovaj dio listopada, kada i po klimatološkim statistikama počinje hladni dio godine, ali nekima bi, naviknutima na dosadašnju iznimnu toplinu, moglo izgledati i hladnije nego što će uistinu biti. Stoga, ako već niste, do vikenda pripremite topliju odjeću.
na srednjem Jadranu i u unutrašnjosti Dalmacije bit će sunčano i relativno toplo, uz buru ujutro te još češću i jaču navečer, a danju ponegdje slabiji maestral, uz more uglavnom malo valovito. Magla je na moru malo vjerojatna, ali će je u unutrašnjosti sigurno ponegdje biti, kao i stabilnog sunčanog i relativno toplog vremena na jugu Hrvatske, gdje je mirno i malo valovito more još mnogima dovoljno toplo za kupanje.

U subotu još relativno toplo pa svježije, vjetrovitije...

u subotu još relativno toplo, te većinom suho, na kopnu i barem djelomice sunčano, ujutro uz maglu. Gdjekoja kap kiše moguća je uglavnom u gorju. Od nedjelje promjenljivije i svježije, većinom i vjetrovitije, uz mogućnost povremene mjestimične kratkotrajne kiše, a samo u najvišem gorju i poneke snježne pahulje.

na Jadranu još u subotu pretežno sunčano, ali uz češću umjerenu buru, na sjevernom dijelu i jaku, s olujnim udarima, a od nedjelje još vjetrovitije, uz olujne udare bure vjerojatno ne samo podno Velebita. Uz prolazno više oblaka kišu će vidjeti samo rijetki, a osvježenje će od nedjelje osjećati svi, ne samo zbog bure, nego i zbog zamjetnog pada temperature koja će nakon niza dana s vrijednostima visokim kao rijetko kada, ponegdje čak i rekordnim, posljednje desetodnevlje listopada biti oko prosjeka, gdjekad čak i malo niža. Ako niste, pripremite topliju odjeću. Uostalom, ovih je dana listopada ionako u većini Hrvatske prosječan nadnevak početka hladnog dijela godine - kada je srednja dnevna temperatura zraka niža od srednje godišnje, piše HRT.
hr Fri Oct 19 2018 07:52:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5aa7e02f2af47f12328b45b2/80
Foto: Pixabay

Ako imate 18 godina, možete besplatno proputovati EU, doznajte kako

“Kad navršite 18 godina, to je veliki korak u odraslu dob. Želimo poduprijeti mlade Europljane u poduzimanju ovog koraka na način da im damo priliku da upoznaju nevjerojatna kulturna nasljeđa kontinenta, da upoznaju i uče od drugih ljudi te da shvate da je više toga što nas povezuje nego što nas dijeli“, rekao je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Nakon uspjeha prvog kruga inicijative DiscoverEU, Europska komisija 29. studenoga 2018. pokreće drugi krug prijava za besplatne putne karte.

Osamnaestogodišnjaci iz EU-a moći će se do 11. prosinca 2018. prijaviti za besplatne putne karte, koje će im omogućiti da putuju Europom u razdoblju od 15. travnja do 31. listopada 2019.

Na prvi krug inicijative ljetos prijavilo se tisuće 18-godišnjaka. Najviše iz Njemačke. Sudionici koji se nikad prije nisu susreli povezivali su se s drugim mladima preko društvenih medija, priključivali se skupinama da bi zajedno putovali ili nudili jedni drugima smještaj.

- Ovog je ljeta 15-ak tisuća 18-godišnjaka iz Europe dobilo priliku za putovanje EU-om. Tako su iz prve ruke mogli osjetiti što znači biti Europljanin. Dobili su priliku upoznati se s raznolikošću i kulturnim bogatstvom Europe te steći nova poznanstva diljem EU-a. Priče koje smo čuli od sudionika oduševile su nas i ponosan sam što ćemo sljedeće godine još mnogima moći priuštiti takvo iskustvo”, izjavio je povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.

Tko se može prijaviti i kako?

Podnositelji prijave moraju 31. prosinca 2018. imati navršenih 18 godina i planirati putovanje u razdoblju od 15. travnja do 31. listopada 2019., koje može trajati najviše 30 dana.

Zainteresirani se trebaju prijaviti preko Europskog portala za mlade.

Ocjenjivački odbor razmotrit će prijave i odabrati sudionike.

Obavijest o odabiru podnositelji prijava primit će sredinom siječnja 2019.

Odabrani sudionici moći će putovati sami ili u skupini od najviše pet osoba. U pravilu se putuje željeznicom, no radi što šireg pristupa moći će se putovati i drugim prijevoznim sredstvima, npr. trajektom, autobusom ili, u iznimnim situacijama, zrakoplovom. Tako će se sudjelovanje omogućiti i mladima koji žive u udaljenim područjima ili na otocima.

Povjerenik Navracsics drugi je krug inicijative DiscoverEU najavio na sastanku s dionicima, predstavnicima sektora mladih, obrazovanja, prijevoza i turizma te mladima koji su ljetos sudjelovali u inicijativi. Taj je sastanak dio nastojanja da se inicijativa približi mladima i omogući im što ljepša iskustva.

Na raspravu o socijalnoj uključenosti u budućim krugovima inicijative DiscoverEU pozvane su i organizacije kao što je Europska mreža za borbu protiv siromaštva.

Koliko je mladih iz koje zemlje iskoristilo ovu priliku?

Zbog iznimno velikog interesa za sudjelovanje u inicijativi DiscoverEU i mogućnosti koje nudi mladima diljem EU-a Europska Komisija predložila je da se iz sljedećeg višegodišnjeg proračuna za razdoblje nakon 2020. inicijativi namijeni 700 milijuna eura u okviru budućeg programa Erasmus. Ako Europski parlament i Vijeće odobre prijedlog, u razdoblju od 2021. do 2027. priliku za putovanje dobit će još 1,5 milijuna osamnaestogodišnjaka.

Podsjetimo, inicijativa DiscoverEU pokrenuta je u lipnju, a za 2018. dodijeljeno joj je 12 milijuna eura. Priliku za putovanje Europom tako je dosad dobilo više od 15 000 mladih. Ova je godina Europska godina kulturne baštine pa su mladi putnici imali priliku sudjelovati i u mnogim događanjima koja su se održala tim povodom.

U prvom krugu, koji je trajao od 9. srpnja do 30. rujna 2018., na temelju fiksnih kvota po zemljama putne je karte dobilo petnaestak tisuća mladih. Odabrani sudionici mogli su sami ili u najviše peteročlanoj skupini otputovati u najmanje jednu državu članicu EU-a na najviše 30 dana, piše dnevnik.hr

Koliko se mladih prijavilo na natječaj iz pojedinih država članica, pa tako i Hrvatske, možete provjeriti na ovoj poveznici.

hr Thu Oct 18 2018 20:20:12 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8c7170e493846048b475d/80
Foto: ezadar.hr

Zadrani protiv cijepljenja djece: najavili prosvjednu šetnju gradom

Javni prosvjed za ukidanje obveze cijepljenja održat će se 21. listopada u Zadru te Građanska inicijativa za ukidanje obveze cijepljenja poziva sve roditelje da im se pridruže u mirnoj prosvjednoj šetnji, s početkom na Forumu u 11 sati.

IZ POZIVA:

“Roditelji djece oštećene cjepivima, kao i oni koji se zalažu za slobodu izbora pri cijepljenju, ne mogu dobiti adekvatan medijski prostor, stoga smo odlučili opet izaći na ulice! 

Svrha je podignuti svijest o mogućim nuspojavama, svijest o riziku!

Pokažimo da smo ODLUČNI za našu djecu!
Pokažimo da nećemo više trpjeti diskriminaciju!
Pokažimo da nećemo više dozvoliti testiranja na našoj djeci!
DIGNI GLAS ZA SVOJE DIJETE!

Jeste li svjesni da sigurnost kombinacije cjepiva i toksičnost istih u obveznom kalendaru cijepljenja NIKAD nisu provjereni ni u jednoj kliničkoj studiji????!!!!
Molimo znanost da se digne i da kaže da LAŽEMO!
Budite snažniji od svojih izlika!

Cijepljenje bi u Republici Hrvatskoj trebalo biti preporuka, kao što je u većini zemalja Europske Unije, a ne obveza!

Sretni smo što možemo najaviti da će nam se pridružiti na prosvjedu i održati govor:

Dr.sc. Srećko Sladoljev
Dr.sc. Alma Demirović, dr.med
Dr.sc. Branimir Bunjac
Helena Begenišić

Građanska inicijativa za ukidanje obveze cijepljenja“, piše ezadar.hr

hr Thu Oct 18 2018 19:47:16 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5bc8c1540e49386c098b45b3/80

Sastanak župana Bobana i otočnih gradonačelnika i načelnika sa pomoćnicom ministrice regionalnog razvoja

Danas je župan bio domaćin sastanka na kojemu je pomoćnica ministrice regionalnog razvoja, Tajana Huzak s načelnicima i gradonačelnicima otočnih općina i gradova županije razgovarala o prijedlogu novog Zakona o otocima.

Razgovaralo se i podzakonskim aktima koje ministarstvo treba uskoro donijeti kao i o predstojećoj sjednici Vlade Republike Hrvatske koja će se održati u gradu Hvaru 26. listopada na kojoj će glavna tema biti upravo otočna problematika.

Sastanku su nazočili gradonačelnice i gradonačelnici gradova Splita, Trogira, Supetra, Starog Grada, Hvara, Visa i Komiže, te načelnici općina Okrug, Šolta, Selca, Pučišća, Nerežišća, Bol, Postira, Sutivan, Milna, Sućuraj i Jelsa.

Nakon ovoga sastanka, u uredu gradonačelnika Splita, Andre Krstulovića Opare, prilikom posjete gđe Gabrijele Žalac, ministrice regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Splitu, upriličeno je svečano potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Nabava autobusa za Promet d.o.o. Split iz ITU mehanizma, u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

hr Thu Oct 18 2018 19:22:44 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .