PITALI SMO VAS Splićane podijelio štrajk prosvjetara, a ujedinila zabrana rada nedjeljom

Rad nedjeljom ponovno je, među brojnim zanimljivim vijestima, dobio primat i probio se na naslovnice mnogih medija. Poslužila je ova tema i za predizborna obećanja, poruke kojima se opisivala neodlučnost vladajućih, ali i brojne diskusije koje su, u većini slučajeva, imale jednosmjerno rješenje – zabranu rada nedjeljom.

U našoj Instagram anketi baš smo vas pitali mišljenje treba li raditi nedjeljom. 56 posto glasača izjasnilo se kako ‘Nitko ne treba raditi nedjeljom’, a odgovor ‘Nedjelja je samo dan za obitelj‘ pritisnulo je 33 posto glasača. Stvari su, očigledno, posve jasne. Splićani u potpunosti podržavaju ideje da trgovački lanci i ostali uslužni objekti nedjeljom zatvore svoja vrata.
Neka rade samo trgovine’, kao najbolji izbor odabralo je tek 4 posto glasača, a nešto više, njih 7 posto, zaželjeli su da ‘Ostane sve kao i dosad’.

Ljubo Jurčić, ekonomski stručnjak potvrdio je kako rad nedjeljom ne pridonosi ekonomskoj aktivnosti, a šteti i za ljude koji rade.
– Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku građana i da, s druge strane, radno vrijeme tijekom tjedna mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge. Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj – kazao je Jurčić.

Jasni su primjeri europskih zemljama poput Italije, Austrije, Njemačke i Slovenije, u kojima se ne radi čak ni subotom poslijepodne, a posebice ne nedjeljom.

U drugom pitanju na Instagram kvizu aktualizirali smo Štrajk u školama. Od jučer su djeca ponovno u školskim klupama, dogovor je postignut, a epilog svega je činjenica kako su i brojni drugi službenici u javnom sektoru najavili štrajkove za svoja prava.

‘Ustrajnost se isplatila‘ glasovalo je 26 posto glasača, a isti postotak imali su odgovori ‘Podržavao sam štrajk od početka‘ i ‘Samo su naveli i druge da traže povećanje plaća‘. Za ta dva odabira glasalo je 22 posto ispitanih.
‘Nije im trebalo nikakvo povećanje‘ u našoj anketi odabralo je 30 posto glasača što je znak kako je štrajk u velikoj mjeri podijelio Splićane.

Srećom, jedna era u hrvatskoj povijesti je gotova, svi su, barem donekle, zadovoljili na ispitu, a jedino što je preostalo nadati se kako novi štrajk neće još jednom ‘paralizirati’ cijelu Hrvatsku.

POSLJEDNJE DODANO: