Article

http://www.dalmacijanews.hr/files/54e1047db07835ac7e8b4716/80
Foto: Ines Brajević

Split: U dva tjedna samo 80 građana ostvarilo pravo na oprost dugova!

Od pet tisuća korisnika splitskog centra za socijalnu skrb u dva tjedna ih je samo 80 ispunilo uvjete za Vladinu mjeru oprosta dugova.

Tatjana Vukman je na čelo splitskog Centra za socijalnu skrb došla prije dvije godine i od tada, kaže, intenzivno pokušava poručiti građanima da su oni služba koja je otvorena, koja je osjetljiva na njihove probleme, koja je dostupna i koja želi pomoći, ne samo u okviru zakona i zakonskih obveza, nego i kroz podršku i razumijevanje te širu profesionalnu pomoć. To nastoje postići tako što javnost upozoravaju na probleme različitih društvenih skupina, predlažu rješenja, organiziraju okrugle stolove, tribine, predavanja, educiraju udomiteljske obitelji i obitelji koje su spremne za posvojenje, bave se edukacijom građana koji imaju problem s ovisnošću, a poznat je i njihov projekt "Svi zajedno" kojim priskrbljuju sredstva preko Garda i Županije za djecu i mlade iz obitelji koje nemaju dovoljno sredstava za život kako bi ih uključili u organizirane slobodne aktivnosti.

- To je izvrstan program kojeg vodi naš tim i u kojeg je uključeno 300 djece i mladih. Imamo uključivanje u škole stranih jezika, plesne skupine, sportska društva... Gdje god se djeca i mladi, za koje znamo da žive u teškim uvjetima, žele uključiti mi im omogućimo preko financijskih sredstava, ali i zahvaljujući razumijevanju lokalne zajednice koja osigura upis, uključivanje u rad, pa čak i opremu. Imali smo i financiranje studijskog educiranja u inozemstvu, omogućavanje nesmetane pripreme diplomskih radova, zapravo jedan širi spektar direktne pomoći za potrebe koje nisu čisto egzistencijalne - kaže Tatjana Vukman te dodaje kako uvijek nastoji biti dostupna građanima koji se nađu u problemu te da njeguje odnos dobre komunikacije kako među djelatnicima Centra tako i s korisnicima. 

U dva tjedna samo 80 građana ispunilo uvjete za Vladinu mjeru oprosta dugova

Centar za socijalnu skrb Split s podružnicama Hvar, Vis, Kaštela i Solin ima između 10 i 11 tisuća korisnika, dok ih je samo na području Splita oko pet tisuća. Od tih 5000 u dva tjedna ih je samo 80 ispunilo uvjete za Vladinu mjeru oprosta dugova, ali je veliki broj ljudi dolazio u Centar i interesirao se ostvaruje li pravo na oprost dugova.

- Naša služba podržava ovakvu mjeru kao i svaku drugu koja može olakšati život ljudima koji su socijalno potrebni od društvene pomoći. Hoće li ova mjera u dovoljnoj mjeri ispuniti očekivanja ne znamo do samog kraja. Dolazi i značajan broj ljudi koji spadaju među one koji bi se Centru i FINA-i trebali obratiti nakon 2. travnja. Ljudi su, pretpostavljam, nestrpljivi i željeli bi znati što mogu očekivati. Sigurno je da će se korisnici, koji primaju socijalne naknade i koji se kontinuirano nalaze u teškoj životnoj situaciji, i nakon prestanka ove mjere suočiti sa sličnim problemima. Bilo bi dobro razmisliti kako pomoći ljudima koji primaju zajamčenu minimalnu naknadu, kako im olakšati kroz neke troškove života koji čine primarne potrebe, kao što su struja i voda. U tom smjeru bi u budućnosti trebalo tražiti rješenje ovog problema - ističe Vukman.

U krajnjem siromaštvu na području Splita živi oko 1500 obitelji i pojedinaca, a u Kaštelima i Solinu ih je još oko tisuću. Osim njih, pomoć Centra za socijalnu skrb najčešće zatraže starije i nemoćne osobe koje trebaju odgovarajuću brigu i pomoć jer nemaju nikoga tko bi se brinuo o njima, osobe kojima je zbog složenog zdravstvenog stanja potrebno oduzeti poslovnu sposobnost i staviti ih pod skrbništvo, parovi koji se razvode, a imaju maloljetnu djecu ili osobe s invaliditetom koje traže utvrđivanje socijalnih prava u odnosu na invaliditet.

Iako je duži niz godina postojao trend porasta razvoda brakova zadnje dvije-tri godine broj razvoda stagnira.

Nakon duže vremena manje razvoda brakova

- Pretpostavljamo da je razlog za to teška ekonomska situacija, pa se parovi teže odlučuju za razvod i radije ostaju u zajednici jer im je to ekonomski sigurnije. Nama je važno da razvod što bezbolnije prođe, da bude što manje konfliktan i da se partneri što bolje dogovore oko roditeljskih uloga. Nama je u fokusu dijete, njegove potrebe, prava i interesi, a prvenstveni cilj naših službi je da u potpunosti skrenu pažnju partnera na dijete i preuzimanje odgovorne roditeljske uloge. Na žalost, oko 30 posto razvoda je ipak konfliktno. U tim slučajevima dijete jako pati i ugrožena su mnoga njegova prava. Priželjkujemo da partneri uz rad našeg stručnog tima donesu kvalitetan dogovor oko podjele zadataka i brige o djetetu. Razvod je sam po sebi vrlo bolan, oba partera to jako teško podnose, vrijeme mora učiniti svoje da se stabiliziraju, krenu nekim novim životnim putevima, ali neovisno o tome hoće li osnovati novu obiteljsku zajednicu ili ne, imaju zajedničko dijete i odgovorno roditeljstvo podrazumijeva dužnost dogovaranja - objašnjava ravnateljica Centra koji rješava i slučajeve posvajanja i udomljavanja djece.

Teško do posvojenje djeteta zbog pravne situacije

Interes za posvajanje je velik, ali Vukman kaže, da ima jako mali broj djece koji imaju pravno čistu situaciju da bi se moglo krenuti s postupkom posvojenja. S druge strane, jako je mali broj obitelji, pogotovo onih nesrodnih, koje su zainteresirane za udomljavanje djece ili starijih osoba kojima je potrebna pomoć i podrška. Stoga, Centar nastoji na razne načine potaknuti građane na ovakav oblik skrbi te udomiteljstvo promicati kao najbolji model skrbi o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi.

Uz brigu o starijim osobama, koje nerijetko skrbnicima ostave u nasljedstvo kakvu nekretninu, često se vezuju i priče o zlostavljanju. No, za dosta slučajeva se nikada ne sazna jer se stariji osjećaju nemoćno, nelagodno i sram ih je pričati o eventualnom zlostavljanju. Starije generacije, naime, još smatraju da je to obiteljsko pitanje, da trebaju to sakriti i da trebaju podnijeti žrtvu. 

Nepravedno loša percepcija javnosti

Tatjana Vukman kaže da djelatnicima Centra jako teško pada kada se suoče s problemom i mukama stranaka kojima ne mogu pomoći dovoljno ili na pravi način, a pogađa ih i percepcija javnosti o tome da su samo neljubazne birokrate, da su nedovoljno brižni ili da nemaju dovoljno razumijevanja.

- To nas jako opterećuje, jer istina nije takva. Kada naše stranke ne dobiju ono što misle da trebaju dobiti ili ono što žele dobiti često pokazuju izuzetno nezadovoljstvo. Nezadovoljni su s radnicima, s Centrom i s cijelom državom. Mi imamo jasne zakonske okvire, prava i obaveze i dužni smo ih se pridržavati, a ljudi nekada imaju svoju osobnu percepciju što bi država za njih trebala napraviti. Taj nesklad između očekivanja i realnosti je često izvor jakih frustracija i jakih nezadovoljstva. Smatram da su vrlo važne mjere i programi koje mogu poduzimati lokalne zajednice kako bi omogućili bolji život građanima kojima je potrebna pomoć. Lokalne zajednice za to imaju mogućnosti i o tome trebaju razmišljati i donositi odluke koje će olakšavati i pomagati boljem životu građana. Svaki grad i svaka općina mogu izdvajati više sredstava za socijalne programe, a ovo je vrijeme kada bi to u našoj državi trebao biti prioritet - poručuje Vukman te ističe i kako bi se i EU fondovi mogli kvalitetno iskoristiti za pribavljanje sredstava.

Teže zapošljive osobe

Sa suradnicima pripremaju projekt kojeg planiraju aplicirati na EU fondove, a u kojeg bi se uključile teže zapošljive osobe koje bi pružale usluge poput krojača, frizera ili pedikera korisnicima socijalnih prava.

- Vjerujemo u taj projekt i pokušavamo ga što kvalitetnije pripremiti i u određenom trenutku aplicirati na EU fondove. Želimo biti aktivna služba u lokalnoj zajednici koja će senzibilizirati javnost za određenu populaciju ili interesne skupine kojima treba pomagati cijela zajednica, ne samo naša služba, nego i drugi građani, institucije i sustavi države. I dalje ćemo raditi na koordinaciji i povezivanju sustava jer to je preduvjet našeg uspješnog rada i zadovoljavanja potreba građana kojima je naša pomoć potrebna. Nije dovoljno da jedna služba ispuni svoje zadatke, a ne ispuni ih recimo sustav zdravstva, pravosuđa ili školstvo. Svi zajedno trebamo pronalaziti put kako možemo poboljšati život pojedinca - zaključuje prva žena splitskog Centra za socijalnu skrb.

 

hr Mon Feb 16 2015 07:07:53 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5d2edaaa29111cfb0f8b45b4/80

Cappelli: Hrvatski turizam u plusu je na godišnjoj razini, unatoč minusu od oko 4 posto u prvoj polovici srpnja

Ministar turizma Gari Cappelli gostovao je u Dnevniku Nove TV.

Jesmo li u srpnju u minusu ili plusu?

U srpnju jesmo lagano u minusu, od nekih četiri posto na današnji dan. Ako gledamo godinu, u plusu smo. Očekujem lagani porast, jedan do tri posto maksimalno, kako fizičkim tako i financijskim pokazateljima. I to se upravo događa.

Četiri posto minusa u dolascima ili noćenjima?

Tu negdje od dolazaka do noćenja, tu smo negdje. Nije toliko bitno. Sagledavam turizam na bazi cijele godine, zato ta zabuna koja se možda i u medijima pojavila, da mi nećemo davati podatke. Novinari mogu i dalje svaki dan dobiti podatak. Svaki će mjesec na službenim stranicama biti podaci za taj mjesec. Rekao sam samo da ćemo jače i kvalitetnije analize davati tri ili četiri puta godišnje, što je logičnije. Tako radi HNB, Zavod za statistiku i svi ostali.

Tko je zakazao ove godine?

Prošle godine u ovo doba isto sam takva pitanja dobio, isto se tako panično gledalo. Jedna najbolja povijesna godina u turizmu isto se u ovo doba paničarilo.

I tad je bio minus?

I tada je bio lagani minus. Na razini godine je bio veći plus. Ako ćemo gledati tako, Dubrovnik vam danas ima 14 posto više nego 2017. A 2017. smo bili prozivani da pucamo po šavovima, da moramo zaustaviti promet.

Rade se predviđanja?

Nismo mogli predvidjeti 22 kišna dana u svibnju. Oni su srušili brojke. Tu je bio problem u kampovima, oni su imali 40 posto manje. Vjerojatno bi s rezultatima od svibnja imali plus od šest, sedam posto, ako ne i deset posto.

To je bilo prošle godine. Sedmi i osmi mjesec to donosi više turizma?

Sedmi i osmi mjesec ćemo imati otprilike na razini prošle godine. Kad se zbroje zajedno. Buking za deveti i deseti je izvrstan, kao što je bio i za šest u kojem je ostvaren veliki plus.

Je li to zadovoljavajuće?

Zadovoljavajuće je s obzirom na strategiju razvoja turizmu. Strategija je rekla da je Hrvatska na razini 20 milijuna turista i oko 100 milijuna noćenja. To je ono što možemo očekivati s obzirom na mogućnosti apsorbiranja infrastrukture.

Mi ni ne možemo primiti više turista?

Možemo primiti, ali korigirajući i imajući te goste tijekom cijele godine, donosno tijekom pet mjeseci to smo i jednim dijelom i uspjeli. Vidjeli ste rezultate za prva tri mjeseca, bilježimo 25 milijuna eura više prihoda nego u istom razdoblju prošle godine.

Cilj je brojati zaradu. Ona je u prva tri mjeseca bila u redu, danas smo dobili podatke Porezne uprave, oni kažu da je 13 posto veća zarada prema fiskaliziranim računima. Je li to statistika koja Vas zadovoljava?

Turizam baziram na cjelogodišnjem. Od mene ste od prvog dana slušali da govorim o cjelogodišnjem turizmu. Na današnji dan imamo 13 posto više fiskaliziranih na smještajnom dijelu, a na ugostiteljskom devet posto. Oko milijardu kuna imamo na današnji dan. To je dokaz da se kvaliteta diže. Pet posto je viša popunjenost u hotelima s četiri, pet zvjezdica. Privatni smještaj do sredine srpnja bilježi pet posto turista više.

Stalno spominjete da imamo sve više iznajmljivača. Želite li poručiti ljudima da se više ne bave otvaranjem apartmana?

Ne. Stalno govorim o podizanju kvalitete.

Što znači ta kvaliteta točno?

165.000 kapaciteta na razini godine je registrirano, od toga 70 % u privatnom smještaju nam je tri zvjezdice.

Samo zvjezdicama mjerite?

Kvaliteta još uvijek kod nas se mjeri u zvjezdicama. Po tome se drži i cijena. Imamo zvjezdice tri za smještaj od prije 20 godina. I imamo one koji su jučer dobili tri zvjezdice. Razlika je ogromna, a drže istu cijenu. To je jedan od velikih problema.

Kako ćete ga riješiti?

Zato sam žurio sa zakonom koji tretira rekategorizaciju. Dokazi da su svi objekti koji imaju pet zvjezdica doživjeli velike kvalitetne pomake, ove godine imaju 30 do 40 dana veću popunjenost. Vile s bazenima na kontinentu rekli su mi da imaju popunjenost do 160 dana, 50 kilometara od mora.

Zamjeraju Vam visok PDV ugostiteljima.

Rasterećenja su bila u tri faze, idemo u četvrtu gdje će se sigurno jednim dijelom zahvatiti i turizam.

Kako?

Kroz plaće ili PDV.

Oni traže smanjenje PDV-a.

Slažem se, sigurno da bi bili konkurentniji, kvalitetniji i to će biti dio s kojim ćemo moći iduće godine biti na tržištu.

Što kaže ministar Marić?

On se slaže da moramo nešto napraviti.

Hoće li Vas podržati?

Podržat će sigurno neke od tih stvari.

Hoće li doći do smanjivanja PDV-a?

Rasteretili smo 300 milijuna za PDV na smještaj i prehranu ljudi koji rade u hotelskim kućama.

Što je s Cro ID karticom, jeste li odustali od te ideje?

Nismo odustali. Cro kartica ide.

Kada?

Sljedeće godine.

Bilo je rečeno i ove i prošle.

Dobit ćete točnu informaciju. Sve je spremno, operativno odrađeno.

Paralelno s tim ide i tjedan odmora vrijedan?

On će biti kao najava nečega.

Ove godine?

Da ove godine u listopadu.

A kome je namijenjen?

Svima. Nije intencija plivanje, mi smo imali intenciju pojačati kontinent.

Tko si može priuštiti da se usred tjedna u listopadu ode?

Može vikend, da odete u Slavoniju, iskoristite muzej Vučedola. Zato i radimo dane hrvatskog turizma u Slavoniji, da se upozna Slavonija traje četiri dana i dat ćemo time obol hrvatskom turizmu na kontinentu. Inače, samo su tri županije na današnji dan u laganom minusu, što se tiče broja noćenja i gostiju, do 2,5 posto. Govorim i o kontinentalnim. Sve druge su na nuli ili u plusu. Kroz Cro karticu nam je najviše intencija povećanje turizma na kontinentu.

Kako vidite hrvatski turizam za deset godina – kao skup turizam za odabrane ili jeftiniji za mase?

Uvijek me pitaju želim li da Hrvatska ima elitni turizam, rekao sam ne. Želim raznoliki kvalitetni turizam. Sljedeće godine ćemo svim ministrima iz 28 zemalja EU predstaviti novu strategiju razvoja. Još smo u dubiozi hoće li ona biti na sedam ili na deset godina izrađena, ali će vrlo širok krug ljudi izvan turizma sudjelovati na izradi strategije razvoja turizma. Jedan od najbitnijih dokumenata, osim sedam glavnih zakona koje smo već donijeli, zakon o turističkom zemljištu koji će biti donesen i strategija razvoja. Stvorit ćemo paket zakona koji nije nikad donesen u samo jednom mandatu Vlade.

Znači li to da je Vaše mjesto u rekonstrukciji Vlade sigurno?

Ne, moje mjesto nikada nije sigurno. Sigurno je kad premijer kaže da je sigurno.

Što je rekao?

Nisam imao nikakav razgovor s premijerom. Gledam da što bolje i kvalitetnije obavim svoj posao, da procjene koje smo radili i odradimo ove godine.

Znate li koje kolege odlaze?

Ne znam. Timski sam igrač. Zajedno smo u tome i u dobru i zlu. Gledamo napraviti najbolji posao. Najbitniji mi je fiskalni dio, da smo dokazali Europi da možemo.

hr Wed Jul 17 2019 10:19:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/587a423f1eea8f46f58b4603/80
Foto: Boleman Law

Stalno vas zovu s inozemnih brojeva? Ne javljajte se! To bi vas moglo jako skupo koštati

Definitivno nemojte odgovarati na propušten poziv

Zovu vas iz Irske, Velike Britanije, Švedske, Norveške, Finske, Estonije pa i drugih europskih zemalja, a tamo nemate prijatelje ili rodbinu. Dakako, nemojte se javiti, a posebno ne odgovarati na propušten poziv jer bi to moglo biti prilično skupo. I brojni su brojevi mobilnih telefona Karlovčana na popisima prevaranata koji na ovaj način pokušavaju izvući protupravnu imovinsku korist.

Karlovčanka s kojom su razgovarali novinari KAportala već danima je na udaru inozemnih poziva, a dobiva ih i desetak po danu. Prozrela je da se radi o nečemu ilegalnom pa se ne javlja, no to svakako iritira i nju i njezinu obitelj. Brojevi su redom iz zemalja koje su navedene, a sumnja da je na "pik" telekomunikacijske bande došla zato jer je još davno svoj broj mobitela prijavila u imenik koji se nalazi u web imeniku.

Što se točno događa i kakve mogu biti posljedice ovakvih napada? Iz PU karlovačke su kazali da tijekom 2019. godine u Policijskoj upravi karlovačkoj nije bilo prijava građana vezano za navedene slučajeve prijevara putem telefonskih poziva iz inozemstva.

"Upoznati smo s takvim pokušajima prijevara na području drugih policijskih uprava, a koje uključuju kratko pozivanje korisnika kako bi korisnicima ostala informacija o propuštenom pozivu na koji onda korisnici mogu uzvratiti poziv što može rezultirati visokim troškovima (pozivanje međunarodnih ili satelitskih brojeva). Najbolja zaštita od neželjenih iznosa računa je ignoriranje takvih poziva, odnosno ne uzvraćanje propuštenog poziva", kažu u policiji.

U policiji kažu da svakako treba biti dodatno oprezan, a ukoliko se posumnja da se radi o zlouporabi ili prijevari, odnosno neželjenoj elektroničkoj komunikaciji od velike je važnosti da korisnici uvijek prijave takve brojeve svom operatoru (davatelju usluge) iliHAKOM-u.

Tako bi se, dodaju, stiglo na vrijeme reagirati odnosno evidentirati takve brojeve kao neželjene u elektroničkoj komunikaciji. U slučaju nastanka materijalne štete za korisnike isto treba prijaviti nadležnoj policijskoj postaji, piše vijesti.hr

hr Wed Jul 17 2019 09:30:15 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5b1e80fe2af47fa1238b4733/80

U samo par dana nekoliko se Hrvata zarazilo opasnom bolešću pijući mlijeko: Na ovo morate pripaziti!

U relativno kratkom roku dogodilo se nekoliko oboljenja od tzv. krpeljnog meningitisa

Zadnjih dana mjesto Lokve su skoro proglasile epidemiju krpeljskog meningitisa.Možda zvuči nestvarno, ali stanje epidemije proglašava se kada se u kratkom vremenu zarazi sedam osoba, a svi od iste bolesti, javlja Novi list. 

U Lokvama je na koncu oboljelo šest osoba, a jedan od njih zaražen je meningoencefalitisom, koji uzrokuje krpelj na klasičan način, tj. ubodom. Ostalih pet zaraženi su jer su pili sirovo kozje mlijeko. 

Dr. med. spec epidemiolog Marinka Kovačević, voditeljica delničke ispostave Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, rekla je za Novi list da se u relativno kratkom vremenu dogodilo nekoliko oboljenja tzv. krpeljnog meningitisa što je dovelo do adekvatne reakcije kojom se ubrzo utvrdio izvor.

- Najprije je oboljela jedna žena iz Delnica, potom troje ljudi iz Lokava te zatim još jedna žena iz Delnica pa muškarac iz Lokava. U dogovoru sa zagrebačkom bolnicom izvršili smo testiranja koja su ukazala da je riječ o meningoencefalitisu koji uzrokuje krpelj, a analiza svakog pojedinačnog slučaja pokazala je da su svi oboljeli, osim posljednjeg muškarca iz Lokava, pili sirovo kozje mlijeko s farme jedne lokvarske obitelji čiji su članovi također među oboljelima", kazala je Kovačević.

Dodala je i kako je put do zaraze bio jednostavan. Koze su negdje došle u doticaj s krpeljom koji ih je zarazio pa je onda i kozje mlijeko bilo zaraženo.

- Tko god je mlijeko kupljeno na toj farmi kupio i prije uporabe prokuhao, nije imao nikakvih problema, a od onih koji su ga pili sirovog neki su zaraženi krpeljnim meningitisom. To nije bezazlena bolest i troje ljudi završilo je u bolnici, a ono što je dobro je da je, bar kako sada stvari stoje, napredovanje te bolesti zaustavljeno jer nemamo novih prijava oboljelih osoba. Mislim da je i iz ovog što je rečeno vrlo jasno koji je temeljni način zaštite i što treba raditi, a savjet glasi – prokuhajte mlijeko, odnosno termički obrađujte namirnice koje su za to previđene", istaknula je Kovačević.

Kazala je i da postoji mogućnost cijepljenja, a to možete u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo. Oni svakog proljeća provode cijepljenje kod radnika koji rade u šumi, a uz to se žele cijepiti, piše Novi list

- Panike ne treba biti, ali oprez je itekako nužan", poručuje Kovačević.

hr Wed Jul 17 2019 08:57:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
http://www.dalmacijanews.hr/files/5a3cc9fab9e03e6f308b45f0/80
Foto: TZ Split

U Dalmaciji obilje sunca te vruće poslijepodne

Temperatura će porasti, pa nam se za vikend vraćaju ljetni vrući dani.
U Dalmaciji obilje sunca te vruće poslijepodne. Još će u noći i ujutro puhati umjerena, lokalno i jaka bura, koja će danju okrenuti na zapadnjak i jugozapadnjak, prema otvorenome moru i sjeverozapadnjak. Pritom će more biti malo do umjereno valovito, temperature između 22 i 24 °C. 

I na jugu Hrvatske podjednako toplo more, a danju sunčano, na otocima i vedro te vruće uz temperaturu oko 30 °C. Ujutro duž obale toplo, oko 20 °C, a u zaobalju ipak koji stupanj niža temperatura. Nakon bure, već će prijepodne zapuhati zapadnjak i sjeverozapadnjak. 

Idućih dana na Jadranu pretežno sunčano te vrlo toplo i vruće, osobito za vikend. Na sjevernom će dijelu ipak povremeno biti više oblaka, a uglavnom u petak i pokojeg pljuska. Danju će puhati vjetar s mora - jugozapadni i sjeverozapadni. 

U unutrašnjosti u četvrtak i petak opet promjenljivo, uglavnom uz popodnevne pljuskove s grmljavinom. U subotu pak sunčanije, ujutro uz moguću kratkotrajnu maglu. Bit će stabilnije, no popodne je još poneki pljusak moguć u gorju. Temperatura će porasti, pa nam se za vikend vraćaju ljetni vrući dani, piše HRT.
hr Wed Jul 17 2019 08:14:42 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .