Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/5a5db19db9e03eb64e8b456d/80
Foto: Pixabay

Stiže Crni petak: Hrvati tada više troše nego na Badnjak

Prošlog su prosinca hrvatski građani potrošili 13,5 milijardi kuna, čak milijardu više od predviđenoga, čime je nastavljen višegodišnji rast blagdanske potrošnje posljednjih nekoliko godina. Primjerice, ona je 2016. u prosincu iznosila 11, a prije toga 10 milijardi kuna.

Projekcija za prosinac 2019. još nema, kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) i Nezavisnim hrvatskim sindikatima (NHS), koji tradicionalno objavljuju blagdansku košaricu četveročlane obitelji, no njihov predsjednik Krešimir Sever procjenjuje da će ona ove godine biti na razini prošlogodišnje, pa i nešto veća, a, uz masu koju čine plaće, božićnice, darovi za djecu i neoporezivi dio plaće, objašnjava to i visokim doznakama iz inozemstva. One su lani povećane za 426 milijuna eura i iznosile su 1,17 milijardi eura ukupno. Najveće iznose hrvatski iseljenici šalju iz Njemačke, Švicarske, SAD-a i Austrije, piše Glas Slavonije


Novi trend
U HGK-u skreću pozornost na nove trendove u potrošnji krajem godine, poput Crnog petka, sa Zapada uvezenog Black Fridaya, koji je lani, 23. studenoga, premašio potrošnju na Badnjak i Staru godinu. Iznos fiskalizacije Crnog petka 2018. bio je, ističu u Komori, gotovo 690 milijuna kuna, uz približno 7,2 milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, podatci su Porezne uprave, prošlog Badnjaka, 24. prosinca 2018., fiskalizirano je 6,6 milijuna računa, a iznos fiskalizacije nešto je veći od 558,5 milijuna kuna, dok je 31. prosinca, na Staru godinu, fiskalizirano 6,3 milijuna računa, a njihov iznos je 519,4 milijuna kuna. U Poreznoj upravi upućuju na to da građani najviše troše petkom, a lanjski Badnjak i Silvestrovo pali su na ponedjeljak. Rastrošnost građana na Crni petak u Komori objašnjavaju rasponom sniženja od 20 do 70 posto.


- U načelu je riječ o većim popustima nego tijekom sezonskog sniženja - dodaju u HGK-u, uz poruku da sve veći broj kupaca planira kupnju tijekom Crnog petka.

- Ondje su ona i do 90 posto. Ondje se velika sniženja pogotovo odnose na tehniku. Kod nas se sniženje od 70 posto najčešće odnosi na vrlo malo proizvoda - dodaje Sever. Ističe kako su hrvatski poslodavci i dalje nespremni u javnost izići s podatcima o isplati izdašnih božićnica svojim radnicima, pogotovo nakon podizanja neoporezivnog dijela na 7500 kuna.

Zanimljiva je i amplituda potrošnje građana na Badnjak. Prema podatcima Porezne uprave, 24. prosinca 2016. ona je iznosila 465,6 milijuna kuna, 2017. godine pala je na 288,9 milijuna, a lani se gotovo udvostručila. Slično je i s potrošnjom na dan 31. prosinca u posljednje tri godine. Na Staru godinu 2016. iznos fiskaliziranih računa bio je 406,2 milijuna kuna, 2017. godine pao je na 283,3 milijuna, a lani je narastao na nešto više od 519,4 milijuna kuna.
Od 100 do 500 kuna

Lani je najviše građana, njih 39 posto, na božićne i novogodišnje darove potrošilo između 100 i 500 kuna, a od 500 do 1000 kuna za darove izdvojilo je njih 31 posto. Gornju granicu od 1000 kuna premašilo je samo devet posto građana, a svaki peti građanin potrošio je na darove manje od 100 kuna ili ih uopće nije kupovao. Bez obzira na raspoloživi budžet, 86 posto građana darove je namijenilo članu obitelji i voljenoj osobi. Već tradicionalno, najviše su se darovale igračke - najviše društvene igre, puzzle i slagalice, koje je pod božićno drvce stavilo gotovo 40 posto ispitanika.

Uz to, kupovala se kozmetika, najviše za njegu lica i tijela, te parfemi - 37 posto, potom obuća i odjeća (36 posto) te delikatesni prehrambeni proizvodi (25 posto). Nešto više od 16 posto ispitanika odlučilo se darovati neki ukrasni predmet, a elektroniku i uređaje poklonilo je njih 13 posto. U prvom redu se tu misli na mobitele i popratnu opremu, gotovo 40 posto. Rast blagdanske potrošnje za milijardu kuna u odnosu prema projekcijama od 12,5 milijardi kuna objašnjen je krajem prošle godine rastom životnog standarda vidljivom po porastu plaća, rastu zaposlenosti, porastu prometa u trgovini na malo i, naposljetku, rastu BDP-a.
hr Fri Nov 22 2019 12:28:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eec66eedaf72d8e028b4668/80

Odlična spiza i povoljne cijene i ovoga su vikenda u restoranu Rus!

Rezervirajte svoje mjesto na broj 091 472 0080! Osoblje restorana Rus vas čeka!
Ovaj vikend u restoranu Rus možete uživati u domaćim specijalitetima i ugodnoj atmosferi s vašim najmilijima.

Nude se domaći specijaliteti po povoljnim cijenama. Tako je na meniju divljač s njokama za 60 kuna,
 i mesna plata za 100 kuna.

Restoran Rus, smješten uz rijeku Žrnovnicu, mjesto je koje možete rezervirati i za domjenke, obiteljske svečanost, poput krštenja i svadbi. Također možete dogovoriti i catering! 

Dobra spiza je zagarantirana!
Rezervirajte svoje mjesto na broj 091 472 0080! Osoblje restorana Rus vas čeka!
hr Fri Jul 10 2020 07:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5f071012daf72d6d2d8b45ae/80

"Dinara back to life" ponosno predstavlja vizualni identitet i web stranicu

Dinara u nježnim, optimističnim bojama snažnog značenja! Dinara back to LIFE projekt je dobio prepoznatljiv i upečatljiv vizualni identitet te web stranicu na kojoj ćete moći saznati sve o projektu obnove travnjaka na Dinari!

Ako vas u budućnosti zainteresiraju travnjaci i stočarstvo na Dinari, gdje kupiti najbolji med i što je stadu najdraže imati na meniju, Dinara back to LIFE je web stranica za koju trebate znati. 

Jednim klikom proširite svoje znanje o flori, fauni i očuvanju Dinare te osnaživanju perspektive o razvoju potencijala Dinare. Dinara back to LIFE je projekt zaštite prirode i bioraznolikosti te obnove dinarskih pašnjaka na čijem očuvanju će raditi stručnjaci iz nekoliko institucija, a priliku za uključivanje i rad dobit će i mladi iz cetinskog kraja.

Kako počinje virtualna priča o Dinari?

Travnjaci na Dinari nekada su bili bogatstvo domaćem stanovništvu; stoka se u ljetnim mjesecima izvodila na ispašu i vraćala u nizine tek u zimskom razdoblju. Takav način života nazivan još i transhumanca, pridonosio je i čuvao biološku raznolikost Dinare. Posljednih tridesetak godina, život na Dinari uvelike se promjenio,  ostali su tek statistika i zapisi te pokoje manje stado s pastirom duž cijelog područja. Kako bi sačuvali travnjake koji su u najvećoj mjeri zapušteni ili gotovo nestali, ali i dinarski život  od zaborava,  projektom Dinara back to LIFE želja je restaurati travnjake, oživjeti pašnjake i sačuvati ptičje vrste ovisne o Dinari. Osim obnove travnjaka, potencijal za razvoj cijelog područja prepoznat je u radu domaćeg stanovništva i jačanju poljoprivrede, stočarstva, ali i turizma.

Stvaranje vizualnog identiteta započeto je u veljači internetskom anketom među lokalnim stanovništvom, ali i šire, kako bi otkrili kakva je percepcija javnosti o Dinari. Kreativni ciklus započeo je prikupljanjem ideja, razmatranjem boja, stilova i simbola koji će kroz jedinstven i zanimljiv način prikazati ne samo područje, već i svakodnevni život stanovništva, njihov trud i rad te mogućnost održivog upravljanja Dinarom .

- Dinara je veličanstvena i puna života, iako često čujemo epitete poput surova, divlja ili teška. Stvaranjem identiteta o prirodnim, kulturnim i životnim vrijednostima Dinare, ne samo da smo htjeli prikazati njezinu vidljivu snagu, golet i krš, pa i najviši vrh Lijepe naše; naša želja je osvijestiti ljude na bogatstvo koje Dinara pruža i njezinu važnost za svijet oko nas. Vizualni identitet možda se na oko čini suprotan očekivanim epitetima za krš, on je brižan, pun simbolike, podsjetnik da dobro Dinare treba znati kako poštovati, mudro koristiti i bezvremenski čuvati,  ističe Melani Glavinić, članica projektnog tima.

Fokus na budućnost, mjesto za svih

Vizualni identitet virtualno i web stranica oživjele Dinare nosi potpis mladih, iskusnih i kreativnih riječkih snaga simboličnog naziva Radionica. Dizajn je moderan, vedar i usklađen sa svim načelima današnjeg dizajna te lako prepoznatljiv, dok web koristi moderan font čistih i jasnih linija. Dodatni elemenati su kalendar na kojem će biti zakačene obavijesti o aktivnostima, volonterskim akcijama, izložbama ili druženjima s domaćim stanovništvom, a jednim klikom dostupna je stručna literatura. Web je ispunjen bogatim, stručnim sadržajem pisanim lako razumljivim stilom i jezikom, a posebnu čar daje Dnevnik Dinare u kojem ćete moći pratiti aktivnosti 'iza scene' i dojmove kako članova projektnog tima, tako i ostalih sudionika. Posebnost ove web stranice je jednostavna interaktivna karta dinarskog područja koje će se redovito puniti izvješćima o travnjacima, ali i najvažnije – na kojoj mogu sudjelovati svi OPG-ovi s područja Dinare tako što će imati svoj besplatni promotivni prostor.

- Dinara treba biti i ostati 'živa', a to je moguće jedino u suživotu s prirodom, radom i gradnjom aktivne virtualne zajednice vrijednih ljudi koji prepoznaju njezin potencijal, proizvode i ukazuju nam da se – može. Ovaj web je mjesto za svih koji mogu ili žele biti dio njezine budućnosti, a mi ćemo se nesebično truditi svojim stručnim znanjem i iskustvom biti im podrška, ali i neizrecivo biti zahvalni Dinari!, zaključuje Dinara back to LIFE tim i poziva sve zainteresirane OPG-ove od Knina do Trilja da ih kontaktiraju putem nove web stranice ili Facebook profila.

hr Thu Jul 09 2020 14:40:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5e8dd6dd29111cecd48b462d/80
Foto: Pixabay

Ako ste preuzeli neku od ovih aplikacija za Android, odmah ih uklonite!

Zlonamjerni razvojni programeri stalno se domišljaju novim načinima kako zaobići zaštitne mehanizme koji bivaju postavljeni u Play
U Googleu su iz trgovine Play izbacio novu rundu aplikacija za koje su utvrdili kako su štetne. Ako ste ih ranije preuzeli, preporučamo da ih čim prije obrišete. - prenosi tportal

Krivicu za pojavu zlonamjernih aplikacija ne treba u potpunosti pripisati Googleu, iako su oni svakako odgovorni za sve što se događa u njihovoj trgovini. Naime, razvojni programeri stalno se domišljaju novim načinima kako zaobići zaštitne mehanizme koji bivaju postavljeni u Play.

Za ovih je 25 aplikacija ustanovljeno kako kradu korisničke podatke pri logiranju u Facebook. Otkrili su ih u francuskoj tvrtci za kibernetičku sigurnost Evina i o tome obavijestili Google. 

Evo popisa spornih 25 aplikacija:

1) Super Wallpapers Flashlight (com.wallpaper.flashlight.compass)

2) Padenatef (com.sun.newjbq.beijing.ten)

3) Wallpaper Level (com.liapp.level)

4) Contour level wallpaper (com.communication.walllevel)

5) iPlayer & iWallpaper (com.ldl.videoedit.iwallpapers)

6) Video maker (com.androidapp.videosedit.v)

7) Color Wallpapers (com.play.ljj.wallpapercomapss)

8) Pedometer (com.baidu.news.pedometer)

9) Powerful Flashlight (com.meituan.ybw.flash)

10) Super Bright Flashlight (com.tqyapp.sb.flashlight)

11) Super Flashlight (com.superapp.xincheng)

12) Solitaire Game (com.game.tqsolitaire)

13) Accurate scanning of QR code (com.tqyapp.gr)

14) Classic card game (com.card.colitairenew)

15) Junk file cleaning (com.xdapp.cleaning)

16) Synthetic Z (com.tqygame.syntetic)

17) File Manager (com.smt.filemanager)

18) Composite Z (com.game.hcz)

19) Screenshot Capture (com.tianqiyang.lww.screenedit)

20) Daily Horoscope Wallpapers (com.tianqiyang.lww.constellation)

21) Wuxia Reader (com.wuxia.reader)

22) Plus Weather (com.plus.android.weather)

23) Anime Live Wallpaper (com.tqyapp.chuangtai)

24) iHealth Step Counter (com.tiantian.lang.tencent)

25) com.tqyapp.fiction (com.tqyapp.fiction)

hr Thu Jul 09 2020 13:58:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
http://www.dalmacijanews.hr/files/5eb402366f2ab89f178b4569/80

'Voli me' u izvedbi Petra Graše najemitiranija pjesma prošle godine i zaradila najviše novca u Hrvatskoj

Uz rezultate poslovanja, HDS ZAMP objavio je i popis najemitiranijih pjesama u 2019
 
Stručna služba ZAMP Hrvatskog društva skladatelja objavila je poslovno izvješće i rezultate poslovanja za 2019. godinu. Glazbenim autorima i nositeljima autorskih glazbenih prava za tu godinu isplaćeno je 101,5 milijuna kuna autorskih naknada, dok ukupni promet glazbenih licenci iznosi 141,3 milijuna kuna.
Najveći udio u prodaji glazbenih licenci odnosi se na prava javnog priopćavanja (87,46%), ostatak se odnosi na prava mehaničke reprodukcije (3,2%), digitalna prava (2,22%) te prava iz inozemstva (7,11%). Godišnje izvješće HDS ZAMP-a za 2019. dostupno je na linku.

Ponosni smo na još jednu dobru godinu i obavljen rad u njoj. Nažalost, iz perspektive srpnja 2020. godine, kada u Hrvatskoj već 3 mjeseca gotovo da nema komercijalnih glazbenih događanja, teško je veseliti se prošlim uspjesima. Iako je važno ne zaboraviti ih, i raditi kako bi se godine poput 2019. što prije ponovno vratile“, izjavio je glavni direktor HDS ZAMP-a, Nenad Marčec.

Uz rezultate poslovanja, HDS ZAMP objavio je i popis najemitiranijih pjesama u 2019. - domaća pjesma koja je njezinim autorima u 2019. donijela najveću zaradu je „Voli me“ u izvedbi Petra Graše. Za nju su autorski zaslužni Vjekoslava i Tonči Huljić. Slijedi „Rekao si“ autora Ante Pecotića u izvedbi Nine Badrić, a „Ovaj grad“ Mije Dimšić, autorskog trojca DimšićBačić i Dimter na trećem je mjestu najemitiranijih i najkorištenijih.

Više informacija pogledajte u infografici...
hr Wed Jul 08 2020 16:45:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .